PREVENT GROUP

[bh.tornjak]

cekajte...ako drzi radnike na crno ili im pravi ugovore na mjeec, dva tri i noga...da li je to za pohvalu ili vara drzavu za poreze i sta tu ima koje pm da se pohvali? daj samo sadake i sve ce biti ok...jel iko razmislja koliko je tom jadnom narodu briga svaki mjesec da li ce sljedeci mjesec imati platu? mora li se kod nas sve raditi pod pritiskom i pod stresom ali dobro je...cojk dao da riljaju i nek zicnu sebi koji dinar...dao bi on i vise ali nemaaa...nema se...valja kupovat firme i iskoristavati sadaka narod... a onda cemo dizati kredit od mmf-a da isplatimo penzije jer za hiljade radnika nisu uplacivani doprinosi...i to je taj patriotizam...suti dobro je - e pa gospodo, nije dobro...

vidis @Amazonko27....nisi jedina koja postavlja pitanje prava radnika.
Postavio bi to pitanje i ja...ali, za koga...???
Za one cija su prava ugrozena i cija se prava svakodnevno nogom gaze a isti ni prstom da mrdnu da bi se nesto promijenilo...
za one koji 1. Maja okrecu janjce/prasice, pale rostilj......dok po cijeloj Europi radnici i sindikati izlaze na ulice...
za one...koji bi da im se da placa od nekih 2000KM a da nista ne radi...moto im je:
"ne moze on mene toliko malo platit koliko ja malo mogu radit"...
radnik je u svakoj zemlji placen taman onoliko koliko privredi +/- 5% razlike..
...ni manje ni vise
primjer:
covjek trazi beraca jagoda...placa 35KM i hranu i price....ako je potrebno i smjestaj...nece niko...kazu malo para. OK.
par pitanja :
koliko berac moze prosjecno da nabere jagoda...?
kolika je prodajna cijena tih jagoda....?
koliko je ulozeno u godisnji rod jagoda...?
ima tih pitanja jos nekoliko....i onda sjedi racunaj pa ces vidjeti da je berac "preplacen" s dnevnicom od 35 KM.

[iz zadnje klupe]

Ja ga ne kontam.

Kad je preuzimao Saniteks, takoreci njegovi maltretirali dionicare telefonom i preuzeo ga po bezobrazno niskoj cijeni, da ga je kupio po deset puta vecoj cijeni to bi bila sitnica za njega, ali ne , to nije njegov stil, on svaku firmu preuzima ko neprijateljs ... zimanje,

S druge strane filantropija i stipendije

Ja ga još nisam rastumačio

[mali_balon]

IMA divna narodna izreka "Lako je tudjim kurcem gloginje mlatit)...izvolte u prevent pa radite ako je tako divno....ok... NK radnik ne moze imat 3 milje....kod hastora ima 4 5 6 stoja nije problem....problem je sto za te pare radi po 150 sati sedmicno....pa ugovori od mejsec, otkaz u zraku, sefovi direktori koriste situaciju nezaposlenosti pa ucjenjuju, mobing itd itd....
Ali et....sto neko rece zato az 1.maj janje umjesto protesta....itd itd

U jedna prica (bila prije nekoliko godina) u svezi branja voca. ako je tako dobro placeno izvolte poslje posla za uhar je...

