Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
chengaba wrote:Sa Kamenice je od otrovnih zmija voda mogla saprati isključivo poskoka. Ovo na slici nije poskok. Poskoka možete prepoznati po rogu na vrhu nosa, ima cik-cak šaru na leđima (ali je mogu imati i druge zmije), i kraći je od 90 cm (obično od 50-80 cm je dug). Dakle ako je zmija duža od toga, nije poskok sigurno. Postoje još neke cake (kao što je da je kod otrovnica zjenica uvijek vertikalna), koje nisu toliko uočljive iz daljine, ali isto tako trokutasta glava kod zmije ne mora značiti da je otrovnica.
Sve zmije mogu ujesti, od bjelouški (Kamenica ih je prepuna), ribarica i smukova, ali može ujesti i papagaj isto. Njihov ujed je bezopasan.
I pošto se često ovo pitanje povlači, nemojte pliz olako uzimati serum protiv otrova. Serum se daje u bolnici iz razloga što je jako lako da osoba doživi anafilaktički šok (alergijsku reakciju), i podlegne od toga (prije to nego od otrova da će umrijeti). Jedino ako ste 100 sigurni da je otrovnica.
Kako znas kada treba primiti serum, a kada ne ako nisi siguran da li je zmija otrovnica?
Ako se ipak desi da zmija nekoga ugrize treba mu ukazati prvu pomoć koja se sastoji u podvezivanju ujedenog mjesta, isisavanju otrova i hitnom transportu do ljekara. Zmijske otrove ugrubo možemo podijeliti na hemotoksične i neurotoksične otrove. Hemotoksični otrovi djeluju na krv, ubrzavaju ili sprječavaju grušanje krvi i/ili direktno razaraju različita tkiva. Neurotoksični otrovi uglavnom ne razaraju tkivo, već djeluju na nervni sistem i zaustavljaju gutanje, disanje i kucanje srca. Svaka zmija posjeduje oba otrova, ali nekog više od drugog, zavisno od vrste. Otrov naših zmija je hemotoksičan (krvni otrov) i smrt ne nastupa trenutno već za nekoliko sati. Ovde treba napomenuti da ne mora nužno doći do otrovanja, jer zmija često i ne ubrizgava otrov kada ujeda zbog upozorenja.
MUngos, ali samo ili zenke ili muzjaci, nikako i jedno i drugo, jer ce se razmnoziti, a nemaju prirodnog neprijatelja.
Ima vojska preparate za tjeranje zmija, mozes razbacati i one kockice za potpalu od gasa.
Ne, ne, ne isisavati otrov molim te! I najmanja ranica u ustima druge osobe i može doći do trovanja oboje. Podvezati ranu, očistiti je nečim (alkohol, voda, šta je već dostupno), i mirovati i čekati pomoć i prevoz (ovo mi je struka, ne lupetam napamet). Naravno u ovoj situaciji vrlo vjerovatno da pomoć neće doći, a računajte da kod ujeda poskoka po nekim podacima imate oko 8 sati fore prije belaja (ovisno o mjestu ujeda i količini ispuštenog otrova).
U međuvremenu, jako informativan članak srpskog herpetološkog društva vezan za poplave i zmije! (jedino da dodam da u našim potopljenim područjima jaako teško da će biti šarka)
Ima koristi od zmija, to je neupitno, ali ja bi tu svu korist od njih mijenjao za zivot nekog djeteta kojeg ugrize poskok.
Sve je to uredu, nek ima poskoka, ali nek ih ima van gradske zone, van seoske zone.
Niko nije protiv zmija, ali svi su protiv toga da mu na plocniku ispred kuce obitava 70 centi smrti.
Peryton_ wrote:Ima koristi od zmija, to je neupitno, ali ja bi tu svu korist od njih mijenjao za zivot nekog djeteta kojeg ugrize poskok.
Sve je to uredu, nek ima poskoka, ali nek ih ima van gradske zone, van seoske zone.
