Dobre vijesti iz BiH
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#77 Re: Dobre vijesti iz BiH
U Zenici smanjen broj maloljetnih prestupnika za 16 posto
Ambasadori Švicarske i Švedske u Bosni i Hercegovini te predstavnica UNICEF-a danas su se sastali sa načelnikom Zenice Husejinom Smajlovićem, koji je predstavio rezultate programa "Zaštita djece izložene u riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u BiH".
Zenica je jedna od devet općina u kojima se od 2010. godine provodi prva faza projekta na lokalnom nivou, a rezultati pokazuju da je broj maloljetnih prestupnika u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, manji za 16 posto.
Načelnik Zenice Husejin Smajlović, prisutne je upoznao sa rezultatima i akcionim planom projekta koji je proveden, te dodao kako je implementacija druge faze projekta, koja predstavlja prevenciju, vrlo značajna u postizanju novih rezultata.
"Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo postići velike rezultate i stoga je veoma bitno da nastavimo i drugu fazu projekta, a sve sa jednim ciljem, kako bi što manje djece uopće došlo u sukob sa zakonom, ali i da pomognemo onima koji su se već našli u ovom problemu", kazao je Smajlović.
U implementaciji ovog projekta unaprijeđena je i međusektorska saradnja stručnjaka koji rade sa djecom i maloljetnicima, poboljšani su uslovi za primjenu alternativnih mjera prema djeci u sukobu sa zakonom i usvojen je Protokol o saradnji između nadležnih institucija.
Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer, je istakla važnost izricanja alternativnih mjera prema djeci u sukobu sa zakonom.
"Veoma je važno da sve što radi, radi po mjeri zajednice u kojoj ima problema, da tako puštamo korijenje za proširenje alternativnih mjera. Zenica je sveobuhvatna po tim mjerama, gdje imamo i alternativne mjere i širenje korijena, ali i cilj prevencije", izjavila je Bauer.
Izricanje alternativnih mjera podrazumijeva primjenu odgojnih preporuka koje predstavljaju alternativni oblik reakcije na kriminalitet maloljetnika, čija je svrha da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnom počinitelju krivičnog djela.
Ambasador Švedske u BiH Fredrik Schiller je kazao kako je zadovoljan postignutim rezultatima te izrazio spremnost da već danas potpiše ugovor za drugu fazu projekta, koja predstavlja rad na prevenciji maloljetničke delikvencije.
"Reforma sistema maloljetničkog pravosuđa je tek jedan od uvjeta za dosljednu provedbu Konvencije UN o pravima djeteta, koja predstavlja skup globalno prihvaćenih pravila koja uključuju jednak tretman djece bez diskriminacije, i drugim pravima. S obzirom na to da su rezultati više nego zadovoljavajući, već danas sam spreman potpisati ugovor za drugu fazu u vrijednosti od 1.700.000 eura", kazao je Schiller.
Ambasadori Švicarske i Švedske u Bosni i Hercegovini te predstavnica UNICEF-a danas su se sastali sa načelnikom Zenice Husejinom Smajlovićem, koji je predstavio rezultate programa "Zaštita djece izložene u riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u BiH".
Zenica je jedna od devet općina u kojima se od 2010. godine provodi prva faza projekta na lokalnom nivou, a rezultati pokazuju da je broj maloljetnih prestupnika u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, manji za 16 posto.
Načelnik Zenice Husejin Smajlović, prisutne je upoznao sa rezultatima i akcionim planom projekta koji je proveden, te dodao kako je implementacija druge faze projekta, koja predstavlja prevenciju, vrlo značajna u postizanju novih rezultata.
"Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo postići velike rezultate i stoga je veoma bitno da nastavimo i drugu fazu projekta, a sve sa jednim ciljem, kako bi što manje djece uopće došlo u sukob sa zakonom, ali i da pomognemo onima koji su se već našli u ovom problemu", kazao je Smajlović.
U implementaciji ovog projekta unaprijeđena je i međusektorska saradnja stručnjaka koji rade sa djecom i maloljetnicima, poboljšani su uslovi za primjenu alternativnih mjera prema djeci u sukobu sa zakonom i usvojen je Protokol o saradnji između nadležnih institucija.
Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer, je istakla važnost izricanja alternativnih mjera prema djeci u sukobu sa zakonom.
"Veoma je važno da sve što radi, radi po mjeri zajednice u kojoj ima problema, da tako puštamo korijenje za proširenje alternativnih mjera. Zenica je sveobuhvatna po tim mjerama, gdje imamo i alternativne mjere i širenje korijena, ali i cilj prevencije", izjavila je Bauer.
Izricanje alternativnih mjera podrazumijeva primjenu odgojnih preporuka koje predstavljaju alternativni oblik reakcije na kriminalitet maloljetnika, čija je svrha da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnom počinitelju krivičnog djela.
Ambasador Švedske u BiH Fredrik Schiller je kazao kako je zadovoljan postignutim rezultatima te izrazio spremnost da već danas potpiše ugovor za drugu fazu projekta, koja predstavlja rad na prevenciji maloljetničke delikvencije.
"Reforma sistema maloljetničkog pravosuđa je tek jedan od uvjeta za dosljednu provedbu Konvencije UN o pravima djeteta, koja predstavlja skup globalno prihvaćenih pravila koja uključuju jednak tretman djece bez diskriminacije, i drugim pravima. S obzirom na to da su rezultati više nego zadovoljavajući, već danas sam spreman potpisati ugovor za drugu fazu u vrijednosti od 1.700.000 eura", kazao je Schiller.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#78 Re: Dobre vijesti iz BiH
Skidaju se unutarnje skele, Vijećnica ponovo u raskošnosti svoje unikatnosti
Unutrašnji radovi na obnovi dragulja arhitekture i kulturno-historijskog naslijeđa BiH - Vijećnice u završnoj su fazi i realiziraju se uprkos zimskim uvjetima i niskim temperaturama, čime ovaj nacionalni spomenik BiH ponovo pokazuje svu raskošnost svoje unikatnosti, rekao je Feni glavni arhitekt projekta obnove Muhamed Hamidović.
U završnoj fazi je postavljanje parketa u cijelom objektu, što je već učinjeno na više od 3.000 metara kvadratnih, dok je također već 98 posto oslikavanja zidova i stropova završeno. Svaka dekoracija se oslikava ručno.
"Priprema se obnavljanje ležaja za centralno stepenište, dok su ostala dva stepeništa od kamena završena. Prevazišli smo i problem kamena za centralno stepenište, pronalaskom bijelog kamena u kamenolomu u Makedoniji koji je najbliži originalu", pojasnio je Hamidović.
Već se skidaju skele s centralnog hola, a radi se na montaži ostalih elemenata - ploča i vitraža iznad glavnog vijenca, odnosno ispod kupole u centralnom holu.
"Objekt je zatvoren nakon završenih radova na stolariji. Ostalo je još nekoliko završnih radova, koji se realiziraju jer na njih ne utiču vremenski uslovi", rekao je u razgovoru za Fenu glavni arhitekt projekta obnove Muhamed Hamidović.
Očekuje da će kompletna obnova Vijećnice biti završena u predviđenom roku - do aprila 2014. godine.
Magistrica građevine koja vodi radove oslikavanja Vijećnice Maja Jerkić ističe u razgovoru za Fenu da je oslikavanje zidova i kupola centralne aule završeno, osim prizemlja gdje su završeni zidovi dopola, a ostatak će biti završen na proljeće.
"Završen je također ulazni trijem i vestibul (predulaz). Trenutno se završava oslikavanje svečane sale. Do sada završeno slikanje i restauriranje realizirano je bez problema i u skladu s rokom", naglasila je ona.
Za oslikavanje se koriste profesionalne boje za restauraciju, jer je ta grupa boja otpornija na atmosferilije i vrijeme, te duže traju.
Jerkić navodi da je riječ o velikom broju kupola koje su trebale biti oslikane - u prizemlju ih je 24, te isti broj na spratu. Na ulaznom dijelu je pet velikih kupola i vestibul - devet malih kupola, kao i sedam ispred ulaza u Vijećnicu.
Izabrane boje za oslikavanje u skladu su s autentičnim izgledom Vijećnice - tamnoplava i svijetloplava, terakot, crvena oksidna, zlatnožuta, tamnosmeđa i svijetlosmeđa, te svijetlosiva podloga.
Podsjetila je da su arhitekti projekt slikarija uradili na osnovu crteža i druge dokumentacije o Vijećnici pronađene u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, kao i na temelju rijetkih neoštećenih dijelova zidova u Vijećnici.
Crteže obrađuje i od njih pravi posebne šablone koji su matrica za oslikavanje, jer se i prije tako oslikavala Vijećnica. Potrebno joj je oko pet dana da završi svaki šablon, jer je svaka kupola različita - površinom, pandantima (četiri trokutasta dijela na koja se oslanja kupola), malterom i vrstom uzorka dekoracija.
"Šablon se koristi samo kao matrica, ali se svaka dekoracija oslikava ručno. Vijećnicu su u vrijeme kada je građena slikali dvije godine, a mi imamo rok do aprila iduće godine", kazala je Jerkić.
Obnova Vijećnice predstavlja jedan od najvećih i najzahtjevnijih projekata obnove znamenite kulturne baštine u BiH nakon rata. Pripreme za početak radova trajale su dugo, potrebno je bilo pronaći što je moguće više fotografija i dokumenata koji svjedoče o izvornom izgledu svakog pedlja zgrade.
Unutrašnji radovi na obnovi dragulja arhitekture i kulturno-historijskog naslijeđa BiH - Vijećnice u završnoj su fazi i realiziraju se uprkos zimskim uvjetima i niskim temperaturama, čime ovaj nacionalni spomenik BiH ponovo pokazuje svu raskošnost svoje unikatnosti, rekao je Feni glavni arhitekt projekta obnove Muhamed Hamidović.
U završnoj fazi je postavljanje parketa u cijelom objektu, što je već učinjeno na više od 3.000 metara kvadratnih, dok je također već 98 posto oslikavanja zidova i stropova završeno. Svaka dekoracija se oslikava ručno.
"Priprema se obnavljanje ležaja za centralno stepenište, dok su ostala dva stepeništa od kamena završena. Prevazišli smo i problem kamena za centralno stepenište, pronalaskom bijelog kamena u kamenolomu u Makedoniji koji je najbliži originalu", pojasnio je Hamidović.
