Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Kulturna dešavanja, predstave, izložbe, festivali, obrazovanje i budućnost mladih...

Moderator: Chloe

Post Reply

Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Da
77
39%
Ne
122
61%
 
Total votes: 199

User avatar
hadzinicasa
Posts: 13620
Joined: 08/11/2005 16:08
Location: u tranziciji

#76 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by hadzinicasa »

wewa wrote:ne radi skola, jer mora raditi u okvirima zadanog... a ti okviri se mijenjaju nagore iz godine u godinu.
obrazovanje nam u globalu ruse sistematski, tako sto djecu s jedne strane pretrpavaju nebulozama - recimo, prvacicima su od ove godine uveli dva nova predmeta, a nisu izbacili nijedan cas! djeci, dakle, od 6 godina starosti.

super je da oni uce engleski, ali se postavlja pitanje ko ce ih to uciti? ko ce im predavati informatiku od 1. razreda, kad nemamo kvalitetnog kadra ni za stariju djecu?

prosle godine u nasoj skoli djeca kaznjena jer su, pazi sad, upalili racunar na casu informatike! cas se sastoji, inace, od toga da nastavnik kaze: otvorite udzbenik (knjizica od maksimalno 100 strana za 3!!!! razreda), procitajte lekciju.

sad uvode eksternu provjeru znanja u 3. i 6. razredu osnovne skole! jer djeci zbilja nije dovoljno stresa.

s druge strane, evo u 9. razredu imali su maksimalno 3 lektire. znaci, u periodu zivota kad im citanje treba pokazati put, prosiriti vidike (jer ogromna vecina nema novca da putuje i tako sazrijeva), obrazovni sistem im kaze - ma sta ce vam citanje, de se vi bavite precim stvarima. kojim to?! gradjansko obrazovanje im predaju random nastavnici, valjda po principu ko ima manje casova u sedmici, zdrave zivotne stilove isto tako.

naravno da je do odraslih - istih onih koji bi izbacivali nepodobne pisce, a zapravo su i sami nepodobni jer su nekompetentni da bi vodili obrazovni sistem.

hocete da djeca znaju cirilicu? stampajte lektire na cirilici. ali to nije podobno, bosnjacki.
nije ti rjesenje adekvatno, jer si se pobila u petom pasosu. odnosno, da bi sve to pilo vode, treba prvo imati lektire, drugo napraviti ih obaveznim dijelom propisanog gradiva bez cijeg se savladavanja, ali old School, uz biljesku o piscu i vremenu, etc, (ono kad te pita Koje je boje bila masna u kosi glavne junakinje) ne moze zadovoljiti minimum postignutog znanja za prolaznu ocjenu iz predmeta maternji jezik.... tek tada mozes razmisljati o stampanju knjiga pod broj jedan, a onda o stampanju lektira ili sto da ne, ne izmisljamo toplu vodu paketa lektira po razredima (vidjeti pod "biblioteka Lastavica" recimo....) pa onda opletes naizmjence - jedna na cirilici jedna na latinici.
ali ovo je toliko naucna fantastika trenutno..... da je to smijesno... da ne pocinjem uopce o potrbi postojanja plana lektira po razredima koji se nece mijenjati kako se koji opodobni.... dakle plan i program, pa onda sve...
i sve je tako.... u temeljima su stvari poljuljane... ma sta poljuljane, u prah smrvljene....
nazalost.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#77 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

To su drugi problemi u obrazovanju, ja ti pricam za cirilicu, previse mi to siroko i ode prica previse od te iste cirilice. Ne vidim sta je problem. Uce je, nauce je, zaborave je il je ne zaborave i to je njihov izbor.

Ne mislim da je stampanje lektira rjesenje s kojim bi djeca i kasnije u zivotu citala cirilicu jer odrasli ne citaju lektire, a taj dio je kao problem jer se zaboravi. Stampanje tvajlajta na cirilici, blogovi na cirilici, prevod filmova i serija na cirilici, vec da.

Budimo realni. Djeca svoje odrade i nauce, skola svoje odradi i nauci. Ako je toliki problem sto se ne cita cirilica i kasnije u zivotu, stampajte sladunjave romane iz konzuma na cirilici il radite prevode filmova i nece se zaboraviti.

