Kosovo Mountain. Turizam, Prirodne ljepote i Ekologija

[Armin92]

Evo sad neke slike s Kosova

[Bumerang]

Ministry of environment and spatial planning

Ministarstvo sredine i prostornog planiranja
http://www.ks-gov.net

Razvijanje ekoloske svijesti na Kosovu: http://www.ekologija.ba/index.php?w=n&s=o&id=161

Foto Galerija: http://www.ks-gov.net

Water Project: http://www.kosovo-water.eu/SR/downloads ... r-ecology/

Kinezi grade Solarni Park u Vranju vrijedan 300 miliona eura.
http://www.kurir-info.rs/srbija/kinezi- ... 124336.php


Ekoloski prihvatljivi Solar Panel/Solarni/Suncani paneli za proizvodnju elektricne energije






Ekoloski prihvatljive Vjetrenjace za proizvodnju elektricne energije podrazumjeva Izgradnju odredjenih parkova za vjetrenjace na posebnim teritorijalnim lokacijama.







Kosovo razmatra ciljeve po pitanju obnovljive energije

24/02/2011

http://www.setimes.com/cocoon/setimes/x ... feature-04

Može li Kosovo dostići granicu od 20% koju je postavio Brisel?
Muhamet Brajshori za Southeast European Times iz Prištine -- 24/02/11


Radnik sjedi na glavi jedne od tri turbine koje se grade u brdima Goleš na Kosovu. [Reuters]
U cilju ispunjavanja standarda EU, Kosovo će morati značajno povećati iskorištavanje obnovljive energije. Sa nekoliko projekata u toku, zemlja poduzima korake, ali izazov je zastrašujući.

Tim kriterijima se poziva na proizvodnju 20% energije iz obnovljivih resursa, intenziviranje proizvodnje vjetroenergije za 20%, te smanjenje emisija ugljen-dioksida u istom tom postotku.

"Kosovu će biti teško," potvrđuje Kaqusha Jashari, bivša članica parlamentarne komisije za energetiku. "Mi trenutno dobivamo skoro svu svoju energiju [oko 95%] iz uglja."

Ipak se ostvaruje napredak. Jedna njemačka kompanija gradi vjetroenergetske generatore na Golesu, planini u blizini prištinskog aerodroma, i očekuje se da će oni početi raditi za par mjeseci.

"Po prvi put na Kosovu mi gradimo vjetroelektranu, koju finansira kosovsko-njemačka kompanija Wind Power, koja je uložila preko 1 milijardu eura u vjetroenergiju na Kosovu," izjavio je za SETimes zamjenik ministra za energetiku Blerim Rexha.

On je dodao da ministarstvo još uvijek ne zna koliki će biti stvarni vjetroenergetski kapaciteti [tog novog pogona], te koliko će daleko proizvodnja energije otići u smislu ispunjavanja kvota EU.

"Energija se može prodavati Kosovskoj elektroenergetskoj korporaciji ili na slobodnom tržištu jugoistočne Evrope, ali uprava tek treba odlučiti koje će biti najbolje ulaganje," kaže Rexha.

U međuvremenu, postojeća hidroelektrana Zhur proširuje se u cilju ostvarivanja kriterija EU. Prema riječima zvaničnika, ona akumulira derivative pogona jugoistočno od Prizrena i u općini Dragaš, u okviru priprema za prelazak na obnovljive izvore.

Voda za [novi] Zhur dolazit će sa Šar-planine, vodnog sliva rijeke Plave i njenih pritoka, posebno Broda i Resa.

"Kosovo nema drugog hidropotencijala važnog kao Zhur, gdje možemo graditi bilo koji pogon sa sličnim kapacitetom," kaže Rexha. "Hidroenergetski potencijal Zhura predstavlja oko 43% ukupnih kapaciteta Kosova, ali neće biti jedini. Mi planiramo još preko deset hidroelektrana na Kosovu, iako s manjim kapacitetom."

Stanovnici općine Dragaš zadovoljni su tim planovima, ali sela Opoje, Qollopek i Breznes brinu se zbog mogućeg poplavljivanja svojih domova i zemljišta vodom iz jezerske akumulacije. Prema riječima načelnika Dragasa Selima Jenuzija, za taj novi pogon bit će potrebna eksproprijacija oko 200 parcela.

Projekat je izazvao zabrinutosti i u susjednoj Albaniji, koja gradi hidroelektranu na istoj rijeci. Albanci se brinu da će količina vode raspoloživa za njihov pogon možda biti smanjena, čime bi ostvarili nizak povrat na svoju investiciju.

