Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
VTK BiH predstavlja privredu BiH na sajmu AGRA 2017 u Sloveniji
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će kataloški predstaviti poljoprivredni i prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine na 55. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane-AGRA 2017, koji se održava od 26. do 31.08.2017. godine u Gornjoj Radgoni, Republika Slovenija.
Predstavljanje potencijala Bosne i Hercegovine na samostalnom štandu organizirano je u okviru Inicijative CEEC 16+1 (Kina i zemlje Centralne i Istočne Evrope).
Posjetioci štanda imat će priliku informisati se o kompanijama iz oblasti poljoprivredne i prehrambene industrije, turističim potencijalima, predstojećim sajmovima u BiH, te mogućnostima za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.
Sajam AGRA je najveći i najznačajniji poljoprivredno-prehrambeni sajam u Srednjoj Evropi. Ove godine će se na 24.000 m2 izložbenih površina i hala, predstaviti preko 1.800 izlagača iz 36 zemalja.
Ključni događaj sajma je susret država Centralne i Istočne Evrope i Kine u okviru Inicijative 16+1, koju pored Slovenije i Kine čine još: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Madžarska, Latvija, Litvanija, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunija, Srbija i Slovačka. Osnovni motiv susreta je intenziviranje privredne razmjene Kine sa evropskim zemljama u oblastima šumarstva, poljoprivrede i prehrane na bazi razmjene ideja, dobrih praksi, istraživanja i inovativnih rješenja. Poseban fokus sajma AGRA će biti posvećen održivom turizmu i poljoprivredi, te hrani iz naše okoline i održivom šumskom gazdovanju uz pomoć savremene opreme i tehnologije.
U okviru sajma će biti održani i poslovni susreti MEET4BUSINESS, gdje Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH (koordinator EEN mreže u FBiH) učestvuje kao koorganizator. Na poslovnim susretima će preduzeća, obrtnici i zainteresovane organizacije ostvariti poslovne kontakte i razmjeniti iskustva sa potencijalnim poslovnim partnerima iz Slovenije i Evrope (http://meet4businessagra2017.talkb2b.net/). Poslovni susreti su fokusirani na oblasti prehrane, poljoprivrede, održivog turizma i šumarstva, ambalaže i tehnike pakovanja.
Štand Bosne i Hercegovine, odnosno Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH će organizovano posjetiti i grupa od 24 proizvođača pilećeg mesa, mlijeka i voća i povrća iz cijele Bosne i Hercegovine u okviru Projekta USAID/Sweden FARMA II.
Ovih dana u Poduzetničkoj zoni “Vrtlište” odvijaju se i završni radovi na izgradnji nekoliko poslovnih objekata, dok neki od poslovnih objekata već obavljaju djelatnost.
Izgradnja poslovnih objekata u ovoj zoni je rezultat brojnih pogodnosti koje Općina Kakanj omogućava domaćim i stranim investitorima.
Firma “Beged” koja se bavi transportom roba u domaćem i međunarodnom saobraćaju gradi poslovni objekat u Poduzetničkoj zoni “Vrtlište” Kakanj.
Također, poslovni objekat u Kaknju gradi i firma“Enikon” koja se bavi montažom industrijskih, energetaskih i procesnih postrojenja, te montažom čelične konstrukcije.
Od danas je Mostar bogatiji za shopping centar Hercegovina Promet, izgrađen po najvišim standardima, savršeno se uklapajući u ambijent industrijske zone Bišće polje. Svojim modernim izgledom, raznovrsnom i diferenciranom ponudom, te savršenim omjerom cijene i kvaliteta ,Centar pretenduje da postane idealno mjesto porodične kupovine.
Slogan „Sve na jednom mjestu“ u potpunosti oslikava viziju i misiju menadžmenta firme da u cjelosti udovolji zahtjevima i potrebama diferenciranih kategorija kupaca krajnje i poslovne potrošnje, na čemu i uspijeva.
Na prostoru od oko 2.500 kvadratnih metara, pored hipermarketa i mesnice, Centar raspolaže savremeno opremljenom dječjom igraonicom KIDSland i butikom dječije opreme i odjeće BABYland, modernom i raznovrsnom ponudom bijele tehnike i kućanskih aparata (DOMOD), te poslovnicama Ziraat Bank i BH Pošte. Posebno se izdvaja jedanod ključnih kompetencija Centra – restoran NATURE, koji će, uz prirodan ambijent i vrhunsku hranu i uslugu, zasigurno postati omiljeno mjesto za gastronomsko uživanje, predah i relaksaciju stanovnika Mostara i putnika namjernika.
“Zadovoljstvo kupovine krajnjih kupaca je naš primarni cilj. To ćemo postići kvalitetom i raznolikom ponudom, dominantno baziranom na domaćim proizvodima, uz povoljne cijene, a sve to u vrlo modernom ambijentu“, izjavio je vlasnik i generalni direktor kompanije Hercegovina promet Salko Frenjo.
Frenjo je najavio da se u skorijoj budućnosti može očekivati i realizacija novih poslovnih poduhvata, čime će broj zaposlenika firme, u odnosu na dosadašnjih 120, značajno rasti, te pozvao na saradnju i sve bh kompanije, čiji se proizvodi još uvijek nisu našli pod „krovom“ Centra, pretendujući da se zajedničkim snagama, favorizijući kvalitet i reagibilnost na zahtjeve kupaca, uz povoljne cijene, mogu značajno unaprijediti makroekonomski indikatori zemlje.
Odlične cijene, mnoštvo posebnih akcija, program za najmlađe uz razne animacije, sjajne degustacije i mnogobrojni poklon paketi, samo su neke od aktivnosti koje su obilježile današnje svečano otvaranje, kojem je prisustvovalo par hiljada gostiju.
Ako ste ljubitelji dobre kupovine, preferirate domaće proizvode i sve to na jednom mjestu, onda je SC Hercegovina Promet mjesto Vaše idealne kupovine.
„Hercegovina Promet je uvijek uz Vas!“, poručuju iz SC Hercegovina Promet.
Komadić istinskog raja, nedirnutog i neokrnjenog negativnim aspektima savremene civilizacije, krije u njedrima Zemaljski muzej BiH - zelenu oazu Botaničkog vrta.
