Zemlja smilja, malina, suza i hohštaplera

[bh.tornjak]

umislio bosno-hercegovac da je najpametniji na planeti.
voli zajebat neg´ ´ljeba se najest....

Pisao je kolega o "organskim" sljivama koje su sezonu kasnije prskali svime i svacim, pa ih odjebali kupci. Kolegica je pisala o malinama i "domacim" pilicima, a ne zaboravimo ni druge pizdarije koje smo pokusali praviti pri izvozu voca u Rusiju i mesa u Tursku, pa nam ljudi jebali znanje.

Da nije bilo pohlepe i politike, od smilja se dao napraviti biznis od kojeg bi zivjele stotine domacinstava u Hercegovini. Od malina takodjer, po Bosni.

Ovo sa smiljem je samo jos jedan u nizu primjera klanja vola za pola kile mesa, sto je za mene distilirana forma baliluka kojoj nema premca.

sve mi je to tj. slicno nesto jako poznato...
prica mi buraz da je bio svjedokom kad su na sjeveru Bosne dosli kamioni-hladnjace (prevalili stotinjak km) da dodju po ugovorenu kolicinu robe (voce,povrca...ne znam tacno)....a ovi u medjuvremenu prodali nakupcima....

mi smo debili neopjevani...

[JThomas]

zar može i srednjevropski hrvatski narod biti zaražen balilukom?

[Alfons Kauders]

umislio bosno-hercegovac da je najpametniji na planeti.
voli zajebat neg´ ´ljeba se najest....

Pisao je kolega o "organskim" sljivama koje su sezonu kasnije prskali svime i svacim, pa ih odjebali kupci. Kolegica je pisala o malinama i "domacim" pilicima, a ne zaboravimo ni druge pizdarije koje smo pokusali praviti pri izvozu voca u Rusiju i mesa u Tursku, pa nam ljudi jebali znanje.

Da nije bilo pohlepe i politike, od smilja se dao napraviti biznis od kojeg bi zivjele stotine domacinstava u Hercegovini. Od malina takodjer, po Bosni.

Ovo sa smiljem je samo jos jedan u nizu primjera klanja vola za pola kile mesa, sto je za mene distilirana forma baliluka kojoj nema premca.

sve mi je to tj. slicno nesto jako poznato...
prica mi buraz da je bio svjedokom kad su na sjeveru Bosne dosli kamioni-hladnjace (prevalili stotinjak km) da dodju po ugovorenu kolicinu robe (voce,povrca...ne znam tacno)....a ovi u medjuvremenu prodali nakupcima....

mi smo debili neopjevani...

To mozda sa sljivama? Slicno se desilo par puta po Majevici i tamo prema Gradaccu.

Imas ugovoren plasman na strano trziste, uredno placanje i sve, idealan dugorocni deal da se decenijama mogu uzimati pare. Jok! Nakupac ponudi 5% vise i ti prodas njemu. Sljedece godine naravno nema stranaca koji pobjegnu od budala, a isti nakupac ponudi 25% manje - jer moze.

Logika: "Nece on zaradjivati na meni!" ... I nece, nece jednu godinu... A dogodine dobijes 20% manje i jos se hvalis kako si pametan, jer niko ne "zaradjuje na tebi"... Pa ne zaradjuje niko ni na beskucnicima, ali to nije nesto cime se hvale. Naravno da ce neko manje zaraditi na tebi kada i ti sam manje zaradis. Ali to nije dobitak, vec gubitak.

Sto je najgore, cuo sam slicne stvari u svojoj bransi. Lik vodi firmu, solidno ide, ali steka prodaja (na medjunarodnom trzistu). Ja pitam zasto ne uzme nekog pod ugovor da radi prodaju i marketing (dosta specificna industrija i malo ljudi to radi kako treba)...

"Znas ti kakve su marze kod njih? 30%!"
"Jebi ih, ti tu nemas puno dodatnog troska, opet si dobar 70%, a barem cetvrtina toga ce ti ostati u dzepu kada sve namiris"
"Ali oni hoce 30%! Nece oni na meni zaradjivati!"

I onda ne zarade 30% na njemu, jer i ne plasira proizvod. Kaze sam ce, da ne placa tih 30%... Sad ne placa ni 30%, ni 3%, jer uopste nema prometa u tom segmentu, a mogao je imati barem 20-25k maraka ciste dobiti na kraju godine.

Liku draze bilo da ne zaradi 20 milja godisnje nego da nekom da trecinu da mu postavi posao i napravi te pare. Ponosi se time.

[Alfons Kauders]

zar može i srednjevropski hrvatski narod biti zaražen balilukom?

Mislim da se vidi iz prilozenog. Ali nemojmo o tim stvarima, da nam opet onaj statisticar ne dodje trollati temu

Mada se nesto ne javlja od jucer - mozda su mu iz stranke javili da nije pametno ismijavati ljude koje su izvarali?

[BHCluster]

To je ono nedostatka kod kantonalni, entitetski, drzavni vlada da urede ovaj sektor. Ali kako ce kad i oni kradu pa to sve normalno.

Arifagić Investment odustaje od višemilionskih investicija, načelnik za sve krivi SDA i SNSD

[strong69]

Odlicna tema i uvodni komentar.

Ljudi prepusteni sami sebi, nemaju dovoljno informacija i nemaju ni okvirne, rukom napisane, biznis planove. Olako se odlucuju na investicije i onda spadnu na prosjacki stap.

Ministarstvo poljoprivrede ima srednjerocnu strategiju u kojoj nema smilja i maline ako se ja dobro sjecam a i tu strategiju koju ima i koju su usvojila oba Doma parlamenta FBiH ne postuje. Koliko se sjecam, budzet za poljoprivredu je cca 65 miliona KM a trebao je (prema strategiji) biti 100-ak miliona KM.

I na trecoj strani, USAID, UNDP samostalno vode projekte, prave neke lance vrijednosti i opravdavaju svoje postojanje u BiH time sto daju ljudima sadnice a to sto ovi posjekose sumu i sto nemaju siguran plasman na trziste nikom nista. Oni rade bez koordinacije sa ministarstvom a ministarstvo zaboli neka stvar za to.

