Zivot poslije smrti za besmrtne?

[grayburn]

Onda bi ljudi cekali sudnji dan,cak bi vjera bila jaca jer sudnji dan ce biti i prema nauci ,,,znaci imali bi ljude koji cekaju da zemlju nesto pogodi

Ne moraju cekati da zemlju nesto pogodi. Ljudi ce tad biti interplanetarna civilizacija, znaci bice nas na puno planeta. Kad jednoj planeti bude prijetila opasnost, preselit ce se na drugu.

[sadie_forever]

Onda bi ljudi cekali sudnji dan,cak bi vjera bila jaca jer sudnji dan ce biti i prema nauci ,,,znaci imali bi ljude koji cekaju da zemlju nesto pogodi

Ne moraju cekati da zemlju nesto pogodi. Ljudi ce tad biti interplanetarna civilizacija, znaci bice nas na puno planeta. Kad jednoj planeti bude prijetila opasnost, preselit ce se na drugu.

nekad ce i univerzum nestati

mada je sve ovo naucna fantazija

[grayburn]

Onda bi ljudi cekali sudnji dan,cak bi vjera bila jaca jer sudnji dan ce biti i prema nauci ,,,znaci imali bi ljude koji cekaju da zemlju nesto pogodi

Ne moraju cekati da zemlju nesto pogodi. Ljudi ce tad biti interplanetarna civilizacija, znaci bice nas na puno planeta. Kad jednoj planeti bude prijetila opasnost, preselit ce se na drugu.

nekad ce i univerzum nestati

mada je sve ovo naucna fantazija

Nestat ce nas, jedan od mozda bezbroj njih.

[sadie_forever]

Nestat ce nas, jedan od mozda bezbroj njih.

Hocemol onda moci u drugi univerzum preci na neki intra-dimenzionalni nacin ? ili to mozda vec spada u ono sto zovemo "onaj svijet"/ahiret? jesmo li onda zivi uspjeli probiti u onaj svijet ?

[grayburn]

Nestat ce nas, jedan od mozda bezbroj njih.

Hocemol onda moci u drugi univerzum preci na neki intra-dimenzionalni nacin ? ili to mozda vec spada u ono sto zovemo "onaj svijet"/ahiret? jesmo li onda zivi uspjeli probiti u onaj svijet ?

Ehh, ko zna. Nekad se u prostoru izmedju dva dijametralno suprotna stava krije puno interesantnih stvari.

[Irsar]

problem je vjerovatno samo filozofski,

Problem je što se "osoba A" definiše sa apsolutnošću, iako postoji "fluidnost". "Osoba A", sa 15 godina i sa 50 godina, evidento nisu identične, to jeste apsolutno slične, ali jesu dovoljno slične da ih možemo povezati i kategorisati kao "osoba A". Fluidnost podrazumijeva relativnost, ali ta relativnost nikada ne prelazi granice gdje bi za "osobu A" mogli reći da je "osoba B", pri čemu "osoba B" bi bila sasvim druga osoba, koja nema nikakve poveznice sa "osobom A", slično kao što i 2 različite osobe nemaju takvu poveznicu.

Drugačije rečeno, "osoba A" ostaje "osoba A" čitav život, a stvar je u tome što sama "osoba A" ima "dozu" relativnosti/fluidnosti koja omogućava da se dijelom promijeni, a opet ostane "ista" (tj. dovoljno slična).

nisi se dotakao najvažnije stvari: šta je to što ih čini istim, čak i u svjetlu te relativnosti/fluidnosti? iste ćelije? ista sjećanja? ista vjerovanja? isti strahovi?... ista lična karta?

Odgovorio sam na pitanje za koje mi se učinilo da se traži odgovor, a pitanje sam razumio kao "kako je moguće da jedna osoba ostane 'ista' čitav život unatoč svim promjenama kroz koje prolazi".

Što se tiče ovog tvog novog pitanja, odgovor je "nepromjenjiva duša". Koja sadrži "matricu" ličnosti, a to u kojoj mjeri će se ta "matrica" ispoljiti ovisi, naravno, i o materijalnim (relativnim) parametrima.

