(Politicka) Ekonomija u BiH i regionu

[vivaldi]

Tvoja procjena? Sta ce se desiti?

nama ne fali ljudi vec pameti, znanja i vjestina. za radnom snagom kukaju samo izrabljivaci/vlasnici pogona gaca i carapa jer im uvijek fali mladih ledja za cjelodnevno izrabljivanje za 5 stoja. sere mi se od tih njihovih potresnih prica, mada ne znam nijednog koji je svoju zenu, svastiku, cerku ili mater poslao za singericu.

a sto se tice prognoze? isto ko i do sad. kontinuirani mali rast tek toliko da nm drzi glavu iznad vode, ljudi ce i dalje odlazit, oni stariji sto su otisli ce se vracati u pristojnom broju jer mnogi od njih nece stici nafatat puni radni staz i penziju na zapadu pa ce se ovdje vracat sa pateticnim nostalgicnim pricama, presucujuci da su se vratili zbog svoje guzice jer 500-600 eura penzije je na zapadu pickin dim, a ovdje je ipak nesto. on i baba 1000-1200 eura je ipak fina cifra i lijepa starost.

znaci ocekujem manje-vise ko i do sada uz rast koji ce pratit rast inflacije i mozda koju malu nijansu iznad toga.

[_BataZiv_0809]

Tvoja procjena? Sta ce se desiti?

nama ne fali ljudi vec pameti, znanja i vjestina. za radnom snagom kukaju samo izrabljivaci/vlasnici pogona gaca i carapa jer im uvijek fali mladih ledja za cjelodnevno izrabljivanje za 5 stoja. sere mi se od tih njihovih potresnih prica, mada ne znam nijednog koji je svoju zenu, svastiku, cerku ili mater poslao za singericu.

a sto se tice prognoze? isto ko i do sad. kontinuirani mali rast tek toliko da nm drzi glavu iznad vode, ljudi ce i dalje odlazit, oni stariji sto su otisli ce se vracati u pristojnom broju jer mnogi od njih nece stici nafatat puni radni staz i penziju na zapadu pa ce se ovdje vracat sa pateticnim nostalgicnim pricama, presucujuci da su se vratili zbog svoje guzice jer 500-600 eura penzije je na zapadu pickin dim, a ovdje je ipak nesto. on i baba 1000-1200 eura je ipak fina cifra i lijepa starost.

znaci ocekujem manje-vise ko i do sada uz rast koji ce pratit rast inflacije i mozda koju malu nijansu iznad toga.

Zanimljiva opservacija

Hvala kolega

[cadburry]

Tvoja procjena? Sta ce se desiti?

nama ne fali ljudi vec pameti, znanja i vjestina. za radnom snagom kukaju samo izrabljivaci/vlasnici pogona gaca i carapa jer im uvijek fali mladih ledja za cjelodnevno izrabljivanje za 5 stoja. sere mi se od tih njihovih potresnih prica, mada ne znam nijednog koji je svoju zenu, svastiku, cerku ili mater poslao za singericu.

a sto se tice prognoze? isto ko i do sad. kontinuirani mali rast tek toliko da nm drzi glavu iznad vode, ljudi ce i dalje odlazit, oni stariji sto su otisli ce se vracati u pristojnom broju jer mnogi od njih nece stici nafatat puni radni staz i penziju na zapadu pa ce se ovdje vracat sa pateticnim nostalgicnim pricama, presucujuci da su se vratili zbog svoje guzice jer 500-600 eura penzije je na zapadu pickin dim, a ovdje je ipak nesto. on i baba 1000-1200 eura je ipak fina cifra i lijepa starost.

znaci ocekujem manje-vise ko i do sada uz rast koji ce pratit rast inflacije i mozda koju malu nijansu iznad toga.

Posto ja ne znam vlasnika kapitala koji je zavrsio na kuknjavi, sta mislis hoce li prebacivati fabriku na Kosovo ili ce tih 5 stoja postati 6 stoja?

I sta mislis da nam je ciniti? Ima li nafake od kejnzijanskih javnih investicija ili od podmicivanja nekih svjetskih giganata da fabrike presele u BiH (kao sto Srbija radi)? Ono sto mislim da nafake prevelike nema od ovih nekih mjerica za mala i srednja preduzeca tipa subvencioniranje kamata i grantova za startupe.

[vivaldi]

hoce li prebacivati fabriku na Kosovo ili ce tih 5 stoja postati 6 stoja?

hm..veca je vjerovatnoca da ce je prebacit na kosovo nego povecat. vidio si na prethodnoj strani link koji sam stavio da je top 10 obucarskih firmi prosle godine ostvarilo profit od samo 15 miliona maraka. to je radno intenzivna industrija. u tih firmi radi 10 hiljada ljudi (cak i da je koja hiljada manje ne mijenja racunicu), da bi im povecao platu za 100 maraka (i to bez bruto troska) to je milion maraka veci fond za plate mjesecno. za godinu dana 12 miliona. povecanje od 100 maraka bi fakticki pojela kompletan profit. to su lohn poslovi, nema tu hljeba. mozda poneka firma da poveca platu, ali mrka kapa

I sta mislis da nam je ciniti? Ima li nafake od kejnzijanskih javnih investicija ili od podmicivanja nekih svjetskih giganata da fabrike presele u BiH (kao sto Srbija radi)? Ono sto mislim da nafake prevelike nema od ovih nekih mjerica za mala i srednja preduzeca tipa subvencioniranje kamata i grantova za startupe.

ma moramo i mi pocet davat pare stranim investitorima. tu nema dvojbe. nije to srbija izmislila jer je to radila i madjarska i slovacka..pa slovaci su dali 260 miliona eura kad je KIA dosla, plus hrpu nekih poreznih beneficija...drugi diktiraju tempo koji moras prihvatiti..

druga stvar je sto bi napravio posebne timove or whatever koje bi se bavilo iskljucivo pokusajem spasavanja javnih preduzeca. nevjerovatno da se fakticki nijedan nekadasnji gigant nije spasio, osim zeljezare zenica. nevjerovatno.

treca stvar je da bi pravio velike psolovne zone u blizini granice ali poptuno opremljene - struja. voda, kanalizacija. internet...uz neko tijelo koje bi investitorima bilo na rapsolaganju 24/7 da ih slucajno neko ne jebe po opstinama, elektroprivredama...