Kad saberete 1+2+3 dobijete rezultat. I nema sanse da ovdje dodje do pomaka dok god ima 65.000 registrovanih porodicnih poljoprvrednih gazdinstava od kojih su svega 5.000 njih poreski obveznici. Znaci 60.000 domacinstava prima poticaje od drzave a drzavi daju kurac i ne samo to. Nego od nje uzimaju po drugim osnovama i to kao kao borci, invalidi, socijalni slucajevi. Iz svega toga jasno je da taj budzet sluzi za glasacku masinu i to vjernu glasacku masinu. Dok god je tako gledacemo propadanje onih koji bi se ozbiljno bavili ovim.

[triconja]

Mislim, nije bas da se treba cuditi sto je narod koji 30 godina trpi ovakvu vlast iz iste naivnosti zasadio 30 miliona sadnica smilja.

Bog te vidio koliko je to zemlje pod smiljem

1700-2000 hektara

Usporedbe radi, imamo oko 3500 hektara pod vinovom lozom, ako se dobro sjecam.

Dakle, odnos je 2:1 - na svaki hektar loze koja se proizvodi stotinama godina, u svega par godina "dodali" smo pola hektara smilja, i onda se cudimo sto nesto ne stima, a pocinili zlocin nad prirodom.

Zato i govorim da je ovo dosta ozbiljnije no sto ljudi misle... Jednostavno nisu svjesni obima problema, jer propast smilja ti dodje kao da je propalo pola vinograda u Hercegovini, cak i vise ako gledas cisto finansijsku stranu. I to ne da je propala jedna berba, vec da su trajno propali.

Pitaj doktora da ti to obradi... statistićki

Razumijem se ja u poljoprivredu i bolje nego Mara u kriv kurac . Hercegovina kaput znaci .

[triconja]

nije ovo jedini bubble. koliko će tek nesreće da prouzroči građevinski "resort" bubble tek ćemo da vidimo

Tu me zivo zaboli, jer je to tajkunski sport.

Ovo je poljiprivreda. Na jebenom smilju i malinama, novac gube domacinstva, a ne tajkuni.

https://www.amazon.com/Extraordinary-Po ... 149036188X

Nadji sebi i procitaj. Ubila se za opisanu situaciju. Samo nadji full izdanje. Teebalo bi imati 16 poglavlja

Dobra knjiga, nasao sam vojs verziju.
https://archive.org/details/memoirs_pop ... 0_librivox

[Bodkin]

Ovo sto je @AK opisao nema veze sa drzavom ili poticajima nego sa smislom za biznis. Kratkorocno planiranje umjesto dugorocnog. Simple as that

[triconja]

Prevaru postaje sve teze sakriti od prevarenih:

Zamoljeni smo od predstavnika Kanadskog investicijskog fonda, koji se inače bavi investicijama u različite poslove a u našim krajevima ušli su u investiranje u poslove sa eteričnim uljem, da upoznamo javnost o njihovom odustajanju od poslovanja sa dosadašnjim partnerima u BiH..

Kanadski investitori koji su ovih dana boravili na području Hercegovine su novčano financirali, u 100% iznosu, plantaže smilja i destilerije u više bosansko-hercegovačkih tvrtki: Immortelle Hercegovina d.o.o., Erbavita d.o.o., Park Sunca d.o.o., Immortelle Group d.o.o. itd.

Kako su rekli novinaru ABCportala do njih su doprijele glasine kako su im plaćene karte i ostali troškovi putovanja u Hercegovinu što nije istina, a što se tiče otkupa zelene mase neće financirati otkup preko navedenih tvrtki s kojima su imali poslovni odnos u prijašnjim sezonama. Razlog su vlasnički odnosi u navedenim tvrtkama te financijski dugovi istih prema Kanadskom investicijskom fondu.

Predstavnik Kanadskog investicijskog fonda Richard Czerlau i njihov odvjetnk Thomas Brown danas su napustili Hercegovinu kako bi donijeli odluke za daljnje poslovanje sa eteričnim uljem iz ove regije.

Oni su investirali u navedene hercegovačke kompanije koje su prodale eterično ulje (500 litara) tvrtki nepovezanoj s ovom investicijskom grupacijom a koja se bavi proizvodima u kojima se koristi ulje od smilja.

http://www.abcportal.info/clanak/kanads ... tilerijama

Dakle, hohstapleri uzeli pare da organizuju proizvodnju - a onda finalni proizvod prodali direktnom konkurentu investitora!?

Ovdje se prije svega radi o nekoliko tipova iz Sirokog i okoline Stoca, ako se ne varam, ne o svim ukljucenim u posao oko smilja, narocito ne o malim proizvodjacima koji ce prvi najebat. Njih su navukli usput, kolateralna steta, i imam osjecaj da ce grudjani i stocani malcice jebat mater ovoj ekipi iz Sirokog.

DakleM.... Moglo se posteno raditi s nekoliko miliona biljki, solidnom otkupnom cijenom (ne cijenom na kojoj se obogati!), ali bili smo malcice pohlepni i po obicaju sjebali priliku da stotinama porodica osiguramo egzistenciju...

Bilo je vaznije "namiriti" pet porodica wannabe tajkuna nego pet stotina porodica zemljoradnika.

Da je Siroki dobar ne bi svaki treci zaposlenik u javnom sektoru imao zavrsenu neku skolu tamo, a svaki drugi pajkan imao neku srednju iz istog

[triconja]

umislio bosno-hercegovac da je najpametniji na planeti.
voli zajebat neg´ ´ljeba se najest....

Pisao je kolega o "organskim" sljivama koje su sezonu kasnije prskali svime i svacim, pa ih odjebali kupci. Kolegica je pisala o malinama i "domacim" pilicima, a ne zaboravimo ni druge pizdarije koje smo pokusali praviti pri izvozu voca u Rusiju i mesa u Tursku, pa nam ljudi jebali znanje.

Da nije bilo pohlepe i politike, od smilja se dao napraviti biznis od kojeg bi zivjele stotine domacinstava u Hercegovini. Od malina takodjer, po Bosni.

Ovo sa smiljem je samo jos jedan u nizu primjera klanja vola za pola kile mesa, sto je za mene distilirana forma baliluka kojoj nema premca.