Mislim, realno.
:roll:
User avatar
wewa
Posts: 14767
Joined: 27/05/2010 15:20
Location: djah na brdu, djah u ravnici

#78 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by wewa »

Niemand wrote:To su drugi problemi u obrazovanju, ja ti pricam za cirilicu, previse mi to siroko i ode prica previse od te iste cirilice. Ne vidim sta je problem. Uce je, nauce je, zaborave je il je ne zaborave i to je njihov izbor.

Ne mislim da je stampanje lektira rjesenje s kojim bi djeca i kasnije u zivotu citala cirilicu jer odrasli ne citaju lektire, a taj dio je kao problem jer se zaboravi. Stampanje tvajlajta na cirilici, blogovi na cirilici, prevod filmova i serija na cirilici, vec da.

Budimo realni. Djeca svoje odrade i nauce, skola svoje odradi i nauci. Ako je toliki problem sto se ne cita cirilica i kasnije u zivotu, stampajte sladunjave romane iz konzuma na cirilici il radite prevode filmova i nece se zaboraviti.

Mislim, realno.
:roll:
ma nije nista nikakav problem.
ionako vrlo brzo nece ni biti dovoljno djece da popune skole...
User avatar
wewa
Posts: 14767
Joined: 27/05/2010 15:20
Location: djah na brdu, djah u ravnici

#79 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by wewa »

hadzinicasa wrote:
wewa wrote:ne radi skola, jer mora raditi u okvirima zadanog... a ti okviri se mijenjaju nagore iz godine u godinu.
obrazovanje nam u globalu ruse sistematski, tako sto djecu s jedne strane pretrpavaju nebulozama - recimo, prvacicima su od ove godine uveli dva nova predmeta, a nisu izbacili nijedan cas! djeci, dakle, od 6 godina starosti.

super je da oni uce engleski, ali se postavlja pitanje ko ce ih to uciti? ko ce im predavati informatiku od 1. razreda, kad nemamo kvalitetnog kadra ni za stariju djecu?

prosle godine u nasoj skoli djeca kaznjena jer su, pazi sad, upalili racunar na casu informatike! cas se sastoji, inace, od toga da nastavnik kaze: otvorite udzbenik (knjizica od maksimalno 100 strana za 3!!!! razreda), procitajte lekciju.

sad uvode eksternu provjeru znanja u 3. i 6. razredu osnovne skole! jer djeci zbilja nije dovoljno stresa.

s druge strane, evo u 9. razredu imali su maksimalno 3 lektire. znaci, u periodu zivota kad im citanje treba pokazati put, prosiriti vidike (jer ogromna vecina nema novca da putuje i tako sazrijeva), obrazovni sistem im kaze - ma sta ce vam citanje, de se vi bavite precim stvarima. kojim to?! gradjansko obrazovanje im predaju random nastavnici, valjda po principu ko ima manje casova u sedmici, zdrave zivotne stilove isto tako.

naravno da je do odraslih - istih onih koji bi izbacivali nepodobne pisce, a zapravo su i sami nepodobni jer su nekompetentni da bi vodili obrazovni sistem.

hocete da djeca znaju cirilicu? stampajte lektire na cirilici. ali to nije podobno, bosnjacki.
nije ti rjesenje adekvatno, jer si se pobila u petom pasosu. odnosno, da bi sve to pilo vode, treba prvo imati lektire, drugo napraviti ih obaveznim dijelom propisanog gradiva bez cijeg se savladavanja, ali old School, uz biljesku o piscu i vremenu, etc, (ono kad te pita Koje je boje bila masna u kosi glavne junakinje) ne moze zadovoljiti minimum postignutog znanja za prolaznu ocjenu iz predmeta maternji jezik.... tek tada mozes razmisljati o stampanju knjiga pod broj jedan, a onda o stampanju lektira ili sto da ne, ne izmisljamo toplu vodu paketa lektira po razredima (vidjeti pod "biblioteka Lastavica" recimo....) pa onda opletes naizmjence - jedna na cirilici jedna na latinici.
ali ovo je toliko naucna fantastika trenutno..... da je to smijesno... da ne pocinjem uopce o potrbi postojanja plana lektira po razredima koji se nece mijenjati kako se koji opodobni.... dakle plan i program, pa onda sve...
i sve je tako.... u temeljima su stvari poljuljane... ma sta poljuljane, u prah smrvljene....
nazalost.
a nije mi se dalo obrazlagati dalje... stampanje bilo cega je promaseno, bojim se.

ono sto istinski plasi je sto u eri klikanja, mladost klika na sve osim na ono sto bi trebala. a svijet im pod prstima...
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#80 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

wewa wrote: ma nije nista nikakav problem.
ionako vrlo brzo nece ni biti dovoljno djece da popune skole...
Eno sad. Realno wewo previse po djeci svi opletu, a cak i za ovu cirilicu su stvari jednostavne, nauce je jer moraju al ipak svoje odrade. Odrasli su problem i bavite se njima ako vam je zao sto se ne koristi i to pismo.