Piše: Jelena Paunović za Tačno.net

Ustala sam u pet ujutru da bih u sedam, kada zvanično počinje radno vrijeme na plantaži malina “Jonus” u Blažuju nadomak Sarajeva, stigla na vrijeme. Od grada sam promijenila dva prevoza- tramvaj do Ilidže, pa autobus do Blažuja.
Dočekao me gazda i pitao ko sam, šta sam i zbog čega želim da radim. Rekla sam da želim da radim, ali i to da sam po struci novinar. Tu je već ustuknuo i krenuo da me odgovara od posla.
Na pitanje znam li šta me očekuje, izbiflala sam ono što sam pročitala u medijima: 30 maraka, ručak, cigare. Na to on ustuknu, pa reče da mediji svašta pišu, da bih to kao novinar trebala znati, te da je on nekada po kilogramu ubranih malina plaćao 30, pa 35 i sada - konačno 40 feninga.
Bila sam istrajna u namjeri da na toj plantaži provedem dan u svojstvu nekvalifikovanog radnika, na plus 40 i berem maline o kojima se toliko piše - samo da vidim kako to uživo izgleda. Na kraju mi je dao četiri gajbe i pokazao gdje trebam da idem i šta da radim.
Radnike koji su već bili tamo sam pitala šta i kako treba da radim. Teta Kada mi je odmah objasnila kako da razgrnem grm, poslažem gajbe, te kako da što brže berem jer malina nema još puno a svaka je važna.
Koliko su maline “važne” najbolje je predstaviti matematički: po kilogramu ubranih malina radnik je plaćen famoznih 40 feninga, s obzirom da malina i nema previše - ne može se ubrati više od 30-ak kilograma (čitaj: radiš devet sati za 12 KM), a tih istih 30 kg gazda prodaje za 180 KM (šest maraka po kilogramu).
Onako početnički, uspjela sam nabrati 18, 600 kg maline. Za to sam, po obračunu, zaradila 6,16 KM. Za cijeli dan. Dan na suncu. Bez obroka, a kamoli obećane kutije cigara. Vode, doduše ima, a niko ti neće ništa ako i pojedeš koju malinu. Šta ćeš više?
Možda mislite da je ubitačno dosadno i naporno na suncu brati maline, ali meni nije bilo. Razmišljala sam o svačemu, kovala planove za budućnost, razgrtala žbunje i bila sretna kad ugledam jedno desetak malina na istom mjestu.
Kada se radni dan završio ranije nego je planirano zbog kiše i grada, došlo je vrijeme obračuna. U teku je pažljivo upisano koliko je svako od nas ubrao malina taj dan. Na mom papiriću je pisalo: 23.07, 18,60 kg, zarađenih: 6,16 KM. Sa tom ceduljicom se ide kod direktora. A direktora nije bilo. Sekretarici je rekao da će nas isplatiti sutra.
Na pauzi za ručak sam gledala dvije sestre kako iz torbe vade najjeftiniji hljeb od bijelog brašna i dijele ga napola. Neka žena je od kuće ponijela krastavce i dijelila ih okolo. Sestre su ogulile krastavac i stavile ga u sendvič. Kasnije je ta žena: ispijena, umorna, sa maramom na glavi, pognute kičme ali sa nekim žarom u očima- svima prišla sa kutijom keksa i nutkala ga. Crvena marama, taj žar u očima i u drhtavoj ruci kutija jeftinih napolitanki. “Uzmi bona! Što nećeš?”- reče mi, a u meni se sve skupi.
Drugog radnika sam pitala kako se osjeća jer svaki dan radi za pet maraka. “Seko, nekad je ovako, nekad onako… Stari sam ja berač…”- odgovori polovično, kao da mi se pravda.
“Danas je za uhar. Imam za karte” - reče jedna žena i bolno se nasmija.
Gazdina sekretarica me pitala hoću li doći i sutra zbog isplate mojih zarađenih 6,16 KM.
“Dajte to gazdi. Njemu očito treba više nego meni” - odgovorih i nastavih pješke ka Ilidži.
A sve kontam odnos medija i te sve silne nezaposlene mlade ljude. Kako ih nije stid pa neće da rade, piše Jelena Paunović na portalu Tačno.net.

[bh.tornjak]

mnoge od ovih firmi koje je prevent preuzeo su bile u nezavidnoj poziciji....mnoge u debelom minusu....
zasto...???
zato sto je proizvodnja skupa.
covjek kupio i neke od njih prebacio u Bosnu.
nije niko osnovao firmu da glumi humanitarnu organizaciju....
covjek hoce da posluje....napravio je tvornice...ko hoce raditi,bujrum...ko nece nek razguli.

[Truba]

IMA divna narodna izreka "Lako je tudjim kurcem gloginje mlatit)...izvolte u prevent pa radite ako je tako divno....ok... NK radnik ne moze imat 3 milje....kod hastora ima 4 5 6 stoja nije problem....problem je sto za te pare radi po 150 sati sedmicno....pa ugovori od mejsec, otkaz u zraku, sefovi direktori koriste situaciju nezaposlenosti pa ucjenjuju, mobing itd itd....
Ali et....sto neko rece zato az 1.maj janje umjesto protesta....itd itd

U jedna prica (bila prije nekoliko godina) u svezi branja voca. ako je tako dobro placeno izvolte poslje posla za uhar je...