Kakav baliluk, ovo je za nijansu sire. U Srbiji citam kupovali tudje maline i mijesali sa svojima (hladnjacari) i kao takve prodavali kao Serbske , i jos su pokusali mijesati razne sorte malina pa prodavati po cijeni skuplje sorte. Rezultat tih pametovanja je da je malina sa cijene od 200+ dinara spala na 120 dinara i tone malina u hladnjaci (one koje nisu utrapili) . Nema glupljih ljudi nego na balkanu .

[triconja]

To mozda sa sljivama? Slicno se desilo par puta po Majevici i tamo prema Gradaccu.

Imas ugovoren plasman na strano trziste, uredno placanje i sve, idealan dugorocni deal da se decenijama mogu uzimati pare. Jok! Nakupac ponudi 5% vise i ti prodas njemu. Sljedece godine naravno nema stranaca koji pobjegnu od budala, a isti nakupac ponudi 25% manje - jer moze.

Logika: "Nece on zaradjivati na meni!" ... I nece, nece jednu godinu... A dogodine dobijes 20% manje i jos se hvalis kako si pametan, jer niko ne "zaradjuje na tebi"... Pa ne zaradjuje niko ni na beskucnicima, ali to nije nesto cime se hvale. Naravno da ce neko manje zaraditi na tebi kada i ti sam manje zaradis. Ali to nije dobitak, vec gubitak.

Sto je najgore, cuo sam slicne stvari u svojoj bransi. Lik vodi firmu, solidno ide, ali steka prodaja (na medjunarodnom trzistu). Ja pitam zasto ne uzme nekog pod ugovor da radi prodaju i marketing (dosta specificna industrija i malo ljudi to radi kako treba)...

"Znas ti kakve su marze kod njih? 30%!"
"Jebi ih, ti tu nemas puno dodatnog troska, opet si dobar 70%, a barem cetvrtina toga ce ti ostati u dzepu kada sve namiris"
"Ali oni hoce 30%! Nece oni na meni zaradjivati!"

I onda ne zarade 30% na njemu, jer i ne plasira proizvod. Kaze sam ce, da ne placa tih 30%... Sad ne placa ni 30%, ni 3%, jer uopste nema prometa u tom segmentu, a mogao je imati barem 20-25k maraka ciste dobiti na kraju godine.

Liku draze bilo da ne zaradi 20 milja godisnje nego da nekom da trecinu da mu postavi posao i napravi te pare. Ponosi se time.

Moze li se znati cime se bavis?

[bh.tornjak]

To mozda sa sljivama? Slicno se desilo par puta po Majevici i tamo prema Gradaccu.

Imas ugovoren plasman na strano trziste, uredno placanje i sve, idealan dugorocni deal da se decenijama mogu uzimati pare. Jok! Nakupac ponudi 5% vise i ti prodas njemu. Sljedece godine naravno nema stranaca koji pobjegnu od budala, a isti nakupac ponudi 25% manje - jer moze.

Logika: "Nece on zaradjivati na meni!" ... I nece, nece jednu godinu... A dogodine dobijes 20% manje i jos se hvalis kako si pametan, jer niko ne "zaradjuje na tebi"... Pa ne zaradjuje niko ni na beskucnicima, ali to nije nesto cime se hvale. Naravno da ce neko manje zaraditi na tebi kada i ti sam manje zaradis. Ali to nije dobitak, vec gubitak.

Sto je najgore, cuo sam slicne stvari u svojoj bransi. Lik vodi firmu, solidno ide, ali steka prodaja (na medjunarodnom trzistu). Ja pitam zasto ne uzme nekog pod ugovor da radi prodaju i marketing (dosta specificna industrija i malo ljudi to radi kako treba)...

"Znas ti kakve su marze kod njih? 30%!"
"Jebi ih, ti tu nemas puno dodatnog troska, opet si dobar 70%, a barem cetvrtina toga ce ti ostati u dzepu kada sve namiris"
"Ali oni hoce 30%! Nece oni na meni zaradjivati!"

I onda ne zarade 30% na njemu, jer i ne plasira proizvod. Kaze sam ce, da ne placa tih 30%... Sad ne placa ni 30%, ni 3%, jer uopste nema prometa u tom segmentu, a mogao je imati barem 20-25k maraka ciste dobiti na kraju godine.

Liku draze bilo da ne zaradi 20 milja godisnje nego da nekom da trecinu da mu postavi posao i napravi te pare. Ponosi se time.

Moze li se znati cime se bavis?

zajebaje @´afiza

[triconja]

To mozda sa sljivama? Slicno se desilo par puta po Majevici i tamo prema Gradaccu.

Imas ugovoren plasman na strano trziste, uredno placanje i sve, idealan dugorocni deal da se decenijama mogu uzimati pare. Jok! Nakupac ponudi 5% vise i ti prodas njemu. Sljedece godine naravno nema stranaca koji pobjegnu od budala, a isti nakupac ponudi 25% manje - jer moze.

Logika: "Nece on zaradjivati na meni!" ... I nece, nece jednu godinu... A dogodine dobijes 20% manje i jos se hvalis kako si pametan, jer niko ne "zaradjuje na tebi"... Pa ne zaradjuje niko ni na beskucnicima, ali to nije nesto cime se hvale. Naravno da ce neko manje zaraditi na tebi kada i ti sam manje zaradis. Ali to nije dobitak, vec gubitak.

Sto je najgore, cuo sam slicne stvari u svojoj bransi. Lik vodi firmu, solidno ide, ali steka prodaja (na medjunarodnom trzistu). Ja pitam zasto ne uzme nekog pod ugovor da radi prodaju i marketing (dosta specificna industrija i malo ljudi to radi kako treba)...

"Znas ti kakve su marze kod njih? 30%!"
"Jebi ih, ti tu nemas puno dodatnog troska, opet si dobar 70%, a barem cetvrtina toga ce ti ostati u dzepu kada sve namiris"
"Ali oni hoce 30%! Nece oni na meni zaradjivati!"