Kosovski zvaničnici kažu da to pitanje razmatraju eksperti s obje strane granice. Oni međutim tvrde da je njihov projekat u skladu sa sporazumom iz 1962. koji su o upotrebi voda Plave potpisale

Geotermalna energija
Ispod Zemljine površine nalaze se ogromne zalihe toplinske energije - geotermalna energija. Naziv geotermalno dolazi od grčkih riječi geo, što znači zemlja i therme, što znači toplina. Geotermalna energija je toplinska energija koja se stvara u Zemljinoj kori polaganim raspadanjem radioaktivnih elemenata, kemijskim reakcijama ili trenjem pri kretanju tektonskih masa. Količina takve energije je tako velika da se može smatrati skoro neiscrpnom, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije.
Vise info na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Geotermalna_energija
http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/111111056
http://www.izvorienergije.com/geotermalna_energija.html

2016 g
Na Kosovu izgradjena testna stanica vjetrenjaca za proizvodnju elektricne energije.


http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 2&page=130

Prirodni Resursi Kosova

1. Jedan od velikih prirodnih resursa Kosova su razne rude kao i drugi proizvodi iz rudnika Trepca (Kopaonik, lokacija, sjeverna/sjeverozapadna regija Kosova)
http://www.geographic.org/geographic_na ... 7&c=kosovo
http://en.wikipedia.org/wiki/Kopaonik

Rude: Cink, Olovo, Srebro, Zlato itd.

Prema poslednjim procjenama iz 2001 godine, preostali kapacitet Trepce je oko 29.000.000 tona rude od cega je:
3.40 dо 3.45 % odnosno 999,000 t оlova
2.23 do 2.36% odnosno 670,000 t cinka
74 до 81 g/t odnosno 2,200 t zlata

Izvađena ruda
Procjenjuje se da je u razdoblju od 1931. do 1998. godine, iz Trepčanskih rudnika izvađeno oko 34.350.000 t rude, od čega [1]:
6% odnosno 2.066.000 t olova,
4% odnosno 1.371.000 t cinka,
75 g / t odnosno 2.569 srebra
102 g / t odnosno 4.115 bizmuta.
Procijenjena količina izvađenog zlata, od 1950. do 1985. godine, je oko 8/7 tona odnosno oko 250 kg godišnje, kadmija, od 1968. do 1987. godine 1655, a pored navedenog, izvađene su i manje količine germanija, galija, indija, selenijum i telurijuma.

Према последњим проценама из 2001 године, преостали капацитет Трепце је око 29.000.000 тона руде од цега је:
3:40 - 03:45% односно 999.000 т олова
2:23 - 02:36% односно 670.000 т цинка
74 - 81 г / т односно 2,200 т злата

Извађена руда
Процењује се да је у периоду од 1931. до 1998. године, из Трепчанских рудника извађено око 34 350 000 t руде, од чега[1]:
6 % односно 2 066 000 t олова,
4 % односно 1 371 000 tцинка,
75 g/t односно 2 569 сребра
102 g/t односно 4 115 бизмута.
Процењена количина извађеног злата, од 1950. до 1985. године, је око 8.7 тона односно око 250 kg годишње, кадмијума, од 1968. до 1987. године, 1 655, а поред наведеног, извађене су и мање количине германијума, галијума, индијума, селенијума и телуријума.

Vise info o Rudnicima Trepca na: http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A0%D1%83 ... 1%87%D0%B0

Novosti, Zlatna Ruda Kosovo:
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ak ... UDA-KOSOVO


REGIJA
Kosovo bogato dragim kamenom hrizoprasom

http://www.sarajevo-x.com/vijesti/regij ... /120318100

Nalazišta dragog kamena hrizoprasa postoje na teritoriji Kosova, a on ne zaostaje po kvalitetu za onim iz Australije, koji je najpoznatiji te vrste na svijetu, kaže potpredsjednik Gemološkog društva Srbije Zoran Miladinović.
"Hrizopras koji se nalazi na Kosovu možda je čak i ljepši u odnosu na australijski", rekao je Miladinović i dodao da ovaj dragi kamen ima "vrlo lijepu cijenu".



Miladinović navodi da nalazište na Kosovu nije toliko poznato i nepravilno se eksploatiše eksplozijama.

"Zanimljive količine hrizoprasa nalaze se u blizini Prištine, na ležištu Goles, a cijena tog kamena u svijetu iznosi od 200 do 300 dolara po kilogramu", rekao je Tanjugu Miladinović.

Miladinović je naglasio da su u Srbiji urađena skromna istraživanja o postojanju dragog kamenja, koja su i kao takva pokazala da postoji nekoliko regiona gdje postoji veća količina juvelirskog kamena, a riječ je o Fruškoj Gori, oblasti Šumadije od Aranđelovca, Stragara, Kragujevca do Kraljeva, područje kod Gornjeg Milanovca, na Zlatiboru, kod Trstenika i Kruševca, kao i na Kosovu.

"Drago kamenje koje ima Srbija je srednje kategorije, a time i cijene. Najzastupljeniji su kvarc, ametist, ahat, aspis, opali, a najvrijedniji su akvamarin sa Cera, koji spada u grupu skupih dragih kamenja", rekao je Miladinović, diplomirani inženjer geologije.

U drevnim vremenima se govorilo da hrizopras izaziva ljubav prema istini i smatrao se simbolom uspjeha. Priča se da je to bio omiljeni kamen Aleksandra Velikog.

