Kako možemo postati turistička oaza

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Moderator: O'zone

volvox
Posts: 21
Joined: 11/09/2006 19:20

Kako možemo postati turistička oaza

Post by volvox » 06/02/2007 09:19

Kako možemo postati turistička oaza
10 stvari koje moramo uraditi
U posljednje dvije sedmice obišao sam šest gradova u pet zemalja. Ipak, gdje god da odlazim, moje misli su uvijek u BiH, istražujem gdje griješimo i gdje smo to zakasnili da se ukrcamo na zadnji voz kad je u pitanju turizam. Ovo je moja lista 10 najvažnijih stvari koje moramo uraditi da bismo drastično unaprijedili turističku ponudu Sarajeva

piše: Tim Clancy
Prevela: Biljana Gutić-Bjelica

Pošto dolazim iz krajnje kapitalističkog uređenja, razvio sam jaku averziju prema kulturi konzumacije. Vrijeme provedeno u bivšoj Jugoslaviji i naročito u BiH, ponovo me je podučilo o potrebama i željama. Sada svoju potrošnju baziram isključivo na stvarima koje su mi zaista potrebne, sa samo nekoliko izuzetaka. Jedno od izuzetaka su putovanja. Vjerovatno je to razlog što često kombinujem strasnu ljubav prema ljudima i prirodi sa fenomenom turizma.

Moram priznati da me s vremena na vrijeme uhvati melanholija u Sarajevu. Najčešće dolazi u vrijeme hladnih i jednoličnih zimskih mjeseci, kada je Sarajevo najsivlje i najturobnije. To je, za mene, najbolje vrijeme za odlazak iz Sarajeva.
Moja porodica živi na Floridi, što je uvijek dobra prilika za izbjeći niske temperature i muvati se u januaru po plaži u šorcu. Ove godine sam, međutim, izabrao sasvim drugu rutu. U posljednje dvije sedmice obišao sam šest gradova u pet zemalja. Ipak, gdje god da odlazim, moje misli su uvijek u BiH, istražujem gdje griješimo i gdje smo to zakasnili da se ukrcamo na zadnji voz kad je u pitanju turizam.
Ovaj članak posvećen je našem glavnom gradu i onome što moramo učiniti da bismo od njega napravili ozbiljniju turističku destinaciju. Iskreno predviđam da će to Sarajevo postati, ali što više putujem, više uviđam koliko mnogo još moramo uraditi. Ovo je moja lista 10 najvažnijih stvari koje moramo uraditi da bismo drastično unaprijedili turističku ponudu Sarajeva.

I) Aerodrom

Možemo se pohvaliti kako imamo jedan od najljepših aerodroma u regionu - čak atraktivniji od aerodroma u Zagrebu i Beogradu. Ne možemo potcijeniti značaj prve ulazne tačke za brojne posjetioce naše zemlje. Ovdje stiču prvi utisak i, veoma često, tačnu sliku o tome kakva je u zemlji situacija u pogledu pružanja usluga.
Služba za informacije na aerodromu je, u najboljem slučaju, dobra. Jedno kratko vrijeme, u centralnom dijelu aerodroma bila je stacionirana turistička kancelarija za pružanje turističkih informacija, ali je zatim degradirana u centar za pružanje informacija o letovima. Tako putnici ne mogu dobiti informacije o hotelima, mjestima koja treba posjetiti, restoranima ili gradskom prevozu. Ne nudeći tu vrstu informacija, odmah gostima šaljemo poruku da u ovom lijepom gradu možda i nema bog zna šta da se vidi ili radi. Najmanje što možemo uraditi jeste obezbijediti dobro organizovanu kabinu sa turističkim informacijama do kojih se dolazi preko kompjutera koji se aktivira dodirom, i gdje bi se mogla dobiti lista hotela i putničkih agencija u Sarajevu i širem regionu.

Autobuski prevoz. Jedini smo glavni grad u Evropi koji nema obezbijeđen gradski prevoz do centra grada. Ovo je usluga koja se MORA obezbijediti čak i ako bi autobusi išli od aerodroma do centra i obratno samo pet puta na dan. Logična linija bi bila: aerodrom - Radon Plaza - Zemaljski muzej - Baščaršija (iza Vijećnice) - i povratna linija pored Holiday Inn-a između Uniticovih nebodera - Čengić Vila (blizu Socijalnog) - Radon Plaza - aerodrom. Ova usluga ne bi trebalo da košta više od pet eura i morala bi biti usklađena sa aviosaobraćajem u BiH.