I onda ne zarade 30% na njemu, jer i ne plasira proizvod. Kaze sam ce, da ne placa tih 30%... Sad ne placa ni 30%, ni 3%, jer uopste nema prometa u tom segmentu, a mogao je imati barem 20-25k maraka ciste dobiti na kraju godine.

Liku draze bilo da ne zaradi 20 milja godisnje nego da nekom da trecinu da mu postavi posao i napravi te pare. Ponosi se time.

Moze li se znati cime se bavis?

zajebaje @´afiza

[Alfons Kauders]

Full time

Ali ovaj put sam se potrudio da budem konstruktivan.

[Alfons Kauders]

]

Pisao je kolega o "organskim" sljivama koje su sezonu kasnije prskali svime i svacim, pa ih odjebali kupci. Kolegica je pisala o malinama i "domacim" pilicima, a ne zaboravimo ni druge pizdarije koje smo pokusali praviti pri izvozu voca u Rusiju i mesa u Tursku, pa nam ljudi jebali znanje.

Da nije bilo pohlepe i politike, od smilja se dao napraviti biznis od kojeg bi zivjele stotine domacinstava u Hercegovini. Od malina takodjer, po Bosni.

Ovo sa smiljem je samo jos jedan u nizu primjera klanja vola za pola kile mesa, sto je za mene distilirana forma baliluka kojoj nema premca.

Kakav baliluk, ovo je za nijansu sire. U Srbiji citam kupovali tudje maline i mijesali sa svojima (hladnjacari) i kao takve prodavali kao Serbske , i jos su pokusali mijesati razne sorte malina pa prodavati po cijeni skuplje sorte. Rezultat tih pametovanja je da je malina sa cijene od 200+ dinara spala na 120 dinara i tone malina u hladnjaci (one koje nisu utrapili) . Nema glupljih ljudi nego na balkanu .

Baliluk je stanje uma, vrlo cesto i u Srbiji i sire.

Mi smo ga samo patentirali i geografski zastitili porijeklo.

[zrakomlat]

]

Pisao je kolega o "organskim" sljivama koje su sezonu kasnije prskali svime i svacim, pa ih odjebali kupci. Kolegica je pisala o malinama i "domacim" pilicima, a ne zaboravimo ni druge pizdarije koje smo pokusali praviti pri izvozu voca u Rusiju i mesa u Tursku, pa nam ljudi jebali znanje.

Da nije bilo pohlepe i politike, od smilja se dao napraviti biznis od kojeg bi zivjele stotine domacinstava u Hercegovini. Od malina takodjer, po Bosni.

Ovo sa smiljem je samo jos jedan u nizu primjera klanja vola za pola kile mesa, sto je za mene distilirana forma baliluka kojoj nema premca.

Kakav baliluk, ovo je za nijansu sire. U Srbiji citam kupovali tudje maline i mijesali sa svojima (hladnjacari) i kao takve prodavali kao Serbske , i jos su pokusali mijesati razne sorte malina pa prodavati po cijeni skuplje sorte. Rezultat tih pametovanja je da je malina sa cijene od 200+ dinara spala na 120 dinara i tone malina u hladnjaci (one koje nisu utrapili) . Nema glupljih ljudi nego na balkanu .

Baliluk je stanje uma, vrlo cesto i u Srbiji i sire.

Mi smo ga samo patentirali i geografski zastitili porijeklo.

Zaštitili smo i tornjaka. Sad je bosansko-hrvatski, ne more mu niko ništa

[Toto]

Prije par dana sam na drugoj temi napisao da su Bosanci (a evo, vidim, i Hercegovci) nacija amatera.Neko je kao pogodniju rijec predlozio "diletanti", jer amateri ipak s ljubavlju rade svoje amaterske poslove.

U civilizovanom dijelo svijeta je uzus da se ljudi bar malo informisu o poslu koji imaju namjeru obavljati. Nasljednici velikih poljoprivrednih imanja studiraju agronomiju, angazuju inzinjere, botanicare, veterinare... kod nas svako vec rodjenjem stice sve moguce diplome, a usput i kvalifikacije za fudbalskog trenera i politicara.

Evo kaxo su nekad radili u civilizovanom dijelu svijeta.

S. Kadric: Da pocnemo sa onim sa cim smo zavrsili pri posljednjem razgovoru prije skoro 7 godina dok smo obilazili Podrinje i govorili o odrzivom razvoju?

Dr. Pirija: Danas su puna usta nasim ali isvijetskim strcnjacima odrzivog razvoja, kao to je neko svjetsko otkrice nepoznato na nasim prostora i mi to sada uvozimo u tranziciji sa zapada. Jos 1958 godine poljorivredno indstrijski kombinat "Hepok" u Mostaru je zasnovan na takvom konceptu. Pogledate zastitni znak Hepoka to su dvojica muskaravca koja nose veliki grozd grozdja izmedju sebe. To su ona dvojica iz biblijskog mita koje Mojsije salje u obecanu zemlju prije plemena. Pleme koje je pratilo Mojsija do obecane zemlje se pocelo buniti nevjerujuci da uopste ta zemlja postoji. Eto oni se pojavljuj u tom mitu sa velikm grozdom donesenim upravo iz te obecane zemlje.

Mi smo Hepokom htjeli u Hercegovini stvoriti obecanu zemlju. Htjeli smo izvuci ljude iz neimastne, htijeli smo ih zadrzati na njihovim ognjistima i upravo tu im napraviti obecanu zemlju. Tu smo traziti zlato u njihovim rukama na njhovoj zemlji a ne da po svijetu u bescenje prodaju svoj znoj. Mi smo na neplodnim zemljistima startovali sa projektom Hepoka. To je zemljiste bilo u drzavnoj svojini i mi smo na tom devastiranom skoro napustenom zemljistu, zemljistu na kom je bila sljunkara dobili plodnu zemlju. Tu smo nastojali podici plantaze, vinarije i od naslijedjenih autohtonih vrsta grozdja Zilavke i Blatine napraviti industriju. Da bi dobili kredite morali smo imati zemljiste i dovoljan broj cokota. Kao bazu za vinograde mi smo podigli farmu krava. Tako je jedna krava davala djubrivo za jedan hektar plodnog tla. I mi smo to i napisali upravo tako u programu Hepoka: "Treba Hercegovini vratiti zelne pejzaze koje je covjek svojom nerazumnom eksplatacijom unistio i devastirao tla ostavljajuci generacijama koje dolaze go skelet."