sto se tice javnih investicija tu sam za energetske objekte jer nam trebaju posto su postojeci em na izdisaju, em trovacnice..za autoputeve nisam toliko ne zato sto ne trebaju vec zato sto su skupi. mi smo mala i siromasna zemlja, svako investitor koji dodje kod nas, nece doci da zadovolji potrebe domaceg trzista (cim god da se bavi) vec da izvozi. a onome ko izvozi je najvaznije da roba sto prije i sto jeftinije napusti bih. zato sam i spomenuo pogranicne poslovne zone.

ali cisto sumnjam da ce se to desiti. lijenost,nepragmaticnost, politikanstvo i nesposobnost su ogromni. pogotovo u federaciji. mislim da rijetko gdje ima u kontinuitetu dvodecenijskog ubleharenja ko u federaciji

[General War]

hoce li prebacivati fabriku na Kosovo ili ce tih 5 stoja postati 6 stoja?

hm..veca je vjerovatnoca da ce je prebacit na kosovo nego povecat. vidio si na prethodnoj strani link koji sam stavio da je top 10 obucarskih firmi prosle godine ostvarilo profit od samo 15 miliona maraka. to je radno intenzivna industrija. u tih firmi radi 10 hiljada ljudi (cak i da je koja hiljada manje ne mijenja racunicu), da bi im povecao platu za 100 maraka (i to bez bruto troska) to je milion maraka veci fond za plate mjesecno. za godinu dana 12 miliona. povecanje od 100 maraka bi fakticki pojela kompletan profit. to su lohn poslovi, nema tu hljeba. mozda poneka firma da poveca platu, ali mrka kapa

I sta mislis da nam je ciniti? Ima li nafake od kejnzijanskih javnih investicija ili od podmicivanja nekih svjetskih giganata da fabrike presele u BiH (kao sto Srbija radi)? Ono sto mislim da nafake prevelike nema od ovih nekih mjerica za mala i srednja preduzeca tipa subvencioniranje kamata i grantova za startupe.

ma moramo i mi pocet davat pare stranim investitorima. tu nema dvojbe. nije to srbija izmislila jer je to radila i madjarska i slovacka..pa slovaci su dali 260 miliona eura kad je KIA dosla, plus hrpu nekih poreznih beneficija...drugi diktiraju tempo koji moras prihvatiti..

druga stvar je sto bi napravio posebne timove or whatever koje bi se bavilo iskljucivo pokusajem spasavanja javnih preduzeca. nevjerovatno da se fakticki nijedan nekadasnji gigant nije spasio, osim zeljezare zenica. nevjerovatno.

treca stvar je da bi pravio velike psolovne zone u blizini granice ali poptuno opremljene - struja. voda, kanalizacija. internet...uz neko tijelo koje bi investitorima bilo na rapsolaganju 24/7 da ih slucajno neko ne jebe po opstinama, elektroprivredama...

sto se tice javnih investicija tu sam za energetske objekte jer nam trebaju posto su postojeci em na izdisaju, em trovacnice..za autoputeve nisam toliko ne zato sto ne trebaju vec zato sto su skupi. mi smo mala i siromasna zemlja, svako investitor koji dodje kod nas, nece doci da zadovolji potrebe domaceg trzista (cim god da se bavi) vec da izvozi. a onome ko izvozi je najvaznije da roba sto prije i sto jeftinije napusti bih. zato sam i spomenuo pogranicne poslovne zone.

ali cisto sumnjam da ce se to desiti. lijenost,nepragmaticnost, politikanstvo i nesposobnost su ogromni. pogotovo u federaciji. mislim da rijetko gdje ima u kontinuitetu dvodecenijskog ubleharenja ko u federaciji

Svaka ti je ko u Njegusa.

[cadburry]

hoce li prebacivati fabriku na Kosovo ili ce tih 5 stoja postati 6 stoja?

hm..veca je vjerovatnoca da ce je prebacit na kosovo nego povecat. vidio si na prethodnoj strani link koji sam stavio da je top 10 obucarskih firmi prosle godine ostvarilo profit od samo 15 miliona maraka. to je radno intenzivna industrija. u tih firmi radi 10 hiljada ljudi (cak i da je koja hiljada manje ne mijenja racunicu), da bi im povecao platu za 100 maraka (i to bez bruto troska) to je milion maraka veci fond za plate mjesecno. za godinu dana 12 miliona. povecanje od 100 maraka bi fakticki pojela kompletan profit. to su lohn poslovi, nema tu hljeba. mozda poneka firma da poveca platu, ali mrka kapa

I sta mislis da nam je ciniti? Ima li nafake od kejnzijanskih javnih investicija ili od podmicivanja nekih svjetskih giganata da fabrike presele u BiH (kao sto Srbija radi)? Ono sto mislim da nafake prevelike nema od ovih nekih mjerica za mala i srednja preduzeca tipa subvencioniranje kamata i grantova za startupe.

ma moramo i mi pocet davat pare stranim investitorima. tu nema dvojbe. nije to srbija izmislila jer je to radila i madjarska i slovacka..pa slovaci su dali 260 miliona eura kad je KIA dosla, plus hrpu nekih poreznih beneficija...drugi diktiraju tempo koji moras prihvatiti..

druga stvar je sto bi napravio posebne timove or whatever koje bi se bavilo iskljucivo pokusajem spasavanja javnih preduzeca. nevjerovatno da se fakticki nijedan nekadasnji gigant nije spasio, osim zeljezare zenica. nevjerovatno.

treca stvar je da bi pravio velike psolovne zone u blizini granice ali poptuno opremljene - struja. voda, kanalizacija. internet...uz neko tijelo koje bi investitorima bilo na rapsolaganju 24/7 da ih slucajno neko ne jebe po opstinama, elektroprivredama...

sto se tice javnih investicija tu sam za energetske objekte jer nam trebaju posto su postojeci em na izdisaju, em trovacnice..za autoputeve nisam toliko ne zato sto ne trebaju vec zato sto su skupi. mi smo mala i siromasna zemlja, svako investitor koji dodje kod nas, nece doci da zadovolji potrebe domaceg trzista (cim god da se bavi) vec da izvozi. a onome ko izvozi je najvaznije da roba sto prije i sto jeftinije napusti bih. zato sam i spomenuo pogranicne poslovne zone.

ali cisto sumnjam da ce se to desiti. lijenost,nepragmaticnost, politikanstvo i nesposobnost su ogromni. pogotovo u federaciji. mislim da rijetko gdje ima u kontinuitetu dvodecenijskog ubleharenja ko u federaciji

Evidentno si upravu za ovu industriju niske dodane vrijednosti. Jedino da te gace, carape i cipele malo poskupe, pa bi bilo prostora za rast. Ali pretpostavljam da je u svim tim granama trziste toliko zasiceno i stabilno, da tu nema bas puno prostora za igranje sa cijenama.