[Bumerang]

List of mountains in Kosovo
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_mo ... _in_Kosovo

Kosovo mountain, vise slika na: http://www.summitpost.org/object_list.p ... e_3=Kosovo

Slika: http://img31.imageshack.us/i/kosovog.jpg/

Kosovo nature/landscape around


Kosovo nature/landscape around


Kosovo/Albania Paragliding


Kosova Paragliding


KOSOVA OPEN 2008


Kosovari Albanci na paraglidingu u Albaniji


Dio Autoputa od glavnog grada Pristine (Kosovo) do glavnog grada Tirane i grada Durres/Drac na obali jadranskog mora u Albaniji


Albanija, grad Durres/Drac


ALBANIA - VLORA - DHERMI SUMMER 2013

[Bumerang]

See, List of mountains in Kosovo: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_mo ... _in_Kosovo

03 april, 2010 — Sharr Mountains (Malet e Sharrit) are a chain of mountains in the 3 countries of Kosovo, Macedonia and Albania. They are situated between the Dinaric Alps in the north and the Pindus Mountains in the south. The highest peak is Maja e Titos in Macedonia at 2,748m above sea level. The most beautiful peak is undoubtedly Luboten at 2,499m and is best viewed from area around the town of Kaçanik in Kosovo. The Sharr Mountains contain many forests especially in the National Park in Kosovo where many rare animals such a lynx survive. There are 2 ski resorts, Kodra e Diellit in Macedonia and Brezovica in Kosovo. The mountain range is adjacent through Albania to the higher Korab Mountains. The Sharr Mountains are one of the most spectacular mountains in Albanian lands!



06 april, 2010 — The Sharr Mounatins hosts a variety of animals which live both in the dense forests and also on the high mountainous zones. These include the deer, brown bear, wolf, chamois, lynx, wild boar and many more especially birds. The Sharr Mountains also has its own dog breed known as the Sharr Mountain Dog (Qeni i Sharrit). This is a tough bulit dog used for guarding livestocks of sheep on high ground. The Sharr Mountain Dog has been known to fight wolves and even bears. Alpine glacial lakes are to be found all over the range. The most concentrated is in the south. The largest lake in Liqeni i Bogovinjës in Macedonia while the highest is Liqeni i Madh in Kosovo.

[Bumerang]

Kosovo, Šar Mountains National Park. Brezovicë/Brezovice.
Šar Mountains National Park: http://en.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ar_Mountain
Brezovicë/Brezovice: http://en.wikipedia.org/wiki/Brezovica,_Kosovo


SNOWNJERI: http://www.njeri.net/snow/


http://www.njeri.net/snow/index.php?opt ... &Itemid=36


http://www.njeri.net/snow/index.php?opt ... &Itemid=29


http://www.njeri.net/snow/index.php?opt ... &Itemid=32

http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 02&page=25

[Bumerang]

Veliki pozdrav za Azru Lijepe slike! http://www.summitpost.org/user_page.php?user_id=28910
Azra. Female, 34 years old
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


Dinaric Alps
The Dinaric Alps or Dinarides form a mountain chain in Southern Europe, spanning areas of Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Kosovo [1], Albania and Montenegro.
http://en.wikipedia.org/wiki/Dinaric_Alps

One of the highest peaks of massif of Prokletije (Bieshket e nemuna) is Maja Popluks - 2569 m (Maja e Popljuces).
Photo taken 17. August 2006.
http://www.summitpost.org/view_object.p ... _id=274066



http://www.summitpost.org/parent/274066 ... e-pej.html

Albanian Alps & Kosovo Alps * Prokletije
During domination of Enver Hoxha, Albanian people made between 1974 and 1986 of approximately 700,000 reinforced concrete bunkers to defend against an anticipated multi-front attack.
Photo taken 15. August 2006.
http://www.summitpost.org/image/227597/ ... etije.html


Theth village
Typical house in Theth village 771m (Albania)
Photo taken 15. May 2006.
http://www.summitpost.org/image/249485/ ... llage.html


Albanian Alps & Kosovo Alps * Prokletije - Bieshka e nemuna
http://www.summitpost.org/image/240620/ ... emuna.html

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around
http://i56.photobucket.com/albums/g186/ ... orabit.jpg


Vise slika sa Kosova na: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=746102

[ljubav_aha]

[quote="Bumerang"]



ovo je Albanski dio alpi ,bunker je dovoljna smjernica

[Bumerang]

ovo je Albanski dio alpi ,bunker je dovoljna smjernica

Naravno, kad te bunkere prefarbaju u reklamne panoe ili to postanu poligoni za raznorazne slikare bice to prava i efektivna reklamna smjernica i turisticka atrakcija

[ljubav_aha]

ovo je Albanski dio alpi ,bunker je dovoljna smjernica

Gdje si ljubav_aha Bunker.ba

Naravno, kad bunkere prefarbaju u reklamne panoe ili to postanu poligoni za raznorazne slikare itd bice to prava i efektivna reklamna smjernica i turisticka atrakcija

bunkeri jesu originalni,ali nisma primjetila druge epitete koje albaniju karakterisu drugacijom,jednostavno,ne mogu naci detalje koji su >albanski<

[Bumerang]

A ovi izmedju ostalih albanski detalji koje albaniju karakterisu drugacijom. Ali necemo vise o albaniji, ovo je tema o kosovu:

Archaeological Sites/Arheoloski park: Butrint (Bouthrotos)

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 32&t=51416

Butrint is situated on a low promontory on the southwest coast of Albania, south of the modern city of Saranda and opposite from the Greek island of Corfu. The site has been occupied since at least the 8th century BC, although myths associated with its origins speak of the city's foundation by Trojan exiles.
By the 4th century B.C. a walled settlement was established and the city became a successful cult site, dedicated to Aesclepius. Augustus founded a colony at Butrint and the town seems to have remained a relatively small Roman port until the 6th century A.D. Little is known of the site between the 7th and 9th centuries A.D. Its later medieval history was turbulent as the town was involved first in the power struggles between Byzantium and successive Norman, Angevin and Venetian states and second in the conflict between Venice and the Ottoman Turks. By the early 19th century it had declined to a small fishingvillage clustered around a Venetian castle.