[Irsar]

Mozemo mi sebi odrediti neki smisao zivota, kao drustvo, kao pojedinci. I ako mi sebi odredimo taj smisao, ne moze se reci da on ne postoji. Medjutim, univerzumu je totalno svejedno koje cemo price mi sebi pricati, univerzum je prosto ravnodusan prema nama. Za njeg smo u najboljem slucaju samo kratki i sitni, vremenski beznacajan, impuls.

Lažna dihotomija između "Univerzuma" i "nas".

"Mi" smo dio Univerzuma, ništa manje realni i objektivni kao bilo koji dio tog Univerzuma, pa i cjelokupnog Univerzuma. Shodno tome, ako ja, kao realni i objektivni dio Univerzuma, odlučim svojom sposobnošću izbora i svojom voljom da moj život ima smisao, onda on i ima. Jer ja jesam Univerzum, odnosno dio Univerzuma. Kako sam ja ništa manje realan i ništa manje objektivan od cjelokupnog "preostalog" Univerzuma, onda meni ni ne treba potvrda o smislu mog života od strane istog.

Također, Univerzum nije entitet sa svojom voljom i svojom svijesti. Tako da ideja da pojmovi poput "smisla", "značaja" i drugih mogu od njega poticati, ili u njemu imati osnovu, su ništa drugo doli pogrešno razmišljanje. Univerzum nije "ravnodušan" prema nama (jer taj pojam se koristi za entitete koji imaju vlastitu inteligenciju i svijest), jer isti ne može biti niti "ravnodušan" niti suprotno od toga. Univerzum je materija, ali samo ona materija koja može iskusiti vlastito postojanje, te iz toga izvući zaključak da li je to iskustvo dobro ili loše, je materija koja daje smisao i značaj svemu. Ostala materija je inertna po tim pitanjima.

[grayburn]

Mozemo mi sebi odrediti neki smisao zivota, kao drustvo, kao pojedinci. I ako mi sebi odredimo taj smisao, ne moze se reci da on ne postoji. Medjutim, univerzumu je totalno svejedno koje cemo price mi sebi pricati, univerzum je prosto ravnodusan prema nama. Za njeg smo u najboljem slucaju samo kratki i sitni, vremenski beznacajan, impuls.

Lažna dihotomija između "Univerzuma" i "nas".

"Mi" smo dio Univerzuma, ništa manje realni i objektivni kao bilo koji dio tog Univerzuma, pa i cjelokupnog Univerzuma. Shodno tome, ako ja, kao realni i objektivni dio Univerzuma, odlučim svojom sposobnošću izbora i svojom voljom da moj život ima smisao, onda on i ima. Jer ja jesam Univerzum, odnosno dio Univerzuma. Kako sam ja ništa manje realan i ništa manje objektivan od cjelokupnog "preostalog" Univerzuma, onda meni ni ne treba potvrda o smislu mog života od strane istog.

Također, Univerzum nije entitet sa svojom voljom i svojom svijesti. Tako da ideja da pojmovi poput "smisla", "značaja" i drugih mogu od njega poticati, ili u njemu imati osnovu, su ništa drugo doli pogrešno razmišljanje. Univerzum nije "ravnodušan" prema nama (jer taj pojam se koristi za entitete koji imaju vlastitu inteligenciju i svijest), jer isti ne može biti niti "ravnodušan" niti suprotno od toga. Univerzum je materija, ali samo ona materija koja može iskusiti vlastito postojanje, te iz toga izvući zaključak da li je to iskustvo dobro ili loše, je materija koja daje smisao i značaj svemu. Ostala materija je inertna po tim pitanjima.

Dopada mi se to razmisljanje mnogo.

[Irsar]

Tema puna izmaštanih želja koje se poturaju kao "neizbježan progres", počevši od naziva.

"Besmrtnost" je nemoguća i neće se desiti. Ne na "ovom svijetu".