Piše: Jelena Paunović za Tačno.net

Ustala sam u pet ujutru da bih u sedam, kada zvanično počinje radno vrijeme na plantaži malina “Jonus” u Blažuju nadomak Sarajeva, stigla na vrijeme. Od grada sam promijenila dva prevoza- tramvaj do Ilidže, pa autobus do Blažuja.
Dočekao me gazda i pitao ko sam, šta sam i zbog čega želim da radim. Rekla sam da želim da radim, ali i to da sam po struci novinar. Tu je već ustuknuo i krenuo da me odgovara od posla.
Na pitanje znam li šta me očekuje, izbiflala sam ono što sam pročitala u medijima: 30 maraka, ručak, cigare. Na to on ustuknu, pa reče da mediji svašta pišu, da bih to kao novinar trebala znati, te da je on nekada po kilogramu ubranih malina plaćao 30, pa 35 i sada - konačno 40 feninga.
Bila sam istrajna u namjeri da na toj plantaži provedem dan u svojstvu nekvalifikovanog radnika, na plus 40 i berem maline o kojima se toliko piše - samo da vidim kako to uživo izgleda. Na kraju mi je dao četiri gajbe i pokazao gdje trebam da idem i šta da radim.
Radnike koji su već bili tamo sam pitala šta i kako treba da radim. Teta Kada mi je odmah objasnila kako da razgrnem grm, poslažem gajbe, te kako da što brže berem jer malina nema još puno a svaka je važna.
Koliko su maline “važne” najbolje je predstaviti matematički: po kilogramu ubranih malina radnik je plaćen famoznih 40 feninga, s obzirom da malina i nema previše - ne može se ubrati više od 30-ak kilograma (čitaj: radiš devet sati za 12 KM), a tih istih 30 kg gazda prodaje za 180 KM (šest maraka po kilogramu).
Onako početnički, uspjela sam nabrati 18, 600 kg maline. Za to sam, po obračunu, zaradila 6,16 KM. Za cijeli dan. Dan na suncu. Bez obroka, a kamoli obećane kutije cigara. Vode, doduše ima, a niko ti neće ništa ako i pojedeš koju malinu. Šta ćeš više?
Možda mislite da je ubitačno dosadno i naporno na suncu brati maline, ali meni nije bilo. Razmišljala sam o svačemu, kovala planove za budućnost, razgrtala žbunje i bila sretna kad ugledam jedno desetak malina na istom mjestu.
Kada se radni dan završio ranije nego je planirano zbog kiše i grada, došlo je vrijeme obračuna. U teku je pažljivo upisano koliko je svako od nas ubrao malina taj dan. Na mom papiriću je pisalo: 23.07, 18,60 kg, zarađenih: 6,16 KM. Sa tom ceduljicom se ide kod direktora. A direktora nije bilo. Sekretarici je rekao da će nas isplatiti sutra.
Na pauzi za ručak sam gledala dvije sestre kako iz torbe vade najjeftiniji hljeb od bijelog brašna i dijele ga napola. Neka žena je od kuće ponijela krastavce i dijelila ih okolo. Sestre su ogulile krastavac i stavile ga u sendvič. Kasnije je ta žena: ispijena, umorna, sa maramom na glavi, pognute kičme ali sa nekim žarom u očima- svima prišla sa kutijom keksa i nutkala ga. Crvena marama, taj žar u očima i u drhtavoj ruci kutija jeftinih napolitanki. “Uzmi bona! Što nećeš?”- reče mi, a u meni se sve skupi.
Drugog radnika sam pitala kako se osjeća jer svaki dan radi za pet maraka. “Seko, nekad je ovako, nekad onako… Stari sam ja berač…”- odgovori polovično, kao da mi se pravda.
“Danas je za uhar. Imam za karte” - reče jedna žena i bolno se nasmija.
Gazdina sekretarica me pitala hoću li doći i sutra zbog isplate mojih zarađenih 6,16 KM.
“Dajte to gazdi. Njemu očito treba više nego meni” - odgovorih i nastavih pješke ka Ilidži.
A sve kontam odnos medija i te sve silne nezaposlene mlade ljude. Kako ih nije stid pa neće da rade, piše Jelena Paunović na portalu Tačno.net.

eh ovo je zurnalizam u sluzbi ljudskog napretka

svaka cast

[insomnia78]

[ultima_palabra]

Ja ga ne kontam.