Već se skidaju skele s centralnog hola, a radi se na montaži ostalih elemenata - ploča i vitraža iznad glavnog vijenca, odnosno ispod kupole u centralnom holu.
"Objekt je zatvoren nakon završenih radova na stolariji. Ostalo je još nekoliko završnih radova, koji se realiziraju jer na njih ne utiču vremenski uslovi", rekao je u razgovoru za Fenu glavni arhitekt projekta obnove Muhamed Hamidović.
Očekuje da će kompletna obnova Vijećnice biti završena u predviđenom roku - do aprila 2014. godine.
Magistrica građevine koja vodi radove oslikavanja Vijećnice Maja Jerkić ističe u razgovoru za Fenu da je oslikavanje zidova i kupola centralne aule završeno, osim prizemlja gdje su završeni zidovi dopola, a ostatak će biti završen na proljeće.
"Završen je također ulazni trijem i vestibul (predulaz). Trenutno se završava oslikavanje svečane sale. Do sada završeno slikanje i restauriranje realizirano je bez problema i u skladu s rokom", naglasila je ona.
Za oslikavanje se koriste profesionalne boje za restauraciju, jer je ta grupa boja otpornija na atmosferilije i vrijeme, te duže traju.
Jerkić navodi da je riječ o velikom broju kupola koje su trebale biti oslikane - u prizemlju ih je 24, te isti broj na spratu. Na ulaznom dijelu je pet velikih kupola i vestibul - devet malih kupola, kao i sedam ispred ulaza u Vijećnicu.
Izabrane boje za oslikavanje u skladu su s autentičnim izgledom Vijećnice - tamnoplava i svijetloplava, terakot, crvena oksidna, zlatnožuta, tamnosmeđa i svijetlosmeđa, te svijetlosiva podloga.
Podsjetila je da su arhitekti projekt slikarija uradili na osnovu crteža i druge dokumentacije o Vijećnici pronađene u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, kao i na temelju rijetkih neoštećenih dijelova zidova u Vijećnici.
Crteže obrađuje i od njih pravi posebne šablone koji su matrica za oslikavanje, jer se i prije tako oslikavala Vijećnica. Potrebno joj je oko pet dana da završi svaki šablon, jer je svaka kupola različita - površinom, pandantima (četiri trokutasta dijela na koja se oslanja kupola), malterom i vrstom uzorka dekoracija.
"Šablon se koristi samo kao matrica, ali se svaka dekoracija oslikava ručno. Vijećnicu su u vrijeme kada je građena slikali dvije godine, a mi imamo rok do aprila iduće godine", kazala je Jerkić.
Obnova Vijećnice predstavlja jedan od najvećih i najzahtjevnijih projekata obnove znamenite kulturne baštine u BiH nakon rata. Pripreme za početak radova trajale su dugo, potrebno je bilo pronaći što je moguće više fotografija i dokumenata koji svjedoče o izvornom izgledu svakog pedlja zgrade.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#80 Re: Dobre vijesti iz BiH
Postavlja se krovna konstrukcija na Isa-begov hamam
Written by Admir font size decrease font size increase font size Print E-mail
Rate this item 1 2 3 4 5 (3 votes)
Radovi na obnovi Isa-begovog hamama, najstarijeg gradskog turskog kupatila u Sarajevu, realiziraju se predviđenom dinamikom. U toku je postavljanje krovne konstrukcije, kao i vanjski i unutrašnji građevinski i zidarski radovi koji se mogu izvoditi i po nižim temperaturama zraka - potvrdio je direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović.
Izvođač radova je turska firma "Erbu", dok se obnova ovog nacionalnog spomenika BiH realizira pod okriljem Vakufske direkcije Sarajevo.
Zajimović je potvrdio da će grubi građevinski radovi biti obustavljeni s prvim višim minusima i snijegom te će biti nastavljeni na proljeće.
U trodnevnoj posjeti objektu i Vakufskoj direkciji Sarajevo boravili su predstavnici Direkcije za vakufe Republike Turske koja i finansira obnovu hamama. Riječ je o redovnom mjesečnom obilasku gradilišta i analizi dinamike radova.
„U ovoj su direkciji zadovoljni brzinom i načinom izvođenja radova koji bi trebali, po sadašnjoj procjeni, biti završeni krajem augusta ili početkom septembra iduće godine“, kazao je Zajimović.
Također je podvukao da je Vakufska direkcija Sarajevo izabrala firmu "Bišina" iz Mostara za vršenje nadzora radova, što je određeno zakonom radi budućeg tehničkog prijema objekta.
Prema projektu obnove, dio hamama ostat će u okviru objekta, ali će njegov lijevi i desni dio biti pretvoren u hotel.
Objekt je smješten na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove će biti ostavljena izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hotel će raspolagati s 19 soba i dva apartmana i bit će dat u zakup. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.
Vakufska direkcija Turske za ovaj je projekt izdvojila oko dva miliona i 600.000 KM.
Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.
Građena u orijentalnom stilu, prema planovima arhitekte Vancaša, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.
Written by Admir font size decrease font size increase font size Print E-mail
Rate this item 1 2 3 4 5 (3 votes)
Radovi na obnovi Isa-begovog hamama, najstarijeg gradskog turskog kupatila u Sarajevu, realiziraju se predviđenom dinamikom. U toku je postavljanje krovne konstrukcije, kao i vanjski i unutrašnji građevinski i zidarski radovi koji se mogu izvoditi i po nižim temperaturama zraka - potvrdio je direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović.
Izvođač radova je turska firma "Erbu", dok se obnova ovog nacionalnog spomenika BiH realizira pod okriljem Vakufske direkcije Sarajevo.
Zajimović je potvrdio da će grubi građevinski radovi biti obustavljeni s prvim višim minusima i snijegom te će biti nastavljeni na proljeće.
U trodnevnoj posjeti objektu i Vakufskoj direkciji Sarajevo boravili su predstavnici Direkcije za vakufe Republike Turske koja i finansira obnovu hamama. Riječ je o redovnom mjesečnom obilasku gradilišta i analizi dinamike radova.
„U ovoj su direkciji zadovoljni brzinom i načinom izvođenja radova koji bi trebali, po sadašnjoj procjeni, biti završeni krajem augusta ili početkom septembra iduće godine“, kazao je Zajimović.
Također je podvukao da je Vakufska direkcija Sarajevo izabrala firmu "Bišina" iz Mostara za vršenje nadzora radova, što je određeno zakonom radi budućeg tehničkog prijema objekta.
Prema projektu obnove, dio hamama ostat će u okviru objekta, ali će njegov lijevi i desni dio biti pretvoren u hotel.
Objekt je smješten na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove će biti ostavljena izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hotel će raspolagati s 19 soba i dva apartmana i bit će dat u zakup. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.
Vakufska direkcija Turske za ovaj je projekt izdvojila oko dva miliona i 600.000 KM.
Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.
Građena u orijentalnom stilu, prema planovima arhitekte Vancaša, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#81 Re: Dobre vijesti iz BiH
Bokser bosanskohercegovačkog porijekla, 34-godišnji Adnan Ćatić alias Felix Sturm večeras je povratio titulu svjetskog prvaka, ovaj put u IBF verziji, javlja Anadolu Agency (AA).
On je, kao izazivač, u meču u Porsche Areni u Stuttgartu nokautom u drugoj rundi savladao 31-godišnjeg Britanca Darrena Barkera.
Ćatića, koji boksuje pod Njemačkom zastavom, bodrilo je skoro 7.000 Bosanaca i Hercegovaca koji su se okupili u dvorani u Stuttgartu. Njegov nastup je bio toliko uvjerljiv da je Barkerov tim morao baciti peškir u ring kao znak predaje.
Ćatić je nakon pobjede rekao da je ''Bosna i Hercegovina uvijek bila šampion i da će to uvijek i biti''.
''Ovakve navijače nema niko na svijetu. Hvala vam od srca'', rekao je Ćatić navijačima koji su pjevali ''Bosnom behar probeharao''.
Ćatić je bivši WBA šampion srednje kategorije. Do sada je u tri navrata bio svjetski šampion, i to 2003., 2006. i 2007. godine.
Ovo je Ćatićeva 39 pobjeda, od čega 18 nakautom, u ukupno 45 mečeva koje je boksovao u profesionalnoj karijeri.
Radiosarajevo.ba
On je, kao izazivač, u meču u Porsche Areni u Stuttgartu nokautom u drugoj rundi savladao 31-godišnjeg Britanca Darrena Barkera.
Ćatića, koji boksuje pod Njemačkom zastavom, bodrilo je skoro 7.000 Bosanaca i Hercegovaca koji su se okupili u dvorani u Stuttgartu. Njegov nastup je bio toliko uvjerljiv da je Barkerov tim morao baciti peškir u ring kao znak predaje.
Ćatić je nakon pobjede rekao da je ''Bosna i Hercegovina uvijek bila šampion i da će to uvijek i biti''.
''Ovakve navijače nema niko na svijetu. Hvala vam od srca'', rekao je Ćatić navijačima koji su pjevali ''Bosnom behar probeharao''.
Ćatić je bivši WBA šampion srednje kategorije. Do sada je u tri navrata bio svjetski šampion, i to 2003., 2006. i 2007. godine.
Ovo je Ćatićeva 39 pobjeda, od čega 18 nakautom, u ukupno 45 mečeva koje je boksovao u profesionalnoj karijeri.
Radiosarajevo.ba
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#83 Re: Dobre vijesti iz BiH
VISPAKOVA ZLATNA DŽEZVA U AUSTRIJSKOM LANCU SUPERMARKETA “ZIELPUNKT”
Friday, 13 December 2013 10:37
Zlatna džezva – prava bosanska kafa, se našla među 91. proizvodom “Etno asortimana” u okviru novog koncepta austrijskog lanca supermarketa “Zielpunkt”.
Sjedište lanca supermarketa “Zielpunkt” je u Beču. Sa 260 filijalal koje se pretežno nalaze u istočnoj Austriji i 2.800 uposlenih, “Zielpunkt” je jedan od najvećih poslodavaca među austrijskim trgovačkim lancima.
Friday, 13 December 2013 10:37
Zlatna džezva – prava bosanska kafa, se našla među 91. proizvodom “Etno asortimana” u okviru novog koncepta austrijskog lanca supermarketa “Zielpunkt”.