Pod njegovim će okriljem svako pronaći mir, tišinu i bezvremensku ljepotu na koje kao kreator samo priroda potpis može staviti.
Osnovao ga je Karlo Mali još 1913. godine na 14.270 metara kvadratnih, ovaj kutak zelenog mira jedinstven je u BiH, a podičit se može zadivljujućom kolekcijom biljnog svijeta od oko 1.500 jedinki drvenastih i zeljastih biljaka podijeljenih u 96 porodica te 469 biljnih vrsta. Posebnost su mu ugrožene i potencijalno ugrožene, reliktne i endemične biljne vrste.
Viša kustosica-hortikulturistica i šefica Botaničkog vrta Berina Bečić ističe u razgovoru za Fenu da se botanički vrtovi umnogome razlikuju od drugih vrtova, jer u njima biljke moraju biti dokumentovane - opisane i zabilježene. Zadaća im je zaštiti biljke od iščeznuća, te je posebno važna njihova briga o endemičnim, ugroženim i potencijalno ugroženim vrstama.
Nekadašnji sjaj ovog muzejskog vrta njegovi uposlenici - svega četvero, ulažu maksimalan trud da vrate i u današnjici. Volja i ljubav za biljni svijet ne nedostaju, ali je okvir sistema unutar kojeg djeluju okrnjen - veoma je smanjen terenski naučno-istraživački rad i prikupljanje biljaka, a ne postoji razmjena biljaka i sjemena sa drugim evropskim botaničkim vrtovima, što su bili intenzivni i kontinuirani procesi do posljednjeg rata.
Također, Bečić podvlači da je Botanički vrt Zemaljskog muzeja tokom postojanja na žalost preživio tri velika stradanja - tri rata. Svaki put se fundus biljaka smanjivao, te mu je tako i u posljednjem ratu nanesena znatna šteta.
Uprkos tome, ovaj je vrt danas ponos naučne javnosti, jer on reprezentuje činjenicu da je BiH u Evropi svrstana na peto mjesto po biodiverzitetu (raznolikosti biljnih vrsta) i broju endema. U živim zbirkama neki primjerci čuvaju se i održavaju u vrtu te svi posjetioci imaju priliku spoznati ljepotu njihove neobičnosti i posebnosti.
"Od autentičnih endemskih vrsta izdvojila bih bosansku peruniku, bosanski ljiljan, bosansku zvončiku (mnoge zeljaste biljke, a zabilježeno ih je više od stotinu endemičnih). Na nedavnoj izložbi sam predstavila devet vrsta karanfila, a među njima su i ugroženi, potencijalno ugroženi, endemični i rijetki koje rastu samo u BiH. Od drvenastih biljaka izdvojila bih pančićevu omoriku, reliktnu vrstu koju je opisao Josip Pančić, a u vrtu ih imamo nekoliko primjeraka. Potom, tu je i endemični bor munika", istaknula je Bečić
Vrt posjeduje i brojne egzote - biljke koje ne rastu na području BiH te koje privlače pažnju mnogih posjetilaca i pružaju priliku za uvid kako se one aklimatizuju i uspijevaju u BiH. Kao primjer Bečić izdvaja kalifornijsku sekvoju, japansku trešnju, kolekciju rododendrona dobijenu 70-ih godina prošlog stoljeća iz kraljevskih botaničkih vrtova iz Edinburga te 60 različitih kultivara visokih (bradatih) perunika dobijenih iz jednog češkog gradića koje i danas krase nekropolu stećaka u Botaničkom vrtu i čine posebnost u periodu cvjetanja.
Tu je i kolekcija vodenih i močvarnih biljaka, arboretumi (drvenaste biljke), kolekcija jorgovana te ružičnjak sa 60 grmova starih botaničkih ruža od kojih su neki iz 14. stoljeća.
Biljke koje nisu iz ovog klimatskog područja kada se donesu u botanički vrt usmjeravaju se u poseban sistem uzgoja. To znači ako su biljke osjetljive, poput mediteranskih ili toplopitivih koje trebaju veliku toplotu, smještaju se u neki od pratećih objekata vrta - zimovnik i staklenik, čija je funkcija zaštita tih biljaka u periodu koji ne odgovara njihovom uzgoju.
Bečić pojašnjava da se biljke za Botanički vrt skupljaju na tri načina - donacijom od različitih institucija i pojedinaca, razmjenom sjemena putem publikacije indeks seminuma - sa 360 različitih vrtova u svijetu koji se može dobiti u naučne svrhe, te odlaskom na teren.
Botanički vrt je još 1966. godine počeo razmjenu sjemenskog materijala sa botaničkim vrtovima u Evropi i svijetu, te je broj biljaka na posljednjem popisu koji se nudio drugim vrtovima čak bio viši od 500.
"Na žalost, zadnji put smo uputili takav popis 1999. godine. Razlozi su mnogi - da biste slali ponudu sa popisom sjemena biljnih vrsta ne samo iz botaničkog vrta, već i interesantnosti BiH, morate da idete na teren. Da biste išli na teren, vršili istraživački rad i sakupljanje biljaka, problem je bio miniranost područja cijele BiH. Kada je taj problem djelimično riješen, nedostajala su sredstva. Botanički vrtovi su živi organizmi, oni se stalno moraju revitalizirati. Jedne biljke izumiru, druge se moraju donositi", navela je.
Do prije posljednjeg rata broj biljaka sakupljen na ekskurzijama i terenskim istraživanjima u toku jedne godine znao je biti i do 1.000. Nove biljke se uzgajaju, od njih se uzima sjeme i stavlja u sjemenaru, a kasnije se nude drugim botaničkim vrtovima. Time se ostvaruju dvije važne stvari - podmlađuje se vrt, te šalju drugim vrtovima bh. specifičnosti. Edukativni segment iznimno je važan u funkcioniranju botaničkog vrta, a ovaj se može pohvaliti jako dobrom saradnjom sa brojnim školama i fakultetima - agronomije, šumarskog, poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, farmacije te prirodno-matematičkog fakulteta. Njihovi studenti stalno dolaze u botanički vrt, gdje obavljaju praksu i stiču vještine.