Kad je preuzimao Saniteks, takoreci njegovi maltretirali dionicare telefonom i preuzeo ga po bezobrazno niskoj cijeni, da ga je kupio po deset puta vecoj cijeni to bi bila sitnica za njega, ali ne , to nije njegov stil, on svaku firmu preuzima ko neprijateljs ... zimanje,

S druge strane filantropija i stipendije

Ja ga još nisam rastumačio

Ma ja, trebao je platiti deset puta vise, moze mu se... kao bonus bi dobio podrsku forumasa

[Amazonka27]

vidis @Amazonko27....nisi jedina koja postavlja pitanje prava radnika.
Postavio bi to pitanje i ja...ali, za koga...???
Za one cija su prava ugrozena i cija se prava svakodnevno nogom gaze a isti ni prstom da mrdnu da bi se nesto promijenilo...
za one koji 1. Maja okrecu janjce/prasice, pale rostilj......dok po cijeloj Europi radnici i sindikati izlaze na ulice...
za one...koji bi da im se da placa od nekih 2000KM a da nista ne radi...moto im je:
"ne moze on mene toliko malo platit koliko ja malo mogu radit"...
radnik je u svakoj zemlji placen taman onoliko koliko privredi +/- 5% razlike..
...ni manje ni vise
primjer:
covjek trazi beraca jagoda...placa 35KM i hranu i price....ako je potrebno i smjestaj...nece niko...kazu malo para. OK.
par pitanja :
koliko berac moze prosjecno da nabere jagoda...?
kolika je prodajna cijena tih jagoda....?
koliko je ulozeno u godisnji rod jagoda...?
ima tih pitanja jos nekoliko....i onda sjedi racunaj pa ces vidjeti da je berac "preplacen" s dnevnicom od 35 KM.

znaci...natipkala sam kilometarski post i slucajno ga izbrisala...mozda je to znak da prestanem da meljem jer nekog glava moze zaboliti. U svakom slucaju porediti autoindustriju i sezonski beracki posao je nidje veze.
Ovaj poslovni poduhvat bi mi bio mnogo drazi i vise bi postovala gazdu da je samo malo bolji prema radnicima.

[VPSA]

Dobro je neko rekao ranije, zamislite da ga nema, bi li bilo bolje. Daleko od toga, koliko samo ljudi zaposljavaju, koliko dobavljaca se oslanja na njih, koliko ukupnog naseg izvoza pripada Preventu...

A koliko ja znam, nije ni radnicima bas toliko lose kako neki predstavljaju, ima dosta gorih primjera kod nas.

[bh.tornjak]

ovaj komentar govori o razmisljanju i znanju prosjecnog Bosanca:
Axxxn Sxxxxxxxic · Masinski tehnicar
Dizu cjene cigara kao u EU a ne kontaju da npr u Njemackoj kutija cigara 6 eura a satnica minimalna 14 eura a kod nas kutija cigara 5KM a satnica 2,20 KM

[vivaldi]

samo malo bolji prema radnicima.

pa ne moze biti bolji jer je taj cijela industrija niskoprofitabilna. u toj industriji radnici za jako kratko vrijeme dostizu makismalnu produktivnst (nema tu nekog znanja, niti tu mozes napredovat), a prema krajnjem kupcu su cijene fiksne i naravno najnize moguce jer je to jedini razlog zasto uopste i dobijes dobavljacki ugovor.

u toj industriji se ne mozes porediti sa troskovima na zapadu jer je na zapadu ova indusitrija iskorinjenjena. odavno je neisplatna. ovdje ti je konkurencija azija i dijelom region.

prevent zaposaljava preko 7.000 ljudi. kada bi povecao plate za samo 50 maraka i to ne neto vec bruto to je na godisnjem nivou trosak od oko 4,5 miliona maraka. Cijela dobit preventa nije puno veca od toga. jednostavno svako povecanje je gubitak ili mu ga drzava mora nadoknadit na neki drugi nacin.

ono sto je po drzavu potencijalna opasnost jeste sama velicina preventa, ustvari broj zaposlenih u bih.

problem se moze manifestovat na dva nacina: moze iz bilo kojeg razloga u jednom trenutku pocet ucjenjivat drzavu i trazit neke beneficije koje mu ne pripadaju, a druga potencijalna opasnost je njegov konflikt sa svabama koji su mu opasno zamjerili. njega s njima veze visegodisnji ugovor (ne znam do kada), ali sta ako mu svabe iz osvete kazu danke kad istekne? mi bi bili najveca kolateralna steta.