Sjedište lanca supermarketa “Zielpunkt” je u Beču. Sa 260 filijalal koje se pretežno nalaze u istočnoj Austriji i 2.800 uposlenih, “Zielpunkt” je jedan od najvećih poslodavaca među austrijskim trgovačkim lancima.
-
Havatar
- Posts: 14696
- Joined: 20/06/2013 13:56
- Location: na hajr
#84 Re: Dobre vijesti iz BiH
U Mostaru dodijeljena prva idžazetnama hafizu Kur'ana
Na svečanosti u povodu druge godišnjice rada Centra za učenje Kur'ana, mladom hafizu Azizu Makanu večeras je u Mostaru dodijeljena prva idžezetnama u Bosni i Hercgeovini.
"Idžazetnama je dokument koji ima svoj historjiski slijed preko najmeritornijih autoriteta kroz povijest sve do vjerovjesnika Muhammeda a.s.", na svečanosti je pojasnio prof. dr. Šošić, redovni profesor na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu.
Idžazetnamu hafizu Makanu uručio je njegov muhafiz kura hafiz Armin Abaza pod čijim mentorstvom je Makan, po dva rivajeta, naučio Kur'an napamet. Ova tradicija je u BiH bila uobičajena prilikom svečanosti proglašenja novog hafiza, no u bosanskohercegovačkoj historijografiji, u kojoj se mnogo toga podrazumijevalo, o ovom običaj nije se sačuvao pisani trag. Tako da se ne zna kada je posljednji put sličan dokument uručen nekom na tlu BiH.
Poslije Sarajeva, Mostar je imao najviše hafiza, a oni su obavljali razne društvene funkcije. Većina ih je obavljala imamske poslove. Međutim bilo ih je i gradonačelnika, političara, profesora, pa čak i novinara.
Hafiz Aziz Makan rođen je u Konjicu. Završio je Karađoz-begov medresu. Želja mu je bila da prije studija zavši započeto učenje Kur'ana napamet. U svojstvu svjedoka idžazetnamu su potpisali i kura hafiz prof.dr. Dževad Šošić i mostarski muftija Seid ef. Smajkić.
Na svečanosti u povodu druge godišnjice rada Centra za učenje Kur'ana, mladom hafizu Azizu Makanu večeras je u Mostaru dodijeljena prva idžezetnama u Bosni i Hercgeovini.
"Idžazetnama je dokument koji ima svoj historjiski slijed preko najmeritornijih autoriteta kroz povijest sve do vjerovjesnika Muhammeda a.s.", na svečanosti je pojasnio prof. dr. Šošić, redovni profesor na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu.
Idžazetnamu hafizu Makanu uručio je njegov muhafiz kura hafiz Armin Abaza pod čijim mentorstvom je Makan, po dva rivajeta, naučio Kur'an napamet. Ova tradicija je u BiH bila uobičajena prilikom svečanosti proglašenja novog hafiza, no u bosanskohercegovačkoj historijografiji, u kojoj se mnogo toga podrazumijevalo, o ovom običaj nije se sačuvao pisani trag. Tako da se ne zna kada je posljednji put sličan dokument uručen nekom na tlu BiH.
Poslije Sarajeva, Mostar je imao najviše hafiza, a oni su obavljali razne društvene funkcije. Većina ih je obavljala imamske poslove. Međutim bilo ih je i gradonačelnika, političara, profesora, pa čak i novinara.
Hafiz Aziz Makan rođen je u Konjicu. Završio je Karađoz-begov medresu. Želja mu je bila da prije studija zavši započeto učenje Kur'ana napamet. U svojstvu svjedoka idžazetnamu su potpisali i kura hafiz prof.dr. Dževad Šošić i mostarski muftija Seid ef. Smajkić.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#86 Re: Dobre vijesti iz BiH
KCUS: Otvoren novi operacioni blok s 11 savremenih operacionih sala
U KCUS-u je, na etažama 06 i 07 Centralnog medicinskog bloka (CMB), otvoreno 11 novih operacionih sala.
U martu 2012. godine počeli su radovi na izgradnji operacionog bloka. Blok je izgrađen na projektnoj površini od 5.000 kvadratnih metara i u četiri funkcionalne sredine.
Svečanost je počela petominutnim filmom Ademira Kenovića o KCUS-u i nastupom ženskog hora Allegro, nakon čega se prisutnima obratio generalni direktor KCUS-a, Damir Aganović.
Vrijednost projekta izgradnje iznosila je 9.317.01,43 KM sa PDV-om, a izgrađeno je 11 savremeno opremljenih operacionih sala. Tu je i 19 kreveta intenzivne njege i soba za oporavak sa 11 kreveta, od čega je osam sa krevetima i tri prostora za smještaj pacijenata na operacionim pločama.
Na sedmoj etaži nalaze se kancelarijski prostori Klinike za anesteziologiju, ulaz za osoblje, sanitarni propusnici, garderobe, čekaonice, dnevni boravak, kao i prostori za tehničku opremu.
Aganović je demonstrirao i video vezu sa operacionom salom i multimedijalnom dvoranom te endoskopskom kamerom koja se koristi pri operaciji. Ovaj način direktne komunikacije sale i dvorane, trebao bi znatno unaprijediti, kako operacije, tako i obrazovanje studenata.
Novi operacioni blok bi punim kapacitetom trebao krenuti sa radom već u januaru naredne godine.
Posljednjih mjeseci intenzivno se radi i na osposobljavanju novih prostora radi preseljenja klinika, kako onih koje su sada smještene u dotrajalim zgradama, tako i onih koje se nalaze izvan kruga KCUS-a
U KCUS-u je, na etažama 06 i 07 Centralnog medicinskog bloka (CMB), otvoreno 11 novih operacionih sala.
U martu 2012. godine počeli su radovi na izgradnji operacionog bloka. Blok je izgrađen na projektnoj površini od 5.000 kvadratnih metara i u četiri funkcionalne sredine.
Svečanost je počela petominutnim filmom Ademira Kenovića o KCUS-u i nastupom ženskog hora Allegro, nakon čega se prisutnima obratio generalni direktor KCUS-a, Damir Aganović.
Vrijednost projekta izgradnje iznosila je 9.317.01,43 KM sa PDV-om, a izgrađeno je 11 savremeno opremljenih operacionih sala. Tu je i 19 kreveta intenzivne njege i soba za oporavak sa 11 kreveta, od čega je osam sa krevetima i tri prostora za smještaj pacijenata na operacionim pločama.
Na sedmoj etaži nalaze se kancelarijski prostori Klinike za anesteziologiju, ulaz za osoblje, sanitarni propusnici, garderobe, čekaonice, dnevni boravak, kao i prostori za tehničku opremu.
Aganović je demonstrirao i video vezu sa operacionom salom i multimedijalnom dvoranom te endoskopskom kamerom koja se koristi pri operaciji. Ovaj način direktne komunikacije sale i dvorane, trebao bi znatno unaprijediti, kako operacije, tako i obrazovanje studenata.
Novi operacioni blok bi punim kapacitetom trebao krenuti sa radom već u januaru naredne godine.
Posljednjih mjeseci intenzivno se radi i na osposobljavanju novih prostora radi preseljenja klinika, kako onih koje su sada smještene u dotrajalim zgradama, tako i onih koje se nalaze izvan kruga KCUS-a
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#87 Re: Dobre vijesti iz BiH
Izvoz BiH veći za šest posto
Autor I. H. 1 hour ago in BiH
Bosna i Hercegovina je u periodu januar-novembar ove godine ostvarila izvoz od sedam milijardi i 703 miliona KM, što je za šest posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 879 miliona KM, što je manje za 1,6 posto.
Agencija za statistiku BiH danas je objavila da je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 176 miliona KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio jednu milijardu i 200 miliona KM, što je za 2,3 posto manje nego u istom periodu 2012. godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 529 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78,5 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio pet milijardi i 714 miliona KM što je za 7,6 posto više nego u istom periodu 2012. godine, dok je uvoz iznosio osam milijardi i 340 miliona KM, što je za 2,9 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 68,5 posto.
Autor I. H. 1 hour ago in BiH
Bosna i Hercegovina je u periodu januar-novembar ove godine ostvarila izvoz od sedam milijardi i 703 miliona KM, što je za šest posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 879 miliona KM, što je manje za 1,6 posto.
Agencija za statistiku BiH danas je objavila da je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 176 miliona KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio jednu milijardu i 200 miliona KM, što je za 2,3 posto manje nego u istom periodu 2012. godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 529 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78,5 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio pet milijardi i 714 miliona KM što je za 7,6 posto više nego u istom periodu 2012. godine, dok je uvoz iznosio osam milijardi i 340 miliona KM, što je za 2,9 posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 68,5 posto.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#88 Re: Dobre vijesti iz BiH
Energoinvest dobio posao u Albaniji vrijedan blizu 29 miliona eura
Ugovor vrijedan blizu 29 miliona eura između Energoinvesta d.d. Sarajevo i Elektroprenosa Albanije (OST) potpisan je tokom ovog vikenda u Prizrenu. Riječ je o ugovoru koji se odnosi na izgradnju dalekovoda na liniji Tirana – Morina, naponske jačine 400 kV.
Uz delegacije potpisnika, koje su predvodili direktor Energoinvesta Enes Čengić i direktor OST Albanije Engjëll Zeqo, ceremoniji potpisivanja su prisustvovali i Fadil Ismajli, ministar ekonomskog razvoja Kosova, Damjan Gjiknuri, ministar energije i industrije Albanije, Naim Bejtullahu, direktor Elektroprenosa Kosova, te predstavnici Njemačke razvojne banke (KfW), koja i finansira ovaj projekat.
Izrada na dalekovodnoj mreži Tirana – Morina umnogome će ojačati elektroenergetsku mrežu Albanije, Kosova, kao i čitave regije. Zanimljivo je da je za mjesto potpisa izabran Prizren, zbog svoje historijske uloge, kako bi se podsjetilo na borbu balkanskih naroda protiv politike imperijalnih sila za vlastitu nacionalnu državu. Regionalno uvezivanje na ovom projektu govori da se na prostoru jugoistočne Evrope itekako može raditi zajedno, te za potrebe privreda ovih zemalja izvlačiti najbolje od regionalnih kompanija, gdje je Energoinvest svoje mjesto i ugled gradio decenijama, saopćeno je iz ovog preduzeća.