Ono sto me zanima u vezi javnih investicija - zasto uvijek govorimo samo o autoputevima i energetskom sektoru? Mogu li projekti plinifikacije BiH, izgradnje onog cjevovoda Kakanj - Sarajevo, utopljavanje objekata, izgradnja magistralnih i lokalnih cesta, izgradnja sistema centralnog grijanja po gradovima u BiH, izgradnja i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže itd. biti ta javna investicija? Sve su to stvari koje bi poboljšale život ljudi u BiH, većina njih pojedinačno ili kolektivno jako puno koštaju, a taj John Keynes tvrdi da tim javnim investicijama država može značajno povećati potrošnju i generisati ekonomski rast. Ko će to sve platiti? Platit će krediti, a kredite će vraćati uvećani prihodi od poreza, uslijed ekonomskog rasta. Ima li to sve zajedno smisla?

[pici]

ZADUŽENI MINISTRI
Vijeće ministara BiH nudi finansijsku pomoć Švedskoj i Grčkoj koje su zahvaćene požarima

ima se moze se

[General War]

Koje su ovo seoske varalice

Ako primate novac iz inostranstva, a živite i radite u BiH, nadrljali ste!

U BiH posljednjih godina primjetan trend povećanja broja osoba koja ostvaruju prihode iz inostranstva, prevashodno na način da obavljaju određene IT usluge, odnosno da vrše takozvani udaljeni rad za poslodavca u inostranstvu.
Ovo nije ništa novo u svijetu ali vlastima u BiH ovaj vid zarade nije ostao neprimjećen. Naprotiv. Poreska uprava Republike Srpske ranije je objavila kako su fizička lica koja po bilo kom osnovu ostvare prihod iz inostranstva, uključujući i prihode od IT usluga ostvaren udaljenim radom (freelancer), a na koji nije plaćen porez po odbitku, da dužna da taj prihod prijave i plate porez na dohodak.

Plaćanje poreza na taj dohodak vrši se u roku od sedam dana od dana naplate prihoda, a prijavljivanje se vrši mjesečno i godišnje podnošenjem odgovarajuće poreske prijave.

Ipak nešto dramatičnije ovo izgleda u Federaciji BiH. Naime, Poreska uprava Federacije BiHobjavila je poziv svim poreznim obveznicima koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak.

http://www.pufbih.ba/v1/novosti/1177/po ... ostranstva

Ovaj poziv je stidno popraćen u medijima. Naime, radi se o pozivu koji obuhvata otprilike oko 50 000 ljudi, osobe koje su slale novac iz inostranstva preko deviznih računa bilo kome i bilo kad, osobe koje primaju dar, osobe koje rade sezonske radove u nekim od evropskih država, osobe koje su radile po zemljama istoka a primale uplate u našim bankama, osobe koje rade kao freelanceri, osobe koje se bave prodajom i preprodajom artikala preko interneta i mnogi drugi. Naime, poziv koji izgleda tako naivno, je zapravo jedan od najpodmuklijih i najpogubnijih poteza onih vladajućih struktura koje su donijele isti.

U pismu koje je dostavljeno portalu BUKA od strane poreskih obveznika navodi se kako treba zajedničkim snagama upoznati medije a i sve ostale zainteresovane o čemu se radi i zbog čega treba obavijestiti javnost.

"Prva stavka koju želimo istaknuti je da POREZ NA DOHODAK nije upitan. Ljudi koji su htjeli da izbjegnu ovakvu vrstu poreza na dohodak ne drže svoj novac u našim bankama, niti planiraju. Svako ko je rezident BiH treba da plati porez na dohodak. Svaka racionalna osoba će ovo potvrditi i složiti se sa istim. U ovom slučaju, problem je na koji način se pristupa toj naplati, problem je nedostatak volje da se uredi ova oblast (a naravno nije problem da se naplati porez). Računica govori da će svaka osoba koja radi kao freelancer, zapravo platiti 2.5 - 3 puta više poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, upravo iz razloga što vlast želi da oporezuje BRUTO platu freelancera (odnosno ne želi da prizna odbitke)" navodi se u pismu dostavljenom našoj redakciji.

Retroaktivna primjena

Izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak od aprila ove godine uveo se tzv. obrazac ams1035, koji obavezuje sva fizička lica koja prime bilo kakav prihod iz inostranstva da se na isti obračuna 10% poreza na dohodak.

"Uz to se u istoj toj formi dodaje porez na osnovno zdravstveno osiguranje od dohotka od 4% ( koje je u zakonu o doprinosima tretirano kao pod plaćanje ako je u pitanju ugovor o djelu što sa većinom nije slučaj). Međutim, vi niste zdravstveno osigurani ako to platite. Porezna uprava hoće da primjenjuje ovaj obrazac iz aprila 2018 retroaktivno za period 2015-2017, kad je postojao samo aug1031 obrazac na koji mnogima nisu dali da izvrše svoju godišnju prijavu poreza jer "nije definisao ovakve djelatnosti"" kaže se.

Ako freelancer zarađuje 1000 KM mjesečno, morat će platiti 4% osnovicu za zdravstveno (40KM), te 10% na poreznu osnovicu od 960KM (96KM). Dakle ukupno 96 + 40KM bez da je zdravstveno osiguran. Osim tog poreza na dohodak, freelancer mora sam da se brine za račune koje plaća da bi održao biznis kojim se bavi, mora sam da riješi svoje penziono i zdravstveno osiguranje (ili bilo kakvu vrstu uštede novca za stare dane) koje nema od države.

Smiješna stavka u pozivu koja kaže: "Ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka" je ista ona stavka koja će skupinu najboljih, edukovanih i stručnih individua otjerat iz ove države. Istih onih individua koje trebaju da otvaraju biznise danas, sutra, koji će donijeti nova radna mjesta mojoj i vašoj djeci.