"Mogu se sjetiti svojih početaka kada sam prvi put ušla u botanički vrt i prišla biljci, nisam je smjela dotaći. To se isto dešava sa studentima koji imaju jako puno teoretskog znanja, ali praktičnog nikako. Radili su ovdje magistarske, dodiplomske, diplomske, postdiplomske pa i doktorske radove. To smatram uspjehom i svijetlom tačkom ovog botaničkog vrta - da smo puno uticali na kvalitet naučno-nastavnog programa. Ti studenti tako izlaze ne kao pripravnici, već kao gotovi stručnjaci", mišljenja je Bečić.
Naglašava da sve biljke zahtijevaju pažnju, što podrazumijeva poznavanje biljke i njenih potreba u smislu zalijevanja, održavanja, okopavanja, orezivanja ili ozimljavanja. Za svaku je biljku potrebno izdvojiti vrijeme i pažnju, a uposlenika je malo, te je pomoć učenika Škole za okoliš i drvni dizajn, kao i studenata nemjerljiva i obostrana.
"Nedostaje nam i odlazak na seminare i kongrese gdje bi više saznali o strategiji evropskih botaničkih vrtova. Na žalost, nemamo uspostavljenu saradnju sa drugim botaničkim vrtovima i na tom se polju puno treba raditi. To je i razlog zbog čega nakon rata nijednu biljku nismo dobili putem razmjene, iako je vidljivo iz arhive i dokumentacije da se to prije radilo u kontinuitetu", zaključila je Berina Bečić.
Globalna strategija evropskih i svjetskih botaničkih vrtova danas je postavljena u okvire zaštite biljaka od klimatskih promjena te njihovog djelovanja na nadolazeće promjene, u čemu posebno mjesto zauzima istraživanje invazivnih vrsta i njihovo stavljanje pod kontrolu.
Swity dobitnik dvije zlatne i jedne srebrne medalje za kvalitet
Bosanskohercegovačka kompanija za preradu voća i povrća Swity d.o.o. dobitnik je dvije zlatne i jedne srebrne medalje za kvalitet proizvoda na ovogodišnjem 44. po redu Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – sajam šljive Gradačac.
Zlatnim medaljama su nagrađeni Swity sok narandža 100% 1l - tetra pak i Vegy paprika sa zeljem žuta 1550g, dok je srebro osvojio Kečap slatki 1000g. Nagrade su preuzele Ajša Bektašević rukovodilac proizvodnje i Amela Dautović rukovodilac operativno tehničke pripreme.
Ove veoma značajne nagrade potvrda su kvalitetu naših proizvoda. Swity d.o.o. kontinuirano održava najvišu razinu kvaliteta kako bi zadovoljivi vrlo visoke zahtjeve na domaćem, ali i na inozemnim tržištima. Drago nam je da žiri Međunarodnog sajma u Gradačcu prepoznaje naše napore u tom smislu. Prošle godine dobili smo jednu zlatnu, a ove godine dvije zlatne i jednu srebrnu medalju za kvalitet naših proizvoda", kazala je Dautović.
Cjelokupan proces proizvodnje u pogonima Swity odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. Koristi se isključivo svježe voce i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu, nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u EU.
Inače na ovogodišnjem Sajmu u Gradačcu, Swity do.o.o. bio je domaćin na zajedničkom štandu na kojem su osim njegovih, predstavljeni i proizvodi kompanija AS d.o.o. Jelah, Oaza d.o.o. Tešanj, Klas d.d. Sarajevo, Vispak d.d. Visoko, Sprind d.d. Sarajevo, Mlin i pekara Ljubače, te AC Food d.o.o. Velika Kladuša.
DOMOD otvorio poslovnicu u Mostaru: Spoj odlične kvalitete, cijene i usluge!
U sklopu novootvorenog trgovačkog centra Hercegovina Promet, na Bišću polju u Mostaru, svoje mjesto našao je i Domod.
Domod je najveći lanac robnih kuća s najširom ponudom bijele i audio-video tehnike, IT opreme, alata, malih kućanskih aparata, posuđa, kućnog tekstila i mnogobrojnih kućnih asesoara.
Moderno uređen objekt u trgovačkom centru Hercegovina Promet, prostire se na oko 380 kvadrata, na dvije etaže.
„Ovo je naša 13. poslovnica u BiH, a druga u Hercegovini, nakon Konjica. No, nadamo se ne i posljednja. Smatram da je Mostar otvaranjem našeg salona dobio moderan centar bijele tehnike gdje će Mostarci moći kupovati proizvode najnovije generacije najpoznatijih svjetskih brendova“, kazao je Nedim Vuk, direktor Domoda.
U Domodu možete pronaći visokokvalitetne proizvode vodećih svjetskih brendova kao što su Samsung, VOX, Sony, LG, Philips, Beko, Panasonic, Atlantic, HP, Dell, Toshiba, Lenovo, ASUS, Canon, Black&Decker, Dewalt, Metalac, Korkmaz, Tefal, Rowenta, Moulinex i dr.
Domod je prepoznatljiv i po raznim oblicima pogodnosti pri kupovini kao što su kreditne linije, visoka garancija, kvalitetna usluga i servis te povoljne cijene. Posebne akcije su pripremljene u novootvorenoj poslovnici u Mostaru.
„Povodom otvaranja poslovnice u Mostaru, pripremili smo senzacionalne cijene bijele i smeđe tehnike. Domod je uvijek mjesto dobre kupovine i vjerujemo da će naši kupci dolaziti, ali i odlaziti s osmijehom, jer nudimo najbolji omjer cijene, kvalitete i usluge“, istaknuo je Vuk.
Vuk je dodao da će se Domod kao kompanija i dalje nastaviti razvijati te proširivati svoj asortiman, a sve na veće zadovoljstvo kupaca.
Nakon Mostara, najavljeno je i otvaranje nove Domodove poslovnice u Gračanici.
Uz nove tehnologije EZ iz Busovače zaposlio 30 radnika
Zahvaljujući znanju, te odgovornom poslovanju i realizaciji projekata, porodična firma EZ iz Busovače, uz značajno proširenje kapaciteta, osigurala je i novih 30 radnih mjesta, izvještava Federalna televizija.