To smo mogli uciniti vodom, prirodnim djubrovima i izborom onih vrsta grozdja od kog cemo praviti kvalitetno vino za svjetsko trziste a sebi profit i garantovati razvoj cijele regije. Trebalo je uspostaviti biolosku ravnotezu na tom postoru, to je bio sistem. Trebalo je povezati: tlo, vodu, krave, vinariju, staklenike, novi tip radnicke klase ... Poremecaj jedne od ovih karika znacilo je raspad sistema. Eto to je taj odrzivi razvoj koji smo mi tada startali u Mostaru kao svojevrsno tehnolosko i razvojno cudo.

Nasa tragedija je bila u tome da tadasnji sistem nije podrzavao takav ravoj ni Hercegovine ali ni Bosne.

S.Kadric: Je li po srijedi samo neznanje ?

Pirija: Ima tu vise momenata. Privredu i poljoprivredu je trebalo razvijati kao dvije komplementarne djelatnosti. Koristeci bogatstvo voda. Naprosto nemoguce je biti nerazvijen pored tolike kolicine vode koju ima Neretva i njene pritoke i toliko padavina koje padnu na ovo podrucje. Trebalo je samo tu vodu uhvatiti i sa njom gospodariti. Problem je nastao sto smo mi proizvodili proizvode koji se nisu uklapali u centralno planiranje upotrebe prostora Bosne i Hercegovine. Komandno tzv. Kidricevo planiranje je polazilo od toga da Vojvodina, Slavonija, Makedonija i Srbija proizvode hranu za potrebe Jugoslavije pa i svjetsko trziste a da Bosna i Hercegovina bude prostor teske industije, obojene industrije, sumastva. Ako se nesto i proizvodi u Hercegovini onda je to trebalo da bude pamuk i tzv. sutropske i tropske kulture. I sve je to trebalo da zadovolji potrebe autarhicke zatvorene privrede. Po tom plan trebalo je da Hercegovina ima 30 do 40 hektara vinograda. A mi podizemo za 5 godina 250 hektara vinograda. Do tada je vise od 500 hektara vinograda godisnje izumiralo. Bosanski parlamntarci u Saveznoj skupstini su trazili da se finansiraju i vinoradi od 5 hektara. Do tada je po standardu za ta sredstva mogla samo da konkurise Vojvodina, Makedonija i Srbija, mi naprosto nismo imali tolikih povrsina. Tako je taj usvojeni amangman na Zakon povukao ogromna sredstava u Bosnu i Hercegovinu iz saveznog budjeta.

Sta to znaci gvore podaci da smo mi u Hepoku angazovali 150 kalemara iz cijele Jugoslavij. Poljoprivreda se javlja kao nosioc razvoja, javalja se jedna nova radnica klasa pored uobicajenih rudara i sumskih radnika. Sad su tu i traktorisi, svjecari, vinari, farmeri mimo uobicajenih radnickih kombinezona. Hepok proizvodi 3 - 5 miliona kalmova godisnje. Kljuc takvog poljoprivrednog razvoja po meni je voda ali je problem sto je bio nekakav zakon kojim se zabranjuje navodnjavanje vinograda kao loza dobija na kvantitetu ali gubi kvalitet. Mi smo egzaktno dokazali neodrzivost takvih tvrdnji.

1960 godine smo pustili pilot projekat u Hecegovini proizvodnje zeleni sistemom hidrofona. Bez tla pomocu rastvora. Medjunarodni fond mi je odobrio sredstva za demonstraciju takvog nacina proizvodnje na juznoslovenskim prostorima. 12-13 maja 1960 mi smo izvrsili tu demonstraciju u Mostaru. Tim je narusena koncepcija petogodisnjeg plana da Bosna i Hercegovna treba da se razvija sa teskom industrijom. U njen grb je bio smjesten dimnjak a sto neko proizvodi grozdje za svjsetsko treziste to niko nije planirao.

Mi smo poslovali po svim zakonima svjetskog markeinga. Posto smo proizvodli cvijece onda smo stampali vjerski kalendar sa motivima cvijeca. Kupce smo trebali podsetiti kad da kupuju cvijece. Politika nas je optuzila da propagiramo vjeu. Savez boraca pise "parama radnicke klase vrsi se propaganda vjere".

Hepok se nije uklapao ni u sistem vladanja drustvom. Umjesto da se formiramo na komunalnom principu mi smo se udruzivali proizvodno prelazeci te administrativne granice i bjezali smo kontroli, kako su nas optuzivali. Mi dolazimo i u sukob sa nacelima naucnog istrazivanja u Bosni i Hercegovini tada mi stavljamo nauku u funkciju razvoja preduzeca i za ta istrazivanja drustvo nema sredstava.

Mi smo izvozili grozdje, vino, breskvu, cvijece. 1974 smo imali 3700 zaposlenih od cega 190 inzenjera. Mi smo naucili narod da trosi cvjece. Sarajevo je 1981 vise trosilo za cvjece nego za vino. 5 milona dolara je Sarajevo trosilo za cviejce te godine.

Sezdesetih godina Savezna vlada posalje mene na nekakav seminar o planiranju koristenja zemljista na Mediteranu i trebalo je da postanem savjetnik za ta planiranja ali ta naucna saznanja ja sam primjenio u planiranju koristenja zemljista izmedju Mostara i Capljine. Do danas tamo izmedju Neretve i ceste nije izgradjen ni jedan objekat. To je zemljeste namjenjeno je za navodjnjavanje i poljoprivredno gospodaranje.

S. Kadric: Ocito do razracuna je moralo doci i on se i desio?

Pirija: Razracun sa Hepokom je poceo sa pisanom primjedbom na lokaciju Aluminijskog kombinata koju sam ja potpisao a sadrzala je 7 stranica. Ja sam pozivajuci se na najveca svjetska iskustva u oblasti aluminijskih kombinata i njihovih stetnih posljedica na okolinu kao direktor Hepoka ustao u zastitu krava, breskvi, vinove loze, stakla, ljudi na prostoru Mostara, Hercegovine. Ustao u zastitu onih kojm ce poceti da opada kosa, da se lome kosti i sl. Udaljenost farme krava Hepoka od Aluminijskog kombinata je bila svega 800 metara. Moja primjedba je bila na lokaciju tako prljave i stetne tehnologije i stetne indstrije koja je trebalo da unisti nasu obecanu zemlju.