Main monuments around Butrint would definitely include the elegant 4th century B.C. Greek theater with its fine cavea and Roman scaenae frons with a capacity of a. 1500 spectators, the associated Greek sanctuary of Asclepius, immediately to the west of the theater, the line of Roman-period courtyard houses and bath-houses, east of the theater disposed around the forum, the ruins of the Triconch close to the Butrint canal, a large Byzantine baptistery with its intact mosaic pavement klix to the early 6th century A.D., the well-preserved 6th century basilica (refurbished in later medieval times), the ruins of a 2nd century A.D. nymphaeum immediately adjacent to the basilica, and the kilometers of high, imposing walls klix from Greek, Roman, Byzantine, and medieval occupations.

A vast number of other fascinating objects can be seen at the newly refurbished Butrint Museum, while in the National Historic Museum it is possible to see the head of Apollo, unearthed by the Italian archaeologist Luigi Maria Ugolini during his excavations in the 1920?s.
Other than its historical value, Butrint also possesses a wonderful ecosystem. It is positioned in the midst of a veritable ever-green subtropical ?jungle? while laurels and tall trees dominate in the area.

Archaeological Sites

Butrint (Bouthrotos)

Butrint (Bouthrotos)

http://www.albaniantourism.com/

Nikaia (Klos)
The ancient city of Klos (Nikaia) it is situated in the proximity of Byllis (ca.1 km), with a wall about 1850m long, covering an area of ca.18 ha. The wall represents one of the earliest fortifications of the second half of the 5th century B.C. in Albania, being 3-3.5m wide, with polygonal and trapezoidal blocks. There is a single entrance to the city and three defensive towers. Among the most important monuments are the small theatre, a stoa, and the traces of a stadium. The theatre had a capacity of ca. 800-1000 spectators and has preserved also 14 citizenship-granting inscriptions, klix to the 3rd century B.C. The stoa was long 40m and 10m wide, being a simple one story building. Life in Nikaia ends abruptly in 167 B.C., when the army of Paulus Aemilus ravaged Epirus and parts of Southern Illyria.

sofratika-theatre

Sofratika Theatre

Located in Drino valley in Gjirokastra region by a village bearing the same name, this is Roman Adrianopolis of the second century A.D. The theatre was excavated in 1984 and has a capacity of 4,000 seats in 27 steps.

Apollonia
The famous Roman orator Cicero, astonished by the beauty of Apollonia named it in his Philippics, magna urbs et gravis - a great and important city. Established in the 7th century B.C., by Greek settlers from Corinth and Corcyra, the ancient city is located 11 km to the west of the modern city of Fier.
Archaeological excavations have revealed that Apollonia achieved its zenith in the 4th - 3rd centuries B.C. In the first century B.C., Octavian Augustus studied philosophy there until he heard news of Caesar's murder in the Senate and went on to become the next Roman emperor.
The city had a 4 km long surrounding wall encircling an area of 137 hectares. It has been estimated that during the developed stages of the city, 60000 inhabitants lived inside its imposing walls. Among the most interesting monuments worth visiting are the Bouleterion (city council), the library, the triumphal arch, the temple of Artemis, the Odeon built in the 2nd century B.C., the two-storey 77 m long Stoa, a theater with a capacity of ca. 10000 spectators, and the Nymphaeum (a monumental water fountain covering an area of 2000m2), which has been visited by the Roman emperor Sulla, as ancient sources indicate. In the 3rd-4th centuries A.D. Apollonia suffered great destruction from several earthquakes which were followed also by the shifting southwards of the nearby Vjosa (Aoos) river. Being deprived by its port facilities and damaged by earthquakes and Gothic invasions, Apollonia went into a rapid decline, loosing all its grandeur from the past. Today the site can be approached easily from the modern city of Fier and offers unique views over the Adriatic sea and the hinterland.

Apollonia


http://www.albaniantourism.com/

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo - Another view of Gjeravica Lake

[Bumerang]

Kosovo/Albanian Alps - Maja Jezercë is the highest point of the Albanian Alps mountain and the entire Dinaric Alps, standing at 2,692 metres (8,832 ft) AMSL. The peak is administratively part of the northern Albanian region of Malësi e Madhe District, close to the border with Montenegro.

Jezerski Vrh (2694) sa Karanfila (2480)

http://en.wikipedia.org/wiki/Maja_Jezerce

[Bumerang]

Kosovo - white Drin river 122 km

[Bumerang]

Radavc by kosova cajun.
Taken along the path to the source of the White Drin River, in the Peja Municipality not far from the border with Montenegro.