– Mi smo iskoristili pozive Evropske banaka za obnovu i razvoj preko komercijalnih banaka u BiH u pet krugova čime nam je omogućen pristup novim tehnologijama na polju plastike i hemije, kaže Mahir Mujić, direktor firme EZ Buusovača.
Za prolazak na konkursima, potrebno je ispunjavanje strogih uvjeta među kojima su primarni ekološki standardi, što verificira neovisna komisija nakon čega Evropska banka uplaćuje sredstva koja su ustvari grant,a njihova visina razlikuje se od projekta do projekta.
Saradnja s Evropskom bankom bila im je vjetar u leđa, pa su izgradili dvije nove hale te kupili mašine za proizvodnju gajbi.
Nova ulaganja osigurala su upošljavanje 30 radnika, koji nakon završenog školovanja ovdje nastavljaju svoje cjeloživotno učenje.
– Napravili smo veliki iskorak imajući u vidu da su ovo procesi gdje ljudi manje učestvuju, mašine uglavnom rade, tako da smo proizvodnuju maltene udvostručili, objašnjava Mujić.
Svi ovi projekti značajno su doprinijeli povećanju izvoza, ali stvarne efekte uloženog tek očekuju.
U Vijećnici vrvi kao u košnici: Berberovu izložbu došli vidjeti ljudi iz Zenice, Živinica, Njemačke...
Vijećnica vrvi od posjetilaca, stranih i domaćih- slika je koja nas je dočekala danas na samom ulazu u ovaj veleljepni historijski objekat. I svi su došli istim povodom - na izložbu "Mersad Berber - Alegorija Bosne", slikarskog velikana Mersada Berbera, koja je od jučer, zahvaljujući Minsitarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, besplatna za sve znatiželjnike.
Danas do 12 sati, zabilježili smo na licu mjesta, izložbu je posjetilo 2.500 ljudi. Imponzantna brojka za državu i grad u kojem je kultura na izdisaju. Nema sumnje, tu sliku, popravila je dijaspora ali i turisti, koji su u bh. prijestolnicu stigli iz svih krajeva svijeta, a prema podacima kojim raspolaže Turistička zajednica Kantona Sarajevo, august 2017. je najposjećeniji mjesec u posljednjih 20 godina.
- Ovo je nešto najljepše što se moglo desiti u okviru sarajevskih ljetnih dana. Berber, svjetska ličnost, svjetski grafičar, radovi su perfektni, lijepi, možemo samo uživati. Iz Zenice smo došli samo ovim povodom. Ovo se još samo može doživjeti u Parizu, Beču, Londonu. Ovo je nešto izuzetno lijepo, čestitamo domaćinima na ovako lijepom ugođaju- istakao je Nezim Grabovica.
I gospođa Sabina iz Živinica doputovala je u Sarajevo samo zbog Berberove izložbe.
- Došla sam u Sarajevo na izložbu. Oduševila sam se kada sam na televiziji gledala prenos otvaranja izložbe, a inače volim Berberova djela. Nisam neki stručnjak za umjetnost, ali mnogo mi se dopada njegov rad. Sretna sam što je Sarajevo doživjelo da Mersad ovdje izlaže, jer obično naši ljudi ne uspijevaju u našoj zemlji. Jeste posthumno, ali, drago mi je da smo mogli da to vidimo- istakla je.
Ramo Čampara koji je sa porodicom iz Njemačke stigao u Sarajevo na odmor i u posjetu familiji, ističe da je sretan što je Berber, vrsni umjetnik svjetskog glasa, čija djela fasciniraju, zapravo naš zemljak, čovjek iz Bosne i Hercegovine.
- Izložba je bila ideja mog amidže, profesora Čampare Salke. Poveo sam i dvoje djece da pogledaju ovu ljepotu. Nisam slikar po profesiji, ali sam kao dječak bio pjesnik, pa je to neka poveznica sa umjetnošću, i fasciniran sam Berberovim djelima. Izuzetan umjetnik. Ova izložba je za svaku pohvalu i čestitam organizatorima- istakao je Čampara.
Kazao nam je da vrlo često posjećuje kulturne događaje i u Njemačkoj pa smo ga upitali može li se porediti Berberova izložba sa onim koje je viđao tamo.
- Isti je nivo zaista, samo neko ko je zloban može nešto drugo reći. Mi smo u nekim stvarima oči u oči sa ostatkom svijeta- odgovorio je.
Zainteresirani izložbu Mersada Berbera će još sutra moći pogledati besplatno, a onda do 15. septembra ulaz će se plaćati 10 KM.
Broj zaposlenih u ASA Preventu u dvije godine povećan za 56 posto
Službene pokazatelje o pozitivnim trendovima u zapošljavanju, proizvodnji i izvozu iz Bosne i Hercegovine u ovoj godini potvrđuju i podaci o rastu poslovanja nekih od vodećih domaćih kompanija.
Prema informacijama koje je Fena dobila u ASA Prevent grupaciji, broj zaposlenih u jednoj od najvećih bh. kompanija u proteklih manje od dvije godine povećan je za čak 56 posto. Naime, ASA Prevent grupacija u BiH danas zapošljava 7.120 uposlenika u 20 gradova širom BiH.
-Samo Prevent kroz svoje članice ima 6.237 uposlenih, dok ASA Group u svojim poduzećima ima 883 zaposlenika. Ako pogledamo podatke u protekle dvije godine, Prevent je 2015. zapošljavao 4.566 uposlenika, a ASA 535 uposlenika, što znaći da je broj radnika u Grupaciji rastao za 56%, odnosno 2.554 novih uposlenika – ističu u ASA Prevent grupaciji.
Navedeni rast rezultat je kontinuiranog ulaganja i novih akvizicija koje je Grupacija realizirala u protekle dvije godine u oblasti proizvodnje, financija i zdravstva, a s ciljem širenja proizvodno-prodajnog portofolija.
Kako navode iz grupacije, pored rasta broja uposlenih, ostvaren je i rast izvoza. Prije nekoliko dana objavljena je vijest o rekordnom izvozu iz Federacije BiH, a prema podacima za prvu polovinu godine, samo udio Prevent grupacije u ukupnom izvozu FBiH je blizu 10 % .