sva kritika treba ici u pravcu drzave (mada je to jalov posao) jer nakon 20 i kusur godina tranzicije mi tek ulazimo u fazu procvata radno intenzivne industrije umjesto da smo iz nje izasli prije bar 5 godina.

prevent, ko i sva ta idnustrija, je nuzno zlo, ali to se hastorima (bar za sada) ne moze staviti na dusu, sto se recimo ne moze reci za bekto precizu

[_BataZiv_0809]

pa ne moze biti bolji jer je taj cijela industrija niskoprofitabilna. u toj industriji radnici za jako kratko vrijeme dostizu makismalnu produktivnst (nema tu nekog znanja, niti tu mozes napredovat), a prema krajnjem kupcu su cijene fiksne i naravno najnize moguce jer je to jedini razlog zasto uopste i dobijes dobavljacki ugovor.

u toj industriji se ne mozes porediti sa troskovima na zapadu jer je na zapadu ova indusitrija iskorinjenjena. odavno je neisplatna. ovdje ti je konkurencija azija i dijelom region.

prevent zaposaljava preko 7.000 ljudi. kada bi povecao plate za samo 50 maraka i to ne neto vec bruto to je na godisnjem nivou trosak od oko 4,5 miliona maraka. Cijela dobit preventa nije puno veca od toga. jednostavno svako povecanje je gubitak ili mu ga drzava mora nadoknadit na neki drugi nacin.

ono sto je po drzavu potencijalna opasnost jeste sama velicina preventa, ustvari broj zaposlenih u bih.

problem se moze manifestovat na dva nacina: moze iz bilo kojeg razloga u jednom trenutku pocet ucjenjivat drzavu i trazit neke beneficije koje mu ne pripadaju, a druga potencijalna opasnost je njegov konflikt sa svabama koji su mu opasno zamjerili. njega s njima veze visegodisnji ugovor (ne znam do kada), ali sta ako mu svabe iz osvete kazu danke kad istekne? mi bi bili najveca kolateralna steta.

sva kritika treba ici u pravcu drzave (mada je to jalov posao) jer nakon 20 i kusur godina tranzicije mi tek ulazimo u fazu procvata radno intenzivne industrije umjesto da smo iz nje izasli prije bar 5 godina.

prevent, ko i sva ta idnustrija, je nuzno zlo, ali to se hastorima (bar za sada) ne moze staviti na dusu, sto se recimo ne moze reci za bekto precizu

Jak post

Boldano-sta je rec

[Ci-Nick]

Nerado branim poslodavca koji ne poštuje pravo radnika, prije svega radno vrijeme ali kao što kaže Vivaldi u toj branši drugačije ne ide.
Imamo stotine firmi koje su propale jer se vjerovalo da se može u kapitalizmu preživjeti i na socijalističkim principima.
Tu opstaje samo onaj ko je nemilosrdan.
Treba pitati radnike u drugim firmama sa istom i sličnim djelatnostima, u tvornicama obuće, odjeće, da li je bolje,.. jest šipak.
Čuo sam za neke firme u Zenici, tu žene šiju za 200 maraka a i to kad dobiju, ni osiguranja ni odmora.
Nije lako konkurisati Kini, Vijetnamu, Bangladešu,..

[vivaldi]

Boldano-sta je rec

Enisa Bekto privrednik godine

Izvor: eKapija.BA, 27.3.2015 10:10:44

(vidi datum)

https://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/e ... ad-image-0

a onda pogledas revizorski izvjestaj za tu istu godinu zavoda za zdrvastvo bpk i procitas ovo

"Izvršili smo uvid i pregled dokumentacije koja se odnosi na uzorkovana pravna lica sa najvećim brojem prijavljenih aktivnih osiguranika. Tako smo utvrdili da preduzeće „Bekto preciza“ d.o.o., iako ima prijavljenih 378 aktivnih osiguranika, nije nikako vršilo uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovu isplaćenih plaća uposlenima u 2015. godini2. Vezano za dug preduzeća „Bekto preciza“ d.o.o. po osnovu neuplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, kojeg za 2015. godinu procjenjujemo na iznos od 1.604.130 KM (145.830 KM x 11 mjeseci), nije nam prezentiran dokaz da su organi upravljanja i rukovođenja Zavoda obavijestili nadležne organe i institucije kako bi isti izvršili kontrolu ovog preduzeća i naložili zakonske mjere, iako je neuplaćivanje doprinosa imalo za posljedicu negativno poslovanje Zavoda i ugrožava nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema Kantona u narednoj godini."