[Bumerang]

Tema o Albaniji. Albanija kao nova turisticka ljetna i zimska destinacija
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 32&t=51416

Prilog sa teme o Albaniji od jedne nase forumasice i njenim utiscima sa Kosova!

Zeljela bih otici u Albaniju na odmor radi promjene. Skoro sam bila na Kosovu i navela bih svoje utiske. Priroda je prelijepa. Dosta je prljavo i ima dosta smeca. Na sve strane se gradi, ali sve je kicasto i bez ikakvog stila i urbanistickog plana. Mislim da Kosovo vapi za dobrim arhitektima. Neke bljestave palme, u centru Pristine Kip slobode, kao u NYC. E, to mi je bilo najsmjesnije. Jedan veliki kiceraj. Ljudi su ljubazni, hrana je dobra, ima finih mjesta za izaci u Pristini.

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

http://farm3.static.flickr.com/2345/206 ... 54.jpg?v=0



http://lh3.google.com/mala.malini0007/R ... imgmax=512


http://lh3.google.com/rokjarc64/R0GIwWh ... imgmax=512


http://img10.imageshack.us/img10/9497/23995279.jpg

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

[Bumerang]

Kosovo nature/landscape around

http://farm1.static.flickr.com/119/2947 ... ecfd_b.jpg

http://img511.imageshack.us/img511/1900/dsc08450ai1.jpg

[Bumerang]

Prenesen tekst o Kosovu s jedne druge teme.

Translate/Prevedi tekst sa odredjenih jezika sa google programom: http://translate.google.com/#hr|sq|

POSJETA PRIŠTINI POBIJA SVE PREDRASUDE

Kosovo – Rent a Land, Build Your Dream

19. novembar 2010.

Vraćajući se iz jedne od najnovijih država – tvorevina, nastalih na Balkanu započinjem priču, koja je svojstvena današnjem vremenu, ali i onom vremenu prije, kako bismo mi Bosanci rekli, prije rata. Onda slijedi pitanje, kojeg rata, a odgovor je, "pa ovog zadnjeg". Rat na Kosovu je trajao kraće nego u BiH i dešavao se poslije, na izmaku snaga Slobodana Miloševića, koji je svoje posljednje nade dao u ovaj dio Jugoslavije, ali uz potpuno isti metod – taktiku tortura, ucjena, maltretiranja, pritisaka, a kasnije i bombardovanja. Razlika je što su te torture počele mnogo ranije nego one u Bosni. Amerikanci, koji donesu demokratiju svakom, prije ili kasnije, nakon toga su mu pokazali ko će biti gazda u ovom malom dijelu svijeta, stvorenom u oko 10.000 kvadratnih kilometara, te su bombardovali srpsku vojsku i vjerovatno ih zauvijek otjerali iz ogromnog dijela Kosova.

Moj prijatelj, Fidan Aliu, kod kojeg sam otišao bez ikakvog povoda, čisto da ga posjetim i uvjerim se u svoju predodžbu da je Kosovo razvijenije od Albanije, ima mnogo toga za reći. Iako je rođen 1987. godine, već sada je magistar ekonomije i jedan je od utjecajnijih ljudi u Statističkom zavodu Kosova. Njegov otac, koji me je veoma srdačno pozdravio preko telefona, jer još uvijek živi u Gnjilanima, nije mogao sakriti sreću što se njegov sin druži sa jednim Bosancem, ali tako isto reaguje i kada su u pitanju Srbi, Hrvati, Slovenci ili bilo ko drugi sa jugoslovenskih prostora. I pored stalne policijske torture, tokom godina od 1987. do 1998., Fidana nije odgojio da ikoga mrzi, već naprotiv, da poštuje ljude, da ih dovodi u Prištinu i Gnjilane, te da pokuša sa svakim biti najbolji prijatelj. I Fidan zaista tako živi, iako se vrlo dobro sjeća mnogih priča koje su mu roditelji govorili, ali i onih koje je sam zapamtio – pozitivnih i negativnih.

Pozitivne su vezane uglavnom za prošlo vrijeme, kada su "mrski komunisti" vladali Jugoslavijom i nisu nam dozvoljavali "da idemo u džamije, gradimo crkve i šta sve ne" (ovo je ironija, ali se mora napomenuti), dok negativne Fidanov otac veže za vrijeme od prije 1998. godine, kada je na Kosovu bilo skoro nemoguće živjeti normalno. Nekoliko puta su dobijali batine bez razloga, a Fidan kaže kako ne poznaje nijednu osobu koja nije imala problema s policijom. Članovi familija koje su imale određene probleme zbog svojih političkih ili ljudskih uvjerenja, takođe su bivali vrlo često pretučeni i od samih Albanaca, koji su u to vrijeme radili za srpske bezbjedonosne agencije. Svi ljudi koji su tada bili produžena ruka Dobrice Ćosića, Jovice Stanišića i ostalih bezbjednjaka iz Srbije, kasnije su pobijeni. Moj sagovornik i prijatelj misli da je to bila jedna od najlošijih ideja, jer se konačna priča i klupko, nakon toga nisu mogli odmotati. Ostalo je misteriozno i ko je sve te ljude poubijao, jer neki slučajevi nikad nisu riješeni.