-Želimo istaći kako i pored poslovnog ambijenta, koji nije u skladu s očekivanjima poslodavaca, a posebno izvoznika, velike kompanije nastavljaju ulaganja u bh. privredu te vjerujemo da će nadležni znati prepoznati značaj ovakvih poduhvata i pronaći način da ih stimuliraju kako to rade zemlje regije – ističu u ASA Prevent grupaciji.
Prema informacijama koje su objavljene nakon ovotjedne sjednice Vlade Federacije BiH, na području ovog entiteta u protekle dvije i pol godine povećan je broj novozaposlenih za 32.000, dok je broj nezaposlenih smanjen za 37.000.
Također, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz prosječno rastao svaki mjesec za 5,1 posto.
Agroindustrija bilježi rast izvoza od 17,43 posto i uvoza od 8,65 posto
Agroindustrijski sektor BiH u prvom polugodištu ostvario je rast izvoza u odnosu na isti period prošle godine od 17,43 posto, te rast uvoza od 8,65 posto.
– Izvoz proizvoda agroindustrije raste u zemlje regiona, pa je zabilježeno povećanje izvoza ovog sektora u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, te na već perspektivna tržišta kao što su Turska i Rusija. Uvoz mesa i njegovih proizvoda i dalje najviše ostvarujemo iz Holandije i Poljske, a uvoz voća iz Holandije, Italije i Turske itd. – kazali su za Fenu u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema analizama tog sektora, naši proizvođači uglavnom su orjentirani na regionalna tržišta za plasman svojih proizvoda, te na tursko i rusko tržište. Kod uvoza se nastavlja trend povećanja s tim da nije došlo do značajnijeg osciliranja u odnosu na isti period prethodne godine.
Masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla i proizvodi njihovog razlaganja iz tog sektora imaju najveću vrijednost izvoza. Za šest mjeseci izvoz je iznosio više od 86 miliona KM i veći je u odnosu na isti period prethodne godine za 33,45 posto, a pokrivenost uvoza izvozom u ovoj godini iznosi oko 66 posto.
Sljedeća po vrijednosti izvoza iz tog sektora je tarifna glava „voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica“ gdje je ostvaren izvoz u vrijednosti od 64,34 miliona KM i veći je za 40,66 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a pokrivenost je iznosila više od 63 posto.
Po vrijednosti izvoza iz tog sektora naredna stavka, odnosno tarifna glava je „mlijeko i proizvodi od mlijeka, živinska i ptičija jaja, prirodni med, jestivi proizvodi životinjskog porijekla“ sa ostvarenim izvozom od 36,03 miliona KM i povećanjem od 18,29 posto u odnosu na prošlu godinu, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je oko 53 posto.
Što se tiče uvoza agroindustrijskog sektora u prvom polugodištu, najviše smo uvezli proizvoda iz tarifne glave „pića, alkoholi i sirće“ u vrijednosti od oko 145 miliona KM i uvoz je smanjen za oko tri posto u odnosu na prošlu godinu. Slijedi stavka „masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla i proizvodi njihovog razlaganja, prerađevine jestive masnoće, voskovi životinjskog i biljnog porijekla“ s vrijednošću uvoza u našu zemlju od oko 130 miliona KM što predstavlja povećanje za više od 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Pod stavkom (tarifna glava) „razni proizvodi za ishranu“ vrijednost uvoza je iznosila oko 126 miliona KM i veća je u odnosu na prošlu godinu za oko osam posto.
– Generalno, pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora – navode iz VTKBiH.
Pogledajte koja kompanija zapošljava najviše ljudi u Bosni i Hercegovini
Dvije kompanije koje su najveći poslodavci u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku su ASA Prevent grupacija i firma Bingo, piše BiznisInfo.
Bingo je na kraju prošle godine, prema zvaničnim podacima, zapošljavao 5.605 radnika, što je za čak 1.140 više nego godinu ranije.
Prema nezvaničnim informacijama koje su nedavno objavili pojedini mediji, Bingo je u međuvremenu povećao broj zaposlenih na “više od 7 hiljada“, i time je “definitivno postao najveći privatni poslodavac u BiH”, odnosno prestigao je ASA Prevent grupaciju.
No, prema podacima koji su danas objavljeni, i ASA Prevent je u međuvremenu drastično povećao broj uposlenih i, prema svemu sudeći, i dalje zadržao prvu poziciju.
Naime, prema informaciji koju je danas objavila agencija Fena, a prenio Fokus, ASA Prevent grupacija u ovom trenutku zapošljava 7.120 uposlenika u 20 gradova širom BiH.
Broj zaposlenih u ovoj grupaciji je u proteklih manje od dvije godine povećan je za čak 56 posto.
– Samo Prevent kroz svoje članice ima 6.237 uposlenih, dok ASA Group u svojim poduzećima ima 883 zaposlenika. Ako pogledamo podatke u protekle dvije godine, Prevent je 2015. zapošljavao 4.566 uposlenika, a ASA 535 uposlenika, što znaći da je broj radnika u Grupaciji rastao za 56 posto, odnosno 2.554 novih uposlenika – ističu u ASA Prevent grupaciji.
I ASA Prevent grupacija i Bingo su u velikoj ekspanziji i konstantno upošljavaju nove radnike, i nema sumnje da će se tako nastaviti i u narednom periodu.
Prva magistrica kontrole neba u historiji Bosne i Hercegovine Lejla Nikšić za BNN - Mladi ljudi se bore za Bosnu i Hercegovinu
Lejla Nikšić rođena je u Foči, te se 1992.godine zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, sa porodicom seli u Sarajevo. Završava Drugu Gimnaziju, a kasnije i Fakultet za saobraćaj i komunikacije, smjer Zračni saobraćaj. 2012. godine dobila je stipendiju Vlade Republike Turske za nastavak školovanja na jednom od turskih Univerziteta. Lejla je magistrirala i ovom akademskom titulom postala je prva magistrica kontrole neba u historiji Bosne i Hercegovine.
Prva magistrica kontrole neba u historiji Bosne i Hercegovine odličan je primjer da mlad čovjek, entuzijasta sve može postići svojim trudom i zalaganjem.
