Deklaracija o zajedničkom jeziku u regiji

[Banksy]

Bosanski jezik priznaje i jednu i drugu varijantu tih 12 rijeci. Stoga bi se novi zajednicki jezik trebao zvati bosanski.

Upravo. Samo nekako mirišem da naša fgr nije baš to imala na umu...

U ponekoj gluposti koja se s vremena na vrijeme, u ovih dvadesetak godina, omakne regionalnoj ljevici (koja je, kakvagod, moj politički izbor) ova s jezikom je grandiozna i dosad najveća.
Ko ih je na ovo navukao, baš me zanima...

[cyprus]

Naprotiv, ovo je jedan od najboljih poteza regionalne intelektualne ljevice (nekako nam je naziv ljevica postao sinonim za sve što nije na fonu "ubij, zakolji...") vjerovatno od rata do danas... Dosta je jezik bio prepušten isključivo raznoraznim đikanima na iživljavanje...

[cyprus]

Dragan Bursać: Naš jezik je veći od bosanskog, srpskog i hrvatskog!

Ne, niko vam neće uzeti vaš jezik! On će biti samo vidljiviji, čitljiviji i transparentniji za bezmalo 20 miliona ljudi. A, što je najvažnije, svi zajedno ćemo izaći iz skeča «Nadrealista» u kojem prevodimo jednu riječ istom riječju i to besramno činimo već četvrt vijeka.

Ko može pročitati ovu rečenicu, bazično je pismena osoba.

Idemo dalje. Ispred mene je Deklaracija o zajedničkom jeziku. Deklaraciju je potpisalo više od 200 intelektualaca iz regiona.

Prije nego što objasnim kako će ova Deklaracija uticati na vaše živote, vaše svjetonazore, vaše politike i ponajviše vaš jezik, red je da se u par crta osvrnem na nastanak i sadržaj iste.

Svi govorimo ISTI jezik

Naime, za nekoliko dana i zvanično će biti objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Njen osnovni cilj je da podigne svijest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regiona. A, njena osnovna premisa je da se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, govori ISTI jezik.

Nakon čitavog niza regionalnih konferencija projekta "Jezik i nacionalizmi" koje su od aprila do novembra 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, najeminentniji stručnjaci iz oblasti lingvistike i drugih društvenih nauka sastavili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Među potpisnicima Deklaracije su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković...

Sadržaj Deklaracije

1. Činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama.

Pojednostavljeno rečeno, to što govorimo ISTIM jezikom nikako ne dovodi u pitanje naše lično pravo da se deklarišemo po naciji, vjeri i državotvornosti. I Bošnjak u Sarajevu, i Srbin u Banjaluci, i ateista u Mostaru, i Vojvođanin u Subotici, i liberal u Nikšiću, i nacionalista u Zagrebu...svi oni, bez obzira na sve svoje razlike, govore isti jezik.

Ovo je, takođe, vrlo dobra prilika da svako onaj ko se ne slaže i ko misli da je predominantno nacionalno, vjersko, ideološko ili neko regionalno obilježje iznad jezika, odustane od daljeg čitanja teksta. Ne bi trebalo da se nad ovim tekstom muči pojedinac kome je fikcija o različitim jezicima usađena na osnovu divergentnosti koja je najčešće nacionalna ili vjerska, jer neće naći u daljem čitanju potvrdu za svoje hipoteze, a na koncu konaca, takvi ljudi ograničenu aksiomatiku o tzv. različitim jezicima uzimaju bespogovorno i a priori.

2. Svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

Svakoj narečenoj i pobrojanoj skupini, kao što se kaže, dozvoljeno je i čak preopručeno potpuno samostalno koristiti SVOJU VARIJANTU zajedničkog jezika. Što će opet reći da je jednako dobro koristiti lokalizme, izgovore i podvarijante u okviru varijanti istog nam jezika. Od dalmatinskih ostrva do Pirota, od Mure do Ade Bojane. Potpuno slobodno i na volju svima, bez bilo kakve diskriminacije.

3. Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika.

Odmah na stvar. Srpski ne može biti jezik, a bosanski, hrvatski ili crnogorski varijante tog jezika. Nikako! To se, dabome, odnosi i na ostale jezike. Formalno logički, SVE su to varijante ISTOG jezika, pa nijedna od njih NEMA supremaciju nad drugom. Ko će koristiti koju varijantu, kako i kad, pojašnjeno je u stavci 2. i nema se potrebe vraćati na nju, bar u taksativnom opisu sadržaja Deklaracije.

4.Policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije, najbliži stvarnoj upotrebi jezika.

Upravo jedan od osnovnih ciljeva ove Deklaracije jeste, kako veli Vladimir Arsenijević, da se «o zajedničkom jeziku - dokumentom čija je namena da, mimo svih identitetskih politika, da prednost logici i zdravom razumu, te da utvrdi ono što je jednostavna, premda mnogima teško prihvatljiva činjenica - da uprkos svemu, i na kraju svega, svi mi u regionu govorimo zajedničkim jezikom, koji, trenutno, ima četiri naziva i četiri standardizacije.»

Cilj je, dakle, dokumentovati, osvijestiti i osvijetliti prost fakat da mi govorimo ISTI jezik, te ga standardizovati u skladu sa savremenim praksama policentrične standardizacije.

5. Činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi.

Ovo je, po mom skromnom sudu, svakako najveće demokratsko dostignuće, ali i najveća komparativna prednost Deklaracije u odnosu na sve dosadašnje standardizacije ili pokušaje standardizovanja jezika, koje su (najčešće) svoje uporište imale ili u nacionalnim revolucijama ili u nacionalnim romantičarskim pokretima ili u predominantno etno-nacionalnom ili čak klero-nacionalnom diskursu, iz koga su nastajale često nedovoljno fleksibilne i prevaziđene leksike, sa predominatnom nacionalnom nomenom. Hoću reći, važnije je bilo da se taj jezik zove srpski, hrvatski ili bosanski, od njegove efektivne upotrebne vrijednosti, savremenosti i konstrukcije, a najpreče od svega je bila potreba za dokazivanjem kako bosanki, hrvatski li srpski NISU isti jezici. To zadovoljenje nacionalne i rekao bih nacionalističke forme, bez sadržaja, sa insistiranjem na (često izmišljenim) razlikama, stvorilo je čitave generacije nepismenih, polupismenih i slabo pismenih ljudi, koji su pogubljeni u moru vještačkih, preko noći uspostavljenih regula.

6. Između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičkim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu, kao i na ostalim jezičkim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika, na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena.

Potpisnici Deklaracije, prema tome, apsolutno su svjesni da baš Deklaracija treba poći od premise policentričnosti, te će ista biti dostupna na SVIM VARIJANTAMA istog jezika. A, to opet znači da je čitati i jezikom interpretirati mogu SVI koji govore ISTI jezik, na svojoj teritoriji i na jednoj od standardnih varijanti.

7. Standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Valjda je svima iz istrorije, historije ili povijesti jasno da ova rečenica upravo to pokazuje, da sama sebe objašnjava i da je NAŠ jezik bogatstvo, koje uvijek i svuda, posve ravnopravno, SVI možemo koristiti. Valjda je svima jasno da upotreba «sedmice» i «tjedna» u jednom tekstu u jednom iskazu, znači samo BOLJE poznavanje našeg jezika. Valjda je svima potpuno u redu koristiti «siječanj» u «decembru», «vozove» u «vlakovima», «avione» u «vazduhoplovima», «heftu» u «tjednu».

Šta bi značila praktična upotreba i zaživljavanje Deklaracije?