Pa lik bolan hladno pise o bacanju namjestaja u rijeke. Ono, to je bas problem koji imamo sa djecom. Nikako sami sa sobom, mi populacija odraslih, sve je to ta mala djecurlija kriva. Ni cirilicu ne mogu zapamtiti.

:roll:

P.S. djeco of tudej, ako se jednog dana registrujete na kliks, samo da znate da je niemand bila uz vas i branila vas. nije ni vama lahko. i nemojte izbrisati moj profil. fala.
User avatar
Drvosjeca iz Dejcica
Posts: 16757
Joined: 23/06/2004 15:46
Location: Sarajevo

#81 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Drvosjeca iz Dejcica »

Njegoša da, Andrića ne.
User avatar
ultima_palabra
Posts: 55921
Joined: 15/12/2008 16:53

#82 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by ultima_palabra »

Drvosjeca iz Dejcica wrote:Njegoša da, Andrića ne.
Pa zar je Njegoš uopšte u školama?
m_l
Posts: 1804
Joined: 06/06/2012 21:19

#83 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by m_l »

Slicnu inicijativu je imala r. Mubera Mujagić jos u proslom sistemu, a evo kako je zavrsila.
Ko još zna za Muberu Mujagić?

U pismu kojeg je 80-tih godina poslala beogradskom NIN-u tadašnja profesorica srpskohrvatskog jezika tražila je da se iz školskih udžbenika izbace stihovi Petra Petrovića Njegoša i Ivana Mažuranića. Smatrala je da stihovi Gorskog vijenca i poeme Smrt Smail-age Čengića vrijeđaju muslimane. I na sastanku podružnice pisaca Sarajeva i Aktiva saveza komunista u povodu rasprava o nastavnim planovima i programima književnosti za osnovne i srednje škole izjasnila se profesorica Mubera protiv Njegoševog Gorskog vijenca i spjeva Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića.
U ispovjesti za beogradski nedeljnik Intervjua (januar 1985.) objasnila je kako pri tome nije bila isključiva, kako je kao zamjenu predložila Njegoševu Luču Mikrokozmu!
-Stojim iza svojih riječi, s razlogom i obzirom da je najmanja posljedica lošeg vaspitnog utjecaja tih djela na mnoge generacije upotreba riječi kao bula, Vlah, Turčin, u odnosu na teže ekscese koji se mogu javljati, naročito u višenacionalnim sredinama.Na svojoj sam koži osjetila agresivnost nacionalista raznih boja i ometanje rada i života, te štampanje Zbornika stvaralaštva mladih Tito-Sloboda-Domovina koji sam pripremala godinama, da bih ga objavila u autorskom izdanju (onemogućena da nađem izdavača). Učenik koji je htio spriječiti ekscese i spletke nacionalista oko te knjige strpan je u ludnicu, sa časa, bez znanja roditelja – napisala je profesorica za Intervju.
I pitala da li se može negirati mišljenje profesora Aleksandra Kreške koji je u svom pismu pod naslovom “Van s Njegošem iz škole“ apelovao da se Gorski vijenac i Smrt Smail-age Čengića izbace iz školskih programa, citirajući samo pojedine stihove Njegoševe, kao dokaz i razlog:
-Nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…zaudara zemlja Muhamedom…kako smrde ove poturice… Ako se nekima kosa diže na glavi zbog mog prijedloga, ima ih više kojima se kosa diže zbog ovakvih stihova – napisala je Mubera.
''Smatram, objasnila je, ''da kod neuke djece i neadekvatnih interpretacija ovih djela u takvom ranom uzrastu može da stvori animozitete prema drugim ljudima i narodima, sa zabludama, utoliko prije što kod nas postoje zablude i nimalo nisu rijetke identifikacije između Turaka i muslimana, pa još ti tadašnji Muslimani treba da “iskupljuju grijehe za onih 500 godina pod Turcima“.
-Takva etička poruka djela nije uredu. Na takvim se porukama mogu da uče svi budući nacionalisti raznih boja, reagujući utukom na utuk. I takvih je pojava bilo iz bliže prošlosti. Moja je intervencija išla samo u tom smjeru – objašnjavala je profesorica Mubera svoje namjere.
Nakon tog pisma NIN-u, nastala je ideološka haranga na Muberu. Morala je napustiti školu u kojoj je predavala. Praktično, našla se na ulici. Na nju se digla kuka i motika Jugoslavije
