Alfons Kauders wrote:Citam kako ce poljoprivrednik u Cazinu otvoriti svoje zasade malina narodu da bere besplatno, jer nece da proda po otkupnoj cijeni od 1KM po kilogramu. No, on je u ovoj prici sretnik, pojma nema kako ce najebati kolege u Hercegovini. Maline se barem jedu i prodaju, a Fehim barem zna otkupnu cijenu, kakva god da je.
.
Dramatiziraš. Iako je situacija ozbilja.Kao sa kornišoniha neke godine.
BiH je zemlja malih posjeda.Prosjek je manji od 1 ha. Na toj površini ni nobelovac ne bi znao šta bi sadio. Seljaci su osuđeni na par kutura koje su rentabilne na manjim povrsinama (rane povrtlarske kulture i rano voće u Herceg. jagodičast voće u Bosni i ljeko bilje.
Jedan otkupjivač et. uija se povukao sa tržišta.Pa šta? Doće drugi.
Smiljari su u znatno povoljnijem položaju od malinara. Smilje ne moraju brati. Biljka ce iduce godine bitl veća, sa širom krosnjom i iduće godine imaju veći prinos.Mogu smilje osušit i prodati onima koji imaju proizvodnju čaja. Mogu i sami praviti i prodavati čaj. Bog dao fb. Etericno ulje se može cijediti i hladim presovanjem. Presa za h.p je malih gabarita i može stati u svaki podrum. Iscjeđeno ulje može, na tamnom i suhom mjestu stajati 6 godina, pa možeš birati kad ćeš ga prodati.
Seljaci su besposleni zimi. Mogu svo svoje smilje peraditi u kreme,ulje i čajeve. Sve recepture mogu naći na internetu.
NA Hektar može da stane 35000_60000 biijki.
Po novinarima zasađeno je 1500ha sto u stvarnosti znači 500 ha u 4 države. Ne znam koliko je BiH fasovala.
Prinosi variraju ovisno o starosti nasada i ekološkim uvjetima mikrolokaliteta. Tako prinosi svježeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta.
Očekivani prinosi eteričnog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svježem stanju može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja.
Alfons Kauders wrote:
Kako smo se ovaj put zajebali?
Kako ko..Istočna Hercegovina sumnjam da je pored pustih miliona ha zemlje u Popovu polju mljela brda. A imaju ''Anđeliće'' koji može da uleti.
Za Stolac i Dubravsku visoravan sunjam da su mnogo investirali, jer je tradicionalno opredjejen za rano povrće i voće a i nemaju para da prevću kamenjar.
Zapadna Herc nema toliko obradive zemlje pa pare od turizma ulaže u ''mljevenje kamenjara''.