Pristup internetu. Postojanje wi-fi na aerodromu je jeftina, a mnogo cijenjena usluga. Veliki broj biznismena nosi laptope, a mlađi putnici uvijek koriste internet da bi došli do informacija, komunicirali sa prijateljima i rodbinom, ili jednostavno surfali. Prostor odmah poslije sigurnosne kontrole (kada ulazite u zonu za odlaske), je krajnje neiskorišten. Štand sa novinama bi trebalo pomjeriti, čime bi se oslobodio veliki prostor za upotrebu interneta i moje sljedeće teze...

Bescarinska zona domaćih proizvoda. Imamo jedini aerodrom u nekom glavnom gradu na kojem se ne prodaju domaći proizvodi. Ne samo da ne nudimo domaće proizvode, već i, prema informacijama do kojih sam došao, ne postoje zakoni koji regulišu bescarinsku prodaju bosanskih proizvoda. Na sarajevskom aerodromu bi trebalo da postoje dvije prodavnice sa ručnim radovima iz starog grada, domaća vina i alkohol, proizvodi od vune sa sela, i veliki izbor razglednica, fotografija, postera i knjiga o BiH. To je izuzetno prikladno mjesto da se u zadnjem trenutku pokupuju pokloni, a istovremeno je ključna stvar u promovisanju imidža zemlje. U istoj zoni gdje je štand za novine i moj predloženi internet klub, ima više nego dovoljno mjesta za malu prodavnicu (nije nužno da bude bescarinska). Druga lokacija je u bescarinskoj zoni kada putnici već prođu graničnu i carinsku kontrolu.

Ponuda hrane. Svi mi volimo da popijemo kafu ili pivo sa prijateljima prije polaska na put. Sarajevski aerodrom ima dva bara/kafića koja imaju dobru - ali ograničenu - ponudu. Osim pića, velika je nestašica svježih peciva za jutarnje letove - mnogi ljudi putuju rano i vole pojesti voćnu salatu ili kroasan za doručak dok čekaju vrijeme za polazak. Veliki broj raznih sendviča za ručak, naročito sa sastojcima koji barem izgledaju svježi, odlično se prodaju na svakom aerodromu širom svijeta. Mi prodajemo u foliju umotane sendviče koji izgledaju siromašno i ne pretjerano svježe.

2) Autobuska stanica

Zamislite kako se osjeća mladi putnik koji po prvi put stiže u Sarajevo autobusom iz Splita za vrijeme ljetnog raspusta. Nakon što napusti čistu i užurbanu autobusku stanicu u Hrvatskoj, stiže u Sarajevo oko ponoći. Vidi bombardovanu kasarnu Tito. Autobuska stanica je u mraku. Jedva nekoliko ljudi prolazi. Nema šaltera za informacije niti bilo čega što bi ga moglo uputiti u pravom smjeru. Sve ovo izgleda kao strašna scena za turiste koji nikada prije nisu posjetili naš grad. I ponovo, loš prvi utisak!
Nakon što je osvijetljena, željeznička stanica se odjednom transformisala u privlačno i bezbjedno mjesto. Autobuska stanica, naročito noću, još uvijek liči na balkansku stanicu iz loših filmova. Osvjetljavanje autobuske stanice, naročito tamo gdje su dolazni peroni i taksi-štand, drastično bi popravilo izgled i utisak koji stanica ostavlja. Postavljanje elektronske table sa turističkim informacijama o redovima vožnje za druge gradove, bila bi još jedna jednostavna i dobra usluga putnicima.