- Ja sam bila i ostala veliki patriota. Bosna i Hercegovina ima puno pametnih i uspješnih mladih ljudi. Treba im samo dati priliku. Sistem je pogrešan kod nas. Kad bi svi radili u svojoj struci i kad bi inžinjeri saobraćaja, a ne ekonomisti i pravnici radili u sektoru saobraćaju i analogno ovome i u svim drugim sektorima, ljudi stručni upravo za tu oblast bili na tim pozicijima, sve bi bilo puno bolje - ovim riječima započinje svoju priču za portal BNN.BA, Lejla Nikšić.
Ambicija da obogati svoje znanje iz oblasti avio-saobraćaja, ovu mladu Bosanku odvele su u Tursku. Iskoristila je sve benefite dobijene stipendije, te uz veliko zalaganje svoj rad krunisala diplomom. Magistrirala je na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, na Anadolija univerzitetu u Eskišehiru, na odsjeku za Kontrolu avio-saobraćaja.
'Prvu godinu sam učila jezik pri Istanbul Univerzitetu, te nakon uspješno položenog ispita turskog jezika i dobijene diplome, u septembru 2013. godine počela sam sa svojim master programom na Anadolija Univerzitetu, Fakultetu za Astronomiju i Avijaciju' - kaže Lejla Nikšić.
Tokom razgovora, Lejla tvrdi da bosanski studenti u Turskoj su pravi primjer mladih, pametnih i uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, te naglašava: 'Skoro pa da nemamo studenta koji uspješno ne završi fakuletet koji je došao da studira. Ovdje nam je ponos reći da smo iz Bosne i Hercegovine, jer su već na nas navikli kao na vrijedne, pametne i uspješne studente'.
Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA) u oktobru prošle godine preuzela kontrolu nad nebom BiH na visini do deset hiljada metara i u ovoj oblasti rade i muškarci i žene, mada se na ovo zanimanje gleda kao na 'klasično muško'. Na to naša sagovorica kaže: 'Je li žena treba da sjedi i čeka da joj neko da diplomu, zvanje ili poziciju u nekom sektoru? Ako se potrudi sama se može izboriti za to. Protiv sam svih predrasuda o muškim i ženskim zanimanjima, i apsolutno za mene ne postoji ta podjela. Pogotovo na ako se odnosi na fakultetsko obrazovanje'.
U oblasti Kontrole zračnog saobraćaja izučava se prvenstveno podjela zračnog prostora prema uslugama koje piloti zrakoplova mogu očekivati od pružatelja kontrole zračnog saobraćaja. Podjela same kontrole na aerodromsku, prilaznu i oblasnu kontrolu. Dizajn i redizajn ruta, odnosno zračnih puteva određnog zračnog prostora, kao i samog zračnog prostora, podjela po sektorima i slično ako i procedure slijetanja i polijetanja.
'Izučavali smo proračun kapaciteta kako cijelog zračnog prostora tako i pojedinih ruta. Analiza protoka zračnog saobraćaja u određenom zračnom prostoru. Onda i dio koji se odnosi na kontrolore letenja, njihove sposonosti i ograničenja. Istraživanja kako najbolje olakšati im posao i smanjiti stres. I još jako mnogo toga. Ipak je to cijela jedna naučna grana', naglašava Lejla.
Svakodnevno hiljade mladih iz Bosne i Hercegovine pronalazi različite načine da svoju šansu za uspjeh okuša u nekoj drugoj zemlji, međutim prva magistrica kontrole neba kaže da ona o tome ne razmišlja.
'Otišla sam da bih se vratila. I svoju tezu sam pisala na temu „Analiza Zračnog Prometa u Bosni i Hercegovini“, i uprkos prijedlozima profesora da radim nešto drugo što bi mi bilo lakše, jer za ovu temu nisam imala nikakvu literaturu, ja sam insistirala da radim ipak nešto vezano konkretno za BH nebo. Jer želim da taj moj rad koristi u budućnosti sektoru Kontrole zračnog saobraćaja. Tako da se nadam i vjerujem da ću, uz Božiju pomoć, imati angažman upravo za oblasti za koju sam se školovala', kaže Lejla.
Vlasnik Sunnylanda želi graditi sportsko-rekreativni centar na Igmanu
Općina Hadžići želi ući u posao sa preduzećem Emirates koji je već vlasnik hotela Fery na Igmanu.
Naime, preduzeće Emirates želi na Velikom polju na Igmanu graditi veliki sportsko-rekreativni centar sa pratećim sadržajima zbog čega se pristupilo izradi Urbanističkog projekta “Igman – Veliko polje”.
Općina Hadžići je plan za izgradnju sportsko-rekreativnog centra na Velikom polju, kako saznaje portal BNN, poslala u Ministarstvu za prostorno uređenje Kantona Sarajevo koji treba izmijeniti prostorni plan kako bi općina pokrenula prodaju Velikog polja firmi Emirates.
U vlasništvu kompanije Emirates je i zabavni park Sunnyland na Trebeviću iznad Sarajeva. Njen vlasnik je Šeik Mohammed bin Saqr al Qasimi.
U Općinskom sudu u velikoj Kladuši danas je održana sudska prodaja Prehrambene industrije Agrokomerc, a najpovoljniji ponuđač je firma AC Food d.d. Velika Kladuša, članica AS Group, potvrđeno je za Klix.ba.
Na javnu prodaju imovine čija je vrijednost procijenjena na 21 milion KM javila su se tri ponuđača.
Firma AC Food ponudila je 4,4 miliona KM, Una Fruit Bosanska Krupa 4,2 miliona KM i Lijanovići Široki Brijeg 4,1 milion KM.
“Pobjednik je AC Food s ponuđenim iznosom od 4,4 miliona KM. Sada slijedi rok od mjesec dana kada pobjednik licitacije treba uplatiti sredstva na naš račun kako bi prodaja bila u potpunosti završena”, kazao je za Klix Ermin Mujić, direktor Agrokomerca.
AS Group je početkom ove godine, posredstvom svoje firme AC Food, već kupio trećinu postrojenja Agrokomerca. Tada je za 3,05 miliona KM kupljena tvornica stočne hrane, pogoni za preradu voća i povrća i skladišni prostor. Početkom juna AC Food je preuzeo i proizvodnju Agrokomercovog brenda Tops.
