Forum Klix.ba

Zločin o kojem se malo govori: Na današnji dan je u Biljanima ubijeno 258 muškaraca, žena i djece
Piše: M. Ć./Klix.ba


Iz godine u godinu, u sjeni obilježavanja srebreničkog genocida, sjećanje na jedan od najvećih zločina koji se dogodio za vrijeme rata u BiH, u mjestu Biljani u općini Ključ, ostaje skoro neopaženo. Upravo na ovom mjestu, 10. jula 1992. godine, pripadnici srpskih vojnih i policijskih snaga izvršili su pokolj i egzekuciju 258 muškaraca, žena, djece i staraca.

Napad na selo je započeo u ranim jutarnjim satima, na današnji dan, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije.

Napad na civilno stanovništvo bio je posljedica provođenja "Uputstva o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima od 19. decembra 1991. godine", kojeg je donio Glavni odbor SDS-a, a uključivao je i naredbu Kriznog štaba SO Ključ od 27. i 28. maja 1992. godine, prema kojoj je zabranjeno napuštanje općine Ključ ili ulazak građana sa drugih područja na područje te općine.

Muškarci odvajani, ubijani u mjesnoj školi


Nakon ulaska u selo, srpske snage su u zaseoku Brkići naredile da civilno stanovništvo napusti kuće, a potom su odvojili žene i djecu od muškaraca.

Elvedin Domazet se prisjeća tog kobnog dana.

"U ranim jutarnjim satima, negdje oko 5-6 sati ujutro, srpske snage su upale u selo i odvele sve muškarce iz kuća. Mene nisu, budući da sam tada imao 15 godina, ali jesu mog oca, kojeg su kasnije svirepo ubili. Žene su ostale u kućama i nisu smjele izlaziti, čak ni na prozor pogledati. Po cijeloj mjesnoj zajednici na glavnoj cesti, ali i svim sokacima, bila je raspoređena njihova vojska tako da su kontrolisali cijelo selo", govori Elvedin u razgovoru za naš portal.

On ističe da su muškarci odvedeni u osnovnu školu u Biljanima, gdje su zatvoreni, a nakon toga izvođeni u grupama od pet od deset, te ubijeni.

"U staroj školi, koje više nema, su ih maltretirali, tukli, a u konačnici i ubijali. Pretpostavljamo da su oni vjerovatno imali spisak svih ljudi u selu, gdje se ko nalazi, i koje je trebalo ubiti. Taj dan su skoro svi i ubijeni", kaže Elvedin.

Najstarija žrtva 85 godina, najmlađa beba od 4 mjeseca


Nakon što su muškarci pobijeni, došli su kamioni i bageri i tijela su odvezena u nekoliko masovnih grobnica na području općine Ključ.

Pored toga, jedna grupa muškaraca je prvo mučena, a potom odvedena na lokalitet Lanište, gdje su ubistva nastavljena.

Među stotinama žrtava, 85-godišnji Bećo Ćehić je bio najstariji, a najmlađa 4-mjesečna beba Amila Džaferagić, koja je umrla u jami stežući flašicu za mlijeko, u zagrljaju ubijene majke.

Kada su krajem rata snage Armije BiH oslobodile ovaj kraj, otkrivene su brojne masovne grobnice na ovom području. Do sada je na lokalitetima Lanište I, Crvena zemlja I i II, te grobnici Biljani ekshumirano 239 tijela Bošnjaka iz Donjih Biljana, Brkića, Osmanovića, Domazeta, Džaferagića, Čehića, Mešana i Jabukovaca.

Danas dženaza za šest žrtava, za zločine osuđena samo jedna osoba


Danas će biti klanjana dženaza za šest žrtava, čija tijela su identifikovana u proteklom periodu, i to: Avdić (Smajo) Sead (1970.), Balagić (Refik) Samir (1974.), Botonjić (Ejub) Jasmin (1974.), Botonjić (Hilmo) Raif (1970.), Mujezinović (Hasan) Hamdija (1933.) i Avdić (Derviš) Hamzo (1971.). Dženaza i ukop stradalih bit će obavljena na Šehidskom mezarju Biljani.