3) Gradski saobraćaj

Mnogi su sigurno primijetili da je u sezoni stari grad preplavljen mladim turistima sa rancima na leđima. Ovi turisti su dokazali da su tržišna skupina koja troši najviše para na različitim mjestima. Vole da obiđu što više, podržavaju mala preduzeća i lokalni biznis, i u svojim obilascima se oslanjaju na gradski prevoz. Za mlade putnike u Sarajevu teško je da smisle kako doći do muzeja u tunelu, do Ilidže ili Zetre na koncert ili fudbalsku utakmicu. Sada je gradski prevoz u Sarajevu odličan. Čist je, tačan i brz. Sve što treba je obavijestiti naše goste o tome. Saobraćajne mape na engleskom jeziku sa autobuskim, željezničkim i tramvajskim redom vožnje bi trebalo da budu dostupne u svim hotelima, atraktivnim mjestima i putničkim agencijama koje bi ih dijelile besplatno. Ovi besplatni reklamni bilteni za mlade ili bogate putnike, nikako nisu trošak, već investicija u povećanje nivoa korištenja lokalnog prevoza.

4) Obilazak grada

Istina je da ne možemo porediti Sarajevo s ulicama Rima ili Londona. Međutim, veliki je broj atraktivnih mjesta koja bi se mogla i trebala vidjeti izvan pješačke zone - Baščaršije ili centra grada. Bijela tabija, Sedam šuma, Muzej Tunel, Zetra, Ilidža... Postoji nekoliko agencija koje nude ove zabavne rute, ali svaki grad bi trebalo da ima redovnu autobusku liniju za razgledanje grada, koja bi u jednakim intervalima polazila iz starog grada. Dan proveden u autobusu za razgledanje bi turistima pružio priliku da vide cijelo Sarajevo i omogućio im da siđu iz autobusa gdje god požele i uđu u naredni. Redovna autobuska linija koja cirkuliše cijeli dan, bar u jeku sezone, daje mogućnost turistima da provedu više vremena (hipotetički, potroše i više novca) na mjestima kao što su Ilidža i Vrelo Bosne.

5) Nacionalni muzej

Većina nacionalnih muzeja izvor su nacionalnog ponosa. Naš nacionalni muzej ima plafon koji otpada! Zemaljski muzej je vjerovatno jedini u Evropi u kojem čovjek ne može kupiti ni kafu. Tu je prelijepa botanička bašta u koju bi se idealno uklopio jedan kafić. Većina muzeja zarađuje značajnu sumu novca za održavanje i popravke otvarajući prodavnice suvenira koje prodaju ručne radove, razglednice, keramiku, knjige iz istorije, antropologije, etnologije, itd. Istina je da je muzej neprofitabilna organizacija, ali ih ništa ne sprečava u tome da prodaju robu i onda opet investiraju novac u muzej.
Muzej očajnički treba imati informacije na nekoliko stranih jezika. U ovom trenutku, jedine postavke su Hagada i etnološko odjeljenje. Većina stranaca sa kojima sam razgovarao, bila je krajnje razočarana posjetom muzeju - ponajviše zbog manjka sadržaja i nedostatka prevođenja.


6) Autobuski prevoz do ski-centara

Prošle godine smo napravili jedan eksperiment. Kontaktirali smo Gras i Turistički informacioni centar da potvrdimo polaske za Bjelašnicu i Jahorinu od Zemaljskog muzeja. Prva dva puta su nam dali pogrešno vrijeme polaska. Treći put smo dobili tačno vrijeme, ali autobus nije ni krenuo zbog nedovoljnog broja putnika. Također smo od jedne institucije dobili informaciju da je autobuska linija do Jahorine još aktivna - a u stvari nije uopšte radila. Imamo dva olimpijska ski-centra sa najboljim skijanjem u Evropi. Većina turista nemaju svoj prevoz. Zaista vam ne treba doktorat iz turizma da biste bez greške shvatili da postoji apsolutna potreba za redovnim i stalnim prevozom tokom cijele sezone od grada do Bjelašnice i Jahorine.
Kad smo već kod toga - ne vidim nijedan razlog zašto ne bismo i u jeku ljetne sezone imali prevoz do oba planinska odmarališta. U ovom trenutku ne postoji prevoz do Jahorine, a za Bjelašnicu polazi sa Ilidže. Naročito bi Bjelašnica imala mnogo više gostiju ako bi postojao dobro tržišno organizovan i stalan javni prevoz od centra grada do Babinog Dola, Šabića, Umoljana i Sinanovića. Kanton Sarajevo uložio je više od 10 miliona KM u popravljanje infrastrukture - neko bi pomislio da smo mogli organizovati redovnu autobusku liniju mladim Bosancima vratimo naviku jednodnevnih izleta na planinu.