"Mi u regiji moramo biti aktivniji. Samo ukoliko na taj način budemo promatrali sada novu šansu i nametnutu okolnost, moći ćemo izvući iz toga određenu korist i za naše ekonomije i građane. Regionalnu saradnju, dobijene projekte i pružene mogućnosti, naročito sada kada je Hrvatska ušla u EU, a od ranije je tu Slovenija, nismo iskoristili. Prilika za regionalnu saradnju je mnogo i samo je na nama hoćemo li ih iskoristiti uključujući i povlačenje posebnih IPA sredstava, što također nismo iskoristili na pravi način. Regionalni gospodarski razvoj je neizostavan primjer integracija i napretka, te nam ovi ugovori u Albaniji i na Kosovu potvrđuju da itekako možemo uspješno raditi najzahtjevnije projekte u interesu naših privreda i zemlja", izjavio je Čengić.
Istaknuta je važnost da i politika prati privredu i da se, shodno tome, definiraju regionalne razvojne politike, koje bi nudile riješenje omogućujući svim zemljama regije da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih građana. Zemlje jugoistočne Evrope i Balkana su manje i srednje zemlje koje se mogu učinkovito razvijati uključivanjem u regionalne ekonomske integracije.
Energoinvest će ovaj projekat raditi po sistemu "ključ u ruke" (turn-key project), što znači da ova kompanija izvodi projektovanje, nabavku opreme, isporuku, izvođenje radova, ispitivanje i puštanje pod napon. Rok za izvršenje ovog posla je 24 mjeseca.
Ovo nije prvi projekat koji naša kompanija realizuje u Albaniji. Naime, u januaru ove godine smo za istog naručioca posla ugovorili izgradnju dalekovoda 110 kV i rekonstrukcija pet trafostanica (South Albanija/Lot 2), u vrijednosti oko 30 miliona eura, što znači da samo u Albaniji Energoinvest radi na ugovorenim poslovima vrijednim skoro 60 miliona eura. Dobijanjem poslova poput ovog u Albaniji, Energoinvest pokazuje da ima potencijal i šansu da se razvija u modernu kompaniju, bez obzira na žestoku konkurenciju na svjetskom tržištu, saopćeno je iz Energoinvesta.
Ugovor vrijedan blizu 29 miliona eura između Energoinvesta d.d. Sarajevo i Elektroprenosa Albanije (OST) potpisan je tokom ovog vikenda u Prizrenu. Riječ je o ugovoru koji se odnosi na izgradnju dalekovoda na liniji Tirana – Morina, naponske jačine 400 kV.
Uz delegacije potpisnika, koje su predvodili direktor Energoinvesta Enes Čengić i direktor OST Albanije Engjëll Zeqo, ceremoniji potpisivanja su prisustvovali i Fadil Ismajli, ministar ekonomskog razvoja Kosova, Damjan Gjiknuri, ministar energije i industrije Albanije, Naim Bejtullahu, direktor Elektroprenosa Kosova, te predstavnici Njemačke razvojne banke (KfW), koja i finansira ovaj projekat.
Izrada na dalekovodnoj mreži Tirana – Morina umnogome će ojačati elektroenergetsku mrežu Albanije, Kosova, kao i čitave regije. Zanimljivo je da je za mjesto potpisa izabran Prizren, zbog svoje historijske uloge, kako bi se podsjetilo na borbu balkanskih naroda protiv politike imperijalnih sila za vlastitu nacionalnu državu. Regionalno uvezivanje na ovom projektu govori da se na prostoru jugoistočne Evrope itekako može raditi zajedno, te za potrebe privreda ovih zemalja izvlačiti najbolje od regionalnih kompanija, gdje je Energoinvest svoje mjesto i ugled gradio decenijama, saopćeno je iz ovog preduzeća.
"Mi u regiji moramo biti aktivniji. Samo ukoliko na taj način budemo promatrali sada novu šansu i nametnutu okolnost, moći ćemo izvući iz toga određenu korist i za naše ekonomije i građane. Regionalnu saradnju, dobijene projekte i pružene mogućnosti, naročito sada kada je Hrvatska ušla u EU, a od ranije je tu Slovenija, nismo iskoristili. Prilika za regionalnu saradnju je mnogo i samo je na nama hoćemo li ih iskoristiti uključujući i povlačenje posebnih IPA sredstava, što također nismo iskoristili na pravi način. Regionalni gospodarski razvoj je neizostavan primjer integracija i napretka, te nam ovi ugovori u Albaniji i na Kosovu potvrđuju da itekako možemo uspješno raditi najzahtjevnije projekte u interesu naših privreda i zemlja", izjavio je Čengić.
Istaknuta je važnost da i politika prati privredu i da se, shodno tome, definiraju regionalne razvojne politike, koje bi nudile riješenje omogućujući svim zemljama regije da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih građana. Zemlje jugoistočne Evrope i Balkana su manje i srednje zemlje koje se mogu učinkovito razvijati uključivanjem u regionalne ekonomske integracije.
Energoinvest će ovaj projekat raditi po sistemu "ključ u ruke" (turn-key project), što znači da ova kompanija izvodi projektovanje, nabavku opreme, isporuku, izvođenje radova, ispitivanje i puštanje pod napon. Rok za izvršenje ovog posla je 24 mjeseca.
Ovo nije prvi projekat koji naša kompanija realizuje u Albaniji. Naime, u januaru ove godine smo za istog naručioca posla ugovorili izgradnju dalekovoda 110 kV i rekonstrukcija pet trafostanica (South Albanija/Lot 2), u vrijednosti oko 30 miliona eura, što znači da samo u Albaniji Energoinvest radi na ugovorenim poslovima vrijednim skoro 60 miliona eura. Dobijanjem poslova poput ovog u Albaniji, Energoinvest pokazuje da ima potencijal i šansu da se razvija u modernu kompaniju, bez obzira na žestoku konkurenciju na svjetskom tržištu, saopćeno je iz Energoinvesta.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#89 Re: Dobre vijesti iz BiH
EPBiH: Rekordna proizvodnja električne energije od 1990. do danas
JP Elektroprivreda BiH (EPBiH) d.d. Sarajevo jučer je ostvarila rekordnu proizvodnju električne energije od 1990. godine.
Proizvodnja se odnosi na iste proizvodne kapacitete kao iz 1990. godine, saopćeno je iz EPBiH.
Ukupno je proizvedno 7.310 GWh, a očekivanja su da će na kraju godine biti ostvarena količina oko 7.450 GWh.
"Iza ovakvih rezultata su uposlenici Elektroprivrede BiH i zaslužuju čestitke. Ostvariti rekordnu proizvodnju električne energije u protekle 23 godine, bilo je moguće zahvaljujući stručnosti i odgovornosti naših uposlenika iskazanim kroz rukovođenje, adekvatno planiranje i održavanje proizvodnih kapaciteta na visokom nivou pogonske spremnosti i raspoloživosti. Ova 2013. godina bila je godina investicija Elektroprivrede BiH u rudnike Koncerna i godina u kojoj smo ostvarili značajan napredak u procesu priprema za početak izgradnje novih objekata. Vjerujem da ćemo uz rekord u proizvodnji, ovu godinu okončati i sa drugim rekordima", izjavio je generalni direktor Elvedin Grabovica.
U veoma kratkom periodu, ovo je drugi rekord u proizvodnji Elektroprivrede BiH.
Predhodno je najveća godišnja proizvodnja od 1990. godine, ostvarena 2011. u količini 7.258 GWh.
JP Elektroprivreda BiH (EPBiH) d.d. Sarajevo jučer je ostvarila rekordnu proizvodnju električne energije od 1990. godine.
Proizvodnja se odnosi na iste proizvodne kapacitete kao iz 1990. godine, saopćeno je iz EPBiH.
Ukupno je proizvedno 7.310 GWh, a očekivanja su da će na kraju godine biti ostvarena količina oko 7.450 GWh.
"Iza ovakvih rezultata su uposlenici Elektroprivrede BiH i zaslužuju čestitke. Ostvariti rekordnu proizvodnju električne energije u protekle 23 godine, bilo je moguće zahvaljujući stručnosti i odgovornosti naših uposlenika iskazanim kroz rukovođenje, adekvatno planiranje i održavanje proizvodnih kapaciteta na visokom nivou pogonske spremnosti i raspoloživosti. Ova 2013. godina bila je godina investicija Elektroprivrede BiH u rudnike Koncerna i godina u kojoj smo ostvarili značajan napredak u procesu priprema za početak izgradnje novih objekata. Vjerujem da ćemo uz rekord u proizvodnji, ovu godinu okončati i sa drugim rekordima", izjavio je generalni direktor Elvedin Grabovica.
U veoma kratkom periodu, ovo je drugi rekord u proizvodnji Elektroprivrede BiH.
Predhodno je najveća godišnja proizvodnja od 1990. godine, ostvarena 2011. u količini 7.258 GWh.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#90 Re: Dobre vijesti iz BiH
Za šest mjeseci u Srbiju plasirano skoro 100 tona Bosanskog lokuma
Drugo poslovno polugodište prehrambene kompanije Klas d.d. Sarajevo obilježio je, između ostalog, odličan izvozni rezultat Bosanskog lokuma na srbijanskom tržištu.
Za samo šest mjeseci u susjednu Srbiju plasirano je skoro 100 tona ove tradicionalne bosanskohercegovačke slastice, a sudeći prema reakcijama tamošnjih potrošača obim prodaje lokuma bi u 2014. godini mogao biti još veći.
"Novi distributer Bosanskog lokuma za srbijansko tržište organizirao je degustacije u većim gradovima, te zabilježio pozitivne reakcije kupaca za kvalitet proizvoda. Potrošačima su se svidjela sva tri okusa lokuma (classic, orah i čokolada/kokos), a mnogi su ga povezivali s tradicionalnim domaćim slasticama koje su pripremale njihove majke. U tome i jeste njegova posebna čar. Ohrabrujući je rezultat plasirati za šest mjeseci skoro 100 tona čajnog peciva na tržište koje je preplavljeno šarolikom ponudom, prvenstveno, domaćih konditorskih proizvoda. Bosanski lokum se trenutno u Srbiji može pronaći u objektima Mercator, Delhaize i Idea", rekao je Haris Kuskunović, direktor Klasa.