Sud BiH je za zločine u Biljanima u martu 2005. podigao optužnicu protiv Marka Samardžije, koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona srpske vojske naredio i učestvovao u masakru. Godinu kasnije, Samardžija je osuđen na 26 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, a presudom su potvrđeni navodi iz optužnice o masovnim zločinima protiv bošnjačkih civila.

Pored njega, niko od lokalnih Srba i onih koji su došli sa strane, prije svega iz Bosanskog Petrovca i Lušci Palanke, a koji su činili zločine i vršili masovne egzekucije, do sada nije osuđen.

Inače, Ključ je jedna od općina gdje su izvršeni najveći zločini u proteklom ratu. Kontinuirano od maja do septembra 1992. vršena su masovna ubijanja Bošnjaka. Pored Biljana, veliki zločini i ubistva civila dešavala su se i u naseljima Velagići, Prhovo, Krasulje i Ramići.

U Ključu je ubijeno preko 700 ljudi, a Ključani su, osim u svom gradu, ubijani ili tačnije ekshumirani u još osam gradova.

U cilju potpunog progona nesrba sa prostora općine Ključ, srpski Krizni štab je 27. maja 1992. osnovao Agenciju za prihvat i preseljenje izbjeglica iz jedne oblasti u drugu.

Doneseni su kriteriji za odlazak sa prostora općine Ključ. Na taj način, skoro svi nesrbi općine Ključ protjerani su sa svojih ognjišta.

VCorp wrote:Nemoj psovati tu makar danas, iz poštovanja prema žrtvama.


Srebrenica 11.7. NIKAD ZABORAVITI !

ABH017 wrote:http://www.klix.ba/vijesti/bih/mitropol ... ook+status

Dovoljno je pogledati komentare na facebook objavi ove vijesti.
Nema ovdje nikad, ali NIKAD, promjene. Dodik je samo još potvrdio, ono što 98% Srba i nešto manji, malo manji procenat Hrvata i dalje misli i osjeća prema Bosni i Bošnjacima.
Ljigave komentare pišu starci, mladići, babe, djevojke, znači svih uzrasta i polova.
Bestidno, ljigavo, pogano..

Srđan Šušnica wrote:Narod, koji već 26 godina trpi jednu te istu medijsku i informativnu obmanu, iz iste beogradske udbaške kuhinje, nikada neće shvatiti da ovdje neće biti mira i stabilnosti dok većina bosanskih Srba ne prođe kroz katarzu, odrekne se zločina i RS-a i dok ne zatraži političku odgovornost države Srbije i političke elite za rat i zločine koje su činili u ime "srpstva".

Genocid ima svoje političko ime i prezime, a to je "Republika Srpska". U tom imenu i prezimenu je sadržana sva suština, ciljevi i uzroci agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Tu su sadržani i granica, i politički motivi genocida. Dok to ne shvati većina građana i dobar dio političke elite ovdje i u Srbiji, neće biti katarze, niti pomirenja.

probook wrote:

ABH017 wrote:http://www.klix.ba/vijesti/bih/mitropol ... ook+status

Dovoljno je pogledati komentare na facebook objavi ove vijesti.
Nema ovdje nikad, ali NIKAD, promjene. Dodik je samo još potvrdio, ono što 98% Srba i nešto manji, malo manji procenat Hrvata i dalje misli i osjeća prema Bosni i Bošnjacima.
Ljigave komentare pišu starci, mladići, babe, djevojke, znači svih uzrasta i polova.
Bestidno, ljigavo, pogano..

Ljigave komentare pišu Srbi o ostalima
Ljigave komentare pišu Bošnjaci o ostalima
Ljigave komentare pišu Hrvati o ostalima

Začaran krug. Misliš da je u tvom dvorištu bolja situacija

cassius wrote:Cisto da se podsjetimo sa kim zivimo..

https://www.facebook.com/vojin.teletina ... 2077969406

Trnovo: Sjećanje na ubijene Srebreničane i kukavički zločin Škorpiona

Mjesto Godinske bare kod Trnova u BiH danas će biti ispunjeno bolom i jecajem majki, sestara, rođaka i ostale rodbine koja će obilježiti 21. godišnjicu stravičnog ubistva šestorice Srebreničana koje su izvršili pripadnici zloglasnih Škorpiona.
Trnovo: Sjećanje na ubijene Srebreničane i kukavički zločin Škorpiona
Najmlađa žrtva ovog svirepog zločina bio je Azmir Alispahić koji je imao nepunih 16 godina, a najstarija Sadik Salkić koji je imao 36 godina.