7) Turističko obilježavanje

Dobro je poznata potreba odgovarajućeg označavanja turističkih atrakcija u Sarajevu, ali godine ubjeđivanja nisu donijele nikakve rezultate. Brusa-bezistan, na primjer, ima fascinantan istorijski i arhitektonski značaj. Ali ne postoji način, osim da unajmite vodiča, da uopšte znate gdje je Brusa-bezistan, a kamoli da znate nešto o njegovom istorijskom kontekstu. Latinska ćuprija je jedna od najtraženijih lokacija u Sarajevu. Ne postoji čak ni najmanji znak ni na jednom jeziku koji ukazuje na ovo istorijsko mjesto. Isto je se Begovom džamijom, Starom pravoslavnom crkvom, katedralom, i desetinama drugih vrijednih atrakcija, koje turisti niti mogu naći niti su sigurni da su ih našli onda kada dođu do njih. Ako to i shvate, na primjer, pronađu Sebilj fontanu - nema nikakve table sa informacijama o Sebilju i njegovom značaju za Sarajevo.

Ono što nam treba je označavanje u gradu koje bi upućivalo ljude u pravom smjeru ka svim turističkim atrakcijama, kao i table na licu mjesta koje bi sadržavale informacije, barem na bosanskom i engleskom. Ako želimo da ljudi znaju više o našem gradu, njegovoj istoriji, kulturi i arhitekturi - moramo učiniti te informacije dostupnim.

8) Rekonstrukcija žičare

Siguran sam da mora postojati politički dogovor za ovaj problem. Ne bi me iznenadilo da postoji i problem sa minama. U svakom slučaju - žičara, mada masivan projekat i velika investicija - bila bi zlatna turistička atrakcija u Sarajevu. Ne možete pogriješiti sa žičarom u gradu kakvo je Sarajevo. Svaki gost i svaki Sarajlija bi se sigurno odlučio na vožnju žičarom do Trebevića. Ovo bi trebalo da bude najvažniji prioritet za Stari Grad i Kanton zato što ne samo da bi žičara bila jedna od najvećih turističkih gradskih atrakcija, već bi donosila sredstva koja bi se mogla iskoristiti za dalji razvoj.

Koliko sam shvatio, problem sa minama se rješava. Ako je tako, to je savršeno. Kafić i restoran bi trebalo ponovo sagraditi, staze za šetnju opet napraviti i označiti. Ako mine i dalje predstavljaju problem - onda napravite označenu bezbjednu zonu i putnike u žičari držite u određenoj zoni.


9) Zelene površine

Većina gradova zna vrijednost dobro iskorištenih zelenih površina. Sarajlije su se uvijek skupljale na Trebeviću. Sa Trebevićem, koji se prostire u oba entiteta i jednim dijelom pod minama - skoro cijela planina je skinuta sa naše liste posjeta. Priroda oko Sarajeva, naročito u Starom Gradu, je potpuno neiskorištena. Mada su se Barice i Čavljak značajno popravili, još se mnogo mora uraditi u smislu marketinga, autobuskih linija, odgovarajućeg održavanja staza za šetnju i izletničkih mjesta. Veoma često je strašno prljavo, mnogi kafići su improvizovani i neprofesionalni i, najčešće, nisu registrovani. Skakavac, Bukovik, Crepoljsko su jedva pristupačni zbog loših puteva i nedostatka znakova.

Potpuno podržavam da Skakavac i Bukovik budu dio zelenog pojasa, ali, odluka da se odbaci ideja ponovne izgradnje planinske kućice na Skakavcu je apsurdna. Umjesto da imamo eko-smještaj - koji bi mogao generisati vlastitu električnu energiju - mi ostavljamo trn u oku posjetiocima dok su na pikniku. Planinska kućica bi trebalo da bude sagrađena isključivo od eko-materijala. Hotel u Crepoljskom ima jednu od najboljih infrastruktura u Sarajevu, a još uvijek je napušten. On jeste na teritoriji Republike Srpske, ali bi zajednička međuentitetska kooperacija sigurno mogla od Crepoljskog napraviti izuzetno atraktivno i ekonomski održivo mjesto za pješačenje i planinarenje. Idealno je za jahanje na konjima, vožnju brdskim biciklima i alpsko planinarenje oko Sedam vrela.