Zamislite samo dijete od desetak godina, kome niko neće braniti da u istom pismenom zadatku koristi gore narečenu sedmicu i tjedan. Naprotiv, biće ohrabren da to uradi. Zamislite samo Zapadni Balkan, područje od bezmalo 20 miliona ljudi koji se ne svađaju oko naziva jezika, nego zajedo uživaju blagodeti funkcionalnalne operativnosti ISTOG tog jezika. Zamislite prostor bez prevođenja silnih, a besmislenih sudskih podnesaka, tužbi, zamislite sva ona uputstva, zamislite svijet bez birokratije, koja je na tzv. višejezičnosti profitirala, prevodeći već jasne i potpuno razumljive riječi istog jezika. Zamislite javne ustanove u kojima nema jezičke segregacije. Zamislite ljude koji slobodno govore, bez da kalkulišu kako to zvuči na «njihovom» jeziku. Zamislite medije u kojima će se svaki zaposleni u okvirima istog jezika izražavati posve slobodno i bez stega lokalnih leksičkih uzusa, koji nipodaštavaju druge varijante. Zamislite slobodu svake jedinke, koja se izražava bez stega, koja poštuje drugog i drugačijeg i spremna je da uči od tog drugog putem ISTOG jezika. Jer jezik JESTE isti. Zamislite pisce, glumce, ostale umjetnike, koji neće biti roblje malograđanske i ksenofobne ukalupljenosti jezičke. Zamislite kako potpuno ravnopravno koristite svu slobodu dijalekatske upotrebe jezika.

I zamislite koje bogatstvo za vas i vašu djecu predstavlja miješanje i upoznavanje svih varijanti spostvenog jezika.

A, što je najvažnije, svi zajedno ćemo izaći iz skeča «Nadrealista» u kojem prevodimo jednu riječ istom riječju i to besramno činimo već četvrt vijeka.

Ne, niko vam neće uzeti vaš jezik! On će biti samo vidljiviji, čitljiviji i transparentniji za bezmalo 20 miliona ljudi. On će preskočiti srednjevjekovne torove i pridružiće se multinacionalnim modernim jezicima poput španskog, engleskog, portugalskog, njemačkog...Zar oduvijek nismo tome težili?

Pročitali ste tekst potpuno sami, bez upotrebe rječnika ili prevodioca? Tekst sadrži razlike karakteristične za gotovo sva NAŠA područja. Nažalost, niste poliglote. Jedino logično objašnjenje je da govorimo ISTI jezik.

I, kako da ga sad zovemo, upitaće neki?

Zovite ga kako god hoćete, on je NAŠ!

[Haris.ba]

Da ukradem jednu kovanicu: Zajednički jezik Balkana (može se staviti i umjesto Balkana npr. Bosne) - ZaJeB.

[JedanOdBraceMorica]

Oni donesose deklaraciju unatoc protivljenju forumskih mudraca i vrsnih poznavalaca svih grana nauke i kulture istovremeno Kako se usudjuju

[JoseMujica]

Naprotiv, ovo je jedan od najboljih poteza regionalne intelektualne ljevice (nekako nam je naziv ljevica postao sinonim za sve što nije na fonu "ubij, zakolji...") vjerovatno od rata do danas... Dosta je jezik bio prepušten isključivo raznoraznim đikanima na iživljavanje...

i prije svega na uhljebljavanje

[Haris.ba]

i prije svega na uhljebljavanje

Pružam svoje usluge za registraciju jedne NVO vezane za promoviranje ZaJeB -a, pomaganje finansijsko pisanja knjiga na ZaJeB -u, informisanje naroda o kulturnom stvaralaštvu na ZaJeB -u...mogu biti direktor udruženja, mogu biti i menadžer, razumijem se oko para, voditi računovodstvo, čuvati pare za reprezentaciju...

P.S.
Valjda me Soroš ne zafrkne, i mandrkne prije stote.

[Connaisseur Karlin]

srpski jezik :

Čorba od kelerabe sa pečenicom. Sitno iseckati crni luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati kelerabi supu i kuvati 15 minuta. Propasirati čorbu. Dodati pavlaku. Ukrasiti pečenicom, isečenom na rezance, kao i listićem peršuna.

hrvatksi jezik:

Juha od korabice s pečenicom. Sitno isjeckati (crveni) luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati korabici juhu i kuhati 15 minuta. Propasirati juhu. Dodati vrhnje. Ukrasiti pečenicom, izrezanom na rezance, kao i listićem peršina.

