Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Stranke, političari... Recite i Vi svoje mišljenje!
Post Reply
User avatar
SkyLimit
Posts: 5196
Joined: 10/10/2012 15:49

Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by SkyLimit » 22/07/2016 20:16

Desnica jača u cijeloj Europi, kod susjednih naroda ima dugu tradiciju a mi nemamo nikakve desničarske stranke, a tek ekstremno desničarske.

Zar ne bi bilo kul da imamo i mi stranku koja bi svoje pristalice oblačila u nježne crne boje i izvodila performanse disciplinovanog kretanja kroz gradove tako obučena?

Za šta bi se uopće zalagali Bošnjaci desničari? Moja neka vizija:

- Osnivanje bošnjačke nacionalne države u njenim prirodnim granicama, računajući i Užice, Valjevo i Šabac. Stavovi da je granica Bosne na Drini su neprihvatljivi jer su do etničkog čišćenja u 19. vijeku i ti prekodrinski gradovi bili čisto bošnjački.

- Ukidanje Republike Srpske nastale genocidom nad Bošnjacima je dugoročno najveći cilj bošnjačkog naroda. Ako budemo morali čekati i 500 godina, čekati ćemo, prenosit ćemo našim potomcima kako je nastala RS u Tomašici, Korićanskim stijenama, Srebrenici, Višegradu...Sve one koji javno pristaju na postojanje RS, poput Bakira Izetbegovića, ne smatramo svojima.

- Potpuni prekid pregovora sa Europskom Unijom. Zbog križarskog mentaliteta krćanske Europe, koji se najbolje manifestovao tokom etničkog čišćenja i genocida nad Bošnjacima, na koje su ili zatvarali jedno oko ili svojim potezima direktno pomagali(embargo, "zaštićena zona") mi ne želimo ništa da imamo sa njima.

Ambasadori svih država koje su podržavale embargo na uvoz oružja BiH, kao što su Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina nepoželjni su na tlu nove slobodne BiH.


- Proglasiti selefijsku ideologiju kao najveće moderno iskušenje Bošnjaka.

Agresivno nastupati i propagirati da niti jedna verzija islamskog učenja osim tradicionalnog bošnjačkog hanefijskog mezheba i maturidijske akide nemaju mjesta na tlu Bosne.

Javno prozvati Saudijsku Arabiju i Katar za širenje nazadne selefijske ideologije.


- Javno se izjasniti da na SDA gledaju kao na stranku turske nacionalne manjine u BiH, a ne kao na bošnjačku te osuditi podanički i vazalski mentalitet Bakira Izetbegovića i njegovih pristalica prema Turskoj, sa kojom pak treba graditi prijateljske odnose, ali tek kada priznaju bošnjačku nacionalnu manjinu u toj državi i daju joj pravo učenja i korištenja bosanskog jezika.

- Stalno propagirati širenje porodice kao najsvetiji pojedinačni čin pomaganja našoj nacionalnoj stvari te davati lični primjer u tome, sami političari partije bi svi imali najmanje po četvero djece. Postaviti cilj: 5 miliona Bošnjaka do 2100 goidne.


Ne znam za vas, ali moj glas bi imali.


L u c i f e r
Posts: 10293
Joined: 30/11/2013 14:50

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by L u c i f e r » 22/07/2016 20:43

Potpuni prekid pregovora sa Europskom Unijom. Zbog križarskog mentaliteta krćanske Europe, koji se najbolje manifestovao tokom etničkog čišćenja i genocida nad Bošnjacima, na koje su ili zatvarali jedno oko ili svojim potezima direktno pomagali(embargo, "zaštićena zona") mi ne želimo ništa da imamo sa njima.


nisam dalje čito

:-)

User avatar
Montana
Posts: 5446
Joined: 03/09/2008 01:56
Location: cuba

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by Montana » 22/07/2016 20:55

L u c i f e r wrote:
Potpuni prekid pregovora sa Europskom Unijom. Zbog križarskog mentaliteta krćanske Europe, koji se najbolje manifestovao tokom etničkog čišćenja i genocida nad Bošnjacima, na koje su ili zatvarali jedno oko ili svojim potezima direktno pomagali(embargo, "zaštićena zona") mi ne želimo ništa da imamo sa njima.


nisam dalje čito

:-)


Pa osnivanje Radikalne stranke je u pitanju :D

Poštuj brate :lol:

L u c i f e r
Posts: 10293
Joined: 30/11/2013 14:50

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by L u c i f e r » 22/07/2016 20:57

Budalaška Radikalna Stranka :D

User avatar
irac300
Posts: 6224
Joined: 18/07/2009 18:36

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by irac300 » 22/07/2016 21:22

Kako im nije mrsko otvarati ovakve trolerske teme? Meni bilo mrsko pročitati, a lik ovo sve uredno ispisao. :-)

User avatar
Tomahawk11
Globalni moderator
Posts: 93001
Joined: 14/08/2009 14:51

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by Tomahawk11 » 22/07/2016 22:03

L u c i f e r wrote:Budalaška Radikalna Stranka :D


:thumbup:

User avatar
MikroBelaj
Posts: 913
Joined: 13/07/2016 15:45
Location: Jasminova Tuzla :)

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by MikroBelaj » 23/07/2016 05:33

Pa to bi Bosnjacki neprijatelji najvise i zeljeli,da mogu uprijeti prstom kad god pozele...

User avatar
k3ngur
Posts: 1909
Joined: 21/05/2008 13:58
Location: Land Down Under

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by k3ngur » 23/07/2016 06:02

Da smo pametni pa da ukinemo nacionalne stranke i fino uvedemo ideoloske poput liberalizma, socijalizma ili konzervatizma pa onda udri i glasaj.

Ali i pored toga sto bi to bilo idealno za narod u Bosni, ipak sve dok je sds-a i hdz-a uvijek ce biti i sda, zalosno ali realno. Bosnjaci koji vole Bosnu ce uvijek glasat za pro Bosanske stranke.

User avatar
escobar__
Posts: 5329
Joined: 07/06/2010 22:48
Location: Tuzla / Sarajevo

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by escobar__ » 23/07/2016 06:55

Nije.

Nama Bošnjacima ta sranja ne trebaju. Jačanje nacionalne svijesti da, radikalizacija ne.

emmir1
Posts: 2509
Joined: 07/06/2013 15:28

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by emmir1 » 23/07/2016 08:12

Vrijeme je !

I treba.

No malo bi se korigirali ciljevi

Poštovat avnojske granice i odbacit to Valjevo, Užice.
Takođe ne zalazit u vjerski dio i držat se politike

Pominjati selefije i kršćansku Evropu u bilo kojem kontekstu bi za rezultat imalo da bi ta stranka dobila epitet teroristička organizacija i glasova ne bi imala.

Dovoljno se obrušit na Saudiju, Katar
Na Bakira i Erdogana...itd

User avatar
asurbanipal
Posts: 5908
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by asurbanipal » 23/07/2016 08:23

Ova tema je još jedan dokaz propale bošnjačke vizije i višestoljetnog lutanja.

User avatar
FAP mashina
Posts: 452
Joined: 04/10/2008 16:53
Location: Dolina glupana

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by FAP mashina » 23/07/2016 08:27

asurbanipal wrote:Ova tema je još jedan dokaz propale bošnjačke vizije i višestoljetnog lutanja.

Image

User avatar
asurbanipal
Posts: 5908
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by asurbanipal » 23/07/2016 08:35

Džaba slikovnice.

Bošnjakistan je sudbina.

Za to treba zahvaliti dedi Aliji.

User avatar
bingov buraz
Posts: 8972
Joined: 14/04/2009 20:23

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by bingov buraz » 23/07/2016 08:38

Karadzic i Boban nemaju nista s tim :zzzz:

User avatar
asurbanipal
Posts: 5908
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by asurbanipal » 23/07/2016 08:42

bingov buraz wrote:Karadzic i Boban nemaju nista s tim :zzzz:



Naravno da imaju. Ali koja je vizija bošnjačke ideologije i politike ? Cjelovita, nezavisna, multietnička RBiH ? Islamska državica sa šerijatom u ustavu ? Ili ovo možda što danas imamo ? Naizgled cjelovita, ali sa dva entiteta i trećim koji vrlo dobro funkcioniše u tajnosti. Svak u svom toru, sa svojim jadima i belajima, i mirna Bosna.