Orlovačke pećine i Romanija su začuđujuće lijepe lokacije. Republika Srpska nije učinila nijedan napor da proširi svoju turističku ponudu posjetiocima Sarajeva, što je nesretna greška. Novakova pećina je veoma zanimljiva turistička atrakcija, dok su u Orlovačkim pećinama pronađene najveće kosti pećinskog medvjeda u Evropi. Orlovačke pećine bi se logično mogle spojiti sa Crepoljskim i Bukovikom, ili jednodnevnim laganim izletom preko Mokrog.

Vrelo Bosne je prema svim svjetskim standardima prvoklasan park sa kristalno bistrim izvorima, predivnom alejom za šetnju, izuzetnom kolekcijom drveća... Međutim, postoji i ovdje nekoliko problema. Najveći je smeće i zagađenost. Trebaju nam čuvari parkova koji će imati ovlaštenja da na licu mjesta naplate kaznu prekršiteljima. Još jedan problem zagađenja je konjski izmet koji se sapire direktno u čistu izvorsku vodu. Jednostavno rješenje bi bilo imati na leđima konja zakačene stare torbe koje bi sakupljale konjski izmet.

Više parkova
Mnogi gradovi širom svijeta ponose se svojim parkovima sa prepoznatljivim imenom. U Londonu je to Hyde Park, u New Yorku Central Park, u Santiago de Chileu njegov San Cristobal. Sarajevo ima nekoliko malih ali lijepih parkova. Međutim, nedostaje nam park sa prepoznatljivim imenom. Veliki park takve vrste postaje mjesto hodočašća, kako za domaće tako i za turiste. Prirodna oaza u koju idete sa prijateljima, vodite djecu da se igraju, izvodite djevojku na romantičan izlet, idete na jutarnji džoging. Na umu su mi tri. Zamišljajte sada sa mnom.

Spomen-park na Vracama je sigurno najbolji park u Sarajevu. Ne samo da se sa njega pruža fantastičan pogled na brda, već ima i nedirnutu infrastrukturu koja ga može učiniti velikim parkom sa očaravajućim muzejom. Mada se ponekad zaista trudimo, nemoguće je izbrisati tragove naše - ili bilo čije - istorije. Spomen-park je trebalo da bude Titov i partizanski muzej. Ovo je jednostavno savršeno mjesto za to. Park je mjesto komemoracije poginulih u odbrani Sarajeva. Jedan je od najljepših primjera socijalističke arhitekture u gradu. Bez obzira na njegove političke stavove, Tito je bio svjetski poznat lider nekada velike zemlje. Glavna zgrada bi trebalo da ostane Titov muzej sa svim postavkama izložbi o Titu i partizanima. Tu je idealno mjesto za kafić, a veliki plato je savršen za ljetnu baštu. Nema sumnje da bi to bila uspješna turistička atrakcija. Cijeli svijet poznaje Tita i raspad bivše Jugoslavije nakon njegove smrti. Ima tu odličnih staza za šetnju i džoging, veliki dio zemlje za dječije igralište, i savršen pogled za fotografe. Drveće i rastinje je netaknuto, i nema mina. Vjerujte mi - Titov muzej i park bi bili veliki hit.

Kao što smo dosad vidjeli, Sarajevo ima mnogo etiketa jedini grad u Evopi koji ne... Dodajmo još jednu - i ovo je sigurno najgora od svih. Mada je Bosnu i Hercegovinu praktično okupirala najveća armija na svijetu i međunarodna zajednica agresivno proklamuje evropsku integraciju - često preokrenu stvari po svom. Poligon za pucanje visoko na brdima iza Sedrenika je NEZAKONIT u svakom drugom evropskom glavnom gradu. Nema šanse da poligon za pucanje bude lociran u samom srcu starog grada bilo gdje u Evropi - osim, naravno, u Sarajevu. Snage EUFOR-a i dalje koriste poligon i pravu municiju na oko 100 m od gradskih naselja. To je sramotno i prema evropskom zakonu - nije u okviru nijednog normalnog propisa. Veliki poligon za pucanje bi bio odličan sportski rekreacioni park. Veliki teren bi se mogao transformisati u terene za fudbal, košarku, šetanje i džoging, kao i u veliki zabavni park i izletničku zonu za djecu i porodice.