Četiri godine prije nego će maja 2008. umrijeti, Mubera Mujagić živjela je u teškoj bijedi u Sarajevu bolesna, gladna, bez struje, vode, grijanja, telefona, penzije, zdravstvenog osiguranja i novca. Ne bi tu bilo ništa čudno da Mubera nije bila profesorica književnosti, poetesa i autorica 14 knjiga, članica Evropske akademije nauka, dobitnik četiri Velike zlatne medalje i trofeja Italije.
Na njenu dženazu niko iz Društva pisaca BiH nije došao.
Mubera Mujagić rođena je 29. septembra 1943. u Sarajevu, gdje se i školovala na Pedagoškoj akademiji. Filološki fakultet diplomirala je u Beogradu 1982. i zaposlila kao nastavnik – profesor srpskohrvatskog jezika.
Objavila je 1973. svoju prvu zbirku pjesama “Trenutak sa dva postojanja”, za koju je dobila nagradu za najbolju knjigu poezije te iste godine na bosanskoj republičkoj manifestaciji “Trebinjske večeri poezije”. Pokrovitelj manifestacije bila je Akademija nauka i umjetnosti BiH, ali i druge republičke, društveno-političke i kulturne institucije. Već od prvog pojavljivanja slijede prevodi na strane jezike: engleski, njemački, talijanski, turski, grčki, albanski, makedonski, bugarski, francuski, slovenski, danski pa i azerbejdžanski pri Tagore Institute of Creative Writing International u Madrasu (Indija).
Godine 1988. izlazi kompilacija njenih pjesama na engleskom jeziku. Tagore Institute je također uvrstio nekoliko njenih pjesama u svoje svjetske antologije pjesnika kao, naprimjer, u Antologhy of Poetesses of the World. Njena poezija se pojavila na grčkom jeziku u antologiji pjesnika Jugoslavije.
Zbirka Pjesme objavljena je na talijanskom jeziku u Napulju 1984. pod naslovom Slutnja kao govor. Ušla je u natječaj za nagradu Evropske akademije i dobila veliku zlatnu medalju.
Godine 1985. postaje član Akademije i biva izabrana među 24 visoka evropska intelektualca i sa zvanjem konzul akademik za BiH.
Godine 1986. ponovo je dobitnica Velike zlatne medalje u okviru natječaja – velika nagrada Mediterana i velika nagrada zvijezde Evrope pri Evropskoj akademiji.
Na osnovu prve književne evropske nagrade od Senata akademika Evropske akademije, uz titulu akademika konzula za razvoj etičkih i kulturnih vrijednosti naroda Evrope, izabrana je za počasnu ličnost, jedina iz BiH i bivše Jugoslavije među nekoliko žena iz svijeta: vladara, umjetnika, evropskih državnika, senatora, generala i uvaženih ličnosti iz Evrope.
Dobitnik je još tri evropske medalje, znači ukupno šest i trofeja Italije kako za poeziju tako i za esej, književnu kritiku u sekciji akademika Odsjeku mudraca za esej Poezija i sloboda na francuskom jeziku.
Osim knjige poezije Trenutak sa dva postojanja, objavljene 1973. u “Svjetlosti” u Sarajevu, štampana joj je i knjiga poezije Budi drveće pod nebom u Bošnjačkom institutu i Cirihu 1987. godine. Također je objavila i antologiju Izbor stvaralaštva mladih (poetskih, muzičkih i likovnih radova učenika svih republika i pokrajina) pod naslovom Tito-sloboda-domovina 1979. godine.
Kao nastavnica književnosti i jezika animirala je učenike na stvaralački rad, patriotizam, bratstvo, ljubav prema kulturi, školi i umjetnosti te je za tu knjigu dobila velike pohvale javnosti kao i zahvalno pismo Tita i mnogih institucija.
Knjiga pod naslovom “Ogledalo od magle” štampana je 2000. godine u trojezičnom izdanju – na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, a 2001. godine izbor poezije pod nazivom “Potop šutnje” u dvojezičnom izdanju – na bosanskom i arapskom jeziku. “Bosna u meni” naziv je knjige koja je u štampi. Također, ima desetak pripremljenih knjiga za štampanje, među kojima je izbor pjesama na slovenskom jeziku Antologija bh. poezije.
Mubera Mujagić bila je učesnik međunarodnih, saveznih i republi- čkih književnih manifestacija, simpozija, kao pjesnik prevodilac i esejista, književni kritičar, a njezini radovi prevođeni su i objavljivani u međunarodnim i našim antologijama.
Bila je žena godine 2003. u Americi.
User avatar
Nurudin
Posts: 3324
Joined: 31/03/2013 07:25
Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.