User avatar
Tomahawk11
Globalni moderator
Posts: 93001
Joined: 14/08/2009 14:51

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by Tomahawk11 » 23/07/2016 08:46

Bas bi se razbili torovi sa nekakvom bosnjackom radikalnom strankom :-)
Kad se vec zahvaljuje deduki za Bosnjakistan, treba i ostalim autorima istog :roll:

User avatar
asurbanipal
Posts: 5908
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by asurbanipal » 23/07/2016 08:51

Veladžić: Nacionalna kultura je komercijalizovana, oplođena turbofolkom


Mr. Sabina Veladžić, po profesiji historičar, radi u Institutu za istoriju u Sarajevu. Odbranila je 2011. godine magistarski rad na temu "Bošnjaci u Bosni i Hercegovini 1990 – 1992.: uzroci i sredstva nacionalne homogenizacije". Za istraživača moderne historije Bosne i Hercegovine nacionalizam, tj. nacionalizmi i njihove manifestacije su gotovo pa neizbježna tema. Njena prvobitna zamisao u vezi naslova teme magistarskog rada zapravo je bila razmatrati, u periodu 1990-1992., tri nacionalne ideologije i njihovu artikulaciju u međusobnoj interakciji. No, to se pokazalo kao odveć kompleksno za magistarski rad, pa se na kraju odlučila za gore navedenu temu.


Možete li nam reći kada se jedan narod može nazvati homogeniziranim, iako to nije završen proces, i kada Bošnjaci kao narod počinju sa nacionalnom homogenizacijom ?

Pa, kada, u slučaju nacionalne homogenizacije, kolektiv prihvati onu sliku, (interpretaciju) vlastite prošlosti, sadašnjosti i budućnosti na način kako je (re)definirana ili oslikana kroz nacionalnu ideologiju (narativ) nacionalne političke ili kulturne elite, za osnov samorazumijevanja i kao sliku vlastitog kolektivnog identiteta. Navedena slika identiteta se sublimirano iskazuje kroz simbole, rituale, mitove kojima se javno potvrđuje i slavi kolektivni identitet. Krajem osamdesetih godina 20. st. Bosnu i Hercegovinu potresaju afere (Moševac, Neum, Agrokomerc, afera vezana za Informaciju SDB Srbije o iseljavanju Srba iz Srebrenice i Bratunca, afera Kecmanović itd.) U to vrijeme afere se nastoje protumačiti, naročito od strane srbijanske štampe, što je indikativno, a onda i od strane omladinske demokratske, kao izlaženje na vidjelo potpune truhlosti komunističkog sistema vlasti u Bosni i Hercegovini. Ipak, ono što ukazuje na produkciju afera (koje su za cilj imale destabilizaciju Bosne i Hercegovine kroz rušenje u nacionalnom smislu integrativne vlasti i međunacionalnog povjerenja) sa strane jeste da ih prati jedna intenzivna propagandna reciklaža, ispunjena, tada u Srbiji dominirajućom antibirokratskom retorikom, kojom se nastoji u potpunosti revitalizirati stari stereotip o Bosni kao tamnom vilajetu kojim vlada neostaljinizam, totalitarizam, čvrstorukaška naciokratija. Nadogradnja tog stereotipa išla je u pravcu dokazivanja da je pod krinkom komunističke vlasti u Bosni i Hercegovini ostvarena demografska, politička, ekonomska i kulturna prevlast Muslimana (Bošnjaka). Uporedno sa tom tvrdnjom oživljena je fama o islamskom fundamentalizmu i političkom islamu za čijeg je pronositelja optužena Islamska zajednica. Sve navedeno bilo je „začinjeno“ nevjerovatno izopačenim slikama i predrasudama o islamu i muslimanima kao stranoj i degeneriranoj, te krajnje zloćudnoj izraslini na tijelu kršćanske Evrope. Krajem 20. st. reaktivirani su kulturni stereotipi ugrađeni u srpski nacionalni identitet rođen iz pomiješanih osjećaja antagonizma, frustracije i docnije nakalemljenog osjećaja srpske nacionalne superiornosti. Muslimanima je krajem osamdesetih na fonu naprijed navedenog diskursa osporavan nacionalni identitet, proglašavani su vještačkom, sintetičkom nacijom i srpskim otpadnicima koje je nemoguće primiti nazad u okrilje pradjedovske kulture zbog degenerirane mutacije koju su u međuvremenu doživjeli. Eto, sve navedeno, i srpski nacionalistički zborovi (Knežina i Titov Drvar) iz 1989. koje je „krasila“ četnička ikonografija koja je budila sjećanje na užase Drugog svjetskog rata, kod još preživjelih sudionika vremena izazvalo je reakciju, strah kod Bošnjaka.