Dok je recimo sa rezidentom koji radi u nekoj od kompanija u Federaciji potpuno druga stvar. Dohodak te osobe će se racunati na NETO a ne na BRUTO platu. Tako u slučaju od 1000 KM bruto plate, toj istoj osobi će se penziono, zdravstveno i ostale takse izbiti iz BRUTO plate. Oduzet će se neoporeziva osnovica te će se onda ostatak oporezovati sa 10% (a naravno većina nema nikakve troškove ukoliko rade za kompanije i nemaju nikakvu vrstu obrta).

Dakle, ovdje pričamo o diskriminaciji poreskih obveznika unutar jedne države i ovo je slučaj koji bi se bez problema mogao održati na ustavnom sudu.

Dok se susjedne zemlje i zemlje Evrope fokusiraju na poreske olakšice za ovakvu vrstu rada, naša vladajuća struktura (sa prosjekom starosti od vjerovatno 50+ godina) kojoj je domet IT tehnologija Facebook i Twitter, barata postocima na porez kao dijete loptom. I tako, dok Rumunija ima ogroman broj poreskih olakšica za individue koje unose novac u državu, dok Bugarska forsira zakon koji ce za freelancere značiti 0% poreza, dok Švedska freelancere naziva mikro ekonomskim podsticajem, dok Njemačka ima freelancere regulisane kao posebnu strukturu rada, a kod nas se dešavaju ovakve naplate poreza koje će nažalost rezultirati novim valom seobe i to onog sloja ljudi koji mogu i hoće da naprave promjenu i potpomognu razvoju BiH prema modernoj državi.

"Ukoliko medijski ne privučemo pažnju na ovaj problem, ukoliko ostanemo pasivni, porezni trening zlostavljanja se neće zaustaviti ovdje i na nama. Vjerujte neće, nastavit će na isti ovaj način, samo sa drugom skupinom ljudi, istom uhodanom taktikom parcijalnog pristupa bez mogućnosti organizovanja u mase za bilo kakvu pobunu i promjenu. Zamislite, molim vas, šta će biti kada se odmah nakon izbora donese progresivna stopa poreza na dohodak čije su stope 20% iznad 1500 KM? Razmislite da li želite da živite u državi gdje ona sama tjera svoj narod van. Bez obzira na kakvoj ste poziciji, vaša djeca će morati živjeti od nečega" ističu potpisnici dopisa upućenom redakciji portala BUKA.


U saradnji sa kolegama, skupinom ljudi koja se bavi istim poslom (na ovaj ili onaj način), freelanceri zahtijevaju sljedeće:

"1. Zahtijevamo da se poziv poreske uprave povuče (pogotovo da se demantuje dio za retroaktivno plaćanje).

2. Budući da slijede izbori, želimo da znamo kakav je stav individualnih stranaka po ovom pitanju. Za šta se zalažete i na koji način bi svaka od stranaka rijesila ovaj problem? 50,000 ljudi vas pita ovo pitanje, onih 50,000 koji će da kazne iste ove na sljedećim izborima, to vam garantiramo.

3. Zahtijevamo da vlast pristupi ovom problemu ozbiljno i da se uredi oblast na način na koji je objašnjeno gore. Oblast koja će definisati rad ljudi koji uplate primaju iz inostranstva i koja će omogućiti da prijave svoje odbitke, te na taj način budu dio fer sistema za oporezivanje (kao i svaki drugi građanin ove države)."

[vivaldi]

Jedino da te gace, carape i cipele malo poskupe, pa bi bilo prostora za rast.

globalnu cijenu grbace diktira kina i jugoistocna azija. mi mozemo ici nesto iznad toga jer smo na granici eu, pa su troskovi prevoza i brzina isporuke nasa prednost, ali to naravno ima neke limite. generalan zakljucak je da na gacama i carapama mozes zaraditi samo ako prodajes brend, ideju i dizajn, ali ako milijarda i po kineza koji su izmislili textil nije u stanju da napravi neki brend, o nasim sansama je smjesno govoriti.

Ono sto me zanima u vezi javnih investicija - zasto uvijek govorimo samo o autoputevima i energetskom sektoru?

zato sto je energetika strateski i profitabilan resurs koji pravi pare. autoputevi su dobra stvar kada imas polozaj koji ti garantuje tranzitni saobracaj, poput hrvatske koja je tranzit za 100-njak miliona ljudi - srbijance, kosovare, makeodnce, bugare i turke pa cak i nas jer je nama najbliza, da ne kazem jedina kopnena veza sa zapadom preko hrvatske. osim toga autoputevi ubrazavju transport, smanjuju troskove proizdvodjacima, i cine atraktivnijim stranim investitorima. mi nazalost ne mozemo nikome biti tranzit jer nam je takva geografija, a s druge strane nas ima jako malo, tezak teren, skupi kilometri, a potencijalni benefiti su vrlo neizvjesni.

Mogu li projekti plinifikacije BiH, izgradnje onog cjevovoda Kakanj - Sarajevo, utopljavanje objekata, izgradnja magistralnih i lokalnih cesta, izgradnja sistema centralnog grijanja po gradovima u BiH, izgradnja i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže itd. biti ta javna investicija? Sve su to stvari koje bi poboljšale život ljudi u BiH, većina njih pojedinačno ili kolektivno jako puno koštaju, a taj John Keynes tvrdi da tim javnim investicijama država može značajno povećati potrošnju i generisati ekonomski rast. Ko će to sve platiti? Platit će krediti, a kredite će vraćati uvećani prihodi od poreza, uslijed ekonomskog rasta. Ima li to sve zajedno smisla?

pomenuto jesu javne investicije, ali one koje prije svega podizu kvalitet lokalne zajednice (kvalitet i standard zivota nisu uvijek jedno te isto. npr otkako su prestale nocne redukcije vode popravio mi se kvalitet zivota, ali to bas nema neke veze sa standardom, platom, brojem zaposlenim, gdp-jem..). plinafikacija je isto skupa zbog terena, a potencijalni korisnici malobrojni jer nemamo industrije (domacinstva su zanemarivi potrosaci).

sve ovo naravno ne znaci da se to ne treba raditi. naprotiv, ali to nisu stvari koje mogu biti ozbiljni generatori rasta i razvoja, a tu je niz prakticnih problema jer utopljavanje zgrada podrzumijeva dio ucesca stanara, a tu je uvijek 100 ljudi-100 cudi.