privrednik godine, a duguje milione radnicima za zdravstvo, niti je ko ganja zbog toga

to samo u bosni moze i slicnim banana zemljama, a namjesteni tenderi za elektroprivredu koje dobiva su druga stvar

[VPSA]

samo malo bolji prema radnicima.

pa ne moze biti bolji jer je taj cijela industrija niskoprofitabilna. u toj industriji radnici za jako kratko vrijeme dostizu makismalnu produktivnst (nema tu nekog znanja, niti tu mozes napredovat), a prema krajnjem kupcu su cijene fiksne i naravno najnize moguce jer je to jedini razlog zasto uopste i dobijes dobavljacki ugovor.

u toj industriji se ne mozes porediti sa troskovima na zapadu jer je na zapadu ova indusitrija iskorinjenjena. odavno je neisplatna. ovdje ti je konkurencija azija i dijelom region.

prevent zaposaljava preko 7.000 ljudi. kada bi povecao plate za samo 50 maraka i to ne neto vec bruto to je na godisnjem nivou trosak od oko 4,5 miliona maraka. Cijela dobit preventa nije puno veca od toga. jednostavno svako povecanje je gubitak ili mu ga drzava mora nadoknadit na neki drugi nacin.

ono sto je po drzavu potencijalna opasnost jeste sama velicina preventa, ustvari broj zaposlenih u bih.

problem se moze manifestovat na dva nacina: moze iz bilo kojeg razloga u jednom trenutku pocet ucjenjivat drzavu i trazit neke beneficije koje mu ne pripadaju, a druga potencijalna opasnost je njegov konflikt sa svabama koji su mu opasno zamjerili. njega s njima veze visegodisnji ugovor (ne znam do kada), ali sta ako mu svabe iz osvete kazu danke kad istekne? mi bi bili najveca kolateralna steta.

sva kritika treba ici u pravcu drzave (mada je to jalov posao) jer nakon 20 i kusur godina tranzicije mi tek ulazimo u fazu procvata radno intenzivne industrije umjesto da smo iz nje izasli prije bar 5 godina.

prevent, ko i sva ta idnustrija, je nuzno zlo, ali to se hastorima (bar za sada) ne moze staviti na dusu, sto se recimo ne moze reci za bekto precizu

Koliko sam ja upratio tu cijelu situaciju Prevent je iz tog konflikta izasao s novim visegodisnjim ugovorom. Sada, jeste realna opasnost da ce svabe u medjuvremenu sebi trazit drugu opciju, posto su se ovdje vec jednom opekli, ali i ovi u Preventu su toga dobro svjesni. Ne ovisi Prevent toliko od autoindustrije kao sto je ovisio prije par godina, a ocigledno da i dalje idu u smjeru diverzifikacije. Znam da su u proizvodnji namjestaja, tekstilnoj industriji, preuzeli su nedavno i Zeljezaru Ilijas i fabriku kablova u Tomislavgradu, tako da meni sve to govori da imaju plan da se do isteka visegodisnjeg ugovora s VW-om oslobode te ovisnosti o autoindustriji.

To svakako nece biti lako, ali cini se da su na vrijeme prepoznali opasnost.

[vivaldi]

Treba pitati radnike u drugim firmama sa istom i sličnim djelatnostima, u tvornicama obuće, odjeće, da li je bolje,.. jest šipak.

pa nije bolje jer ne moze biti bolje. nemas mu od cega vise dati.

ako razmislis ta industrija se najvise siri u gradovima od 20-50 hiljada stanovnika. troskovi (hale su dosta velike) su u velikim gradovima puno veci, a i 600 maraka nema istu vrijednost u sarajevu ili gorazdu. sa druge strane, u malim sredinama nema dovoljno radne snage, a i ono sto ima im je vjerovatno isplativije cuvat 2 krave ili 10 ovaca nego biti upitnik za singericom 8-10 sati dnevno. zato tesktil i obuca cvjeta u gorazdu, visokom, derventi, kotor varosu...