12 razlicitih rijeci i sad hoce dva jezika sastaviti u jedan

i 24 iste riječi...

Jedna osnova - jedan jezik.

Četiri akcenta, sedam padeža, štokavsko narječje, ekavski i/ili ijekavski izgovor - to je osnova, standard jednog jezika, a sve ostalo su nijanse i bogatstvo različitosti.

jelena, danasnji jezik je baziran na jednom od narjecja, stokavski, jelt' tako , tj. stokvasko anrjecje veze srpki i hrvatksi jezik

to znaci da hrvatski jezik ima druga narjecja, a koja nisu povezana sa srpskim jezikom , ( a srpksi jezik ima nerjejcje koje nije vezano za hrvatksi jezik) a broj razlicitih rijeci je oko 35% , hrvati ne govore ekavski izgovor, itd, znaci postoje dovolljne razlike da oba jezika zdraze svoj "jezicni idneitet"

Ideja spjanja jezika i ponovnog imenovanja je ponovo politicki potez i zaista je besmislen, jer s-h ili h-s su bili takodjer formirani zahvaljujci politickim previranjima, danas svako ima svoj jezik, i neka tako ostane; svaka drzava zeli imti svoje jezik, svoj idnetet, i to je gotov cin, istorija i politika su uradile daovoljno i sad imamo rezultate, jer zaista svako daljnje polemisanje intelektualca o ponovnom "pomjernaju jezika" je obicna farsa

Nove generacije to ne interesira , kao sto ni nas to nije interesiralo, a ovo je izgleda dilema starkelja intelektulaca ili intelektualca kojim je politika draza od jezika

[Connaisseur Karlin]

3. Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika.

Odmah na stvar. Srpski ne može biti jezik, a bosanski, hrvatski ili crnogorski varijante tog jezika. Nikako! To se, dabome, odnosi i na ostale jezike. Formalno logički, SVE su to varijante ISTOG jezika, pa nijedna od njih NEMA supremaciju nad drugom. Ko će koristiti koju varijantu, kako i kad, pojašnjeno je u stavci 2. i nema se potrebe vraćati na nju, bar u taksativnom opisu sadržaja Deklaracije.

4.Policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije, najbliži stvarnoj upotrebi jezika.

Upravo jedan od osnovnih ciljeva ove Deklaracije jeste, kako veli Vladimir Arsenijević, da se «o zajedničkom jeziku - dokumentom čija je namena da, mimo svih identitetskih politika, da prednost logici i zdravom razumu, te da utvrdi ono što je jednostavna, premda mnogima teško prihvatljiva činjenica - da uprkos svemu, i na kraju svega, svi mi u regionu govorimo zajedničkim jezikom, koji, trenutno, ima četiri naziva i četiri standardizacije.»

Cilj je, dakle, dokumentovati, osvijestiti i osvijetliti prost fakat da mi govorimo ISTI jezik, te ga standardizovati u skladu sa savremenim praksama policentrične standardizacije.

Oni pokusavaju nas uvjeriti da je trenutni jezik policnetrican i da se kao takav ne moze razdovjii u vise autonomnih jezika, a to jednsotavno nije tocno. Na Balkanu je oduvjek postojala teznja ka odvajanju: od naroda, do jezika , zato je svaki dalji poksuaj sjedinjenja totlano besmislen jer je jednsotavno nepotreban,nema nikakav funkcionalan cilj i svrhu!

[cyprus]

3. Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika.

Odmah na stvar. Srpski ne može biti jezik, a bosanski, hrvatski ili crnogorski varijante tog jezika. Nikako! To se, dabome, odnosi i na ostale jezike. Formalno logički, SVE su to varijante ISTOG jezika, pa nijedna od njih NEMA supremaciju nad drugom. Ko će koristiti koju varijantu, kako i kad, pojašnjeno je u stavci 2. i nema se potrebe vraćati na nju, bar u taksativnom opisu sadržaja Deklaracije.