1970 godine na svecanoj sjednici opstine Mostar imaju dvije tacke. Prva je o dodjeli priznanja zaslznim, medju kojim sam i ja. Druga tacka je podizanje kamena temljca Aluminijskom kombinatu. Predsjednik opstine poslije idilicne slike Hercegovine u narednom periodu osloncem na aluminijski kombinat, kaze: "A jedini covjek koji se protivi tom procvjetu je Osman Pirija. I taj neprijateljski cin nije samo verbalni vec i pisani koji je poslao u opstinu na 7 kucanih stranica."

Kasnije u prolazu Vlado Segrt ne vidi mene a ja slusam kako pita predsjednika opstine: "Zasto ne sklonite tog Piriju?" Da bi petnaest godina kasnije isti taj Segrt trazio da sjedim pored njega na nekakvoj svecanosti zato sto sam jedino ja ustao u zastitu Mostara i Hercegovine od nesrece aluminijskog kombinata. Eto to je taj mehanizam vladanja i princip "uvjek biti na pravoj strani".

Da bi se instalirao aliminijski kombinat tada, trebalo je zaustaviti i unistiti Hepok. Hepokov institut o kontroli zagadenja je unisten tako sto mu je to pravo kontrole oduzeto a dato Aluminijskom kombinatu. Tako je zagadjivac postao i kontrlor zagadjenja.

Poslije izgradnje aluminijskog kombinata niko vise nije mogao koristiti nizvodno vodu rijke Nereve. Zastavljen je razvoj citavog regiona. Praveci bilas voda na ovom podrucju ustanovljavam da opstina ima 126 000 stanovnika. 9600 KW energije po stanovniku. Ali je problem sto je 90% te energije koristio aluminijski kombinet. Taj luksuz elektrolize sebi mogu piustiti samo visoko razvijen drzave koje neznaju sta ce sa elektricnom enerijom poput Norveske. Tada ali i danas svi planovi ozivljavanja Podvelzja i Hercegovine su neodvojivi do dvije tvari: vode i elektricne energije. Da bi izvukli vodu na visinu trebaju nam pumpe a njih pokrece elektricna energija a da bi vratili zivot treba nam voda. I to je kljuc razvoja ovo kraja i ranije a i sada. I svakako da se eliminisu zagadjivaci tako sto ce postovati pincipe koristenja ekoloski dozvoljene tehnologije koja ne zagadjuje vazduh, vodu ili zemljiste.

O politickim pretpostavkama danas ovaj put ne zelim da govorim.

S. Kadric: Ekoloska situacija danas u Bosni i Hercegovini ?

Pirija: Sreca te danas ne pocinjemo sa dimnjakom na grbu Bosne to bi moglo da bude nesto sto je nada. Kazu mi da se tek sad podmladjuju sume oko Zenice iz panja. 1995 god. dolaze mi neki Opuzenci na more i zovu na ribu. Ulovili ribu ivarak koji je indikator cistosti rijeke. Ivarak je nestao kad je Neretva zagadjena. Iz vremena zagadjenja ovog prostora "u ime visih cikljeva socijalizma i Jugoslavije", iz vremna cetverogodisnjeg rata bez pobjednika trebali bi izaci pametniji i o buducnost graditi drugacije, mozda je nas primjer Hepoka kog smo podigli na ledini model koji bi mogao biti uzor. Mozda?

Ekoloski pokreti umjesto da sire kulturu zivljenja oni prave hepening senzacionalno skrecuci paznju na odredjeni poblem. Primjer je hidrocentrala oko Konjica. A ja pitam: Sta mi imamo osim vode danas u Bosni i Hercegovini ? Sta je to sto je razvojna garancija i sansa osim vode ovdje? Hocemo li ponovo sjekiru pa u sumu i prodavati je bud zasto vani?

Izgradnjom hidrocentrale ce daleko veca korist biti za proizvodnju hrane nego sto je sad imamo tamo. Za turisticku buducnost Jablanickog jezera centrala iznad Konjica igra izvarednu ulogu, jer ce se pomociu nje moci odrzavati onaj nivo vode koji se bude zelio imati. Sa vodom se tako komanduje. Ta voda ce omoguciti pravljenje kvalitetne ribe. Norveska je udesetorostrucila proizvodnju riobe u slatkoj vodi u zadnjih 10 godina, a okruzena je morem. Zasto? Zato sto za tu ribu ima certifikat kao zdravu a onu u moru nema. Kupci danas na zapadu naprosto diktiraju i traze zdravu hranu. I zato bi bilo dobro da ekolozi sire kulturu zivljenj nudeci ekonomske i kulturne alternative a ne apriori biti protiv razvojnih planova.

Skoro sam prolazio pored Jablanickog jezera i vidio smeca da mi je zao sto nisam snimio kao nesto nevjerovatno. To je kultura zivljenja to je nuzno predmet bavljenja onih koji sebe nazivaju ekolozima, zastitnicima zdrava zivljenja. Sarajevskim ekolozima napmjer ne smeta da se u srcu Sarajevskog polja u Butmiru napravi na 250 hekrata sljunkara. U srcu obradivg zemljista cim je nepovratno izgubljeno to obradivo zemljiste. Licno mislim da nam treba vise vrlo konkretnih aktivnosti poput onog u Viskom koje ima prvo u BiH katastar zagadjivaca. Dovoljan je bio jedan covjek, hemijski tehnicar koji je otisao u opstinu i rekao: ja sam bez posla i htio bih to i to raditi. I on je to uradio. On je registovao zagadjivace vode, vazduha i zemljista. Navikli smo na parade. Kako je industrijska svijest isla u krajnost: unisti sve sto je prirodno to ovi sada idu u drugu ne smijes nista.