[vivaldi]

Koliko sam ja upratio tu cijelu situaciju Prevent je iz tog konflikta izasao s novim visegodisnjim ugovorom. Sada, jeste realna opasnost da ce svabe u medjuvremenu sebi trazit drugu opciju, posto su se ovdje vec jednom opekli, ali i ovi u Preventu su toga dobro svjesni. Ne ovisi Prevent toliko od autoindustrije kao sto je ovisio prije par godina, a ocigledno da i dalje idu u smjeru diverzifikacije. Znam da su u proizvodnji namjestaja, tekstilnoj industriji, preuzeli su nedavno i Zeljezaru Ilijas i fabriku kablova u Tomislavgradu, tako da meni sve to govori da imaju plan da se do isteka visegodisnjeg ugovora s VW-om oslobode te ovisnosti o autoindustriji.To svakako nece biti lako, ali cini se da su na vrijeme prepoznali opasnost.

ma sigurno da jeste, ne zna niko bolje to od njega. od tekstila je sve bolje.

samo kod drveta kod nas treba biti oprezan. tu javnost mora biti glasna jer tekstil nam ne skidaju s gaca, ali sume su druga stvar.

jebiga, svijet u svojim sumama pravi nacionalne parkove, a mi pilane. nazalost, to je nesto sto moramo dok ne stanemo na svoje noge (a to nam bas i ne ide, al eto).

drvo je jedini ili jedan od rijetkih proizvoda gdje ne moramo traziti kupce jer sami dolaze. sumarije svake godine odobravaju kvotu koja se moze posjeci i to se odmah unaprijed rasproda. mnogi tu ostaju kratkih rukava jer nema balvana za sviju.

bilo bi opasno da se pojavi neko jak, domaci ili strani, koji bi ili svojim uticajem ili mitom ili politickim shemama tu godisnju kvotu uvecao.

ako do toga dodje, a nije nemoguce jer su u rs-u nedavno bile neke afere oko toga, mogli bi ekspresno ogologuzit za nikakvu ili neku mizernu korist.

[JThomas]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pre ... /170617059

ja čitam - posao za 400 maraka u visokom...

[Hakiz]

samo malo bolji prema radnicima.

pa ne moze biti bolji jer je taj cijela industrija niskoprofitabilna. u toj industriji radnici za jako kratko vrijeme dostizu makismalnu produktivnst (nema tu nekog znanja, niti tu mozes napredovat), a prema krajnjem kupcu su cijene fiksne i naravno najnize moguce jer je to jedini razlog zasto uopste i dobijes dobavljacki ugovor.

u toj industriji se ne mozes porediti sa troskovima na zapadu jer je na zapadu ova indusitrija iskorinjenjena. odavno je neisplatna. ovdje ti je konkurencija azija i dijelom region.

prevent zaposaljava preko 7.000 ljudi. kada bi povecao plate za samo 50 maraka i to ne neto vec bruto to je na godisnjem nivou trosak od oko 4,5 miliona maraka. Cijela dobit preventa nije puno veca od toga. jednostavno svako povecanje je gubitak ili mu ga drzava mora nadoknadit na neki drugi nacin.

ono sto je po drzavu potencijalna opasnost jeste sama velicina preventa, ustvari broj zaposlenih u bih.

problem se moze manifestovat na dva nacina: moze iz bilo kojeg razloga u jednom trenutku pocet ucjenjivat drzavu i trazit neke beneficije koje mu ne pripadaju, a druga potencijalna opasnost je njegov konflikt sa svabama koji su mu opasno zamjerili. njega s njima veze visegodisnji ugovor (ne znam do kada), ali sta ako mu svabe iz osvete kazu danke kad istekne? mi bi bili najveca kolateralna steta.

sva kritika treba ici u pravcu drzave (mada je to jalov posao) jer nakon 20 i kusur godina tranzicije mi tek ulazimo u fazu procvata radno intenzivne industrije umjesto da smo iz nje izasli prije bar 5 godina.

prevent, ko i sva ta idnustrija, je nuzno zlo, ali to se hastorima (bar za sada) ne moze staviti na dusu, sto se recimo ne moze reci za bekto precizu

Ima kod nas jedna idiotska izmišljotina, treba ga slomiti ko je izmisli, a zove se zakon o radu. Pa tamo pišu gluposti kao što su 40 sati radna sedmica, dnevni odmor, sedmični odmor, godišnji odmor i ostale gluposti.

Tako da bila neka industrija visokoprofitabilna ili niskoprofitabilna, problem je u zakonu o radu.