a sto se tice keynesa i ostalih teoreticara, ja njih nikada nisam ni citao jer je to na nas naprimjnejivo iz niza razloga.

cesto se povlaci kod nas prica o primjerima iz velikih zapadnih ekonomija, pa cak i regionalnih poput eu, kako oni cijelim nizom mjera u vrijeme krize nastoje potaknut potrosnju kao generator rasta, ali to kod nas ne pije vode jer smo mala i uvozno orijentisana ekonomija. da ti pojasnim primjerom - da sada svabu neku pocasti sa 20 hiljada eura on ce sebe pocastit sa novim golfom. da balkanac dobije 20 hiljada eura i on bi sebe pocastio -golfom. cija ekonomija profitira u oba slucaja je savrseno jasno.

nasi prozvodi su primitivni. ti mozes danas popit max litru domaceg mlijeka taman imo 10 ili 10000 eura platu. od jace domace potrosnje koja bi bila bazirana na kreditnim sredstvima tj ne bi bila na realnim osnovama mi bi imali samo stete a ne koristi. na porezima bi se uzeo koji milion vise, ali bi uvoz explodiro

[Šunj]

Koje su ovo seoske varalice

Ako primate novac iz inostranstva, a živite i radite u BiH, nadrljali ste!

U BiH posljednjih godina primjetan trend povećanja broja osoba koja ostvaruju prihode iz inostranstva, prevashodno na način da obavljaju određene IT usluge, odnosno da vrše takozvani udaljeni rad za poslodavca u inostranstvu.
Ovo nije ništa novo u svijetu ali vlastima u BiH ovaj vid zarade nije ostao neprimjećen. Naprotiv. Poreska uprava Republike Srpske ranije je objavila kako su fizička lica koja po bilo kom osnovu ostvare prihod iz inostranstva, uključujući i prihode od IT usluga ostvaren udaljenim radom (freelancer), a na koji nije plaćen porez po odbitku, da dužna da taj prihod prijave i plate porez na dohodak.

Plaćanje poreza na taj dohodak vrši se u roku od sedam dana od dana naplate prihoda, a prijavljivanje se vrši mjesečno i godišnje podnošenjem odgovarajuće poreske prijave.

Ipak nešto dramatičnije ovo izgleda u Federaciji BiH. Naime, Poreska uprava Federacije BiHobjavila je poziv svim poreznim obveznicima koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak.

http://www.pufbih.ba/v1/novosti/1177/po ... ostranstva

Ovaj poziv je stidno popraćen u medijima. Naime, radi se o pozivu koji obuhvata otprilike oko 50 000 ljudi, osobe koje su slale novac iz inostranstva preko deviznih računa bilo kome i bilo kad, osobe koje primaju dar, osobe koje rade sezonske radove u nekim od evropskih država, osobe koje su radile po zemljama istoka a primale uplate u našim bankama, osobe koje rade kao freelanceri, osobe koje se bave prodajom i preprodajom artikala preko interneta i mnogi drugi. Naime, poziv koji izgleda tako naivno, je zapravo jedan od najpodmuklijih i najpogubnijih poteza onih vladajućih struktura koje su donijele isti.

U pismu koje je dostavljeno portalu BUKA od strane poreskih obveznika navodi se kako treba zajedničkim snagama upoznati medije a i sve ostale zainteresovane o čemu se radi i zbog čega treba obavijestiti javnost.

"Prva stavka koju želimo istaknuti je da POREZ NA DOHODAK nije upitan. Ljudi koji su htjeli da izbjegnu ovakvu vrstu poreza na dohodak ne drže svoj novac u našim bankama, niti planiraju. Svako ko je rezident BiH treba da plati porez na dohodak. Svaka racionalna osoba će ovo potvrditi i složiti se sa istim. U ovom slučaju, problem je na koji način se pristupa toj naplati, problem je nedostatak volje da se uredi ova oblast (a naravno nije problem da se naplati porez). Računica govori da će svaka osoba koja radi kao freelancer, zapravo platiti 2.5 - 3 puta više poreza na dohodak nego druge osobe koje su zaposlene, upravo iz razloga što vlast želi da oporezuje BRUTO platu freelancera (odnosno ne želi da prizna odbitke)" navodi se u pismu dostavljenom našoj redakciji.

Retroaktivna primjena

Izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak od aprila ove godine uveo se tzv. obrazac ams1035, koji obavezuje sva fizička lica koja prime bilo kakav prihod iz inostranstva da se na isti obračuna 10% poreza na dohodak.

"Uz to se u istoj toj formi dodaje porez na osnovno zdravstveno osiguranje od dohotka od 4% ( koje je u zakonu o doprinosima tretirano kao pod plaćanje ako je u pitanju ugovor o djelu što sa većinom nije slučaj). Međutim, vi niste zdravstveno osigurani ako to platite. Porezna uprava hoće da primjenjuje ovaj obrazac iz aprila 2018 retroaktivno za period 2015-2017, kad je postojao samo aug1031 obrazac na koji mnogima nisu dali da izvrše svoju godišnju prijavu poreza jer "nije definisao ovakve djelatnosti"" kaže se.

Ako freelancer zarađuje 1000 KM mjesečno, morat će platiti 4% osnovicu za zdravstveno (40KM), te 10% na poreznu osnovicu od 960KM (96KM). Dakle ukupno 96 + 40KM bez da je zdravstveno osiguran. Osim tog poreza na dohodak, freelancer mora sam da se brine za račune koje plaća da bi održao biznis kojim se bavi, mora sam da riješi svoje penziono i zdravstveno osiguranje (ili bilo kakvu vrstu uštede novca za stare dane) koje nema od države.

Smiješna stavka u pozivu koja kaže: "Ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka" je ista ona stavka koja će skupinu najboljih, edukovanih i stručnih individua otjerat iz ove države. Istih onih individua koje trebaju da otvaraju biznise danas, sutra, koji će donijeti nova radna mjesta mojoj i vašoj djeci.

Dok je recimo sa rezidentom koji radi u nekoj od kompanija u Federaciji potpuno druga stvar. Dohodak te osobe će se racunati na NETO a ne na BRUTO platu. Tako u slučaju od 1000 KM bruto plate, toj istoj osobi će se penziono, zdravstveno i ostale takse izbiti iz BRUTO plate. Oduzet će se neoporeziva osnovica te će se onda ostatak oporezovati sa 10% (a naravno većina nema nikakve troškove ukoliko rade za kompanije i nemaju nikakvu vrstu obrta).