4.Policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije, najbliži stvarnoj upotrebi jezika.

Upravo jedan od osnovnih ciljeva ove Deklaracije jeste, kako veli Vladimir Arsenijević, da se «o zajedničkom jeziku - dokumentom čija je namena da, mimo svih identitetskih politika, da prednost logici i zdravom razumu, te da utvrdi ono što je jednostavna, premda mnogima teško prihvatljiva činjenica - da uprkos svemu, i na kraju svega, svi mi u regionu govorimo zajedničkim jezikom, koji, trenutno, ima četiri naziva i četiri standardizacije.»

Cilj je, dakle, dokumentovati, osvijestiti i osvijetliti prost fakat da mi govorimo ISTI jezik, te ga standardizovati u skladu sa savremenim praksama policentrične standardizacije.

Oni pokusavaju nas uvjeriti da je trenutni jezik policnetrican i da se kao takav ne moze razdovjii u vise autonomnih jezika, a to jednsotavno nije tocno. Na Balkanu je oduvjek postojala teznja ka odvajanju: od naroda, do jezika , zato je svaki dalji poksuaj sjedinjenja totlano besmislen jer je jednsotavno nepotreban,nema nikakav funkcionalan cilj i svrhu!

Oni nas pokušavaju uvjeriti...
Autonomni jezici...
Težnja ka odvajanju...
Pokušaj sjedinjenja totalno besmislen...
Nema cilj i svrhu...

Teško je pobrojati sve dimenzije u kojima je ovaj tvoj post pogrešan i promašen... Ali čini mi se da je diskusija na tu temu sa tobom uzaludna...

[Connaisseur Karlin]

3. Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika.

Odmah na stvar. Srpski ne može biti jezik, a bosanski, hrvatski ili crnogorski varijante tog jezika. Nikako! To se, dabome, odnosi i na ostale jezike. Formalno logički, SVE su to varijante ISTOG jezika, pa nijedna od njih NEMA supremaciju nad drugom. Ko će koristiti koju varijantu, kako i kad, pojašnjeno je u stavci 2. i nema se potrebe vraćati na nju, bar u taksativnom opisu sadržaja Deklaracije.

4.Policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije, najbliži stvarnoj upotrebi jezika.

Upravo jedan od osnovnih ciljeva ove Deklaracije jeste, kako veli Vladimir Arsenijević, da se «o zajedničkom jeziku - dokumentom čija je namena da, mimo svih identitetskih politika, da prednost logici i zdravom razumu, te da utvrdi ono što je jednostavna, premda mnogima teško prihvatljiva činjenica - da uprkos svemu, i na kraju svega, svi mi u regionu govorimo zajedničkim jezikom, koji, trenutno, ima četiri naziva i četiri standardizacije.»

Cilj je, dakle, dokumentovati, osvijestiti i osvijetliti prost fakat da mi govorimo ISTI jezik, te ga standardizovati u skladu sa savremenim praksama policentrične standardizacije.

Oni pokusavaju nas uvjeriti da je trenutni jezik policnetrican i da se kao takav ne moze razdovjii u vise autonomnih jezika, a to jednsotavno nije tocno. Na Balkanu je oduvjek postojala teznja ka odvajanju: od naroda, do jezika , zato je svaki dalji poksuaj sjedinjenja totlano besmislen jer je jednsotavno nepotreban,nema nikakav funkcionalan cilj i svrhu!

Oni nas pokušavaju uvjeriti...
Autonomni jezici...
Težnja ka odvajanju...
Pokušaj sjedinjenja totalno besmislen...
Nema cilj i svrhu...