E sad, u BiH se zakoni ne provode, pa taj zakon i malo vrijedi. Ali, kako je svako ko ne poštuje zakon kriminalac, to se čak i ako se zakoni ne provode, barem se sa etičkog i moralnog stajališta, može reći da je Prevent kriminalna firma i ljudi koji je vode su kriminalci.

E sad, da li jedno dobro pere jedno zlo, to jeste da li Fondacija Hastor može zaraditi dovoljno sevapa da opere kompaniju Prevent, to je drugo pitanje.

Ljudi svašta rade da bi mirno spavali i da bi se mogli pogledati u ogledalo.

Doduše, da bi čovjeka nešto ovakvo zaboljelo, taj čovjek mora imati i morala u sebi...

Sa druge strane, radnici sa poslodavcem potpisuju ugovor o radu. Zakon o radu je nadređen ugovoru o radu (kao stariji pravni akt), i u ugovoru mora zakon o radu biti ispoštovan.

Dakle, radnik obeća da će raditi, poslodavac obeća platu i poštovanje zakona o radu. Pa ako poslodavac prekrši zakon o radu, tjera ljude na više od 40 sati rada sedmično, uskraćuje odmore itd, prekršio je obećanje, dakle, lažljivac je. A to znači da kako prevari radnika, sutra će prevariti i poslovnog partnera. Tako da ni poslovnim partnerima nije pametno vjerovati poslodavcu koji prevari radnike. Prije ili poslije prevariće i njih.

Opet ta glupa stvar, taj moral.

[mk ultra]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pre ... /170617059

ja čitam - posao za 400 maraka u visokom...

nije baš 400, al jeste malo

problem je ovo što neko kaže, u ovoj industriji se radi na količinu, i bukvalno se koplja lome radi 0,01€
još što Prevent BH nije BH firma, već njemačka firma... pa taj njemački vlasnik uzima u startu 20%, a Preventu BH ostaju kifle

tako da, ciganluk je na sve strane, al jbg... 7h se radi u danu, kad je sve normalno, kad nije radi se dosta više
nije neka pamet da ti treba da radiš bilo šta tamo, zato im se i može

[probook]

Problem nase drzave je u onome "IMA KO HOCE".

Pobunis se na platu od 400-500 KM i dobijas famozni odgovor "neces da radis, ima ko hoce". Zato i jesmo tu gdje smo i mece nikada biti bolje, dok poslodavac zna da moze da izrabljuje ljude koliko god hoce.
Neka otvori firmu na zapadu i ponudi platu 250 eur.

[pinkman]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pre ... /170617059

ja čitam - posao za 400 maraka u visokom...

nije baš 400, al jeste malo

problem je ovo što neko kaže, u ovoj industriji se radi na količinu, i bukvalno se koplja lome radi 0,01€
još što Prevent BH nije BH firma, već njemačka firma... pa taj njemački vlasnik uzima u startu 20%, a Preventu BH ostaju kifle

tako da, ciganluk je na sve strane, al jbg... 7h se radi u danu, kad je sve normalno, kad nije radi se dosta više
nije neka pamet da ti treba da radiš bilo šta tamo, zato im se i može

Pa ovdje ce slat pare samo za plate, tekuce troskove, i nesto profita da se ne bi imalo problema sa transfernim cijenama.

[pinkman]

Problem nase drzave je u onome "IMA KO HOCE".

Pobunis se na platu od 400-500 KM i dobijas famozni odgovor "neces da radis, ima ko hoce". Zato i jesmo tu gdje smo i mece nikada biti bolje, dok poslodavac zna da moze da izrabljuje ljude koliko god hoce.
Neka otvori firmu na zapadu i ponudi platu 250 eur.

Plata je omjer ponude i potraznje. Drzava treba ciniti sve da bude sto vise poslodavaca i da se medju njima napravi konkurencija. I Nijemac bi da moze dao 250 eura mjesecno, ali ne moze.

[Prpa.ba]

Plata je omjer ponude i potraznje. Drzava treba ciniti sve da bude sto vise poslodavaca i da se medju njima napravi konkurencija. I Nijemac bi da moze dao 250 eura mjesecno, ali ne moze.

Tesko je to objasniti budzetskom mentalitetu koji nalaze da se plate povecavaju obicnom odlukom nadlezne institucije, a ne kompleksnom situacijom na trzistu rada.

[ranger]

jebace njima vw znanje kad tad, na staklenim nogicama je sve to... da bogdo nije ali jeste.
drvo tekstil i ostale igracke - truba.