#1 Republika Turska
Posted: 21/06/2015 20:09
Kratki historijski presjek, antički period
- Prostor Anadolijskog poluostrva, Male Azije, spada u najstarije naseljene dijelove svijeta u kome su živjeli drevni narodi čije dijelove ili cjelinu su zaposjedale drevne imperije. Tokom 12. stoljeća p.n.e. prostore zapadne Anadolije naseljavaju grčka plemena, mahom Eolci, nešto manje Jonjani. Mapa ispod pokazuje prostor koji su naselili Jonjani:
- Grade se značajni gradski i trgovački centri, a prostore Anadolije zahvataju procesi helenizacije. Na istoku će kasnije da graniče sa jermenskom (armenskom) dinastijom Orontida i njihovom državom koja se pružala na sjeveroistoku poluostrva.
- Šest vijekova nakon grčke kolonizacije ove prostore osvaja perzijska dinastija Ahmenida.
- Nešto kasnije (334 p.n.e.) ove prostore osvaja Aleksandar Veliki, a potom postaju podjeljeni u više manjih helenstičkih država. Uglavnom, većinu stanovništva tadašnje Anadolije sačinjavaju Grci, Jermeni (na sjeveroistoku) i Asirici (na jugoistoku). Skoro sva ova kraljevstva je tokom prvog vijeka p.n.e. osvojo Rim, a car Konstantin u 4. vijeku gradi Vizantion (kasniji Konstantinopolj) koga uzima za sjedište Istočnog Rimskog carstva.
Srednji vijek, do Turaka
Sa padom zapadnog rimskog carstva i grada Rima (474 g. n.e.), Konstantinopolj postaje sjedište države, Romeje (Vizantija). Proces helenizacije prati proces hristijanizacije.
717. godina
1025. godina
Srednji vijek, dolazak Turaka
- Do 10. vijeka Turci su živjeli na prostorima sjeverno od Kaspijskog i Aralskog jezera. Tada Turci Seldžuci (ogranak Turaka Ouza) počinju da migriraju, počinju da se naseljavaju u istočnu Anadoliju i penetriraju u prostore Male Azije. Nakon bitke kod Malazgirta 1071. godine počinje uspon anadolijskog seldžuskog sultanata (Sultanat Rum - istočna Anadolija) koji je bio zasebni dio velikog Seldžuskog carstva koje je pokrivalo područje središnje Azije, Irana, Anadolije i jugozapadne Azije.
- Godine 1243. Mongoli pobjeđuju Seldžuke, a njihov sultanat se počinje raspadati. Turska Anadolija tada biva podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300 godine emirati osvajaju većinu teritorije već oslabljene Vizantije. Među emiratima se izdvaja emirat Osmana I, rodonačelnika Osmanske dinastije, koji svoj emirat proširuje do granice sa Vizantijom. Širenje vladavine Osmana i nasljednika prati proces dehelenizacije, dehristijanizacje, turkizacije i islamizacije ovih prostora.
Vladavina Osmanlija
- Sa Osmanom Prvim počinje uspon velike Osmanske države koja će tokom 16 i 17 vijeka vijeka biti najjača svjetska sila koja se prostire na tri kontinenta:
- Sa krajem 17. stoljeća otpočinje slabljenje Osmanskog carstva, njegove ekonomska, vojna i teritorijalna erozija koja će se okončati proglašenjem republike 1923 godine. Godinu ranije, 1922, ukinut je sultanat, 1924 halifat, a potom je arapsko pismo zamjeneno latinčnim. Od 1930 godine Konstantinopolj (Konstantinija) se zvanično naziva Istanbul.
Naše doba
- Danas je Turska transkontinentalna država koja se proteže od krajnjeg zapada Balkanskog poluostrva (istočna Trakija) do jugozapadnog dijela Azije (Mala Azija). Azijski dio turske države (Anadolija) čini 97% ukupne površine zemlje, a evropski 3%. Turska graniči sa osam država i to sa Grčkom, Bugarskom, Gruzijom, Jermenijom (Armenijom), Azerbejdžanom, Iranom, Irakom i Sirijom.
- Republika Turska je po površini 36. država u svijetu (780.580 km2), a po broju stanovnika petnaesta (britanski izvori navode podatak od 77.6 milona po cenzusu iz 2014). Turci čine većinu stanovništva (oko 80%), a Kurdi su najbrojnija nacionalna manjina (procjene o brojnosti su različite a variraju od 15 do 20%). Pored Kurda, u znatno manjem procentu su zastupljene i druge nacionalne manjine. Zvanični jezik je turski, a glavni grad je Ankara.
_____
Polazeći od činjenice da Turska nema stalnu temu, da preovladaju ad hoc teme koje se otvaraju, zatvaraju i zamiru u izuzetno zanimljivom vremenu kako za Tursku, tako za svijet u cjelini, pokrećem ovu temu sa željom da ona bude centralna tema ove države, koja zbog svog položaja, veličine i statusa zauzima vrlo bitno mjesto u savremenom svijetu.