Dakle, ovdje pričamo o diskriminaciji poreskih obveznika unutar jedne države i ovo je slučaj koji bi se bez problema mogao održati na ustavnom sudu.

Dok se susjedne zemlje i zemlje Evrope fokusiraju na poreske olakšice za ovakvu vrstu rada, naša vladajuća struktura (sa prosjekom starosti od vjerovatno 50+ godina) kojoj je domet IT tehnologija Facebook i Twitter, barata postocima na porez kao dijete loptom. I tako, dok Rumunija ima ogroman broj poreskih olakšica za individue koje unose novac u državu, dok Bugarska forsira zakon koji ce za freelancere značiti 0% poreza, dok Švedska freelancere naziva mikro ekonomskim podsticajem, dok Njemačka ima freelancere regulisane kao posebnu strukturu rada, a kod nas se dešavaju ovakve naplate poreza koje će nažalost rezultirati novim valom seobe i to onog sloja ljudi koji mogu i hoće da naprave promjenu i potpomognu razvoju BiH prema modernoj državi.

"Ukoliko medijski ne privučemo pažnju na ovaj problem, ukoliko ostanemo pasivni, porezni trening zlostavljanja se neće zaustaviti ovdje i na nama. Vjerujte neće, nastavit će na isti ovaj način, samo sa drugom skupinom ljudi, istom uhodanom taktikom parcijalnog pristupa bez mogućnosti organizovanja u mase za bilo kakvu pobunu i promjenu. Zamislite, molim vas, šta će biti kada se odmah nakon izbora donese progresivna stopa poreza na dohodak čije su stope 20% iznad 1500 KM? Razmislite da li želite da živite u državi gdje ona sama tjera svoj narod van. Bez obzira na kakvoj ste poziciji, vaša djeca će morati živjeti od nečega" ističu potpisnici dopisa upućenom redakciji portala BUKA.


U saradnji sa kolegama, skupinom ljudi koja se bavi istim poslom (na ovaj ili onaj način), freelanceri zahtijevaju sljedeće:

"1. Zahtijevamo da se poziv poreske uprave povuče (pogotovo da se demantuje dio za retroaktivno plaćanje).

2. Budući da slijede izbori, želimo da znamo kakav je stav individualnih stranaka po ovom pitanju. Za šta se zalažete i na koji način bi svaka od stranaka rijesila ovaj problem? 50,000 ljudi vas pita ovo pitanje, onih 50,000 koji će da kazne iste ove na sljedećim izborima, to vam garantiramo.

3. Zahtijevamo da vlast pristupi ovom problemu ozbiljno i da se uredi oblast na način na koji je objašnjeno gore. Oblast koja će definisati rad ljudi koji uplate primaju iz inostranstva i koja će omogućiti da prijave svoje odbitke, te na taj način budu dio fer sistema za oporezivanje (kao i svaki drugi građanin ove države)."

Da li ovome treba ikakav komentar?

https://avaz.ba/vijesti/bih/399879/ogor ... -otimacina
Image
REAKCIJE

Ogorčenje zbog naplate poreza na doznake iz inozemstva: Ovo je klasična otimačina!
Autor: E. HALIMIĆ - S. DEGIRMENDŽIĆ
prije 12 sati
Odluka Porezne uprave FBiH da oporezuje doznake iz inozemstva naišla je na oštre reakcije bh. dijaspore, ali i građana koji od tog novca preživljavaju u BiH. Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Hasan Šehović kaže za „Avaz“ da je ovakva odluka iznenađujuća i razočaravajuća, jer su vlasti čak ranije govorile o uvođenju olakšica za slanje novca iz dijaspore, a sada su okrenule ploču.

Nije prihod

Šehović: Katastrofa je jedina riječ kojom se ovo može opisati
- Bilo je prijedloga da se uspostavi sistem koji bi išao preko Centralne banke BiH i da se dio tog novca izdvaja za investicione fondove koji bi bili osnova za ulaganje u projekte u domovini. A ovakva odluka Porezne uprave FBiH sasvim je suprotna od ovog prijedloga, jer neshvatljivo je da ako ja iz Turske pošaljem 100 KM u Sarajevo, taj neko ko prima taj novac mora državi dati deset KM - ističe Šehović.

On naglašava da se pomoć dijaspore ne može smatrati prihodom za bh. građane.

- Ovo je klasična otimačina, koju ja mogu povezati s predizbornom kampanjom. Katastrofa je jedina riječ kojom se ovo može opisati. Neko je u vlasti to lijepo sračunao. Ako dijaspora godišnje pošalje oko četiri milijarde KM, onda će se u budžet sliti dodatnih 400 miliona KM i eto njima para da sebi povećaju plaće – naglasio je Šehović.

Armin Alijagić, osnivač organizacije „Naša perspektiva“, čiji je primarni zadatak saradnja s dijasporom, naglašava za „Avaz“ da je novac koji bh. građani uglavnom dobivaju od rodbine iz inozemstva već opterećen troškovima koje nameću banke.

Alijagić: Oduka je u najmanju ruku upitna
Nema opravdanja

- Bojim se da idemo u pogrešnom pravcu, otežavamo našoj dijaspori da se uključi u razvoj BiH. Vlast bi trebala imati za cilj da im olakša investiranje u domovinu, da ih na neki način privuče. A vrlo je zanimljivo da se ovakva odluka donosi u momentu kada određene političke stranke u BiH pozivaju dijasporu da učestvuje na izborima i da se aktivnije uključi u politički život – naglasio je Alijagić.

Damir Miljević, ekonomski analitičar, kaže za „Avaz“ da početak oporezivanja novca koji građani dobivaju iz inozemstva nema nikakvo opravdanje.

Miljević: Pokušava se izvući što više novca od građana
- Očito je da se pokušava izvući što više novca od građana BiH. Prema meni, u najsiromašnijoj zemlji na svijetu početi oporezivati novac od doznaka ravno je zločinu. Ako ćete oporezivati 300 eura koje je neko poslao nekoj nani u selu pored Tuzle, onda ste vi zločinac, a ne država - zaključuje Miljević.