Produžen život možda, ali vjevovatno ne u nekoj značajnoj mjeri. I prije hiljadu godina bilo je ljudi koji su znali doživjeti pa i 100 godina, tako i danas.

Veliki umovi, puno veci od mene ili od tebe, raspravljaju o ovim temama i drugog si misljenja.
Ne bi ih zanemario niti podcijenio.

Sve što je moguće da bude, nakon dovoljno dugog vremenskog perioda, će i da bude. Promjena (sa velikim "P") će da učini tako. Život bilo koga ima početak. Slijedi da je bilo vrijeme kada život pojedinca A nije bio (nije postojao). Shodno tome, a kako je takvo stanje moguće, ponovo će doći vrijeme kada neće biti života pojedinca A.

Logika je neizbježna. A Promjena neumoljiva.

Mogući izuzetak je samo Bog+Ahiret.

[Irsar]

Mozda nismo, ali pratimo kakve diskusije vode veliki svjetski umovi na ovu temu.
Sta je tu lose?

Ti umovi su zapeli u svom materijalizmu. Za njih postoji samo materijalno, te ako mogu izmaštati "mogućnost" vječnosti te materije (koliko god apsurdna takva ideja bila), oni će tu maštariju da poturaju kao "stvarnu mogućnost". Shodno tome, tu je loše upravo taj materijalizam.

Religije nude puno smisleniji i ljepši pogled na ove stvari.

[Ci-Nick]

Šta je sa ljudima koji boluje od demencije, koji ne prepoznaje više ni vlastitu djecu, da li je duša odvojiva od svijesti i ispravne moždane funkcije ?
Da li ima software bez ispravnog hardware ?

[harač]

Što se tiče ovog tvog novog pitanja, odgovor je "nepromjenjiva duša". Koja sadrži "matricu" ličnosti, a to u kojoj mjeri će se ta "matrica" ispoljiti ovisi, naravno, i o materijalnim (relativnim) parametrima.

fair enough. ipak, kao što primijetih na drugoj temi, ne vjerujem da možemo daleko stići u ovoj raspravi jer krećeš s pretpostavkom istinitosti nekih spornih metafizičkih tvrdnji

[grayburn]

Odgovorio sam na pitanje za koje mi se učinilo da se traži odgovor, a pitanje sam razumio kao "kako je moguće da jedna osoba ostane 'ista' čitav život unatoč svim promjenama kroz koje prolazi".

Što se tiče ovog tvog novog pitanja, odgovor je "nepromjenjiva duša". Koja sadrži "matricu" ličnosti, a to u kojoj mjeri će se ta "matrica" ispoljiti ovisi, naravno, i o materijalnim (relativnim) parametrima.

Sta je za tebe dusa? Kako se reflektuje? Da li je to nas karakter? Da li ona upravlja tijelom ili tijelo upravlja njom?

Ako dusa upravlja tijelom, kako je moguce da fizicko ostecenje mozga moze promijeniti karakter jedne osobe (npr. iz dobre postane losa osoba)?

Ako mi upravljamo dusom, sta je tacno to sto upravlja dusom?

[Smrcak15]

Odgovorio sam na pitanje za koje mi se učinilo da se traži odgovor, a pitanje sam razumio kao "kako je moguće da jedna osoba ostane 'ista' čitav život unatoč svim promjenama kroz koje prolazi".

Što se tiče ovog tvog novog pitanja, odgovor je "nepromjenjiva duša". Koja sadrži "matricu" ličnosti, a to u kojoj mjeri će se ta "matrica" ispoljiti ovisi, naravno, i o materijalnim (relativnim) parametrima.

Sta je za tebe dusa? Kako se reflektuje? Da li je to nas karakter? Da li ona upravlja tijelom ili tijelo upravlja njom?

Ako dusa upravlja tijelom, kako je moguce da fizicko ostecenje mozga moze promijeniti karakter jedne osobe (npr. iz dobre postane losa osoba)?

Ako mi upravljamo dusom, sta je tacno to sto upravlja dusom?

tijelo je dusi prevozno sredstvo u materijalnom svijetu

pa tako kao kad nesto otkkaze u nasem auto, pa to utice na nasu voznju, tako isto ostecenja na mozgu uticu na dusu.