#84 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Nurudin »

sarajevo999999 wrote:Izbaciti Andrica, ubaciti sufaru. Izbaciti maturski rad, ubaciti hatmu.
Sta se on koji kurac brine o nasoj djeci, iz Makedonije!? i ti nurudine, malo umjerenosti molim te, hocemo u Europu a ne u Iran.
ZADRTO I ZADOJENO!
Kinezi marš u Japan ! :lol:

Druže , to su elementarne postavke odgajanja naroda i nemoj odmah klizeći. Kakvu hatmu , mene što se tiče
vjeronauk bi trebao biti drugačije postvaljen u školskom sistemu. Nešto tipa kultura religije , a učenje ajeta
napamet i kako se klanja (ili moli u drugoj religiji) se treba učiti samo i isključivo unutar džamije ili crkve.
Nisam ja ni za kakvo "klero-etničko " uređenje društva , kako je to već neko rekao na drugoj temi , naprotiv!
Međutim, moraju se elementarne stvari odgajanja naroda postaviti gdje im je mjesto, a ne da djeca uče u školi
da su im pradjedovi bili čisto zlo koje treba istrijebiti , pardon "istražiti" .
To nije normalno i nema takve autodestrukcije u kulturi niti jednog naroda.
Ja ipak mislim da Andrića treba čitati ali samo sa određenim predznanjem i zrelošću
Andrić je genijalan pisac ali je i prikriveni fašista (dok Njegoš nije čak ni prikriven) .
To je tako, nismo mi krivi što jest, ja bih volio da nije jer možda onda Mladić nebi pričao o "osveti nad dahijama"
ili Karadžić poklanjao "Ćupriju" strancima, da oni shvate "o čemu se tu radi".
User avatar
Drvosjeca iz Dejcica
Posts: 16757
Joined: 23/06/2004 15:46
Location: Sarajevo

#85 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Drvosjeca iz Dejcica »

ultima_palabra wrote:
Drvosjeca iz Dejcica wrote:Njegoša da, Andrića ne.
Pa zar je Njegoš uopšte u školama?
U moje vrijeme je bio u srednjoj, danas ne znam...vjerujem da nije. Ali autor je postavio takvo pitanje pa sam odgovorio.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#86 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
User avatar
Drvosjeca iz Dejcica
Posts: 16757
Joined: 23/06/2004 15:46
Location: Sarajevo

#87 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Drvosjeca iz Dejcica »

Niemand wrote:Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
Ako nema na latinici nije problem ni na ćirilici pa tako i skinem mada mi je primarna latinica a namjenski nikad ne skinem ćirilicu....ne vidim ja problem u tome. Mene bi bilo stid da ne znam ćirilicu. Po meni to je bogatstvo a ne nedostatak...to skontaš tek u kasnijim godinama.
User avatar
wewa
Posts: 14767
Joined: 27/05/2010 15:20
Location: djah na brdu, djah u ravnici

#88 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by wewa »

Niemand wrote:Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
Nije ti pitanje mjerodavno. Ako zelis utvrditi stepen poznavanja pisma, bolje bi bilo pitati koga bi cirilicni titlovi ometali u gledanju sadrzaja ili sprijecili da pogleda film?