Prehrambene navike potrošača se mijenjaju - sve više se vodi računa o zdravoj i kvalitetnoj ishrani. A kvalitet lokuma, kao i ostalih proizvoda Klasa, garantiraju tradicija duga 111 godina, iskusni tehnolozi, savremena tehnologija i međunarodno priznati standardi upravljanja kvalitetom (ISO, HACCP i Halal). Zahvaljujući svemu tome, prodaja lokuma na domaćem tržištu kontinuirano raste. Zanimljivo je da je za kratko vrijeme svoje mjesto na tržištu BiH našao i Zlatni lokum, kao premium proizvod.
Prehrambena kompanija Klas d.d. Sarajevo je u ovom dijelu Evrope prvi i jedini industrijski proizvođač lokuma prema originalnoj orijentalnoj recepturi. Još prije više od 40 godina tehnolozi Klasa su iz kulinarske tradicije "posudili" crtice za recept Bosanskog lokuma, kako bi sladokusci širom svijeta mogli uživati u originalnom čajnom pecivu. Danas je Bosanski lokum, zahvaljujući Klasu, prepoznatljiv, ne samo u BiH i zemljama regiona, nego i širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Australije.
Drugo poslovno polugodište prehrambene kompanije Klas d.d. Sarajevo obilježio je, između ostalog, odličan izvozni rezultat Bosanskog lokuma na srbijanskom tržištu.
Za samo šest mjeseci u susjednu Srbiju plasirano je skoro 100 tona ove tradicionalne bosanskohercegovačke slastice, a sudeći prema reakcijama tamošnjih potrošača obim prodaje lokuma bi u 2014. godini mogao biti još veći.
"Novi distributer Bosanskog lokuma za srbijansko tržište organizirao je degustacije u većim gradovima, te zabilježio pozitivne reakcije kupaca za kvalitet proizvoda. Potrošačima su se svidjela sva tri okusa lokuma (classic, orah i čokolada/kokos), a mnogi su ga povezivali s tradicionalnim domaćim slasticama koje su pripremale njihove majke. U tome i jeste njegova posebna čar. Ohrabrujući je rezultat plasirati za šest mjeseci skoro 100 tona čajnog peciva na tržište koje je preplavljeno šarolikom ponudom, prvenstveno, domaćih konditorskih proizvoda. Bosanski lokum se trenutno u Srbiji može pronaći u objektima Mercator, Delhaize i Idea", rekao je Haris Kuskunović, direktor Klasa.
Prehrambene navike potrošača se mijenjaju - sve više se vodi računa o zdravoj i kvalitetnoj ishrani. A kvalitet lokuma, kao i ostalih proizvoda Klasa, garantiraju tradicija duga 111 godina, iskusni tehnolozi, savremena tehnologija i međunarodno priznati standardi upravljanja kvalitetom (ISO, HACCP i Halal). Zahvaljujući svemu tome, prodaja lokuma na domaćem tržištu kontinuirano raste. Zanimljivo je da je za kratko vrijeme svoje mjesto na tržištu BiH našao i Zlatni lokum, kao premium proizvod.
Prehrambena kompanija Klas d.d. Sarajevo je u ovom dijelu Evrope prvi i jedini industrijski proizvođač lokuma prema originalnoj orijentalnoj recepturi. Još prije više od 40 godina tehnolozi Klasa su iz kulinarske tradicije "posudili" crtice za recept Bosanskog lokuma, kako bi sladokusci širom svijeta mogli uživati u originalnom čajnom pecivu. Danas je Bosanski lokum, zahvaljujući Klasu, prepoznatljiv, ne samo u BiH i zemljama regiona, nego i širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Australije.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#91 Re: Dobre vijesti iz BiH
Početak velikog uspjeha Unis Pretisa
I pored svih teškoća koje ih prate u zadnjih 12 mjeseci, pored niza štrajkova koji uzdrmavaju ovo privredno društvo, započeti projekat rekonstrukcije i modernizacije pogona za termičku obradu metala Unis Pretisa se privodi kraju.
Naime, 29. i 30. decembra izvršene su probe u jamskim pećima za postupke cementacije i kalenja u zaštitnoj atmosferi. Po riječima prof. dr. Jusufa Durakovića, dobijeni parametri su odlični, te treba nastaviti sa probama i na postupcima nitriranja, karbonitriranja i nitrokarboriranja. Slijedi nastavak aktivnosti za puštanje u rad i vakuum postrojenja za termičku obradu metala, čime bi se planirani program pogona za termičku obradu metala kompletirao.
Ovim je stvorena mogućnost da se kreditna sredstva, koja su angažovana za rekonstrukciju i modernizaciju ovog pogona, kvalitetno servisiraju kroz maksimalnu uposlenost ovog pogona.
Napominjemo da se radi o najkompletnijem i najkvalitetnijem pogonu za termičku obradu metala u regionu.
Od naših sadašnjih i budućih komitenata dobijamo kako veliki broj upita i zahtjeva za ponude, tako i direktne narudžbe.
Ovaj projekat je doveden do kraja uz veliko zalaganje uposlenika Društva, a najveći doprinos dali su Ekrem Halač, Mufid Zukić, Halid Piknjač i Arnel Mandžuka.
Po izjavi menadžmenta ovoga Društva, pokretanjem proizvodnje u ovom pogonu se stvraju mogućnosti da firma Unis Pretis d.o.o. posluje pozitivno te krene i u razvoj sa nekim drugim projektima.
Rukovodilac ovog pogona Ekrem Hala ne krije oduševljenje i zadovoljstvo postignutim rezultatima. Optimista je da će ovaj pogon vrlo brzo krenuti sa radom u punom kapacitetu.
I pored svih teškoća koje ih prate u zadnjih 12 mjeseci, pored niza štrajkova koji uzdrmavaju ovo privredno društvo, započeti projekat rekonstrukcije i modernizacije pogona za termičku obradu metala Unis Pretisa se privodi kraju.
Naime, 29. i 30. decembra izvršene su probe u jamskim pećima za postupke cementacije i kalenja u zaštitnoj atmosferi. Po riječima prof. dr. Jusufa Durakovića, dobijeni parametri su odlični, te treba nastaviti sa probama i na postupcima nitriranja, karbonitriranja i nitrokarboriranja. Slijedi nastavak aktivnosti za puštanje u rad i vakuum postrojenja za termičku obradu metala, čime bi se planirani program pogona za termičku obradu metala kompletirao.
Ovim je stvorena mogućnost da se kreditna sredstva, koja su angažovana za rekonstrukciju i modernizaciju ovog pogona, kvalitetno servisiraju kroz maksimalnu uposlenost ovog pogona.
Napominjemo da se radi o najkompletnijem i najkvalitetnijem pogonu za termičku obradu metala u regionu.
Od naših sadašnjih i budućih komitenata dobijamo kako veliki broj upita i zahtjeva za ponude, tako i direktne narudžbe.
Ovaj projekat je doveden do kraja uz veliko zalaganje uposlenika Društva, a najveći doprinos dali su Ekrem Halač, Mufid Zukić, Halid Piknjač i Arnel Mandžuka.
Po izjavi menadžmenta ovoga Društva, pokretanjem proizvodnje u ovom pogonu se stvraju mogućnosti da firma Unis Pretis d.o.o. posluje pozitivno te krene i u razvoj sa nekim drugim projektima.
Rukovodilac ovog pogona Ekrem Hala ne krije oduševljenje i zadovoljstvo postignutim rezultatima. Optimista je da će ovaj pogon vrlo brzo krenuti sa radom u punom kapacitetu.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#92 Re: Dobre vijesti iz BiH
2013. godina - godina uspjeha za firme namjenske industrije -
Pretis dogovorio milionske poslove
Autor A. H. Prije 22 sati 52 minuta
Namjenska industrija u BiH doživljava preporod. Proizvodnja je utrostručena, kao i izvoz. Povjerenje starih kupaca je vraćeno.
Vlada F BiH i američka korporacija Howel Machine nedavno su potpisale memorandum kojim je osigurana desetogodišnja saradnja domaćih firmi namjenske industrije i američke kompanije. Posjetili smo jednu od firmi koja doživljava novi procvat.
Pretis dogovorio milionske poslove
Autor A. H. Prije 22 sati 52 minuta
Namjenska industrija u BiH doživljava preporod. Proizvodnja je utrostručena, kao i izvoz. Povjerenje starih kupaca je vraćeno.
Vlada F BiH i američka korporacija Howel Machine nedavno su potpisale memorandum kojim je osigurana desetogodišnja saradnja domaćih firmi namjenske industrije i američke kompanije. Posjetili smo jednu od firmi koja doživljava novi procvat.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#93 Re: Dobre vijesti iz BiH
Bimal u 2014. godini planira rast prihoda
Bimal d.d. Brčko je jedini proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini i spada u jednu od najsavremenijih fabrika ulja u regionu jugoistočne EVrope, a od privatizacije u 2002. godini do danas u razvoj poslovanja je direktno uloženo više od 30 miliona eura.
Svaka nova poslovna godina je godina novih izazova za Bimal, jer, kako je rečeno Feni u Upravi kompanije, kvalit Bimalovih proizvoda nema kompromis.
U 2014. godini planiraju daljnji plasman svojih proizvoda na tržište regije, zapadne Evrope, ali i Turske, odnosno Bliskog istoka i Saudijske Arabije. Certificiranje u skladu s Dunav Soja standardom Bimalu daje mogućnost razvoja plasmana proteinskih sačmi na tržište regije i EU.
"U planu poslovanja i u 2014. planiran je rast prihoda i cijeli Bimalov tim će raditi na ostvarenju tog plana", istaknuto je.
Povoljan položaj fabrike Bimal, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i neposredna veza s autoputem, željeznicom i međunarodnom lukom na Savi pružaju kompaniji odlične logističke mogućnosti.
Osim Bosne i Hercegovine, tržišta na kojima Bimal trenutno posluje i trguje su tržišta Hrvatske, Slovenije i Austrije, putem kojih se također snabdijevaju i odabrani industrijski kupci s posebno visokim standardima kvaliteta iz Njemačke, Danske, Holandije i šire.
Bimal svoje gotove proizvode, jestiva ulja iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice, plasira, prije svega, na tržišta Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije i to putem distribucijskih firmi AGRAGOLD. Na tržištima zapadnog Balkana Bimal posluje još u Makedoniji, Albaniji, Srbiji i na Kosovu.
"Posljednjih godina sve više pažnje se posvećuje novim tržištima zemalja Bliskog istoka te poslovanje na tim tržištima vršimo putem kompanije STUDEN Middle East DMCC sa sjedištem u Dubaiju", rečeno je Feni.