Moj treći izbor za novi park bila bi stara kasarna u Faletićima. Stara JNA kasarna pokriva hektare i hektare nedirnutog prirodnog pejzaža. Stare kasarne imaju temelje i infrastrukturu - i to ih čini idelanim mjestom za vikend-pijacu zanatskih i ručnih radova. U Sarajevu nema pijace otvorenog tipa na kojoj bi umjetnici i/ili seljaci mogli prodavati svoje ručne radove. U Krakovu, centar grada je pretrpan umjetničkim i seoskim ručnim radovima od planine Zakopane prema jugu. U Santjagu, Los Dominikos Mercado je ekskluzivni park za mlade i stare umjetnike koji prodaju ručno rađen nakit, grnčariju i sve vrste ručno izrađenih zanatskih proizvoda.

Ovaj park ima predivan izvor i prekriven je velikim zelenim livadama i raznim vrstama drveća. Do njega je lako doći iz centra grada asfaltiranim putem koji vodi do vrha bivše kasarne. U ovakvom okruženju je normalno imati prodavnice zdrave hrane ili nešto slično - gdje bi lokalci mogli prodavati domaće proizvode, vunene proizvode, čak imati i prodavnice poput onih Makrovitinih sa Čengić Vile (jedina prodavnica zdrave hrane u Sarajevu).

10) Kreativna industrija

U Londonu je urađena sveobuhvatna studija o uticaju kreativne industrije na ekonomiju grada. Rezultati su bili šokantni. Studija je pokazala da se 20 posto ekonomije oslanja na kreativnu industriju kao što je film, muzika, marketing, slikari i pisci. Ne samo da im pripada petina ekonomije grada, već su i pokretačka snaga u stvaranju imidža grada - imidža koji gradu donosi milijarde dolara u turizmu. Kada ova vlada napokon shvati šta Sarajevo Film Festival ili Jazz Fest znače Sarajevu - shvatiće da ključna stvar nije samo u tome da se ovi događaji podržavaju, nego da se stvaraju sredstva za nove. Isto se može reći i za turizam. Ako turizam udesetostručuje povrat svakog utrošenog eura - onda se imamo čemu nadati ako budemo dali bezrezervnu podršku obilju najvećih umjetnika Sarajeva.

Mnogo je rečeno. Mnogo je ostalo da se uradi. Ovo su samo neka od ključnih pitanja koja će napraviti veliku razliku ne samo turistima već i za dobrobit Sarajlija, i stvoriti novi imidž grada -imidž koji se mora transformisati iz provincijskog u napredni evropski glavni grad.

Peace


Dip
Posts: 19
Joined: 01/02/2007 19:20
Location: Canada

Post by Dip » 06/02/2007 14:17

Svaka cast volvox. Nadam se kad jednog dana ponovo dodjem u SA da ce se bar neki tvoj prijedlog biti ispunjen.

User avatar
tech10
Posts: 9688
Joined: 14/09/2005 14:04

Post by tech10 » 06/02/2007 15:50

Odlican tekst. :thumbup:

User avatar
Jara
Posts: 28667
Joined: 27/03/2006 00:36

Post by Jara » 06/02/2007 16:13

Tim :thumbup: :thumbup: :thumbup: sjajne ideje kao i uvijek!

Čovjek radi cuda u bh. turizmu, stvari koje turistickim radnicima izgledaju neostvarive i koje im nikad ne bi pale na pamet...
Tima za ministra turizma ! 8-)
volvox, hvala za ovaj Timov tekst .Đe ga nađe?

User avatar
ja_sarajevo
Posts: 392
Joined: 25/05/2003 00:00
Location: Sarajevo

Post by ja_sarajevo » 06/02/2007 20:31

super tekst.! :)

Santos
Posts: 1552
Joined: 24/10/2004 22:29

Post by Santos » 06/02/2007 20:54

Sta znamo rec samo super tekst.Pa koce pokrenut da se to ostvari.Niko garant.Kako sklonit ulicne prodavace,kako sklonit cigane da neprose po centru,kako hrkljusu objasnit da baci smece u kontejner,kako trgovcu objasnit da ako neces nesto da kupis neznaci da ga mrzis itd,itd.Zajebano.