Ruku dajem da bi rezultati ovakve ankete bili drasticno razliciti zavisno od perioda u kojem je ispitanik pohadjao osnovnu školu.
User avatar
Pitar s Kariba
Posts: 856
Joined: 01/06/2007 09:34
Location: Karibi

#89 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Pitar s Kariba »

m_l wrote:Slicnu inicijativu je imala r. Mubera Mujagić jos u proslom sistemu, a evo kako je zavrsila.
Ko još zna za Muberu Mujagić?

U pismu kojeg je 80-tih godina poslala beogradskom NIN-u tadašnja profesorica srpskohrvatskog jezika tražila je da se iz školskih udžbenika izbace stihovi Petra Petrovića Njegoša i Ivana Mažuranića. Smatrala je da stihovi Gorskog vijenca i poeme Smrt Smail-age Čengića vrijeđaju muslimane. I na sastanku podružnice pisaca Sarajeva i Aktiva saveza komunista u povodu rasprava o nastavnim planovima i programima književnosti za osnovne i srednje škole izjasnila se profesorica Mubera protiv Njegoševog Gorskog vijenca i spjeva Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića.
U ispovjesti za beogradski nedeljnik Intervjua (januar 1985.) objasnila je kako pri tome nije bila isključiva, kako je kao zamjenu predložila Njegoševu Luču Mikrokozmu!
-Stojim iza svojih riječi, s razlogom i obzirom da je najmanja posljedica lošeg vaspitnog utjecaja tih djela na mnoge generacije upotreba riječi kao bula, Vlah, Turčin, u odnosu na teže ekscese koji se mogu javljati, naročito u višenacionalnim sredinama.Na svojoj sam koži osjetila agresivnost nacionalista raznih boja i ometanje rada i života, te štampanje Zbornika stvaralaštva mladih Tito-Sloboda-Domovina koji sam pripremala godinama, da bih ga objavila u autorskom izdanju (onemogućena da nađem izdavača). Učenik koji je htio spriječiti ekscese i spletke nacionalista oko te knjige strpan je u ludnicu, sa časa, bez znanja roditelja – napisala je profesorica za Intervju.
I pitala da li se može negirati mišljenje profesora Aleksandra Kreške koji je u svom pismu pod naslovom “Van s Njegošem iz škole“ apelovao da se Gorski vijenac i Smrt Smail-age Čengića izbace iz školskih programa, citirajući samo pojedine stihove Njegoševe, kao dokaz i razlog:
-Nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…zaudara zemlja Muhamedom…kako smrde ove poturice… Ako se nekima kosa diže na glavi zbog mog prijedloga, ima ih više kojima se kosa diže zbog ovakvih stihova – napisala je Mubera.
''Smatram, objasnila je, ''da kod neuke djece i neadekvatnih interpretacija ovih djela u takvom ranom uzrastu može da stvori animozitete prema drugim ljudima i narodima, sa zabludama, utoliko prije što kod nas postoje zablude i nimalo nisu rijetke identifikacije između Turaka i muslimana, pa još ti tadašnji Muslimani treba da “iskupljuju grijehe za onih 500 godina pod Turcima“.
-Takva etička poruka djela nije uredu. Na takvim se porukama mogu da uče svi budući nacionalisti raznih boja, reagujući utukom na utuk. I takvih je pojava bilo iz bliže prošlosti. Moja je intervencija išla samo u tom smjeru – objašnjavala je profesorica Mubera svoje namjere.
Nakon tog pisma NIN-u, nastala je ideološka haranga na Muberu. Morala je napustiti školu u kojoj je predavala. Praktično, našla se na ulici. Na nju se digla kuka i motika Jugoslavije
Četiri godine prije nego će maja 2008. umrijeti, Mubera Mujagić živjela je u teškoj bijedi u Sarajevu bolesna, gladna, bez struje, vode, grijanja, telefona, penzije, zdravstvenog osiguranja i novca. Ne bi tu bilo ništa čudno da Mubera nije bila profesorica književnosti, poetesa i autorica 14 knjiga, članica Evropske akademije nauka, dobitnik četiri Velike zlatne medalje i trofeja Italije.
Na njenu dženazu niko iz Društva pisaca BiH nije došao.
Mubera Mujagić rođena je 29. septembra 1943. u Sarajevu, gdje se i školovala na Pedagoškoj akademiji. Filološki fakultet diplomirala je u Beogradu 1982. i zaposlila kao nastavnik – profesor srpskohrvatskog jezika.