Iz kompanije AC Food već su najavljivali da imaju strateški plan za čitav Agrokomerc, te da će ga realizirati dio po dio.
Imovina Agrokomerca, koja se prodaje u fazama, proteže se na ogromnom kompleksu veličine 270 dunuma u naselju Polje u Velikoj Kladuši i podijeljena je u tri cjeline.
Prvu čine tvornice stočne hrane, pržionica kafe i prodaja voća i povrća, čiji je vlasnik odnedavno AC Food d.d. Velika Kladuša, odnosno AS Group.
Drugi dio predstavlja mesna industrija, hladnjače i skladišta, čiji vlasnik će prema svemu sudeći također postati AC Food, dok treću cjelinu sačinjavaju tvornice za proizvodnju biskvita, čokolade i kakaa, za čiju prodaju još nije pokrenut izvršni postupak
U novom tekstilnom pogonu Koteksa u Zavidovićima proizvodit će se sve vrste uniformi i zaštitne opreme, uglavnom za izvoz. Proizvodnja će početi u septembru.
U novom tekstilnom pogonu Koteksa u Zavidovićima proizvodit će se sve vrste uniformi i zaštitne opreme, uglavnom za izvoz. Proizvodnja će početi u septembru.
Tešanjska firma Koteks ubrzano priprema novi tekstilni proizvodni pogon u Zavidovićima.
Iako je početak proizvodnje bio najavljivan još u junu, ovaj dio IP Krivaja u stečaju, nekadašnji DC Stoličarka, trebao je kompletnu sanaciju i novu infrastrukturu. Kompletan pogon ima oko 3.000 kvadrata.
– Radovi su pri kraju i proizvodnja bi trebala početi do kraja septembra. U prvoj fazi bit će primljeno 50 radnika koji su proteklih mjeseci prošli teoretsku i praktičnu obuku za rad u proizvodnji. Obuka je izvedena u saradnji s Mješovitom srednjom školom iz Tešnja – rekao je Hamza Hotić, direktor proizvodnje Koteksa Tešanj, piše Dnevni avaz, prenosi BiznisInfo.
Radnici su s evidencije biroa za zapošljavanje i većim dijelom je u pitanju prvo zaposlenje. Druga faza podrazumijeva još 50 radnika.
Čavkunović kupio zgradu Krajinaputeva u Bihaću za 650.000 maraka
Kompanija Čavkunović iz Bihaća kupac je upravne zgrade preduzeća Krajinaputevi, koja se nalazi u strogom centru ovog grada, čime je okončana višegodišnja saga o prodaji ovog objekta.
Nakon što je ukupno 11 puta zgrada bezuspješno nuđena na prodaju, Čavkunović je za njenu kupovinu ponudio 650.000 KM, što je bila početna cijena, i ovu ponudu je prihvatio Odbor stečajnih povjerilaca preduzeća Krajinaputevi, ivzještavaju nezavisne.com.
Predsjednik odbora Edin Rošić izrazio je zadovljstvo time što je kupac objekta lokalna firma istakavši kako se nada da će sve preuzete obaveze biti ispunjene na vrijeme i u zadatim rokovima.
Prodajom imovine Krajinaputeva nastoje se izmiriti dugovanja ovoga nekada respektabilnog preduzeća, koja iznose oko 6,5 mil KM.
Zanimljivo je kako zgrada, koja je predmet kupoprodaje, predstavlja kulturno-istorijsku znamenitost jer je izgrađena u prvim godinama vladavine Austro-Ugarske ovim prostorima.
Prije godinu dana Vlada USK ponudila je 650.000 KM za kupovinu zgrade Krajinaputeva. Zamisao je bila da se u zgradu useli Pravni fakultet u Bihaću, koji trenutno radi u iznajmljenim prostorijama, međutim u posljednji čas se odustalo od kupovine.
Najveći dio dugovanja Krajinaputevi imaju za neplaćene poreze, te za kreditne obaveze prema bankama koje nisu vraćene. Ovo preduzeće prije rata i u prvim poslijeratnim godinama bilo je jedan od lidera u građevinskoj djelatnosti na području USK te zapošljavalo nekoliko stotina radnika.
U Sarajevu otvoren 26. maloprodajni objekat kompanije Hifa Petrol
U srijedu, 30. Avgusta 2017. godine na području općine Ilidža kompanija Hifa Petrol otvorila je svoj 26. maloprodajni objekat.
Otvorenjem 5. maloprodajnog objekta u 2017. Godini, lociranog u mjestu Osjek, općina Ilidža najuspješnija naftna kompanija u BiH u protekle dvije godine - kompanija HIFA PETROL dodatno proširuje svoju poslovnu mrežu.
"Kao što je i do sada bila praksa prilikom otvaranja benzinskih pumpi, a već je postala naša tradicija, prvih 250 kupaca je nagrađeno sa po 10 litara goriva gratis, dok smo za ostale kupce obezbijedili prigodne poklon pakete. Ovo je naša druga benzinska pumpa HIFA PETROL-a na području općine Ilidža na što smo posebno ponosni obzirom da su kupci u ovoj općini prepoznali kvalitet roba i usluga naše kompanije a rezultat toga je i otvaranje još jednog maloprodajnog objekta", riječi su zamjenika direktora gospodina Muharema Ahmetlića.
"Na ovom objektu pored najkvalitetnijeg goriva na tržištu te brendirane prodavnice roba široke potrošnje „HP SHOP“ u ponudi će uskoro biti mjenjačnica te samouslužna autopraonica. Radno vrijeme benzinske pumpe kao i svih ostalih sadržaja u njenom sklopu je od 06:00 do 22:00 sata ", ističe Ahmetlić.
Otvorenjem ove poslovne jedinice direktno je obezbijeđeno 5 novih radna mjesta, što znači da je trenutno u ovoj kompaniji uposleno ukupno 299 radnika.
Također, i ovom prilikom najavljena su nova ulaganja obzirom da su u toku adaptacije maloprodajnih objekata koji od ove godine posluju pod novih brendom "HP SHOP" i po čemu se HIFA PETROL znatno razlikuje od drugih benzinskih pumpi kao i otvaranje novih maloprodajnih objekta do kraja 2017. godine najavljuju iz ove kompanije.