Apetiti vlastodržaca

Miljević naglašava i da je ostvarivanje prihoda u inozemstvu koji se uplaćuju ovdje na račune, regulirano Zakonom o porezu na dohodak i oporezovano s deset posto. No, on kaže da je problem što Porezna uprava pored tih deset posto traži da se plati zdravstveno i penzijsko osiguranje kao da su ljudi u stalnom radnom odnosu, a možda nisu.

- Tako da sada imamo čitav galimatijas između postojećih propisa, zahtjeva Poreske uprave i apetita vlastodržaca koji bi da uzmu pare po svaku cijenu - ističe Miljević.

Reakcija Porezne uprave FBiH

U javnosti se digla bura i zbog oporezivanja freelancera, a na reakcije na njihov javni poziv za prijavu svih prihoda iz inozemstva, uključujući i poklonjeni novac, jučer je reagirala i Porezna uprava FBiH. Na ogorčenje i kritike zbog utjerivanja nameta, iz PUFBiH su odgovorili da nije riječ ni o kakvom novom porezu.

- Javni poziv upućen je na osnovu Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. januara 2009. godine i prema kojem su pozvani porezni obveznici bili dužni sami prijaviti oporezive prihode iz inostranstva – naveli su iz PU.

[vivaldi]

Izasli su danas podaci za federaciju bdp, a za rs je izaslo prije 5-6 dana

FBiH I kvartal - 3,7%
RS I kvartal - 3,1%

danas je srbija objavila podatke vec za II kvartal (4,4%), a I je bio 4,6%

hrvatska I kvartal - 2,5%, mada se nad hrvatskom opet stvaraju oblaci pa ova 2,5% mogu zavarat zbog nekoliko razloga pa treba sacekat II, a pogotovo III kvartal.

izasli su i vazni podaci o investicijama u 2017 - fbih - 3,2 milijarde, rs 1,6 milijardi.

regionalna vijest dana da ne kazem godine je naravno da ce bmw praviti fabriku u madjarskoj koja ce kostati vise od milijrdu eura..., a kad to covjek procita ovi nasi podaci izgube svaki smisao

[parappa]

Valja sada mađarski učiti...

Odnos investicija u državi znači 2:1 u korist FBiH.
Tako nekako dođe i odnos stanovništva.
Vjerovatno je je takav i odnos koliko se uplaćuje u zajednički budžet. Zato ne razumijem zašto se novac od akciza npr dijeli na sasvim drugi način.

Toliko smo politički nestabilna sredina, infrastrukturno izolirani da švabo nikad (više) neće razmišljati da otvori neku veću fabriku kod nas. Isto važi za Srbiju... Plus što nema dovoljno obrazovanog kadra.

[demagog]

Interesantna analiza stanja u mostarskom Aluminiju.
https://www.klix.ba/biznis/privreda/rij ... /180914096

Par naglasaka:

Kad se Aluminij koncem 1990-tih digao iz pepela, trebao je djelovati u navednim pravcima, nastavlja Vjekoslav Domljan. Pošto nije, dočekao je nespreman globalnu recesiju. Zato je u gubicima od 2009. godine. Grubo kazano, 10 godina puta 50 miliona gubitaka jednako 500 miliona KM odnosno "sprženo" je deset hiljada radnih mjesta koliko ih se moglo otvoriti s istopljenim kapitalom. I još žele nastaviti takvu praksu.

Aluminij je trebao biti globalna kompanija jer posluje po globalnim kriterijima (aluminij, glinica, električna energija itd.) i imati upravljače koji poznaju globalna tržišta, vladaju vještinama strateškog menadžmenta, poznaju aluminijsku tehnologiju, metode uštede energije i sl. Umjesto toga traženi su upravljači među referentima bankarskih filijala ili lokalnih trgovina po Širokom, Grudama, Konjicu... Stoga je brodolom šok jedino za uveliko neupućene", smatra Vjekoslav Domljan.

Stvar je u tome da Aluminij djeluje na potpuno istovjetan način u cijelom poslijeratnom razdobolju i da - bilo nebilo vlade tu - ne mijenja taj način djelovanja ni za dlaku, nastavlja Domljan. Profesor Marin Buble je 2013. godine kazao: "Obišao sam sve tvornice u bivšoj Jugoslaviji, ali ovako nešto nisam vidio". Nema inovativnog korištenja resursa, čak ni produktivnog korištenja resursa. Grijeh Vlade, koja je prisutana u Aluminiju od 2014. godine, je u propustu. Propustila je djelovati da se takvo stanje promijeni. No, iluzorno je bilo to i očekivati, jer kako Vlada djeluje drugdje, djeluje i u Aluminiju. Ukrcaj svoju posadu i vozi dalje, pa dok ide, ide.

[Sanjarko]

Gledam danas na vijestima RS ima pad industrijske proizvodnje od oko 20%. Je li ovo tacno?

[The 51st State]

Gledam danas na vijestima RS ima pad industrijske proizvodnje od oko 20%. Je li ovo tacno?

Moguce da je tacno jer rafinerija ne radi, a I rudnik u prijedoru je znacajno smanjio proizvodnju.

[vivaldi]

Gledam danas na vijestima RS ima pad industrijske proizvodnje od oko 20%. Je li ovo tacno?

Moguce da je tacno jer rafinerija ne radi, a I rudnik u prijedoru je znacajno smanjio proizvodnju.

tacno je, ali nije zbog rafinerije vec zbog struje koja je u aprilu bila preko 50% manja nego u aprilu prosle godine. u roku od par dana krajem marta i stanari i gacko poceli remont. stanari poceli redovni remont pa proradili tek krajem aprila, a gacko u kapitalni tromjesecni i nece raditi jos 2 mjeseca. u isto vrijeme zbog one ekpslozije u duborvniku hidroleketrane na trebisnjici rade samo s trecinom kapaciteta jer su nekako povezane sa dubrovnikom pa dok on ne proradi, trebinje mora raditi minimlano..

[The 51st State]

Kolaps u rs, ipak fbih ekonomija sa svojom diverzifikovanoscu I fiskalnom disciplinom ode daleko ispred. Sto nije lose ni za neke politicke process u blizoj buducnosti.

[madner]

Spojene posude, ne moze FBiH procvjetati bez da RS profitira i povuce ih prema gore i obrnuto.