- Prostor Anadolijskog poluostrva, Male Azije, spada u najstarije naseljene dijelove svijeta u kome su živjeli drevni narodi čije dijelove ili cjelinu su zaposjedale drevne imperije. Tokom 12. stoljeća p.n.e. prostore zapadne Anadolije naseljavaju grčka plemena, mahom Eolci, nešto manje Jonjani. Mapa ispod pokazuje prostor koji su naselili Jonjani:
- Grade se značajni gradski i trgovački centri, a prostore Anadolije zahvataju procesi helenizacije. Na istoku će kasnije da graniče sa jermenskom (armenskom) dinastijom Orontida i njihovom državom koja se pružala na sjeveroistoku poluostrva.
- Šest vijekova nakon grčke kolonizacije ove prostore osvaja perzijska dinastija Ahmenida.
- Nešto kasnije (334 p.n.e.) ove prostore osvaja Aleksandar Veliki, a potom postaju podjeljeni u više manjih helenstičkih država. Uglavnom, većinu stanovništva tadašnje Anadolije sačinjavaju Grci, Jermeni (na sjeveroistoku) i Asirici (na jugoistoku). Skoro sva ova kraljevstva je tokom prvog vijeka p.n.e. osvojo Rim, a car Konstantin u 4. vijeku gradi Vizantion (kasniji Konstantinopolj) koga uzima za sjedište Istočnog Rimskog carstva.
Srednji vijek, do Turaka
Sa padom zapadnog rimskog carstva i grada Rima (474 g. n.e.), Konstantinopolj postaje sjedište države, Romeje (Vizantija). Proces helenizacije prati proces hristijanizacije.
717. godina
1025. godina
Srednji vijek, dolazak Turaka
- Do 10. vijeka Turci su živjeli na prostorima sjeverno od Kaspijskog i Aralskog jezera. Tada Turci Seldžuci (ogranak Turaka Ouza) počinju da migriraju, počinju da se naseljavaju u istočnu Anadoliju i penetriraju u prostore Male Azije. Nakon bitke kod Malazgirta 1071. godine počinje uspon anadolijskog seldžuskog sultanata (Sultanat Rum - istočna Anadolija) koji je bio zasebni dio velikog Seldžuskog carstva koje je pokrivalo područje središnje Azije, Irana, Anadolije i jugozapadne Azije.
- Godine 1243. Mongoli pobjeđuju Seldžuke, a njihov sultanat se počinje raspadati. Turska Anadolija tada biva podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300 godine emirati osvajaju većinu teritorije već oslabljene Vizantije. Među emiratima se izdvaja emirat Osmana I, rodonačelnika Osmanske dinastije, koji svoj emirat proširuje do granice sa Vizantijom. Širenje vladavine Osmana i nasljednika prati proces dehelenizacije, dehristijanizacje, turkizacije i islamizacije ovih prostora.
Vladavina Osmanlija
- Sa Osmanom Prvim počinje uspon velike Osmanske države koja će tokom 16 i 17 vijeka vijeka biti najjača svjetska sila koja se prostire na tri kontinenta:
- Sa krajem 17. stoljeća otpočinje slabljenje Osmanskog carstva, njegove ekonomska, vojna i teritorijalna erozija koja će se okončati proglašenjem republike 1923 godine. Godinu ranije, 1922, ukinut je sultanat, 1924 halifat, a potom je arapsko pismo zamjeneno latinčnim. Od 1930 godine Konstantinopolj (Konstantinija) se zvanično naziva Istanbul.
Naše doba
- Danas je Turska transkontinentalna država koja se proteže od krajnjeg zapada Balkanskog poluostrva (istočna Trakija) do jugozapadnog dijela Azije (Mala Azija). Azijski dio turske države (Anadolija) čini 97% ukupne površine zemlje, a evropski 3%. Turska graniči sa osam država i to sa Grčkom, Bugarskom, Gruzijom, Jermenijom (Armenijom), Azerbejdžanom, Iranom, Irakom i Sirijom.
- Republika Turska je po površini 36. država u svijetu (780.580 km2), a po broju stanovnika petnaesta (britanski izvori navode podatak od 77.6 milona po cenzusu iz 2014). Turci čine većinu stanovništva (oko 80%), a Kurdi su najbrojnija nacionalna manjina (procjene o brojnosti su različite a variraju od 15 do 20%). Pored Kurda, u znatno manjem procentu su zastupljene i druge nacionalne manjine. Zvanični jezik je turski, a glavni grad je Ankara.
_____
Polazeći od činjenice da Turska nema stalnu temu, da preovladaju ad hoc teme koje se otvaraju, zatvaraju i zamiru u izuzetno zanimljivom vremenu kako za Tursku, tako za svijet u cjelini, pokrećem ovu temu sa željom da ona bude centralna tema ove države, koja zbog svog položaja, veličine i statusa zauzima vrlo bitno mjesto u savremenom svijetu.