Bimal stremi i najvišim standardima proizvodnje da bi se od samog početka izbjegle greške u svim proizvodnim fazama. U tom smislu, Bimal je uspostavio i dokumentovao svoj sistem kvaliteta u skladu sa serijom standarda ISO 9001:2008 i HACCP, International Food Standard, Kosher, Halal, ISCC i Dunav soja. Bimal je i prva kompanija u regiji koja je implemenirala Dunav soja standard pod kojim na tržište plasira polugotove i gotove proizvode isključivo od non-GMO soje.
U prilog sposobnosti Bimala da razvije proizvod visoke kvalitete idu i mnoge nagrade koje su dobijene na međunarodnim sajmovima prehrambene industrije.
Bimal proizvodi i plasira visokokvalitetne gotove proizvode jestivih ulja iz sjemena suncokreta, visokooleinskog suncokreta, soje i uljane repice pod vlastitim brendovima "bimal", "solia", "bimal fino", "agragold" i "sani", kao i pod privatnim markama maloprodajnih trgovačkih lanaca.
Također, u svom asortimanu gotovih proizvoda Bimal na tržište plasira ekstra djevičansko maslinovo ulje pod brendom "bimal", kao i kvalitetnu mješavinu ekstra djevičanskog i domaćeg maslinovog ulja pod brendom "sani".
Bimal se, međutim, bavi i proizvodnjom stočne hrane u vidu proteinske sačme i sirovih ulja iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice. Sačma predstavlja vrijedan izvor proteina i sirovih vlakana potrebnih za pravilan uzgoj životinja. Od uvođenja Dunav soja standarda Bimal na tržište plasira i "dunav soja sačmu".
Kompanija Bimal osnovana je 1956. godine, ima 220 uposlenika i godišnje proizvede oko 60.000 tona proizvoda, a prihodi u 2013. godini su oko 160 miliona KM. Također u 2013. Bimal je više od 60 posto svoje proizvodnje izvezao.
Bimal d.d. Brčko je jedini proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini i spada u jednu od najsavremenijih fabrika ulja u regionu jugoistočne EVrope, a od privatizacije u 2002. godini do danas u razvoj poslovanja je direktno uloženo više od 30 miliona eura.
Svaka nova poslovna godina je godina novih izazova za Bimal, jer, kako je rečeno Feni u Upravi kompanije, kvalit Bimalovih proizvoda nema kompromis.
U 2014. godini planiraju daljnji plasman svojih proizvoda na tržište regije, zapadne Evrope, ali i Turske, odnosno Bliskog istoka i Saudijske Arabije. Certificiranje u skladu s Dunav Soja standardom Bimalu daje mogućnost razvoja plasmana proteinskih sačmi na tržište regije i EU.
"U planu poslovanja i u 2014. planiran je rast prihoda i cijeli Bimalov tim će raditi na ostvarenju tog plana", istaknuto je.
Povoljan položaj fabrike Bimal, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i neposredna veza s autoputem, željeznicom i međunarodnom lukom na Savi pružaju kompaniji odlične logističke mogućnosti.
Osim Bosne i Hercegovine, tržišta na kojima Bimal trenutno posluje i trguje su tržišta Hrvatske, Slovenije i Austrije, putem kojih se također snabdijevaju i odabrani industrijski kupci s posebno visokim standardima kvaliteta iz Njemačke, Danske, Holandije i šire.
Bimal svoje gotove proizvode, jestiva ulja iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice, plasira, prije svega, na tržišta Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije i to putem distribucijskih firmi AGRAGOLD. Na tržištima zapadnog Balkana Bimal posluje još u Makedoniji, Albaniji, Srbiji i na Kosovu.
"Posljednjih godina sve više pažnje se posvećuje novim tržištima zemalja Bliskog istoka te poslovanje na tim tržištima vršimo putem kompanije STUDEN Middle East DMCC sa sjedištem u Dubaiju", rečeno je Feni.
Bimal stremi i najvišim standardima proizvodnje da bi se od samog početka izbjegle greške u svim proizvodnim fazama. U tom smislu, Bimal je uspostavio i dokumentovao svoj sistem kvaliteta u skladu sa serijom standarda ISO 9001:2008 i HACCP, International Food Standard, Kosher, Halal, ISCC i Dunav soja. Bimal je i prva kompanija u regiji koja je implemenirala Dunav soja standard pod kojim na tržište plasira polugotove i gotove proizvode isključivo od non-GMO soje.
U prilog sposobnosti Bimala da razvije proizvod visoke kvalitete idu i mnoge nagrade koje su dobijene na međunarodnim sajmovima prehrambene industrije.
Bimal proizvodi i plasira visokokvalitetne gotove proizvode jestivih ulja iz sjemena suncokreta, visokooleinskog suncokreta, soje i uljane repice pod vlastitim brendovima "bimal", "solia", "bimal fino", "agragold" i "sani", kao i pod privatnim markama maloprodajnih trgovačkih lanaca.
Također, u svom asortimanu gotovih proizvoda Bimal na tržište plasira ekstra djevičansko maslinovo ulje pod brendom "bimal", kao i kvalitetnu mješavinu ekstra djevičanskog i domaćeg maslinovog ulja pod brendom "sani".
Bimal se, međutim, bavi i proizvodnjom stočne hrane u vidu proteinske sačme i sirovih ulja iz sjemena suncokreta, soje i uljane repice. Sačma predstavlja vrijedan izvor proteina i sirovih vlakana potrebnih za pravilan uzgoj životinja. Od uvođenja Dunav soja standarda Bimal na tržište plasira i "dunav soja sačmu".
Kompanija Bimal osnovana je 1956. godine, ima 220 uposlenika i godišnje proizvede oko 60.000 tona proizvoda, a prihodi u 2013. godini su oko 160 miliona KM. Također u 2013. Bimal je više od 60 posto svoje proizvodnje izvezao.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#94 Re: Dobre vijesti iz BiH
U ponudi portala Amazon.com: Zlatna džezva postala globalno dostupna
Nakon ulaska u najveći lanac trgovina na svijetu američki Walmart sredinom 2013. godine, Vispakova Zlatna džezva uvrštena je i u ponudi Amazon.com, najvećoj svjetskoj internet – trgovini. Na taj način Zlatna džezva postaje globalno dostupna svim ljubiteljima prave bosanske kafe.
"Ovo je vrlo bitan korak u našoj poslovnoj strategiji da Zlatna džezva postane brand globalno prepoznatljiv za ono što se može definisati pravom bosanskom kafom. Strpljivo stvaramo preduvjete da ponudimo svijetu ono najbolje iz Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, američko tržište ima posban značaj i težinu. Ulazak naših brandova u Walmart i Amazon.com je u tom smislu jedna od najvažnijih pretpostavi“, rekao je Muhameda Muzaferije menadžera izvoza u Vispaku.
Osim Zlatne džezve, u ponudi Amazon.com nalazi se i Vispak espresso, te Zlatna kocka, kao i proizvodi drugih bosanskohercegovačkih kompanija, saopćeno je iz Vispaka.
Ukupni prihodi Amazon.com samo u trećem kvartalu prošle godine bili su 17,09 milijardi dolara, dok je kompanija u prazničnom razdoblju, u sedmici koja je prethodila 25. decembru na svojoj web-stranici zabilježila prodaju 426 proizvoda svake sekunde. O kakvom "e-prodavaču“ je riječ govori podatak da je tokom prvog ponedjeljka nakon Dana zahvalnosti (Cyber Monday) protekle godine, Amazon zabilježio prodaju od 36,8 miliona različitih proizvoda.
Nakon ulaska u najveći lanac trgovina na svijetu američki Walmart sredinom 2013. godine, Vispakova Zlatna džezva uvrštena je i u ponudi Amazon.com, najvećoj svjetskoj internet – trgovini. Na taj način Zlatna džezva postaje globalno dostupna svim ljubiteljima prave bosanske kafe.
"Ovo je vrlo bitan korak u našoj poslovnoj strategiji da Zlatna džezva postane brand globalno prepoznatljiv za ono što se može definisati pravom bosanskom kafom. Strpljivo stvaramo preduvjete da ponudimo svijetu ono najbolje iz Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, američko tržište ima posban značaj i težinu. Ulazak naših brandova u Walmart i Amazon.com je u tom smislu jedna od najvažnijih pretpostavi“, rekao je Muhameda Muzaferije menadžera izvoza u Vispaku.
Osim Zlatne džezve, u ponudi Amazon.com nalazi se i Vispak espresso, te Zlatna kocka, kao i proizvodi drugih bosanskohercegovačkih kompanija, saopćeno je iz Vispaka.
Ukupni prihodi Amazon.com samo u trećem kvartalu prošle godine bili su 17,09 milijardi dolara, dok je kompanija u prazničnom razdoblju, u sedmici koja je prethodila 25. decembru na svojoj web-stranici zabilježila prodaju 426 proizvoda svake sekunde. O kakvom "e-prodavaču“ je riječ govori podatak da je tokom prvog ponedjeljka nakon Dana zahvalnosti (Cyber Monday) protekle godine, Amazon zabilježio prodaju od 36,8 miliona različitih proizvoda.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#95 Re: Dobre vijesti iz BiH
Ugovor "Alumine" i rudnika "Banovići" vrijedan 19,2 miliona KM
Predsjednik Upravnog odbora zvorničke Kompanije "Alumina" Mile Matić i generalni direktor Rudnika mrkog uglja "Banovići" Munever Čergić potpisali su danas u Zvorniku Ugovor o isporuci više od 160.000 tona uglja za rad "Alumine" u 2014. godini, čija je vrijednost 19,2 miliona KM.
Očekuje se da će vrijednost poslovne saradnje ova dva preduzeća u 2014. godini premašiti iznos od 20 miliona KM, saopšteno je iz "Alumine".
"U toku prošle godine Rudnik `Banovići` je `Alumini` isporučio nešto više od 100.000 tona, tako da u 2014. godini imamo značajno povećanje količina uglja za našeg partnera u Zvorniku", rekao je Čergić.
Izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa zvorničkom "Aluminom", Čergić je naveo da je ovogodišnji plan proizvodnje Rudnika oko 1,6 miliona tona uglja, što znači da se 10 odsto godišnjih kapaciteta odnosi za potrebe "Alumine".