[grayburn]

Odgovorio sam na pitanje za koje mi se učinilo da se traži odgovor, a pitanje sam razumio kao "kako je moguće da jedna osoba ostane 'ista' čitav život unatoč svim promjenama kroz koje prolazi".

Što se tiče ovog tvog novog pitanja, odgovor je "nepromjenjiva duša". Koja sadrži "matricu" ličnosti, a to u kojoj mjeri će se ta "matrica" ispoljiti ovisi, naravno, i o materijalnim (relativnim) parametrima.

Sta je za tebe dusa? Kako se reflektuje? Da li je to nas karakter? Da li ona upravlja tijelom ili tijelo upravlja njom?

Ako dusa upravlja tijelom, kako je moguce da fizicko ostecenje mozga moze promijeniti karakter jedne osobe (npr. iz dobre postane losa osoba)?

Ako mi upravljamo dusom, sta je tacno to sto upravlja dusom?

tijelo je dusi prevozno sredstvo u materijalnom svijetu

pa tako kao kad nesto otkkaze u nasem auto, pa to utice na nasu voznju, tako isto ostecenja na mozgu uticu na dusu.

Da li to znaci da nekog dobrog covjeka, bogobojaznog muslimana, dijeli jedna povreda glave na poslu od pakla (jer bi se time njegov karakter mogao potpuno promijeniti)?

[Dope_Man]

Odlicno pitanje.. nazalost nije ti bas neki sugovornik.

Upravo taj scenario, a koji se i jeste desio kod par zabiljezenih slucajeva, pokazuje odlicno besmislenost koncepta neke ''nadjelesne'' ili kakve vec, duse. Covjek moze biti savrseno dobar u jednom trenutku, ciniti neopisivo grozna djela u drugom, a sve po utjecajem fizickih povreda, hemije ili bolesti. I bjese dobar nekad, al ode u zatvor, i ljudski i boziji, samo zbog greske u funkcionisanju tijela.. opet smo mi ljudi malo pametniji sistem od samog boga osmislili, bar imamo procjenu uracunljivosti i slicne stvari dana.

[arzuhal]

A za Ibn Arebija - mi se ponasamo kao da smo mi neka odvojena cjelina od svemira. Mi smo svemir, nase oci su oci svemira, kroz njih svemir gleda.

Generalno se protivim ovakvim besprizorno pojednostavljenim i sasvim pogrešnim pokušajima razumijevanja ili tumačenja velikih mislilaca, filozofa, pjesnika i sl. ali razumijevajući da to najčešće rade oni kojima treba određen oslonac, neka podrška u učenjima velikih ljudi za neka svoja ne/određena, nesigurna mišljenja, smatranja i stavove, obično se ne osvrćem na to...

[grayburn]

A za Ibn Arebija - mi se ponasamo kao da smo mi neka odvojena cjelina od svemira. Mi smo svemir, nase oci su oci svemira, kroz njih svemir gleda.

Generalno se protivim ovakvim besprizorno pojednostavljenim i sasvim pogrešnim pokušajima razumijevanja ili tumačenja velikih mislilaca, filozofa, pjesnika i sl. ali razumijevajući da to najčešće rade oni kojima treba određen oslonac, neka podrška u učenjima velikih ljudi za neka svoja ne/određena, nesigurna mišljenja, smatranja i stavove, obično se ne osvrćem na to...

Projekcija, brate, projekcija.

[arzuhal]

A za Ibn Arebija - mi se ponasamo kao da smo mi neka odvojena cjelina od svemira. Mi smo svemir, nase oci su oci svemira, kroz njih svemir gleda.

Generalno se protivim ovakvim besprizorno pojednostavljenim i sasvim pogrešnim pokušajima razumijevanja ili tumačenja velikih mislilaca, filozofa, pjesnika i sl. ali razumijevajući da to najčešće rade oni kojima treba određen oslonac, neka podrška u učenjima velikih ljudi za neka svoja ne/određena, nesigurna mišljenja, smatranja i stavove, obično se ne osvrćem na to...