GBYou!
Posts: 20
Joined: 08/10/2005 22:11

Post by GBYou! » 06/02/2007 22:15

Tekst je super i ne tako neizvodiv, ali i Santos je u pravu... Tesko cemo se mi, tj. vecina "njih" promijeniti, dzaba ovaj dobri Tim sve ispisa i isplanira a ako i nakon ispunjena njegovih prijedloga bude tragova krkanluka po gradu- :x smeca, nekulture, smrada :x - dzaba nam sve to.

User avatar
repeater
Posts: 1636
Joined: 04/07/2005 04:59
Location: Yoknapatawpha County
Contact:

Post by repeater » 07/02/2007 21:58

ajde da pojedinacno potpisemo ovaj tekst i istovremeno ga posaljemo gradskim vlastima.

Dip
Posts: 19
Joined: 01/02/2007 19:20
Location: Canada

Post by Dip » 08/02/2007 18:28

Zar nije gradonacelnica grada pokrenula neku inicijativu o turizmu u Sarajevu. Mozemo joj poslati koju kopiju ovog texta. Dovoljno je samo da se bar pola sprovede u djelo :)

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 08/02/2007 18:36

onaj bus do aerodroma je najkriticniji i najlaksi za rijesiti...al ko ce talove regulisat :roll:

User avatar
pitt
Posts: 27120
Joined: 03/12/2002 00:00
Location: Steelers Nation

Post by pitt » 08/02/2007 18:41

svaki put kad priocitam naslov teme prenese me na ".....teroristicka oaza" :D:D:D

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 08/02/2007 18:42

sad ce ti reci da si stereotipni amer :D

User avatar
GandalfSivi
Posts: 9395
Joined: 09/09/2006 00:38
Been thanked: 7 times
Contact:

Post by GandalfSivi » 08/02/2007 18:49

Ja se Timu divim ne samo zato sto ima dobre ideje (a ima ih), nego zato sto je vec postao dosadan u svojoj upornosti. Lik se bori ovdje skoro punih deset godina sa razno raznim idiotima, i jos ne odustaje. Ne mozemo mi nigdje ovu zemlju odvesti dok se pitaju ljudi kojima je prvo pitanje gdje sam ja u svemu tome. Koliko njih je ono cisto iskreno pitalo Tima je li on ovo radi da se obogati (ne ide im u glavu da covjek samo pokusava nesta dobro napraviti). Imao sam tu srecu da proputujem Evropom, pa kad vidim sta recimop Talijani prodaju pod seoski turizam i koliko para na tome uzimaju, muka me uhvati.
Ovdje ce se nesta promijeniti kad budemo imali 100 likova kao sto je Tim, koji vole ovu zemlju ne trazeci samo svoj interes u njoj.

User avatar
van Basten
Posts: 6423
Joined: 21/09/2006 02:59
Has thanked: 6 times

Post by van Basten » 08/02/2007 19:13

pitt wrote:svaki put kad priocitam naslov teme prenese me na ".....teroristicka oaza" :D:D:D


stereotipni amer :D :D :D

User avatar
Jara
Posts: 28667
Joined: 27/03/2006 00:36

Post by Jara » 08/02/2007 19:53

repeater wrote:ajde da pojedinacno potpisemo ovaj tekst i istovremeno ga posaljemo gradskim vlastima.

Mala je vjerovatnoća da bi peticija gradskim vlastima rijesila prebleme. One odavno traze da se zakonski reguliše sta je pod njihovom a sta pod kantonalnom "jurisdikcijom". :-?
Vecina lokacija koje Tim spominje nije u gradu ( npr. Ilidža više nije gradska opština) .
Kantonalni i federalni ministri turizma se biraju po stranackoj ( uglavnom nacionalnoj) osnovi...sta vise reci. U ZF o turizmu (tv pink) gosti su bili i Tim i federalna ministrica turizma, i ko je čuo sta i kako priča on a šta i kako ona, sve mu se samo kazalo...
:-)

User avatar
wels
Posts: 2118
Joined: 22/06/2003 00:00
Location: 6/red 3/parter

Post by wels » 08/02/2007 20:15

van Basten wrote:
pitt wrote:svaki put kad priocitam naslov teme prenese me na ".....teroristicka oaza" :D:D:D


stereotipni amer :D :D :D


Debeli :D

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 08/02/2007 21:09

wels wrote:
van Basten wrote:
pitt wrote:svaki put kad priocitam naslov teme prenese me na ".....teroristicka oaza" :D:D:D


stereotipni amer :D :D :D


Debeli :D


garant ima para :D :D i nosi Tommy Hilfiger

gocc
Posts: 9
Joined: 12/02/2007 15:27

Balkanska efikasnost - odgovor kratak i jasan

Post by gocc » 14/02/2007 16:29

Kako Sarajevo moze postati turisticka oaza? NIKAKO!