Fidan ne poznaje, takođe, nijednu osobu koja nema familiju u Švicarskoj. Svako od njih ima barem nekoliko članova uže ili šire familije u ovoj zemlji, gdje rade, bogate se, odakle donose novac na Kosovo i žive svoje živote. Većina njih je otišla prije rata, ali neki od njih odlaze i danas. Zbog toga Kosovo, po izvještajima CIA-e, ima danas tek oko 1,8 miliona stanovnika, bez obzira što prognoze i propaganda govore drugačije. Albanci, koji su ostali imaju mogućnost da razvijaju svoje ideje o biznisu, studiraju na jednom od dva kosovska univerziteta (ili u Tetovu i Tirani) ili da jednostavno "iznajme zemlju i grade svoje snove". To je reklama iz naslova ovog teksta, koju sam ugledao na jednoj od poljana putujući Kosovom, a podsjetila me na prolaznost svih balkanskih država, koje se istorijski ponavlja, te na istoj teritoriji se konstantno prave neke nove tvorevine. Zemlja se ustvari samo iznajmljuje.

Ali vratimo se današnjem vremenu. Priština je jedan vrlo moderan grad, u kojoj svaki kafić ima bežični internet, gdje kafa još i dalje vrijedi i pije se na svakom koraku, gdje možete vidjeti mnogo stranih predstavništava i gdje ljudi žive sasvim normalno. Mi u Bosni i Hercegovini vrlo često imamo predrasude da je to divlji zapad, da ljudi ne žele pričati naš jezik, da su loše raspoloženi prema strancima, te svakakve druge gluposti, a ništa od toga, naravno, nije tačno. Iako nema smisla uvijek porediti dvije države, zbog naciona koji vladaju u ove dvije zemlje, nekako se uvijek nameće usporedba Kosova i Albanije. Kada je Albanija bila jedna od najnerazvijenijih i najneuređenijih svjetskih država, Kosovo je tada bilo dio Jugoslavije, kojoj je mnogo puta nuđeno da bude članica Evropske Unije, pa i drugih saveza, što je Tito uglavnom odbijao. Veoma je primjetna razlika u svim dijelovima gdje žive Albanci, pa tako Albanci na Kosovu ili Albanci u Albaniji, nisu uvijek ljudi istih navika, običaja i kulture. Iako govore istim jezicima, izgledaju vrlo slično i često se tako ponašaju, zbog ogromnog vremenskog perioda izolacije jednih od drugih, normalno je da su se stvorile određene razlike. Nije ista situacija ni sa makedonskim, odnosno crnogorskim Albancima, koji takođe posjeduju određene drugačije navike u načinu življenja, mentalitetu, obrazovanju...Zbog toga, Kosovo se s pravom može pohvaliti da je razvijenije od mnogih drugih albanskih dijelova, jer za razliku od Albanije, na česmama imaju pitku vodu, hrana je mnogo ukusnija u restoranima, i možete se nekako više osjećati kao kod kuće, jer ogromna većina govori naš jezik. Mladi ga uglavnom ne govore, ali se i ne trude previše, već tu energiju troše da uče engleski i druge strane jezike.

Iako je ta činjenica malo poznata, za vrijeme Miloševića, bilo je zabranjeno putovati u Albaniju, te su ljudi koji su se odvažili na taj korak, mogli provesti u zatvoru i do tri godine. Milošević se, po Fidanovim riječima, plašio svih mogućnosti organizovanja jedne nacije i bilo kakvog otpora koji bi eventualno zavladao među njima. Kao i svaki drugi diktator, i Enver Hodža je zabranjivao putovanja svojim građanima, ali je to neka druga priča, jer se nikad ove dvije teritorije nisu mogle porediti. Naprimjer, poznat mi je slučaj gdje su ljudi, koji su radili na plantažama mandarina, mogli biti ubijeni ako pojedu ijednu jedinu mandarinu, a Hodža ih je izvozio u ogromnim količinama, jer je albansko tlo pogodno za sve vrste voća, od malina i šumskog voća, do onog koje inače dobijamo iz tropskih zemalja, kao što su ananas, banane ili narandže. Na Kosovu, upravo zbog toga, tinja veoma jaka nostalgija za Titom i onim što je tada Tito predstavljao među starijim generacijama. Većina mladih je odavno shvatila da su ta vremena prošlost i da se još zadugo neće vratiti, pa se okreću kapitalističkom životu, biznisu, porodici i drugim "američkim blagodatima" koje su dobili nakon godina patnje. Kao i u Americi, veliki broj ljudi nije zdravstveno osiguran, pa se dešava da ljudi umiru iz nepoznatih razloga, jer nemaju novaca da plate doktora. Kosovski Ustav je prilagođen klasičnim demokratskim uzusima, ali pored ustava, ova zemlja podhitno treba da vrati određene stvari iz socijalizma, jer će u protivnom mnogi njeni građani patiti. Kako je izgledalo Kosovo u vrijeme Titove posjete, govori video ispod.