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i Jasina na mjestu zločina, danas će biti obilježena godišnjica smrti i ubijenih Srebreničana Safeta Fejzića (17), Smaila Ibrahimovića (35), Dine Salihovića (18) i Juse Delića (25).

Pripadnici Škorpiona, pod komandom Slobodana Medića zvanog Boca, približno 16. jula 1995. su u okolini Trnova streljali šestoricu Muslimana iz Srebrenice i taj zločin sami snimili. Na snimku koji je prvi put prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću, vidi se kako grupa pripadnika Škorpiona, od kojih neki imaju crvene beretke na glavama, iz kamiona izvodi šestoricu vezanih i preplašenih civila, te ih uz pogrdne riječi i uvrede odvodi u šumu i, pojedinačnim hicima i rafalima, četvoricu ubija s leđa.Dok su ležali, pucali su im u glavu iz blizine. Preostala dvojica zarobljenika bila su primorana da tijela prenesu, a zatim su i oni ubijeni.


Po optužnici, Škorpioni su bili jedinica pod kontrolom Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, koja je u ljeto 1995. kao pomoć pridodata Vojsci Republike Srpske (VRS) na trnovskom ratištu.

Počinioci zločina kod Trnova ubrzo su u Srbiji uhapšeni i osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Slobodan i Aleksandar Medić osuđeni su na po 20 godina zatvora (prvi spomenuti je kasnije poginuo u saobraćajnoj nesreći), a Petar Petrašević, koji je priznao krivicu, na 13-godišnju zatvorsku kaznu. Milomir Momić osuđen je na 15 godina zatvora u Osjeku.

The Guardian
Ian Traynor obituary

“If you’re gonna be a prophet, you got to get it right.”
https://www.theguardian.com/media/2016/ ... r-obituary

Ed Vulliamy

Pronađeni posmrtni ostaci Kjašifa Smajlovića
Pronađeni posmrtni ostaci Kjašifa Smajlovića
Izvor: N1




Kjašif Smajlović, dopisnik Oslobođenja iz Zvornika, ubijen u prvim danima rata u Bosni i Hercegovini. Kjašif Smajlović je prva novinarska žrtva rata u BiH.

Bio je 9. april 1992. Tog dana su srpske vojne i paravojne formacije nakon višednevnog granatiranja ušle u Zvornik. U 8:20 sati Kjašif je izdiktirao vijest o padu Zvornika sekretarici u tuzlanskom regionalnom dopisništvu "Oslobođenja" Selveti Ahmedinović jer nije mogao dobiti Sarajevo. To javljanje je zaključio porukom od koje zastaje dah.

"Bojim se Sele (tako je oslovljavao sekretaricu – Selvetu) da dolaze i po mene. Čujem njihove korake, idu prema dopisništvu. Bojim se da je ovo moj zadnji izvještaj", javio Smajlović, čiji su posmrtni ostaci tek danas pronađeni.

Posmrtni ostaci Kjašifa Smajlovića pronađeni su u na lokalitetu Kazan-bašča prije nekoliko mjeseci na području Zvornika, potvrdio je za N1 vršilac dužnosti predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović.

On je dodao da su danas stigli DNA nalazi koji sa nesumnjivom tačnošću potvrđuju da se radi o Kjašifu Smajloviću

branimir stulic wrote:Da se nikad ne zaboravi..... a ratni zlocinac danas primi certifikat i postade nacelnikom Velike Kladuse...
FUJ...