Projekcija, brate, projekcija.

Ja ti opet ponavljam: jedinstvo Bitka, ne jedinstvo bića

[grayburn]

Ja ti opet ponavljam: jedinstvo Bitka, ne jedinstvo bića

Daj mi malo vremena da iscitam neke stvari i da pripremim argumente, pa da te onda pokosim.

[arzuhal]

Ja ti opet ponavljam: jedinstvo Bitka, ne jedinstvo bića

Daj mi malo vremena da iscitam neke stvari i da pripremim argumente, pa da te onda pokosim.

Pa to ti i govorim, prvo treba čitati pa onda pričati...Najgore je pričati o nečemu o čemu misliš da znaš a nemaš pojma

Mada, svjedoci smo, ni samo čitanje nečega nije garancija da će pročitano biti i shvaćeno...

[grayburn]

Ja ti opet ponavljam: jedinstvo Bitka, ne jedinstvo bića

Ti si olicenje prosjecnog naizgled progresivnog i prosvijetljenog muslimana i Bosnjaka, pa mi nas prosto bude zao.

Podsmijesi, odgovaras samo na ono gdje ti mozes i znas odgovoriti, da bi odrzao vlastitu iluziju.

Mozes ti bolje.

Ja sam citao o islamskoj filozofiji godinama i stvorio sam sebi sliku stvari u glavi. Za neku diskusiju se moram pripremiti, pojedinosti (a nekad i krupnije stvari) se zaborave.

I za razliku od tebe, priznam kad nesto ne znam.

[arzuhal]

Ja ti opet ponavljam: jedinstvo Bitka, ne jedinstvo bića

Ti si olicenje prosjecnog naizgled progresivnog i prosvijetljenog muslimana i Bosnjaka, pa mi nas prosto bude zao.

Podsmijesi, odgovaras samo na ono gdje ti mozes i znas odgovoriti, da bi odrzao vlastitu iluziju.

Mozes ti bolje.

Ja sam citao o islamskoj filozofiji godinama i stvorio sam sebi sliku stvari u glavi. Za neku diskusiju se moram pripremiti, pojedinosti (a nekad i krupnije stvari) se zaborave.

To je tvoj doživljaj mene kao forumaša?

Ne, ja odgovaram tamo gdje hoću i gdje želim, to je razlika

[arzuhal]

I za razliku od tebe, priznam kad nesto ne znam.

Zato što si ti bolji od mene, pusti mene nikakog...

Ali, ne, ozbiljno, to je jedno od vrsta, odnosno dijelova znanja (prema hadisu Poslanika, alejhi-selam): reći da nešto ne znaš. Zato te i ohrabrujem na to, ne treba se pravit da razumiješ ibn Arebija da bi ispao tobože nekakav znalac, da bi se stekao lažni utisak da si upućen u učenja ibn Arebija, kadasallahu sirrehu.

Nego zamoli @salika79 da te odvede nekim insanima koji ti itekako mogu objasniti osnove učenja ibn Arebija

[grayburn]

I za razliku od tebe, priznam kad nesto ne znam.

Zato što si ti bolji od mene, pusti mene nikakog...

Ali, ne, ozbiljno, to je jedno od vrsta, odnosno dijelova znanja (prema hadisu Poslanika, alejhi-selam): reći da nešto ne znaš. Zato te i ohrabrujem na to, ne treba se pravit da razumiješ ibn Arebija da bi ispao tobože nekakav znalac, da bi se stekao lažni utisak da si upućen u učenja ibn Arebija, kadasallahu sirrehu.

Nego zamoli @salika79 da te odvede nekim insanima koji ti itekako mogu objasniti osnove učenja ibn Arebija

Obracas mi se snishodljivo, recenice su ti prozete frustracijom. Mozda da ti neki hadis pomogne za to? Ipak to nije zdravo ponasanje.

Citao sam godinama islamsku filozofiju usputno, i za neku debatu se moram pripremiti i osvjeziti znanje.