Predsjednik Upravnog odbora "Alumine" Mile Matić istakao je da je zvornička kompanija potpisala značajan ugovor sa aspekta energetskog obezbjeđenja rada fabrike.
"Ovim ugovorom obezbjeđujemo da ispunimo sve planove na osnovu potpisanih ugovora koje imamo u 2014. godini", naglasio je Matić i dodao da je trend proizvodnje u stalnom porastu.
On je istakao da se u aprilu očekuje start i drugog kotla na čvrsto gorivo-ugalj, što je i razlog povećanja količina snabdijevanja fabrike ugljem u 2014. godini.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i savjetnik direktora za tehničko-komercijalne poslove i komercijalni direktor u "Alumini", Miodrag Spasojević i Biljana Eskić, kao i izvršni direktor za investicije u Rudniku mrkog uglja "Banovići" Nenad Todorović.
Predsjednik Upravnog odbora zvorničke Kompanije "Alumina" Mile Matić i generalni direktor Rudnika mrkog uglja "Banovići" Munever Čergić potpisali su danas u Zvorniku Ugovor o isporuci više od 160.000 tona uglja za rad "Alumine" u 2014. godini, čija je vrijednost 19,2 miliona KM.
Očekuje se da će vrijednost poslovne saradnje ova dva preduzeća u 2014. godini premašiti iznos od 20 miliona KM, saopšteno je iz "Alumine".
"U toku prošle godine Rudnik `Banovići` je `Alumini` isporučio nešto više od 100.000 tona, tako da u 2014. godini imamo značajno povećanje količina uglja za našeg partnera u Zvorniku", rekao je Čergić.
Izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa zvorničkom "Aluminom", Čergić je naveo da je ovogodišnji plan proizvodnje Rudnika oko 1,6 miliona tona uglja, što znači da se 10 odsto godišnjih kapaciteta odnosi za potrebe "Alumine".
Predsjednik Upravnog odbora "Alumine" Mile Matić istakao je da je zvornička kompanija potpisala značajan ugovor sa aspekta energetskog obezbjeđenja rada fabrike.
"Ovim ugovorom obezbjeđujemo da ispunimo sve planove na osnovu potpisanih ugovora koje imamo u 2014. godini", naglasio je Matić i dodao da je trend proizvodnje u stalnom porastu.
On je istakao da se u aprilu očekuje start i drugog kotla na čvrsto gorivo-ugalj, što je i razlog povećanja količina snabdijevanja fabrike ugljem u 2014. godini.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i savjetnik direktora za tehničko-komercijalne poslove i komercijalni direktor u "Alumini", Miodrag Spasojević i Biljana Eskić, kao i izvršni direktor za investicije u Rudniku mrkog uglja "Banovići" Nenad Todorović.
-
Havatar
- Posts: 14696
- Joined: 20/06/2013 13:56
- Location: na hajr
#97 Re: Dobre vijesti iz BiH
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu obilježila 477. rođendan
Svečanom akademijom danas je u Sarajevu obilježena 477. godišnjica od osnivanja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, jedne od najstarijih obrazovnih institucija u regiji zapadnog Balkana.
Akademiji su prisustvovali zvaničnici Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, njegov zamjenik Ismet ef. Spahić, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo Ferid ef. Dautović, te brojne druge zvanice.
Tom prilikom prof. dr. Adnanu Silajdžiću i Ferhatu Šeti, bivšem direktoru i profesoru u toj obrazovnoj usztanovi, dodijeljena su i priznanja za životno djelo.
Zamjenik direktora medrese Ismet Veladžić kazao je u izjavi za medije da je veoma značajno što medresa obilježava 477. godišnjicu postojanja, dodavši da je kroz sve ove godine ostala elitna odgojno-obrazovna ustanova.
"Medresa je iznjedrila više od 10.000 učenika, a najviše uleme, od reisu-l-ulema, muftija, šejhu-l islama. Bez medrese bi ukupni društveno-politički, kulturni i vjerski život Bošnjaka bio znatno siromašniji. Jedno vrijeme bila je jedina obrazovno-odgojna ustanova ovoga tipa na prostorima zapadnog Balkana, a pogotovo u bivšoj Jugoslaviji", istakao je Veladžić.
Dobitnik priznanja za životno djelo i nekadašnji učenik, profesor i direktor medrese Ferhat Šeta kazao je kako priznanje za njega predstavlja veliku čast.
"Medresa ima posebno mjesto u srcima i dušama muslimana BiH i šire. Biti đak te škole i dio džemata na čijem čelu stoji Gazi Husrev-beg je prije svega izuzetna čast i velika odgovornost", poručio je Šeta.
Velika je privilegija dobiti priznanje za životno djelo na dan 477. godišnjice medrese, kazao je Adnan Silajdžić, dodavši da je medresa jedinstvena i da na svijetu ne postoji niti jedna odgojno-obrazovna institucija koja u kontinuitetu djeluje toliko godina.
"Mislim da još uvijek vlada veliko interesovanje za upis u ovu i druge medrese Islamske zajednice u BiH, vjerovatno zbog činjenice da uz temeljna vjerska i teološka obrazovanja, danas omogućavaju učenicima da savladaju i osnovne discipline iz humanističkih, društvenih, prirodoslovnih nauka. To je složeno socijalno pitanje, jer obično medrese upisuju djeca koja doalze iz ruralnih područja. To bi trebalo biti predmetom ozbiljnih istraživanja u strukturama islamske zajednice i ja se za to zalažem", rekao je Silajdžić, dodavši da medresa mora odnjegovati kadar sa respektabilnom urbanom kulturom.
Gazi Husrev-begova medresa, sada najstarija obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini osnovana je 1537. godine, a njeno osnivanje ozvaničeno je vakufnamom Gazi Husrev-bega, osmanskog namjesnika koji je smatran i jednim od osnivača grada Sarajeva.
Svečanom akademijom danas je u Sarajevu obilježena 477. godišnjica od osnivanja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, jedne od najstarijih obrazovnih institucija u regiji zapadnog Balkana.
Akademiji su prisustvovali zvaničnici Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, njegov zamjenik Ismet ef. Spahić, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo Ferid ef. Dautović, te brojne druge zvanice.
Tom prilikom prof. dr. Adnanu Silajdžiću i Ferhatu Šeti, bivšem direktoru i profesoru u toj obrazovnoj usztanovi, dodijeljena su i priznanja za životno djelo.
Zamjenik direktora medrese Ismet Veladžić kazao je u izjavi za medije da je veoma značajno što medresa obilježava 477. godišnjicu postojanja, dodavši da je kroz sve ove godine ostala elitna odgojno-obrazovna ustanova.
"Medresa je iznjedrila više od 10.000 učenika, a najviše uleme, od reisu-l-ulema, muftija, šejhu-l islama. Bez medrese bi ukupni društveno-politički, kulturni i vjerski život Bošnjaka bio znatno siromašniji. Jedno vrijeme bila je jedina obrazovno-odgojna ustanova ovoga tipa na prostorima zapadnog Balkana, a pogotovo u bivšoj Jugoslaviji", istakao je Veladžić.
Dobitnik priznanja za životno djelo i nekadašnji učenik, profesor i direktor medrese Ferhat Šeta kazao je kako priznanje za njega predstavlja veliku čast.
"Medresa ima posebno mjesto u srcima i dušama muslimana BiH i šire. Biti đak te škole i dio džemata na čijem čelu stoji Gazi Husrev-beg je prije svega izuzetna čast i velika odgovornost", poručio je Šeta.
Velika je privilegija dobiti priznanje za životno djelo na dan 477. godišnjice medrese, kazao je Adnan Silajdžić, dodavši da je medresa jedinstvena i da na svijetu ne postoji niti jedna odgojno-obrazovna institucija koja u kontinuitetu djeluje toliko godina.
"Mislim da još uvijek vlada veliko interesovanje za upis u ovu i druge medrese Islamske zajednice u BiH, vjerovatno zbog činjenice da uz temeljna vjerska i teološka obrazovanja, danas omogućavaju učenicima da savladaju i osnovne discipline iz humanističkih, društvenih, prirodoslovnih nauka. To je složeno socijalno pitanje, jer obično medrese upisuju djeca koja doalze iz ruralnih područja. To bi trebalo biti predmetom ozbiljnih istraživanja u strukturama islamske zajednice i ja se za to zalažem", rekao je Silajdžić, dodavši da medresa mora odnjegovati kadar sa respektabilnom urbanom kulturom.
Gazi Husrev-begova medresa, sada najstarija obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini osnovana je 1537. godine, a njeno osnivanje ozvaničeno je vakufnamom Gazi Husrev-bega, osmanskog namjesnika koji je smatran i jednim od osnivača grada Sarajeva.
-
Peryton_
- Posts: 1013
- Joined: 04/11/2011 21:23
- Location: Tuzla
#98 Re: Dobre vijesti iz BiH
Kako sjajno izgleda ovaj novi operacioni blok, milina bi bila raditi ovdje
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#99 Re: Dobre vijesti iz BiH
Elektroprivreda BIH u 2013. ostvarila rekordnu proizvodnju, prihod i dobit
JP Elektroprivreda BiH (EPBiH) ostvarilo je u 2013. godini rekordan prihod koji je premašio milijardu KM, dobit je viša od 35 miliona KM, a ostvarena je i rekordna proizvodnja električne energije od 7.471,96 GWh - izjavio je danas generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio preliminarne rezultate poslovanja ove kompanije u 2013. godini.
Grabovica je kazao da su u prošloj godini nastavljene i investicije u rudnicima, a svi kupci redovno su snabdijevani električnom energijom. OcIjenio je da je iza njih sretna i uspješna godina, napominjući da je Elektroprivreda BiH spremna odgovoriti na sve izazove, bez obzira na hidrološke uslove.
U prošloj godini nabavljeno je 5,5 miliona tona uglja, a trošak uglja je za EPBiH bio viši od 350 miliona KM. Grabovica je napomenuo da je zabilježen i blagi rast cijene uglja, što omogućava bolje poslovanje rudnika i uslove rada rudarima.
"Ono zbog čega smo 2013. proglasili investicionom godinom u rudnicima i ono na šta smo posebno ponosni je program dokapitalizacije rudnika. Ova uprava je zatekla 12 miliona KM investiranih u rudnike kroz program dokapitalizacije, a zaključno sa krajem 2013. godine imamo investiranih više od 120 miliona KM, od čega smo u ovoj godini u program dokapitalizacije investirali blizu 70 miliona KM, što je stvorilo bazne preduslove za povećanje produktivnosti, poboljšanje poslovanja rudnika i uslova rada rudara", istakao je Grabovica dodajući da je pored navedenih 120 miliona KM trenutno je u fazi ugovoranja dodatnih 70 miliona KM.