Otežavajuće okolnosti pri homogenizaciji Bošnjaka


Da li bismo mogli na jednom mjestu navesti, taksativno nabrojati glavne otežavajuće okolnosti pri homogenizaciji Bošnjaka ?

Za razliku od Srbije i Hrvatske gdje su najutjecajniji republički mediji kao provjereno sredstvo utjecaja na nacionalni kolektiv preuzeti i izmonopolisani od strane nacionalističkih vlasti (u Srbiji je taj slučaj bio specifičniji jer je revizionizam u odnosu na zvaničnu komunističku ideologiju i koketiranje sa nacionalističkim sadržajima počelo još ranih osamdesetih, da bi, u zadnjem činu zvaničnog etabliranja srpske nacionalističke politike u Srbiji, neposredno prije i posebno nakon VIII sjednice CK SK Srbije otpočeo jedan totalni, agresivni nacionalistički propagandni rat kroz osvojene srbijanske medijske institucije) u Bosni i Hercegovini to nije bio slučaj. Glavne bh medijske institucije su bile i ostale u rukama lijevo orijentiranih grupa koje su iz uvjerenja, i zbog činjenice tronacionalne izmiješanosti, odabrale strategiju njegovanja pluraliteta „nacionalnih istina“ gdje je bilo na čitaocu, odnosnu gledaocu da donese konačan sud. Ta strategija koja je bila lišena vrijednosnog suda i koja se držala sterilne zone neutralnosti dakako nije rezultirala ničim progresivnim. Zašto? Krajem osamdesetih i početkom devedesetih beogradska nacionalistička i zagrebačka štampa je vrlo uredno i organizirano distribuirana na bosanskohercegovačko tržište. Dakle, homogenizacija bosanskohercegovačkih Srba i Hrvata otpočela je kroz te medije daleko prije nego što su se pojavila glasila bosanskohercegovačkih nacionalnih stranaka. Osim toga još u vremenu kasnih osamdesetih, kako pokazujem u svom radu, u svepćoj rašomonijadi i pluralitetu činjenica i „istina“, a u kontekstu najmaštovitijih propagandnih (srbijanskih) konstrukcija, što je obilježilo period „demokratizacije“ u BiH, počeli su se kod bosanskohercegovačkih naroda aktivirati nacionalno-kulturni filteri i determinirati percepciju spoljnih dešavanja. Dakle, da se vratim na otežavajuće okolnosti kod homogenizacija Bošnjaka. Pa mislim da bi se sve mogle podvesti pod jednu, a to je utjecaj i dizanje sa društvenih i političkih margina. Uzmimo Preporod, bez obzira na to koliki mu značaj nastojali pridati još od vremena njegova pokretanja sedamdesetih, i koji je nesumnjiv, ipak činjenica da je njegova distribucija putem slobodne prodaje onemogućavana govori mnogo, zatim tu je i kadrovska i opća slika Islamske zajednice, kao jedine institucije Muslimana i muslimana, na kraju komunističkog doba. Ipak, unatoč tome, jako mnogo se uradilo u organizacionom smislu i nevjerovatno mnogo energije, inicijative i entuzijazma se je pokazalo tih ranih devedesetih.


Postoji li kod Bošnjaka ono što možemo nazvati ritualizam i sakralizacija nacionalističkih osjećaja, ideja i simbola kao kod pripadnika ustaške ili četničke ideologije ?


Ritualizam i sakralizacija događaja, prošlosti, simbola, ličnosti itd. sastavni je dio procesa uspostave kolektivne memorije tj. kulture sjećanja koja je opet prateći element etabliranja sistema vlasti i njegove ideologije. Pomenuti obrazac nije, dakle, svojstven samo nacionalističkim ideologijama. Što se tiče nacionalnih rituala Bošnjaka tokom ranih devedesetih oni su apsolutno slijedili već postojeći šablon (okupljanje oko posmrtnih ostataka, viktimizacija itd.). Osim toga, i što je mnogo bitnije, u postratnom periodu, Bošnjaci su dajući ekskluzivni jednonacionalni i islamski vjerski ton onim ritualima koji su mogli i trebali postati temelj, makar i u skromnom obimu, integrativne bosanske svijesti, doprinijeli fortificiranju, utvrđivanju potpune identitetske dezintegracije sa bosanskohercegovačkog aspekta. Agresija nije izvršena samo na Muslimane ili Bošnjake, već i na mogućnost suživota različitosti, što je činjenica koja je tvorila taj bosanskohercegovački identitet.