S. Kadric: Kako dizati Bosnu iz pepela danas?

Pirija: Sad u ovom periodu Bosna bi trebala imati dva cilja: Prvi proizvesti sto vise hrane i drugih proizvoda za domace potrebe kako bi se smanjio strahovit platni defit. Preko 90% rode se danas uvozi. Takav deficit trgovinski ne moze niko izdrzati. Drugo naci strategiske proizvode za svjetsko trziste i postati konkurentan. Ta dva cilja imaju i sporedne ciljeve . Komunikacije, pogledajte tri godine poslije rata pruga ne funkcionise...

S. Kadric: Pod firmom nemogucnosti zajednickog zivljenja desila se velika pljacka ona se i danas nastavlja pod firmomprivatizacije, dokapitalizacije i sl ?

Pirija: Hepok je nastao preduzimljivoscu pojedinaca, njegova imovina preko 65% posto u 1967 bila je imovina radnika koji su ga i stvoli. Dzan Karlo Paljeti sekretar Komunisticke partije Italije i ja smo radili u Pocitelju 1967 god. nacrt statuta o pretvaranju Hepoka u dionicarsko drustvo. Trebalo je da imovina Hepoka iz dustvenog vlasnistva predje u dionicarsko dustvo. Naime Reformom 1965 trebalo je ukinuti druzavno vlasnistvo kao instrument velikosrpske hegmonisticke politike (to je bila i politika kralja Aleksadra). Pod terminom drustveno vlasnistvo prikrivala se sustina a to je vlasnistvo radnicke klase. Sta to znaci na primjeru Agrokomerca. Kad sam 1989 godine potpisao imovnu Agrokomerca da bi sanirao preduzece (postupkom aderacije = prodaja dijela eretnina za gotv novac) ustanovio sam da je 60 imovine vlasnistvo radnika istog tog predzeca. Naimje jedna tekstila fabrika koja je pocela sa krojackom zadrugom u kojoj je radilo 9 radnika. Oni su digli kredit i napravili fabriku kredit su uredno vratili i otkud sad ta tvornica da bude drustvea, ili drzavna !?

Drzava je drzala duhan, zeljeznice, poste i sl. a sve stalo je pravljeno licnim odricanjem samih radnika. Pored radnika vlasnici su bili i gradjani koji su samodoprinosima gradili vodovode, telefonske cetrale, podizali skole, oporavljali podrucja poslije zemljotresa i sl. Vlasnik tih sredstava, posredstvom minlog rada je radicka klasa i gradjanin ove zemlje bez nacionalnih i vjersih odrednica.

Ko sad ima pravo da to nacionalizuje odnosno privatizira odnosno dokaptalizira!? Ili veci dio stamenog fonda radjen je iz doprinosa radnika. I tu se zna vlasnik samo to treba proknjiziti. Samoupravljanje, takvo kavo je bilo, bilo je prelana faza ka dionicarskom sistemu, odnosno konvergentnom ekonomskom sistemu. U Americi i Egleskoj 85% imovine u privredi pripada tipu preduzeca koja se zovu pablik kompani = javne kopanije u kojim su vlasnici dionicari, bake i sl.

Primjera radi fakultet u Norveskoj nije samo obrazovna vec i komercijalna ustanova ci su akcionar i velike kompanije ali sam fakultet je dionicar mnogim kompanijama. 1985, neznajuci za taj model napisao sam projekat za Centar bitehnickih nauka na Butmiru koji bi radio na tom pricip, to je tad bila utpija ali i posebno sad.

S. Kadric: I da se ipak dotaknemo politike, ovo sto si mi rekao o Rezoluciji Inforbiroa i Titu je nepoznato ?

Pirija: Glavni uzrok spora izmedju Tita i Staljina je zapravo u neprihvatanju koncepta Balkanske konfederacije od strane srbijanskog rukovodstva. Ne mislim samo rukovodstva u Partiji Srbije vec i rukovodstva u Armiji. Balkanska Federacija je trebalo da se konstituise 1948. Jedan dio tog projkta je vec bio realizovan podizanjem zgrada za federalnu administraciju u Novom Beogradu. Spor je nastao oko pitanja: Da li ce ta fedaeracija biti sastavljena od 3 ili 8 drzava. Tri je podrazumjevalo Jugosalviju, Bugarsku i Albaniju zasto se zalagalo srbijansko rukovodstvo ili 8 sto je bila ideja Kominterne iz 1924 godine koja je mobilisala slovenacku, hrvatsku, bosansku i makedonsku inteligenciju za tu stvar. (Iz Bosne su poznata imena Mujka Golubovica, Seremeta, Asima Behmena i dr.)

Da podsjetim da je srpska hegemonija u saveznim organima partije i drzave onemogucavala formiranje partijskih drzava u Bosni i Makedoniji. Naime samo bosna i Makedonija je imala pokrainske komitete, sto zanaci da nisu ta podrucja tretirana kao drzave (princip partijskih drzava).

Prije samog konstituisanja Balkanske Federacije srbijaansko rukovodstvo je nastojalo da ojaca Srbiju po velikosrbijanskom konceptu. Cak je i Bugarima zakulisnim igrama nudjena podjela Makedonije izmedju Srbije, Bugarske te Albanije. U Zagrebu na sastanku Enver Hodje i Tita gdje je prevodio Josip Dzerdza takodje je bilo govora da se dio Kosova poveze sa Albanijom, ali nista konkretno nije dogovoreno.

Staljin pozurivao sa Balkanskom Federacijom a kako ideja sa 3 drzave nije prosla kako nije uspostavljena veliokosrbijanska teritorijalna dominacija u toj Balkanskoj Federaciji to je srbijansko rukovodstvo stalo uz Tita i ostalo 1948 znamo. Interesantno je da je odmah iza toga po hitnom postupku Bosna postala partijska drzava i formiran je republicki partijski komitet BiH.

[Billy The Pljuc]

@Toto, odlican intervju sa Pirijom.

[arzuhal]

Baliluk je stanje uma, vrlo cesto i u Srbiji i sire.

Mi smo ga samo patentirali i geografski zastitili porijeklo.

[animals]

Najveci problem kod nasi ljudi je sto bi da se obogate
preko noci..
niko ne razmislja dugorocno..