[The 51st State]

Osim pdv sistema skoro pa da su to dvije zasebne ekonomije, vise je rijec o pragu trpljenja nego progresa tj. Rs bi mogla prije na dno pa da se krene naprijed ali to vec zahtjeva neku ozbiljnu strategiju, a inace sa cisto ekonomskog aspekta ni nama ne odgovara ovaj strmopad.

[madner]

Ne moze jer ljudi iz rsa zive dovoljno blizu da rade u FBiH ako je plata dovoljno veca. Sto i rade. Time dizu potrosnju i u RSu a smanjuju u FBiH.

[madner]

Inace Srbija i mi smo savrsen pokusni kunic za ekonomske teorije, mi vjerujemo u nevidljivu ruku, oni ne.

Mislim da je nasa politika zapravo bolja, ne vidim da nas Srbija moze prestici jos 10 godina po platama. Uzimam plate jer one su najbolji pokazatelj i ukljucuju donekle i sivu ekonomiju, jer poslodavci moraju ponuditi uslove koje donekle trziste diktira.

[sinuhe]

Ima vise kapitala u Srbiji pa i Beograd jos uvijek moze da privuce najbolje Srbe koliko-toliko.
Coca-Cola kupuje tvornicu keksa u Srbiji za oko 300 miliona eura a i Zmajeve gledas na nekoj srpskoj televiziji. Sta u Bosni vrijedi 300 miliona bilo cega?

[The 51st State]

Ne moze jer ljudi iz rsa zive dovoljno blizu da rade u FBiH ako je plata dovoljno veca. Sto i rade. Time dizu potrosnju i u RSu a smanjuju u FBiH.

nedovoljno je to za kompenzaciju pada, a i doprinosi svakako ostaju u fbih i ne govorim o obicnim ljudima koji ce se uvijek snaci ovako ili onako nego rs aparaturi i urusavanju istog.

[jagugu]

Bankrot RS-a: Ukoliko BiH izgubi sporove teške milijardu i pol maraka, RS će morati platiti

Kazali su ovo za Srpskainfo ekonomski analitičari, komentarišući nedavnu izjavu Mlađena Mandića, pravobranioca BiH, koji je upozorio da, pored ova tri spora, Republici Srpskoj prijeti još jedan spor od 200 miliona KM.

On je pojasnio da se prvi spor, težak čak 1,4 milijarde maraka, vodi po tužbi “Elektrogospodarstva Slovenije”, zbog navodne povrede slovenačke investicije u RiTE Ugljevik. Presuda je trebala biti donesena u martu, ali Mandić ističe da je još nema i da ne zna kakav će biti ishod. On je naveo da, bez obzira na presudu, sudske troškove moraju platiti obje strane i oni za početak iznose oko 300.000 dolara.

Mandić je podsjetio da 1. jula u Parizu počinje prvo ročište u slučaju koji su pokrenuli Indijci, sestra i brat Nite Gupta i Navin Agarval, vlasnici kompanije “Usha Industries”. Oni traže 40 miliona dolara odštete zbog ulaganja u “Krajina osiguranje”.

Treći arbitražni postupak pokrenuo je “Vijadukt Portorož”, koji traži 100 miliona maraka zbog povrede ulaganja u gradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas. Mandić ističe da su sva tužena preduzeća iz ovih sporova u Srpskoj zbog čega Vlada RS snosi sve troškove.

"Ako ovi sporovi budu izgubljeni, Republika Srpska će biti u teškom problemu, jer će to potpuno uništiti budžet" – smatra ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Ona ističe da ne vjeruje da će budžet Srpske moći podnijeti toliko opterećenje ako se uzme u obzir da godišnji budžet RS iznosi 3,26 milijardi KM, te da njen ukupan javni dug već sada iznosi mnogo više nego što se to u javnosti predstavlja (5,1 milijarda KM prema posljednjem izvještaju Vlade RS, op.a).

– Kada izračunamo trenutni javni dug, pa na to dodamo navedene arbitraže, to znači da će svaki stanovnik u Srpskoj da se udavi u dugovima. Sve nam to visi kao mač nad glavom i postavlja se pitanje ko će riješiti taj problem u ovom momentu kada nam stanovništvo bježi iz zemlje – ističe Cenićeva.

Dodaje da u slučaju ako Republika Srpska bude morala da plati navedeni iznos neće to moći da učini odjednom jer prosto nema sredstva za tako nešto, već će morati da traži način kako riješiti taj problem. Jedan od načina je otplata na rate, a drugi novo kreditno zaduženje. S druge strane, kako ističe Cenićeva, pitanje je da li će druga strana pristati na neku dugogodišnju otplatu tog duga.

Navodi da svaki novi kredit ili dug predstavljaju uzimanje iz budućnosti, odnosno smanjuje razvoj, rast standarda, ulaganja u nauku, istraživanja i slično.

Ukoliko se ostvari najcrnji scenario i Srpska izgubi navedene sporove, to bi, po mišljenju ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, bila katastrofa za kompletnu ekonomiju u RS. On ističe da bi to značilo preveliko opterećenje za budžet Srpske, pa se samim tim isključuje bilo kakva mogućnost isplate tog duga u kratkom roku.

"Milijardu i po KM za Republiku Srpsku je 50 odsto godišnjeg budžeta, a rekao bih i 90 odsto inicijalnih prihoda koje ostvarujemo u Srpskoj. Samim tim, to bi bila katastrofa po kompletnu ekonomiju, socijalnu sliku i uopšte društvenu situaciju u Srpskoj "– ističe Pavlović.

Dodaje da je nije siguran da li su vlasti u Republici Srpskoj uopšte svjesne kakvu opasnost bi predstavljao gubitak tih sporova.

"Tužno je da je do tih sporova uopšte došlo, ali to je sad već neka druga tema" – zaključuje Pavlović.

Ekonomski analitičar Slaviša Raković je, ipak, malo više optimističan, te vjeruje da ne bi trebalo doći do gubitka navedenih sporova. Međutim, ako do toga dođe, saglasan je da bi taj teret bilo teško podnijeti.

"To bi bio udar na budžet javnih preduzeća koja su predmet spora. Naravno da bi se sa zainteresovanim stranama u pomenutim sporovima morali napraviti sporazumi o načinu izmirenja obaveza, jer ih je nemoguće izmiriti odjednom. Bankrota budžeta ne bi bilo, ali bi se taj teret teško podnio" – poručuje Raković.

[sinuhe]

Makedonija izvozi robe u vecoj vrijednosti od BiH prema eurostatu