Koji je ključni moment u homogenizaciji Bošnjaka i koliko su iskustva agresije na BiH ubrzala taj proces ?


Kao što rekoste homogenizacija Bošnjaka je bila i jeste proces sa konjukturama (fazama) koje su bile, i jesu, jačeg ili slabijeg intenziteta, uglavnom u ovisnosti od spoljnih, ali i unutarnjih faktora. Početkom devedesetih se čini da što je eksplicitniji, agresivniji, u propagandnom, ali naposljetku i u vojnom smislu, srpski nacionalizam bio to su Bošnjaci, usljed straha, ili revolta, postajali homogeniziraniji. Ipak, ono što je doprinijelo svojevrsnoj katarzi, pročišćenju od elemenata „starog“ identiteta koji je njegovan u jugoslovenskom društvu, i strasnom prihvaćanju starog „novog“ vjersko-nacionalnog identiteta na način kako ga je u hodu oslikavala politička i (kvazi)kulturna elita, definitivno jesu strašni, strahoviti i izopačeni zločini koji su, što je najstrašnije, izvršeni od strane do jučer najbližih komšija. Potpuni gubitak povjerenja doveo je do potpune revizije vlastitog iskustva. A revizija je nadograđena svojevrsnom paranojom kroz vizuru koje se tragovi zavjere traže na mogućim i nemogućim mjestima.


Islamska zajednica bila ključna u homogenizaciji Bošnjaka


Kakvu ulogu vjerske zajednice na području bivše Jugoslavije imaju u homogenizaciji naroda i koliko je Islamska zajednica imala utjecaja na homogenizaciju i izgradnji nacionalnog osjećaja kod Bošnjaka ?


Islamska zajednica tj. ekipa okupljena oko v.d. predsjednika Mešihata Islamske zajednice, Senahida ef. Bristrića, je početkom devedesetih nesumnjivo povela organizovanu reakciju na srbijanske propagandne, ali i druge nasrtaje (napade na objekte i službenike Islamske zajednice na Kosovu). Navešću par primjera: 14. januara 1990. na Islamskom teološkom fakultetu organizovan je skup pod nazivom Islamski fundamentalizam- šta je to?- skup je pretendirao okupiti na jednom mjestu sve one koje su učestalo (zlonamjerno) operacionalizirali sa pomenutom sveprisutnom sintagmom (Darko Tanasković, Miroljub Jevtić itd.), zatim pojedince (u Bosni i Hercegovini) koji su kroz jugoslovenski medijski diskurs nastojali raskrinkati konkretne nacionalne-političke ciljeve koji su stajali iza optužbi za islamski fundamentalizam (Muhamed Filipović. Tarik Haverić, Fuad Muhić ), i naposljetku intelektualce iz krila Islamske zajednice koji su nastojali sa unutarnjeg (preporodnog), islamskog aspekta, objasniti značenje sintagme. Dakle, skup je bio pokušaj da se kroz javnu raspravu objasne i raščiste stvari! Početkom devedesete Islamska zajednica je kod saveznih i republičkih organa vlasti prosvjedovala zbog situacije na Kosovu, organizovala posjete Kosovu i Sandžaku, u Zagrebačkoj džamiji je proučen tevhid za poginule na Kosovu koji je imao jasne prosvjedno-političke konotacije itd., itd. Paralelno sa navedenim akcijama Islamska zajednica je pokrenula inicijativu u pravcu obnove vjerskih sentimenata kod Muslimana, tj. otpočinjanja procesa njihove desekularizacije. Tokom 1990. obnavlja se vjersko-kulturna manifestacija Ajvatovica, u Zetri se organizuje koncert Ilahija i kasida itd. Islamska zajednica, tačnije Mešihat, je bio ključan i u organizovanju dženaza Bošnjacima ubijenim u toku Drugog svjetskog rata (Foča, Kulen Vakuf). Te dženaze su imale vrlo jasne političke konotacije i kroz njih je ukazivano na potrebu zbijanja redova (homogeniziranja) oko SDA kao jedinog mogućeg garanta da se povijest neće ponoviti. Dakle, iz svega navedenog se vidi da je Islamska zajednica bila ključna u homogenizaciji Bošnjaka u vjerskom (jer je vjerski diskurs dominirao), pa i nacionalnom smislu oko SDA. Kao jedina muslimanska institucija (naglašavam da drugih, sekularnih, kulturnih institucija Bošnjaci nisu ni imali) ona je pružala apsolutnu logističku podršku stranci SDA (bar do izbora u jesen 1990.) Izdavačka djelatnost (El-Kalem), štampani mediji (Preporod, Islamska misao) apsolutno su stavljeni u službu vjersko-nacionalnog preporoda Bošnjaka 1990. Na kraju ove konstatacije ja bih rekla da je veoma bitno osvrnuti se i na nuspojave koje su pristekle iz činjenice institucionalne limitiranosti Bošnjaka do 1990., te činjenice da su ljudi sa isključivim horizontima kreirali nacionalno (vjersko) – politički narativ Bošnjaka, te na temelju njih kreirali vizije i donosili prosudbe.