[seln]

Prije par dana sam na drugoj temi napisao da su Bosanci (a evo, vidim, i Hercegovci) nacija amatera.Neko je kao pogodniju rijec predlozio "diletanti", jer amateri ipak s ljubavlju rade svoje amaterske poslove.

U civilizovanom dijelo svijeta je uzus da se ljudi bar malo informisu o poslu koji imaju namjeru obavljati. Nasljednici velikih poljoprivrednih imanja studiraju agronomiju, angazuju inzinjere, botanicare, veterinare... kod nas svako vec rodjenjem stice sve moguce diplome, a usput i kvalifikacije za fudbalskog trenera i politicara.

Evo kaxo su nekad radili u civilizovanom dijelu svijeta.

S. Kadric: Da pocnemo sa onim sa cim smo zavrsili pri posljednjem razgovoru prije skoro 7 godina dok smo obilazili Podrinje i govorili o odrzivom razvoju?

Dr. Pirija:

Nazalost, nasi amateri (u ovom slucaju politicari) su se dooobro potrudili da uniste tu civilizovanu zemlju, tako da je ne ostane ni u tragovima. Kako bi inace mogli prodavati price o vlastitim "uspjesima" i otvarati svaki kilometar asfalta kao da je rijec o novoizgradjenom medjunarodnom aerodromu?
Jebe ih samo to sto postoje ljudi koji se sjecaju te civilizacije i kojima nije draze balijsko govno od komunisticke torte.

[Toto]

zasto se koristi smilje

*
svaleranciju vidi: Smilja, Smiljka

[hhaarree]

Prevaru postaje sve teze sakriti od prevarenih:

Zamoljeni smo od predstavnika Kanadskog investicijskog fonda, koji se inače bavi investicijama u različite poslove a u našim krajevima ušli su u investiranje u poslove sa eteričnim uljem, da upoznamo javnost o njihovom odustajanju od poslovanja sa dosadašnjim partnerima u BiH..

Kanadski investitori koji su ovih dana boravili na području Hercegovine su novčano financirali, u 100% iznosu, plantaže smilja i destilerije u više bosansko-hercegovačkih tvrtki: Immortelle Hercegovina d.o.o., Erbavita d.o.o., Park Sunca d.o.o., Immortelle Group d.o.o. itd.

Kako su rekli novinaru ABCportala do njih su doprijele glasine kako su im plaćene karte i ostali troškovi putovanja u Hercegovinu što nije istina, a što se tiče otkupa zelene mase neće financirati otkup preko navedenih tvrtki s kojima su imali poslovni odnos u prijašnjim sezonama. Razlog su vlasnički odnosi u navedenim tvrtkama te financijski dugovi istih prema Kanadskom investicijskom fondu.

Predstavnik Kanadskog investicijskog fonda Richard Czerlau i njihov odvjetnk Thomas Brown danas su napustili Hercegovinu kako bi donijeli odluke za daljnje poslovanje sa eteričnim uljem iz ove regije.

Oni su investirali u navedene hercegovačke kompanije koje su prodale eterično ulje (500 litara) tvrtki nepovezanoj s ovom investicijskom grupacijom a koja se bavi proizvodima u kojima se koristi ulje od smilja.

http://www.abcportal.info/clanak/kanads ... tilerijama

Dakle, hohstapleri uzeli pare da organizuju proizvodnju - a onda finalni proizvod prodali direktnom konkurentu investitora!?

Ovdje se prije svega radi o nekoliko tipova iz Sirokog i okoline Stoca, ako se ne varam, ne o svim ukljucenim u posao oko smilja, narocito ne o malim proizvodjacima koji ce prvi najebat. Njih su navukli usput, kolateralna steta, i imam osjecaj da ce grudjani i stocani malcice jebat mater ovoj ekipi iz Sirokog.

DakleM.... Moglo se posteno raditi s nekoliko miliona biljki, solidnom otkupnom cijenom (ne cijenom na kojoj se obogati!), ali bili smo malcice pohlepni i po obicaju sjebali priliku da stotinama porodica osiguramo egzistenciju...

Bilo je vaznije "namiriti" pet porodica wannabe tajkuna nego pet stotina porodica zemljoradnika.

Koji jad i bijeda. Ni za sta bog fukaru nije dao. Hapili pare pa talnuli drugom kupcu ne bi li ubili koju marku pride

[seoBIH]

Kod bosnje nista ne valja, a hercegovac koji glumi hrvata veceg nego onog iz Zagreba je prvi da popljuje. Tipicni bosanac i jedan i drugi

Anyway, sto se malina tice, tu ima perspektive. Kada bi se povecao za 10x proizvodni kapacitet u BIH, to ne bi bilo ni 1% svjetskog trzista. Sto znaci da do zasicenja nije doslo. Doslo je do izrazaja bosnjackog odnosno bosanskog lopovluka, gdje bi svako da se obogati preko noci, i to preko ledja proizvodjaca.

Realna cijena maline je od 4 do 5KM zbog ovogodisnjih nepogoda, totalnog kraha proizvodnje u Posljskoj, te vece potraznje. Ipak, BIH lobi hladnjacara hoce da ubere veci kajmak

Konkretna pohlepa hladnjacara, tj gazda se vidi na primjeru proslogodisnje otkupnine i plasmana. Naime, veliki broj hladnjacara nije odmah prodavao maline, vec su vrsili duboko zaledjivanje te cekali povoljni momenat prodaje. Taj momenat se toliko odlucio da ih je vecina bila prisljena spustiti cijene prodaje, pa su bili nesto iznad nule. Zbog toga, ove godine su ponudili sramnu 1KM akontativno, da bi dosli do psiholoskog momenta, kojim ce dignuti cijenu na 2KM, pa na kraju na 3.5KM, sto ce glupom bosnji biti sasvim dovoljno, vodeci se time da je bolje 3.5 nego prvobitno ponudjena 1KM, dok je opet, ponavljam, relana cijena oko 5KM.

Za ove koji pisu da bi ljudi lahku paru, vi pojma nemate. Vjerovatno nikada niste radili po suncu, plijevili travu, okopavali sadnice. Sve osim lahke zarade...