Teško je pobrojati sve dimenzije u kojima je ovaj tvoj post pogrešan i promašen... Ali čini mi se da je diskusija na tu temu sa tobom uzaludna...

jer ti zelis ponovno ujedinjenje, naravno da ti se ne dopada moj post

i sh ili hs jezik je bio naravno lingvisticki, ali i politciki namjesten u SFRJ

hajde reci sto je svrha deklaracije o zajednickom jeziku ovaj potez,iako zvuci da je iskljucivo lingvisticki, je istovrmeeno definitivno politciki usmjeren, a to je doslovno ludost

[Oly]

Oni pokusavaju nas uvjeriti da je trenutni jezik policnetrican i da se kao takav ne moze razdovjii u vise autonomnih jezika, a to jednsotavno nije tocno. Na Balkanu je oduvjek postojala teznja ka odvajanju: od naroda, do jezika , zato je svaki dalji poksuaj sjedinjenja totlano besmislen jer je jednsotavno nepotreban,nema nikakav funkcionalan cilj i svrhu!

To sto je oduvijek postojala teznja nacionalista na razdvajanju to ne znaci da treba razbijati i razdvajati.
Po ovom sto ti napisa Bosna i sve susjedne drzave bi trebale da se razdvoje na vise dijelova ( jer u svim ima razlicitosti )pa onda svaki taj dio na manje dijelove sve do mjesnih zajednica.
Pametni ljudi uvijek pokusavaju da se ujedine u nastojanju da zajednicki dodju do boljih i pametnijih rjesenja bilo o cemu da se radi.

Ja bih stvarno volio da vidim druge da kazu da je konacno vrijeme da se ljudi otrijezne i pocnu normalno razmisljati, a ne da pisu uporno kako je jedino moguce rjesenje razjedinjavanje.

[Connaisseur Karlin]

Oni pokusavaju nas uvjeriti da je trenutni jezik policnetrican i da se kao takav ne moze razdovjii u vise autonomnih jezika, a to jednsotavno nije tocno. Na Balkanu je oduvjek postojala teznja ka odvajanju: od naroda, do jezika , zato je svaki dalji poksuaj sjedinjenja totlano besmislen jer je jednsotavno nepotreban,nema nikakav funkcionalan cilj i svrhu!

To sto je oduvijek postojala teznja nacionalista na razdvajanju to ne znaci da treba razbijati i razdvajati.
Po ovom sto ti napisa Bosna i sve susjedne drzave bi trebale da se razdvoje na vise dijelova ( jer u svim ima razlicitosti )pa onda svaki taj dio na manje dijelove sve do mjesnih zajednica.
Pametni ljudi uvijek pokusavaju da se ujedine u nastojanju da zajednicki dodju do boljih i pametnijih rjesenja bilo o cemu da se radi.

Ja bih stvarno volio da vidim druge da kazu da je konacno vrijeme da se ljudi otrijezne i pocnu normalno razmisljati, a ne da pisu uporno kako je jedino moguce rjesenje razjedinjavanje.

Zasto nije srpsko-hrvatksi ili hrvatsko sprski u Jugi formiran sa imenom jednog jezika, vec su upotrebljene dvije rijeci sa ciljem ocuvanja hrvatksog i srpskog identieta, sto znaci, da ni tad nije postojala tenedencija ka ocuvanju bosanskog i crngogorskog idnetieta u imenu doticnog jezika U sh ili hs jeziku su sacuvana dva drustvena identieta. Ne mozes jezik odvojiti od idnteiteta govrnika u drustvu/drustvima.

Previse komplicirate, jer je poznato , da ako u pojedinim geografskim regijama istog stadnrdanog jezika ne postoji tezanja i volja da se dalje korsiti jedan standardni jezik kao zajdcniki kulturno-lingivsticki izvor, tad je jedino rijesenje da drustvo u svakoj drzavi odluci kako ce vlasiti jezik imenoviati i dalje, u buducnosti mjenjtai i strndardizirati vlastiti jezik,jer jezik se konstnao mjenja. Narod na Bkanu se ne zeli dalje idnetifircirati sa jednom standradnom varijantom jezika jer ne zeli da dalje dijeli zajedno "porodicno stablo jednog jezika"..