Sarajevo / Otvorena izložba fotografija: 'Žena u Sarajevu pod opsadom'


U Sarajevu je u utorak otvorena izložba fotografija nazvana "Žena u Sarajevu pod opsadom" istaknutog bh. fotografa Hidajeta Delića, nekadašnjeg fotoreportera BH PRESS-a i Agencije FENA, koja oslikava svakodnevni život žena s početka rata.

Autor fotografija Hidajet Delić je istakao da su izložene fotografije nastale tokom prve dvije godine rata u Sarajevu i u okolini.

"Na fotografijama je predstavljan svakodnevni život. Kada smo birali fotografije, gledali smo da ono što se događa na fotografiji pokazuje nadu da će stvari koje su se dešavale, a to je rat, jednom biti završeni. Nigdje na ovim fotografijama nemate očaja. Napravio sam nekoliko hiljada fotografija žena, djece, ljudi tokom opsade grada. Izabrali smo ljude na čijim licima je bila nada. Mislim da je žena u Sarajevu, opkoljenom Sarajevu, baš onaj pravi heroj ovog grada, ne muškarci koji su ga odbranili. To je žena koja je uradila ono da ovaj grad preživi i da ostane ono što je Sarajevo bilo", rekao je Delić.

Nihad Kreševljaković, direktor MESS-a, koji je jedan od organizatora ove kolekcije fotografija, okupljenima je kazao da je ova izložba bitna ne samo zbog podsjećanja na dešavanja tokom opsade Sarajeva nego i zbog nasilja koje se i danas vrši nad ženama.

"Na ovim fotografijama je zabilježeno na hiljade i hiljade sarajevskih priča iz perioda opsade grada. S druge strane, priče o ženama pod opsadom za nas nisu važne samo zbog podsjećanja na taj period kada su žene, kao što kaže general Jovan Divjak, spasile grad, već nam je važno i zbog nekih podataka koji se odnose na današnje vrijeme, a to su da je skoro 50 posto žena u BiH izloženo nekom obliku nasilja, da je, prema istraživanju, od 1.700 mladih ljudi 70 posto reklo da podržava nasilje nad ženama i zbog toga smo s ovakvom pričom željeli skrenuti pažnju da se svi današnji nasilnici zapravo ne razlikuju od onih nasilnika koji su od 92. do 95. terorizirali grad, Sarajlije i Sarajlijke", rekao je Kreševljaković.

Dodao je kako su žene svoju hrabrost i snagu pokazale ostankom u opkoljenom Sarajevu.

"Žene su mnogo rekle svojim ostankom u gradu i svime što su tada radile. Sama činjenica da nas žene nose devet mjeseci govori o naporu, želji, nadi i hrabrosti da se donese jedan život. Siguran sam da je priča o ženama globalna priča iz koje svi kao društvo trebamo puno toga naučiti", kazao je Kreševljaković.

Izložba je organizovana kao doprinos kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a ovogodišnja tema kampanje je "Obojite svijet u narandžasto: Prikupljanje novca za okončanje nasilja nad ženama".

Ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Claire Bodonyi je tom prilikom naglasila kako se fotografijama može na pravi način javnost upoznati s nasiljem kojem su izložene žene.

"Na ovim fotografijama se nude scene iz perioda opsade Sarajeva. Ali ove fotografije nam omogućavaju da prenesemo naše viđenje o pošasti nasilja nad ženama koje je i dalje veoma prisutno. Međutim, žene znaju da je sve moguće i da je zlo moguće jer i same trpe nasilje. Naprimjer, 35 posto žena u svijetu je pretrpjelo ili još uvijek trpi nasilje. Kakvo rješenje se može ponuditi? Naravno, prvo ide obrazovanje, ne samo žena nego i mušaraca. Obrazovanje bi prvo trebalo početi s muškarcima. Obrazovanje je bitno da bi žene poslije stekle emancipaciju", kazala je Bodonyi.

Postavljanje ove posebne i autentične kolekcije fotografija zajednički su organizirali EU info centar u Bosni i Hercegovini, ambasade Francuske i Njemačka, Fondacija Heinrich Boell i MESS festival i to povodom obilježavanja Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama.

Izložba od oko 30-tak fotografija bit će do 9. decembra otvorena za javnost u prostorijama EU info centra u Sarajevu.