Islam kao temeljna determinanta kolektivnog kulturnog identiteta


U kojem omjeru možemo govoriti o homogenizaciji Bošnjaka danas ? Da li i danas, kao i ratnih devedesetih, postoji problem sukladnosti nacionalnog programa, narativa i realnosti, stanja u društvenom životu ?


Ljudima koji su devedesete osnovali SDA uopće nije bio imanentan nacionalni sentiment. Islam je za njih bio temeljna determinanta kolektivnog kulturnog identiteta, i na toj osnovi su pretendirali da, u okviru Jugoslavije okupe (homogeniziraju) zamišljeni kolektiv. Čini se da je u tom kontekstu ideja radničkog internacionalizma, zamijenjena idejom islamskog internacionalizma. Zato ja imam problema s tim da SDA u njenoj ranoj fazi definiram kao nacionalnu stranku. Ipak, ova moja konstatacija je tek djelić mnogo kompleksnije slike, jer je SDA, kako je pojašnjeno u Programskoj deklaraciji, osnovana i da bi odgovorila na jugoslovenski društveno-političkom kontekst, unutar kojeg su Muslimani (Bošnjaci), a samim tim i Bosna i Hercegovina osporavani i doveđeni u pitanje. Usljed razvoja konteksta, koji ljudi okupljeni oko SDA nisu mogli predvidjeti, niti (shodno svojoj političkoj ne-moći) utjecati na njegovo kreiranje, zbog čega se njihova politička akcija mahom svodila na reakciju, SDA se je isprofilirala u nacionalnu stranku Bošnjaka. Dakle razvoj konteksta je naposljetku utjecao i na definiranje granica (bošnjačkog) kolektiva, a one su početkom devedesetih bile krajnje nejasne i različito definirane od strane učesnika muslimansko-bošnjačkog vjersko-nacionalnog preporoda. Utjecaj konteksta je također utjecao i na redefiniranje prioriteta kao i narativa stranke. Što se tiče turobne sadašnjice, lično ne prepoznajem nikakav smislen nacionalni program. Ono što je tužno jeste da je i od onih snova koji su snivani u pogledu bošnjačke nacionalne institucionalne mašinerije koja je trebala biti pokrenuta i svojom mass intelektualnom produkcijom Bošnjacima i svijetu odaslati sliku koja svjedoči o njihovom kulturnom liku (identitetu, porijeklu, stvaralaštvu, povijesnim mukama koje su ih morile itd.) ostala tek karikaturalna sadašnjica. Lični interesi nacionalnih pregalaca su opet ispred kolektivnih, Bošnjaci žive u ekonomskoj bijedi, nisu mnogo obrazovaniji, niti na način kako dolikuje upoznati sa samima sobom. Nacionalna kultura je komercijalizovana, oplođena turbofolkom....

Gdje su kvalitetni kadrovi, gdje su jake institucije, gdje je finansijska pomoć za ključne (historiografske) projekte, jesu li oni definirani ?


Svrstavani (bez pitanja) u dominirajuće kolektivne obrasce


I na kraju, jeste li zadovoljni odnosom Bošnjaka prema svojoj prošlosti, od šire javnosti do naučnih radnika, ali i njihovim odnosom, strategijom i politikom prema sadašnjosti i budućnosti ?