Naconalizm je uticao i na formiranje mnogih jezika sirom svijeta, ili vi i dalje sanjajte i mislite da je jezik isljuciv izvor starih dokumanata!?

Na Blkanu je oduvijek postojala teznja narodnih grupa i pokreta u doba nazionalzima ka odvajanju, i istvrmenena politikca tezanja "najdominatnihij" da se sve zadrzi kao jedno,i to je opet besmisleno. Koliko puta ce se naord ili jezik razdvajati i spajati na Balkanu

[Oly]

Karlin
vidim da moram biti precizniji, ja tvoje pisanje shvatam kao podrzavanje i podgrijavanje nacionalistickih teznji.
Kako ti znas sta narod misli i sta zeli?
Mozda znas sta zele tvoji istomisljenici a to nije narod.

Na kraju krajeva niko a ni ova deklaracija ne osporava identitet ili postojanje bilo kojih od jezika.

[Connaisseur Karlin]

Karlin
vidim da moram biti precizniji, ja tvoje pisanje shvatam kao podrzavanje i podgrijavanje nacionalistickih teznji.
Kako ti znas sta narod misli i sta zeli?
Mozda znas sta zele tvoji istomisljenici a to nije narod.

Na kraju krajeva niko a ni ova deklaracija ne osporava identitet ili postojanje bilo kojih od jezika.

znala sam da ces napisati da je moje stav zagrijavanje nacionalnih teznji, ali to jednostavno nije

U HR zele svoj hrvatski jezik, zadrzati njegovo ime , to je njihovo apsolutno pravo; drugo,shvati da je svaka stndardizacija jezika ujedno reuzltat druvetnih promjena, jer jezik je usko vezan sa socioloskim fakotrima. Trece, ne postoji jedna kriteriij za stndradizaciju jezika, ne psotoji jednistvena formula standardizacije jezika.

Sto je konkretan cilj Deklaracije ? ako deklaracija ne osporva idenitet i psotojanje bilo kojeg jezika, sto je tad konkretan cilje iste deklaracije?

[Oly]

Pa npr ako neka firma zeli da ulaze u Bosni mora angazovati tri prevodioca, eto jedan najbanalniji primjer,

[Connaisseur Karlin]

Pa npr ako neka firma zeli da ulaze u Bosni mora angazovati tri prevodioca, eto jedan najbanalniji primjer,

ne mora, moze uzeti prevodioca koji zna HBS jezik problem rijesen

[Oly]

Apropo teme, ako se posmatra standardna forma sva četiri jezika, ima smisla smatrati ih kao jedan. Ne mora se davati zajednički naziv i slične stvari, al se definitivno može recimo izbaciti praksa medjusobnog prevodjenja dokumenata (što, iako je banalno, nije rijetko, pogotovo u hrvatsko-srpskim odnosima).

[Sara03]

Apropo teme, ako se posmatra standardna forma sva četiri jezika, ima smisla smatrati ih kao jedan. Ne mora se davati zajednički naziv i slične stvari, al se definitivno može recimo izbaciti praksa medjusobnog prevodjenja dokumenata (što, iako je banalno, nije rijetko, pogotovo u hrvatsko-srpskim odnosima).

+1

[Connaisseur Karlin]

Apropo teme, ako se posmatra standardna forma sva četiri jezika, ima smisla smatrati ih kao jedan. Ne mora se davati zajednički naziv i slične stvari, al se definitivno može recimo izbaciti praksa medjusobnog prevodjenja dokumenata (što, iako je banalno, nije rijetko, pogotovo u hrvatsko-srpskim odnosima).

isto kao sto prevode jezike u Sknadinaviji

[mousstapha]

[Stari]

Razumijem Srpski, Hrvatski, Bosanski, Crnogorski, u potpunosti ...dibidus ... i u cirilicnom i latinicnom pisanom tekstu i u ekavskom i ijekavskom govoru...Makedonski, Slovenacki razumijem pomalo (u pisanom tekstu poprilicno). Ako je to icemu dokaz onda je to jedan te isti jezik.