Jedan od najznačajnijih mladih političara Kosova je Albin Kurti. On predvodi novu generaciju političara i pretpostavlja se da će na narednim vanrednim izborima njegova stranka osvojiti veliki broj mandata. Fidan kaže kako njegovi stavovi predstavljaju mišljenje većine Kosovara, a ova partija je proizašla iz građanskog bunta nazvanog "Samoopredjeljenje", koji je oblijepio cijele gradove raznim napisima poput "Jo negociata" (bez pregovora), "EULEX – Made in Serbia" (EULEX je proizveden u Srbiji)... Pored toga što Kurti i njegove pristalice ne žele pregovore i time nastavljaju tradiciju, koja je počela krajem devedesetih, kada je većina Kosovara jednostavno prestala gledati srpske kanale i čitati sprsku štampu, oni, takođe, nemaju pozitivno mišljenje o strancima. Smatraju da se KFOR i ostali međunarodni zvaničnici zadržavaju na Kosovu zbog svojih interesa, konstantno kršeći zakon i podržavajući korupciju. Cijela stvar je eksplodirala kada je rumunski kontingent KFOR-a ubio dvoje ljudi tokom jednog vala protesta, a nikad niko za to nije odgovarao.



Vojna atmosfera na Kosovu i podsjeća pomalo na ono što smo gledali krajem devedesetih u Bosni, te pomalo drma ružne uspomene, a i kod nas je bilo slučajeva kada su strani vojnici divljali svojim džipovima i drugim vozilima, pa čak i ubijali ljude u saobraćajnim udesima. Nepoznato je ko ovaj pokret finansira, a iako oni tvrde da im sav novac dolazi od članarina, sasvim je sigurno da ovo ne može biti tačno. Pokret je sigurno instruiran iz određenih izvora, a budući da su njihovi članovi uglavnom mladi ljudi, poslije raspuštanja kosovskog Parlamenta koje će se desiti uskoro, ostaje misterija koliko će dobiti mjesta u njemu na narednim izborima. Inače, Albin Kurti je još kao vođa studentskih pokreta, osuđivan u Beogradu, kada je javno rekao kako ne priznaje taj sud.

Kad već govorimo o vjerovatnim decembarskim izborima, treba reći kako nacionalne manjine imaju garantovana mjesta u parlamentu, i to, Srbi deset mjesta, a ostali zajedno deset, dok se preostalih stotinu mjesta raspoređuje svim drugim partijama. To kosovski Ustav čini jednim od najdemokratičnijih ustava na svijetu, jer je moguće da naprimjer Srbi imaju i više od dvadeset mjesta, što se upravo i desilo na prvim poslijeratnim izborima, kada je izašlo nešto manje od 30.000 Srba i kada su dobili 22 mjesta u Parlamentu. Nakon toga, taj broj se smanjivao, jer signali iz Beograda su govorili kako su ti izbori nelegalni i kako Srbi ne treba da imaju išta sa tim, pa je na posljednjim izborima izašlo samo 800 ljudi, a dobijeno je deset zagarantovanih mjesta. Tako se nameće zaključak da je vrlo lijepo trenutno biti manjina, jer je teoretski moguće da sakupite nekoliko desetina glasova i da postanete parlamentarac. Kurti i njegove pristalice se zalažu da se Srbima smanje prava kao nacionalne manjine, te da imaju onoliko mandata koliko dobiju glasova.



Jednoj od takvih parlamentarki Kosari Nikolić, autor ovih redova je, tokom posjete holandskom Ministarstvu finansija, bio prevodilac sa engleskog na naš jezik, jer gospođa nije znala albanski. Tada sam uvidio kako čak i u kosovskom parlamentu vlada idila, kako apsolutno nema nikakve mržnje, niti su međuljudski odnosi povrijeđeni bilo čime. I u takvom jednom ozračju očigledno finansije igraju određenu ulogu, pa zbog toga i nema nikakvih međuetničkih svađa. Gospođa Nikolić bi voljela da zna albanski, ali se taj jezik oko nje nije mnogo govorio, tako da ona samo razumije određene aspekte. A o ovom problemu sam razgovarao sa mnogo ljudi sa Kosova. Kako sam već rekao, mladi ljudi troše energiju da uče neke druge jezike, ali ne i naš, a neki od njih to smatraju nepotrebnim. Na moje opaske kako je to službeni jezik njihove države i kako im je lako naučiti ga, oni uglavnom ostaju zapanjeni i šute, te mi govore kako sam u pravu i kako "bi ga trebali naučiti", ali se uglavnom ostaje na tome. Na moju tvrdnju kako je najgore što se ovim narodima moglo desiti, u jezičkom smislu, upravo činjenica da će jednog dana govoriti engleski, moji albanski prijatelji me pitaju: "A zašto vi ne naučite albanski?" I zaista, nikad nisam upoznao nikoga, niti sam čuo od nekoga kako neki Srbin, Hrvat, Crnogorac ili Bosanac uopšte žele učiti albanski. Neki od mojih dobrih poznanika koji žive sa Albancima, jedva znaju 20-30 riječi, a jedan njemački prijatelj tvrdi kako ga nikad neće naučiti, iako perfektno govori naš, mađarski i makedonski, a živi na Kosovu. On kaže kako ne može da shvati duh albanskog jezika, i kako uopšte ne osjeća da bi ga ikad za svog vijeka mogao savladati. Da je zaista tako, možete se uvjeriti pri samom pogledu na naprimjer ovaj članak, u kojem ne razumijete ništa, iako govori o BiH. Kroz razgovore, možete satima, danima, pa i mjesecima slušati albanski, ali on nikakve konekcije s drugim jezicima nema. Ipak, i pored toga, moj krajnji zaključak je bio da su Albanci dijelom i u pravu.
Nije normalno da se od njih traži i da se podrazumijeva da svi znaju naš jezik perfektno, ali da mi ne znamo apsolutno ništa na njihovom jeziku, pa čak i ako nas je bilo mnogo više. Mogli smo, za tog pedesetogodišnjeg vremena, naučiti barem da kažemo dobar dan, do viđenja, hvala i još koju frazu. Ovako je sasvim razumljivo zašto ljudi imaju svojevrstan otpor prema svemu što ima veze s nama, jer ni podaštavanje Albanaca nije vidljivo samo kroz jezik, nego i kroz mnoge druge stvari. Recimo, potpuno je neuobičajeno da ikad iko stupi u brak s Albancima, jednostavno je nemoguće da se ovi ljudi posmatraju kao obrazovani, normalni, svjetski građani, bez da se ima poneka predrasuda. I dok pišem o ovome, pala mi je na pamet navijačka opaska iz Tirane, upućena Kosovarima i makedonskim Albancima, a koju su pjevali naši tifozi. Glasila je: "baloni i loptice, kikiriki, košpice". Odgovor je, s pravom, bila baklja bačena među naše ljude. Tražili ste, evo vam ga.