User avatar
BHG
Posts: 1684
Joined: 03/07/2006 14:12

Post by BHG » 14/02/2007 17:02

e moj naivini timy...sve njegove ideje su se davno mogle usvojiti i realizovati da je nekom u cilju da se poboljsa situaciju u gradu i drzavi...al eto mozda cemo imati organizovane turneje novoizgradjenih bezvrijednih vjerskih objekata... :roll:

in33sa
Posts: 2325
Joined: 27/10/2006 11:35

Post by in33sa » 14/02/2007 17:26

Za pocetak nebi bilo lose dovesti SARAJKU za gradonacelnicu.

BIHBOSNJAK
Posts: 121
Joined: 28/01/2007 10:35

Post by BIHBOSNJAK » 14/02/2007 17:54

Mislim da bi ova tema trebala obuhvatati podrucje cjele BiH a ne samo sarajeva,mislim da bi imali vise za ponuditi.Dobronamjerni komentar. :)

User avatar
BHG
Posts: 1684
Joined: 03/07/2006 14:12

Post by BHG » 15/02/2007 09:52

BIHBOSNJAK wrote:Mislim da bi ova tema trebala obuhvatati podrucje cjele BiH a ne samo sarajeva,mislim da bi imali vise za ponuditi.Dobronamjerni komentar. :)


svakako...ali timy je ovu analizu uradio sa fokusom na sarajevo i okolinu...ja bi najvise volio da se citava BiH turisticki razvije do savrsenstva...

User avatar
uvjek dobar gost
Posts: 7109
Joined: 12/12/2005 14:51
Location: blizu Merkura

Post by uvjek dobar gost » 15/02/2007 15:28

Više Tim zna i želi od svih opštinskih-kantonalnih i gradskih moćnika (čitaj poslanika u skupštinama i kojekakvih činovnika) i čovjek ima viziju i zna kako je sve to iskorišteno u svijetu... a kako će pomenuti moćnici znati il htjeti... kad se oni jedino ističu u masi napismenih i poslušnih .....

Ma živio Zlatko P. Denis Z, bakir I i čitava ta klapa ..... il vesela družina...

User avatar
chuchumbamayumbe
Posts: 11050
Joined: 20/10/2006 22:02

Post by chuchumbamayumbe » 15/02/2007 17:23

Ko god je bio na Vrelu Bosne i vidio onaj cirkus sve mu je jasno. Ono je tamo ruglo i odron zeschi!
Grad prljav, komunalci ne mogu da pokupe sto bagra i nekulturni gradjani mogu da "nadrobe"...
Parkira ko gdje stigne, ja ne mogu djete u kolicima da prosetam 100 metara a da se ne dohvatim ceste jer su trotoari pretvoreni u parkiralista.
Krenite od Sarajevo do Tuzle preko Nisica i Karaule...Svako prosirenje je pretvoreno u smetljiste, dzaba ljudi postavljali natpise da se ne baca smeche...
Jedna moja poznanica, holandjanka, ovdje je na 2 mjeseca, ne zna kako stvari funkcionisu. Kupi POVRATNU autobusku kartu do Gradachca, u povratku joj kazu da povratna karta vazi samo 2 sata i plati jos jednu kartu. Seljakluk i primitivizam.
Kupila tramvajsku, ubacila u ponistac i mislila da je to to. Naidje kondukterska bagra i naplate joj kaznu zato sto nije dobro ponistena karta, sramota.
I sta mi hocemo ovdje kada smo mi seljaci, primitivci i zaostali. Ne moze nam niko umjesto nas urediti zemlju, ni Tim ni slicni njemu!
Sramota je sto se ovdje radi, a trosimo pare na reklame na CNN-u, zovemo turiste i onda im priredjujemo ovakve scene.
Djevojka se sjebala pravooo.

Post Reply