Po meni je ovo sto se sa lingvistima dogadja ...slicno onome klasicnom ... "cist narodni jezik je destiniran parametrima imponderabiliteta" ...

Puno je jezika u Evropi jednom davno bilo jedan te isti jezik ...hajd evo ovdje su spomenuli "Skandinavske jezike" pa da uzmem to za primjer. Da ne budem picajzla necu insistirati na tome da sami skandinavci taj nekadasnji njihov zajednicki jezik nazivaju Nordijskim (a ne skandinavskim) jezikom ...ali nebitno.

Jednim te istim jezikom su govorili Norvezani, Svedjani, Danci, Islandjani i Farani...ali se eto jednom davno kao nesto pocelo desavati pa su se taj jezik poceo mijenjati ...da bi danas bili poprilicno razliciti ... tako da niko pri cistoj svijesti to ne pokusava smatrati ...niti imenovati ...istim jezikom.

Naravno da Svedjani sa juga te zemlje poprilicno razumiju Danski....oni iz Stokholma bogme tesko...isto je sa zapadnim dijelom te zemlje i Norveskim jezikom.

(Samo indirektno vezano za temu ali kao kuriozitet mozda nije lose spomenuti da u Norveskoj postoje dva[2] jezika - od kojih je jedan ...pa vise manje umjetno napravljen - ali prihvacen od dijela naroda)

Dakle jednom se to nesto desilo pa su se jezici poceli razvijati svaki za sebe ... ponegdje je to bilo uzrokovano geografijom ...ali bogme ponegdje i politikom.

Ono s cime jedan dio moje ...starije generacije ....koja jos uvijek vlada svim tim jezicima ...ocito ima problema prihvatiti kao teoretsku mogucnost ... da se to nesto sa nasim jezikom ...pocelo dogadjati prije par decenija... i da se u nekim dijelovima te promjene "primile" ili barem pocele primati.

Ne znam je li to tako ...cini mi se da jeste . Ako jeste onda je to sto ovi pokusavaju napraviti - sizifov posao i nece se primiti.

[cyprus]

jer ti zelis ponovno ujedinjenje, naravno da ti se ne dopada moj post

i sh ili hs jezik je bio naravno lingvisticki, ali i politciki namjesten u SFRJ

hajde reci sto je svrha deklaracije o zajednickom jeziku ovaj potez,iako zvuci da je iskljucivo lingvisticki, je istovrmeeno definitivno politciki usmjeren, a to je doslovno ludost

Nije stvar dopadanja nego potpunog besmisla u argumentaciji... Ti mi sinoć kao argument poturaš rečenicu u kojoj suprotstavljaš čorbu vs juhu i isjeći vs izrezati I šta mi tu imamo diskutovati? Sve je rečeno...

A svrha deklaracije ti jasno piše u samoj deklaraciji:

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na:

- ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
- zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
- prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
- izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
- slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
- jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
- slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
- i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

Dakle, sve decidno, jasno i ne može svrsishodnije... Konačno je rečeno "car je go", nakon što smo se 25 godina pravili ludi...

[Lakat Jebić]

ja samo da kazem da juha i čorba nije isto vala da ga jebes. zna se, corba je gusca, konkretnije, mesnija, a juha je ono, supa, proljetno-pileca juhica

[Banksy]

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na:

- ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
- zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
- prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
- izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
- slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
- jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
- slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
- i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

Tačka jedan je pitanje pojedinačnih slučajeva kršenja postojećih i važećih zakona pojedinačnih država, tipičan slučaj je djece iz Konjević Polja, ali to je slabost i falinka Bosne, tek jedan u nizu problema i konflikata koji nas drmaju od Daytona i koji su dio malo šire priče od običnih jezičkih problema.

Sve ostale tačke su ili već normirane i uređene postojećim zakonima svih regionalnih država ili su teške besmislice i bedastoće, što me čini još tužnijom, kad vidim da su imena koja inače jako poštujem potpisali ovakvu budalaštinu...