Niko nije protiv zmija, ali svi su protiv toga da mu na plocniku ispred kuce obitava 70 centi smrti.
123456789 wrote:Gdje ce biti koristi kada ce se zadrzavati na mjestima koje nije njihovo prirodno staniste, niti glodara, niti zmija. Prarit ce glodare sve do kuca.
Glodari šire zarazne bolesti,a zmije iste jedu.U tom kontekstu sam napisala onaj komentar.
Ne bojte se zmija i njihova ugriza! Od otrova naših otrovnica ne umire se često i brzo. Ako se i nekoliko sati nakon ugriza riđovke ili poskoka dođe do liječnika, vjerojatnost da ćete ozbiljno stradati je mala. Osim toga, zmijski su ugrizi vrlo rijetki. U krajevima gdje je poskok česta životinja više ljudi pogine od elementarnih nepogoda (požara, poplava, potresa) nego od zmijskog ugriza.
eto na brzinu,a danas je neki biolog sa sve silom nekih titula sa bg univerziteta pricao o ovom problemu,uglavnom da ne stete jer jedan odrasli smuk može potamaniti leglo pacova za jedan obrok
Ne, ne, ne isisavati otrov molim te! I najmanja ranica u ustima druge osobe i može doći do trovanja oboje. Podvezati ranu, očistiti je nečim (alkohol, voda, šta je već dostupno), i mirovati i čekati pomoć i prevoz (ovo mi je struka, ne lupetam napamet). Naravno u ovoj situaciji vrlo vjerovatno da pomoć neće doći, a računajte da kod ujeda poskoka po nekim podacima imate oko 8 sati fore prije belaja (ovisno o mjestu ujeda i količini ispuštenog otrova).
U međuvremenu, jako informativan članak srpskog herpetološkog društva vezan za poplave i zmije! (jedino da dodam da u našim potopljenim područjima jaako teško da će biti šarka)
Ako imamo puno glodara koje treba "ukloniti" zmijama, te zmije u takvim uslovima ostvaruju idealne uslove za preživljavanje, razmnožavanje. Vrlo je prosta stvar - puno miševa = puno hrane = puno zmija. To je negdje osnovnoškolska biologija, sa biocenozom i ekološkim faktorima koji joj pogoduju. Jednog dana će se populacija miševa smanjiti, a onda zmije pokušavaju pronaći drugu hranu, prilaze kućama, bunarima.. Prema tome, deratizacijom smanjiti populaciju miševa, a zmije tjerati, paliti gume i druge "smrdljive" stvari i slično.
Pobij sve zmije (koje su inače zaštićene zakonom, posebno poskok) a onda za 2 mjeseca kad upekne čelopek u avgustu postavi ovdje temu kako se pogušiste od štakora pa traži otrov i za to. I onda mijenjaj svoj život za život djeteta koje ćeš potencijalno otrovat sa tim silnim otrovom što nasipaš po avliji, a sve zato što ti se zmija gadi kad je vidiš.
DaysleepeR wrote:evo čovjek koji se bavi zmijama pustio da ga ujede poskok i snimao koliko mu treba da osjeti simptome a kamoli da mu život dođe u opasnost
nije poskok crna mamba da se umire za 2 minute, jako rijetko se od ujeda poskoka umire, od ostalih zmija sa naših prostora skoro nikako
Možda neko osjetljiv da bi imao teške posljedice a i to većinom mučnina bude. Ljudi su kod nas zatucani i zaostali, bez obzira na gomilu mogućnosti za informisanje i učenje nečeg novog bapske priče su jedini kredibilan izvor.
ma u strahu su velike oči,pa tako neki dan prije ovog sranja zove me amidza kosio nesto oko kuce da vidim kako je poskočića malog ubio,kad ja tamo ono slijepić,bar se tako kod nas zove ,ne znam stručni naziv jbg
na to sam zaboravila,izvinjavam se
,ne znam stručni naziv jbg