Pored Prištine, posjetio sam i Prizren. Autobus do Prizrena vozi oko sat i po i košta 3 eura. Nema nikakvih karata, niti bilo kakvog traga da je plaćen porez. Prizren je vrlo blizu makedonske i albanske granice, a u njemu se lijepo vidi utjecaj Turaka i Bošnjaka. Na mnogo mjesta možete čuti naš ili turski jezik, ulice su napisane na sva tri, a u upotrebi je i engleski, zbog mnogo KFOR-ovih vojnika koji prolaze kroz ovaj grad. KFOR-ovci nisu jedini stranci koji dolaze u Prizren. Ima mnogo i turista, te drugih prolaznika, a kad bi ovaj grad bio spojen autoputem, sigurno bi bio prava atrakcija. Tu smo popili kafu pored tvrđave i pojeli kolač u gradu, te uživali u jesenjem suncu. Grad je, poput naših manjih gradova, veoma pozitivan i sasvim pristojan. Ono što će ga učiniti i još privlačnijim za život je činjenica da mladi više neće odlaziti u Prištinu, jer Prizren od ove godine ima i univerzitet. Užurbanim radom na turističkim objektima, postaće sigurno sjajna destinacija za provesti dan ili dva, pogotovo na putu do Albanije. Autoput, koji će povezivati sjever i jug Kosova, služiće srpskim, ali i svim drugim turistima da idu u Albaniju na more, a tu će im Prizren biti usputna stanica. I da ne zaboravim reći, dobio sam kafu i kolač besplatno, samo zato što sam iz Bosne. Osjećaj je bio zaista lijep, vidjeti da vas neko i dalje cijeni, pogotovo nakon što naviknete na dalmatinski odnos prema našim ljudima, koji je uglavnom nehuman i potpuno turistički neprofesionalan.

Pored silnih mojih opaski i tvrdnji tokom ove priče, nemoguće je ne osvrnuti se na mnoge druge tekstove, koji su izlazili u raznim medijima tokom posljednjih godina. Preporučujem vam priču Beqë Cufaja, "Albanci" kroz koju možete lijepo saznati neke stvari koje dosad niste znali, te naravno sve njegove ostale tekstove. Politika je početkom devedesetih pisala neke sasvim drugačije stvari, a kako je to izgledalo recimo u beogradskoj Politici, možete vidjeti ovdje. E-novine su neiscrpan izvor znanja, a kako reče Florence Hartman, i naše utočište. Hvala, čika Pero Lukoviću.

Mnoge poznate Albance možete vidjeti i u današnjem svijetu. Bekim Fehmiu nije jedini kojeg poznajemo, tu su i fudbaleri (Lorik Cana, Xherdan Shaqiri), glumci (Alban Ukaj), pjevači i mnogi drugi. Kroz dane, sedmice, mjesece i godine druženja s njima, lako ćete shvatiti, kako su to dobri ljudi, bez predrasuda, s velikim srcem i velikom željom za životom. Njima treba pružiti ruku, u cilju konačnog napretka regije i zajedno sa njima, raditi na ljepšem životu i boljem standardu svih nas. Za početak ih posjetite, jer oni nama već decenijama dolaze. Sulejman Bugari je jedan od naših, ali i njihovih ljudi. Sigurno ih ima još i veoma su vrijedni pažnje.

Foto: Sarah Correia

Prenesen tekst o Kosovu s jedne druge teme.

Translate/Prevedi tekst sa odredjenih jezika sa google programom: http://translate.google.com/#hr|sq|