Formulacija vašeg pitanja svjedoči i o pritisku, u svakodnevnom društveno-političkom diskursu, etno-nacionalnih ekskluzivnih ideologija, koje su, nažalost, trenutna paradigma, na individualni identitet i mogućnost njegova slobodnog, drugačijeg, raznovrsnijeg definiranja. Naime, po default-u bivamo svrstavani, a da nismo pitani u već postojeće, dominirajuće kolektivne obrasce. Da li me pitate da li sam zadovoljna recepcijom slike prošlosti koja se Bošnjacima danas nudi? Pa, ja bih najprije uputila na one faktore koji danas kreiraju tu sliku bošnjačke prošlosti iz čega će proizaći i, uslovno rečeno, „kvaliteta“ te slike. Historičari, po idealnom obrascu, zaduženi za objektivno rekonstruiranje i valoriziranje događaja koji su se desili u prošlosti, danas zasigurno imaju najmanje utjecaja na kreiranje pomenute slike. Njihov odnos prema prošlosti bi se trebao ogledati u što intenzivnijoj historiografskoj obradi, posebno onih pitanja, koja su bila i danas jesu predmet prijepora nacionalnih ideologija, i propagandne reciklaže. Ti prijepori su izrodili jednu nakaznu postmodernističku navadu da polazna tačka u rješavanju tih međunacionalnih sporova treba biti priznavanje legitimnosti svakoj od, u našem slučaju, tri nacionalne interpretacije. Dakle, bošnjačkom historičaru i kada se bavi bošnjačkom prošlošću ne bi trebala biti primarna preokupacija da svojim tezama i hipotezama učestvuje u gradnji nacionalne kolektivne kulturne memorije. Problem je danas, kao i sa identitetima, što se i historiografija po default-u, svrstava... Nasuprot slici bošnjačke prošlosti koja se plasira po medijima različitih profila i pseudo-historijskim djelima, a koja je prepuna banalnih mitsko-mističnih konstrukcija, patetičnog nacional-romantičarskog zanosa, potpuno desakralizovanih i ispolitiziranih vjerskih sadržaja, što je sve odraz amaterizma, ispodprosječne obrazovanosti i isključivosti kreatora, stoji, ne slika, već tegobna realnost sadašnjice. Vizije, strategije koja bi se odnosila na budućnost – nema.


Iz arhive Preporoda


http://www.preporod.com/index.php/drust ... urbofolkom

User avatar
asurbanipal
Posts: 5908
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by asurbanipal » 23/07/2016 08:57

L u c i f e r wrote:Budalaška Radikalna Stranka :D



:thumbup:

User avatar
SmokingMan
Posts: 13704
Joined: 08/07/2012 18:11
Location: Hobby brought me to the solitude.

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by SmokingMan » 23/07/2016 09:02

Siguran sam da takva država ne bi ni sedmicu dana opstala na Europskom tlu.Suviše bajato,i zasotalo.

User avatar
KB9
Posts: 8518
Joined: 26/10/2014 08:20

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by KB9 » 23/07/2016 10:54

po svemu sudeci vrijeme je odavno

User avatar
insomnia78
Posts: 61879
Joined: 03/04/2011 14:43

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by insomnia78 » 23/07/2016 10:58

Lik trola i to lose a vi jedva docekali


S moje sokoćalo

User avatar
KB9
Posts: 8518
Joined: 26/10/2014 08:20

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by KB9 » 23/07/2016 10:58

cuj jedva docekali

User avatar
insomnia78
Posts: 61879
Joined: 03/04/2011 14:43

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by insomnia78 » 23/07/2016 10:59

Da jedva docekali. U cemu je problem?
Procitaj upise na temi


S moje sokoćalo

User avatar
dječak sa šibicama
Posts: 29482
Joined: 29/06/2011 23:39

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by dječak sa šibicama » 23/07/2016 16:03

Da, Uzice i Valjevo :D

User avatar
KB9
Posts: 8518
Joined: 26/10/2014 08:20

Re: Bošnjačka Radikalna Stranka - Je li vrijeme?

Post by KB9 » 24/07/2016 08:08

jedva docekali radikalnu stranku vecinskog naroda drzave koji je u globalu provjereno najvise voli

vau

Post Reply