Počeli radovi na izgradnji prvog hotela Hilton u BiH
Radovi na izgradnji prvog hotela Hiton u BiH, koji će se nalaziti u centru grada, u blizini sarajevske Katedrale, već su počeli. Hotel se gradi na mjestu zgrade koja je nekada bila vlasništvo poduzeća Feroelektro. Kako je ranije najavljivano bit će to ekskluzivni hotel sa garažama na četiri etaže, a vrijednost investicije je oko 10 miliona eura.
Hotel gradi turski biznismen Fatih Kol koji je prethodno isticao da će hotel zadržati vanjski autentični izgled s obzirom na to da se zgrada nalazi u zaštićenoj staroj jezgri Sarajeva, te da će unutrašnjost biti uređena na moderan način.
Njemačka i Švicarska pomažu projekat Sakupljanja otpadnih voda u Zenici
Nakon uspješne saradnje na projektu „Vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda BiH II“ Njemačka razvojna banka "KfW" je Javnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Zenica ponudio zajedničku realizaciju projekta na planu rješavanja pitanja otpadnih voda. JP „ViK“ d.o.o. Zenica je kandidovalo izgradnju glavnih gradskih kolektora i postrojenja za tretman otpadnih voda sa čime se složila Gradska uprava Zenica. Tehnički stručnjaci "KfW-a" su u novembru 2016.godine uradili presjek stanja otpadnih voda gradskog i prigradskog područja, izmjerena je količina i sastav otpadnih voda sa detaljnom hemijskom analizom i dat prijedlog tretmana. Obzirom da je u izvještaju data pozitivna ocjena prijedloga o izgradnji glavnih gradskih kolektora i postrojenja za tretman otpadnih voda Grada Zenice, "KfW" se odlučio na finansiranje sa 100%-tnim bespovratnim sredstvima.
Razvojna agencija Vlade Švicarske Konfederacije - SECO se, zahvaljujući pozitivnim iskustvima i uspješnoj saradnji na projektu „Vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda BiH II“ odlučila značajnim udjelom, takođe grant sredstvima, participirati u realizaciji projekta „Sakupljanje i tretman otpadnih voda Grada Zenica“
Projektom „Sakupljanje i tretman otpadnih voda Grada Zenica“ predviđa se nastavak izgradnje glavnih gradskih kolektora, izgradnja kolektora Drivuša- Bojin Vir, blatuškog kolektora, sanacija postojećih glavnih gradskih kolektora i izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda za 80.000 EBS čime će se osigurati ekološki i higijenski prihvatljiva odvodnja sanitarnih otpadnih voda grada Zenica.Takođe će se dodatno osigurati potpuna razdvojenost gradskih otpadnih voda i industrijskih otpadnih voda razdvajanjem gradske kanalizacione mreže od kanalizacione mreže kompleksa ArcelorMittal Zenica i Zavisnog društva Rudnik mrkog uglja "Zenica". Pored toga, oba industrijska preduzeća imaju obavezu izvršiti interni tretman svojih otpadnih voda prije konačnog ispuštanja u recipient.
Nakon što je u novembru 2016. godine potpisan Zapisnik između predstavnika KfW-a, Grada Zenice i JP „ViK“ d.o.o Zenica u kojem je jasno istaknuta misija Projekta, u martu 2017. su Grad Zenica i relevantne institucije Federacije Bosne i Hercegovine (Federalno Ministarstvo okoliša i turizma, Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za vodno područje rijeke Save i Federalna uprava za inspekcijske poslove) potpisali dokument „Sakupljanje i tretman otpadnih voda“ -Obavezivanje i akcioni plan.
Obavezivanje i Akcioni plan (OiP) opisuju aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se osigurala implementacija neophodnih mjera. U pismima upućenim Gradu Zenici Arcelor Mittal Zenica i RMU "Zenica" su se već obavezali da će poduzeti neophodne mjere i investicije za unapređenje i poboljšanje stanja vodnih objekata i upravljanje otpadnim vodama, kako bi se ispunili zakonski uslovi za ispuštanje otpadnih voda, najkasnije do 2021. godine.
Za praćenje progresa zadužena je Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Ukupni troškovi projekta su 19.266.687 EUR-a, a finasiranje je osigurano bespovratnim sredstvima koje Vlada Njemačke daje kroz KfW u iznosu 13.516.696,89 EUR-a , Vlada Švicarske kroz SECO u iznosu do 4.750.000 EUR-a i doprinosima Grada Zenice za nastavak izgradnje biciklističkih staza u iznosu 1.000.000 EUR-a i JP „ViK“ d.o.o Zenica u iznosu od 800.000 EUR-a u radnoj snazi na izvođenju građevinskih radova.
Grad Zenica je odgovoran za implementaciju i praćenje napretka projekta. U svrhu implementacije projekta Grad Zenica će u koordinaciji sa JP „ViK“ d.o.o Zenica osnovati i jedinicu za implemenataciju projekta (PIU) koja će koordinirati i pratiti sve aktivnosti, od rada konsultanta do izvođenja radova.
Na sjednici, održanoj 24.08.2017.godine, Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog Sporazuma o finansiranju između Bosne i Hercegovine i KfW-a za projekat „ Prikupljanje i tretman otpadnih voda Zenica“ koji će, putem Ministarstva finansija, uputiti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.
Krajem jula 2017. godine Gradu Zenica je, posredstvom Federalnog ministarstva finansija, na izražavanje mišljenja upućen prijedlog Sporazuma o finansiranju između Vlade Švicarske Konfederacije i Vijeća ministra BiH koji se odnosi na odobravanje finansijskog doprinosa u vidu donacije od 4.750.000 EUR-a za projekat „Sakupljanje i tertman otpadnih voda Zenica“ te se očekuje da i ova procedura uskoro bude finalizirana .
Preduslov da do realizacije ovog projekta dođe je i da ovaj projekat bude uvršten u kantonalni, a potom i u federalni Program javnih investicija za naredni period. Javno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Zenica predalo je aplikaciju za ovaj projekat i nadamo se da će i ostali sudionici u realizaciji uraditi svoj dio posla.