Pored investicija u rudnike, Grabovica je istakao da je u 2013. godini investirano oko 138 miliona KM u objekte Elektroprivrede BiH.
"U proizvodne objekte investirano je 60 miliona KM, a u distributivnu mrežu više od 58 miliona KM. U protekle tri godine, u vrijeme mandata ove uprave, investirano je više od 560 miliona KM u elektroenergetske objekte", naglasio je Grabovica.
Kao glavne planove, zadatke i izazove za 2014. Grabovica je izdvojio početak gradnje tri nova kapitalna objekta (Blok 7- TE Tuzla, HE „Vranduk“, Vjetropark „Podveležje“), restruktuiranje kompanije u skladu sa novim Zakonom o elektročnoj energiji i završetak dokapitalizacije rudnika.
Naglasio je da će glavni fokus ove uprave u 2014. biti pokretanje kapitalnih investicija.
"Najveća posljeratna investicija je Blok 7 TE Tuzla, snage 450 MW, a vrijednost projekta je 1,646 milijardi KM. Proveden je proces tenderisanja putem javnog konkursa gdje se javilo 12 kompanija od čega su putem dva predkvalifikaciona procesa u najužem izboru ostale dvije kompanije, a to su Konzorcij China Gezhouba i japanska kompanija Hitachi. Rok za dostavu finalnih ponuda je kraj marta nakon čega ćemo izvršiti evaluaciju njihovih ponuda", dodao je Grabovica.
Osim Bloka 7, najizvjesniji za početak gradnje je projekat HE „Vranduk“, ukupne vrijednosti 127 miliona KM, za koji su obezbjeđena finansijska sredstva putem EBRD-a (kredit od 26 miliona eura), a za ostatak se vode pregovori sa EIB-om. U finalnoj je fazi priprema tenderske dokumentacije i objavljivanje tendera se očekuje u martu ove godine.
Treći kapitalni objekt je Vjetroelektrana „Podveležje“ ukupne instalisane snage 48 MW. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 140 miliona KM, a finansiranje je u potpunosti obezbjeđeno od Njemačke razvojne banke (KfW). U finalnoj je fazi priprema tenderske dokumentacije i obajva tendera se očekuje u krajem marta ove godine.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o cijenama električne energije u ovoj godini, Grabovica je rekao da Elektroprivreda BiH nema namjeru podnositi zahtjev za pokretanje tarifnog postupka prema FERK-u.
"Za cijene električne energije zadužen je FERK, ali, prema informacijama kojima raspolažem, mislim da ni oni u 2014. godini neće pokretati tarifni postupak", kazao je Grabovica.
JP Elektroprivreda BiH (EPBiH) ostvarilo je u 2013. godini rekordan prihod koji je premašio milijardu KM, dobit je viša od 35 miliona KM, a ostvarena je i rekordna proizvodnja električne energije od 7.471,96 GWh - izjavio je danas generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio preliminarne rezultate poslovanja ove kompanije u 2013. godini.
Grabovica je kazao da su u prošloj godini nastavljene i investicije u rudnicima, a svi kupci redovno su snabdijevani električnom energijom. OcIjenio je da je iza njih sretna i uspješna godina, napominjući da je Elektroprivreda BiH spremna odgovoriti na sve izazove, bez obzira na hidrološke uslove.
U prošloj godini nabavljeno je 5,5 miliona tona uglja, a trošak uglja je za EPBiH bio viši od 350 miliona KM. Grabovica je napomenuo da je zabilježen i blagi rast cijene uglja, što omogućava bolje poslovanje rudnika i uslove rada rudarima.
"Ono zbog čega smo 2013. proglasili investicionom godinom u rudnicima i ono na šta smo posebno ponosni je program dokapitalizacije rudnika. Ova uprava je zatekla 12 miliona KM investiranih u rudnike kroz program dokapitalizacije, a zaključno sa krajem 2013. godine imamo investiranih više od 120 miliona KM, od čega smo u ovoj godini u program dokapitalizacije investirali blizu 70 miliona KM, što je stvorilo bazne preduslove za povećanje produktivnosti, poboljšanje poslovanja rudnika i uslova rada rudara", istakao je Grabovica dodajući da je pored navedenih 120 miliona KM trenutno je u fazi ugovoranja dodatnih 70 miliona KM.
Pored investicija u rudnike, Grabovica je istakao da je u 2013. godini investirano oko 138 miliona KM u objekte Elektroprivrede BiH.
"U proizvodne objekte investirano je 60 miliona KM, a u distributivnu mrežu više od 58 miliona KM. U protekle tri godine, u vrijeme mandata ove uprave, investirano je više od 560 miliona KM u elektroenergetske objekte", naglasio je Grabovica.
Kao glavne planove, zadatke i izazove za 2014. Grabovica je izdvojio početak gradnje tri nova kapitalna objekta (Blok 7- TE Tuzla, HE „Vranduk“, Vjetropark „Podveležje“), restruktuiranje kompanije u skladu sa novim Zakonom o elektročnoj energiji i završetak dokapitalizacije rudnika.
Naglasio je da će glavni fokus ove uprave u 2014. biti pokretanje kapitalnih investicija.
"Najveća posljeratna investicija je Blok 7 TE Tuzla, snage 450 MW, a vrijednost projekta je 1,646 milijardi KM. Proveden je proces tenderisanja putem javnog konkursa gdje se javilo 12 kompanija od čega su putem dva predkvalifikaciona procesa u najužem izboru ostale dvije kompanije, a to su Konzorcij China Gezhouba i japanska kompanija Hitachi. Rok za dostavu finalnih ponuda je kraj marta nakon čega ćemo izvršiti evaluaciju njihovih ponuda", dodao je Grabovica.
Osim Bloka 7, najizvjesniji za početak gradnje je projekat HE „Vranduk“, ukupne vrijednosti 127 miliona KM, za koji su obezbjeđena finansijska sredstva putem EBRD-a (kredit od 26 miliona eura), a za ostatak se vode pregovori sa EIB-om. U finalnoj je fazi priprema tenderske dokumentacije i objavljivanje tendera se očekuje u martu ove godine.
Treći kapitalni objekt je Vjetroelektrana „Podveležje“ ukupne instalisane snage 48 MW. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 140 miliona KM, a finansiranje je u potpunosti obezbjeđeno od Njemačke razvojne banke (KfW). U finalnoj je fazi priprema tenderske dokumentacije i obajva tendera se očekuje u krajem marta ove godine.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o cijenama električne energije u ovoj godini, Grabovica je rekao da Elektroprivreda BiH nema namjeru podnositi zahtjev za pokretanje tarifnog postupka prema FERK-u.
"Za cijene električne energije zadužen je FERK, ali, prema informacijama kojima raspolažem, mislim da ni oni u 2014. godini neće pokretati tarifni postupak", kazao je Grabovica.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#100 Re: Dobre vijesti iz BiH
Počela gradnja Bingove farme koka nosilja vrijedne 10 miliona KM
U nekadašnjoj bazi SFOR-a Komanchi, u Ciljugama kod Živinica, danas je predstavljen projekat farme koka nosilja koja će proraditi, kako je najavljeno, krajem marta ili početkom aprila 2014. godine.
Investitor je firma Bingo iz Tuzle, uz svesrdnu pomoć Općine Živinice i Evropske banke za obnovu i razvoj. U prvoj fazi bit će utrošeno blizu 10 miliona KM.
Farma je kapaciteta 39.000 koka nosilja, koje dnevno mogu proizvesti 35.000 konzumnih jaja, odnosno blizu milion na mjesečnom nivou. Jaja će biti namijenjena za domaće tržište, ali i za izvoz, a firma Bingo već je pribavilo ISO certifikat, dok je u postupku sticanje HACCP certifikata.
Farma će, kako je najavljeno, upošljavati 100 radnika, u konačnici kada se 2015. godine izgrade i postrojenja za proizvodnju tjestenine i keksa u tom kompleksu će biti zaposleno 200 radnika. Svakako je bitno napomenuti kako će na rad farme biti oslonjeno i stotine domaćih kooperanata.
Načelnik Općine Živinice Hasan Muratović najavljuje kako će vojna baza u Ciljugama biti najveća poslovna zona u BiH, te da će se na toj lokaciji osnovati prvi inkubator sporta u BiH.
Također, u vojnoj bazi Ciljuge 20 dunuma zemlje će biti pod stakleničkom proizvodnjom, a u perspektivi se planira otvaranje još nekoliko sličnih pogona koji će živiničkoj općini donijeti nova radna mjesta, ali i prosperitet.
U nekadašnjoj bazi SFOR-a Komanchi, u Ciljugama kod Živinica, danas je predstavljen projekat farme koka nosilja koja će proraditi, kako je najavljeno, krajem marta ili početkom aprila 2014. godine.
Investitor je firma Bingo iz Tuzle, uz svesrdnu pomoć Općine Živinice i Evropske banke za obnovu i razvoj. U prvoj fazi bit će utrošeno blizu 10 miliona KM.
Farma je kapaciteta 39.000 koka nosilja, koje dnevno mogu proizvesti 35.000 konzumnih jaja, odnosno blizu milion na mjesečnom nivou. Jaja će biti namijenjena za domaće tržište, ali i za izvoz, a firma Bingo već je pribavilo ISO certifikat, dok je u postupku sticanje HACCP certifikata.
Farma će, kako je najavljeno, upošljavati 100 radnika, u konačnici kada se 2015. godine izgrade i postrojenja za proizvodnju tjestenine i keksa u tom kompleksu će biti zaposleno 200 radnika. Svakako je bitno napomenuti kako će na rad farme biti oslonjeno i stotine domaćih kooperanata.
Načelnik Općine Živinice Hasan Muratović najavljuje kako će vojna baza u Ciljugama biti najveća poslovna zona u BiH, te da će se na toj lokaciji osnovati prvi inkubator sporta u BiH.
Također, u vojnoj bazi Ciljuge 20 dunuma zemlje će biti pod stakleničkom proizvodnjom, a u perspektivi se planira otvaranje još nekoliko sličnih pogona koji će živiničkoj općini donijeti nova radna mjesta, ali i prosperitet.