Objavila je 1973. svoju prvu zbirku pjesama “Trenutak sa dva postojanja”, za koju je dobila nagradu za najbolju knjigu poezije te iste godine na bosanskoj republičkoj manifestaciji “Trebinjske večeri poezije”. Pokrovitelj manifestacije bila je Akademija nauka i umjetnosti BiH, ali i druge republičke, društveno-političke i kulturne institucije. Već od prvog pojavljivanja slijede prevodi na strane jezike: engleski, njemački, talijanski, turski, grčki, albanski, makedonski, bugarski, francuski, slovenski, danski pa i azerbejdžanski pri Tagore Institute of Creative Writing International u Madrasu (Indija).
Godine 1988. izlazi kompilacija njenih pjesama na engleskom jeziku. Tagore Institute je također uvrstio nekoliko njenih pjesama u svoje svjetske antologije pjesnika kao, naprimjer, u Antologhy of Poetesses of the World. Njena poezija se pojavila na grčkom jeziku u antologiji pjesnika Jugoslavije.
Zbirka Pjesme objavljena je na talijanskom jeziku u Napulju 1984. pod naslovom Slutnja kao govor. Ušla je u natječaj za nagradu Evropske akademije i dobila veliku zlatnu medalju.
Godine 1985. postaje član Akademije i biva izabrana među 24 visoka evropska intelektualca i sa zvanjem konzul akademik za BiH.
Godine 1986. ponovo je dobitnica Velike zlatne medalje u okviru natječaja – velika nagrada Mediterana i velika nagrada zvijezde Evrope pri Evropskoj akademiji.
Na osnovu prve književne evropske nagrade od Senata akademika Evropske akademije, uz titulu akademika konzula za razvoj etičkih i kulturnih vrijednosti naroda Evrope, izabrana je za počasnu ličnost, jedina iz BiH i bivše Jugoslavije među nekoliko žena iz svijeta: vladara, umjetnika, evropskih državnika, senatora, generala i uvaženih ličnosti iz Evrope.
Dobitnik je još tri evropske medalje, znači ukupno šest i trofeja Italije kako za poeziju tako i za esej, književnu kritiku u sekciji akademika Odsjeku mudraca za esej Poezija i sloboda na francuskom jeziku.
Osim knjige poezije Trenutak sa dva postojanja, objavljene 1973. u “Svjetlosti” u Sarajevu, štampana joj je i knjiga poezije Budi drveće pod nebom u Bošnjačkom institutu i Cirihu 1987. godine. Također je objavila i antologiju Izbor stvaralaštva mladih (poetskih, muzičkih i likovnih radova učenika svih republika i pokrajina) pod naslovom Tito-sloboda-domovina 1979. godine.
Kao nastavnica književnosti i jezika animirala je učenike na stvaralački rad, patriotizam, bratstvo, ljubav prema kulturi, školi i umjetnosti te je za tu knjigu dobila velike pohvale javnosti kao i zahvalno pismo Tita i mnogih institucija.
Knjiga pod naslovom “Ogledalo od magle” štampana je 2000. godine u trojezičnom izdanju – na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, a 2001. godine izbor poezije pod nazivom “Potop šutnje” u dvojezičnom izdanju – na bosanskom i arapskom jeziku. “Bosna u meni” naziv je knjige koja je u štampi. Također, ima desetak pripremljenih knjiga za štampanje, među kojima je izbor pjesama na slovenskom jeziku Antologija bh. poezije.
Mubera Mujagić bila je učesnik međunarodnih, saveznih i republi- čkih književnih manifestacija, simpozija, kao pjesnik prevodilac i esejista, književni kritičar, a njezini radovi prevođeni su i objavljivani u međunarodnim i našim antologijama.
Bila je žena godine 2003. u Americi.
:thumbup:
User avatar
Drvosjeca iz Dejcica
Posts: 16757
Joined: 23/06/2004 15:46
Location: Sarajevo

#90 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Drvosjeca iz Dejcica »

wewa wrote:
Niemand wrote:Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
Nije ti pitanje mjerodavno. Ako zelis utvrditi stepen poznavanja pisma, bolje bi bilo pitati koga bi cirilicni titlovi ometali u gledanju sadrzaja ili sprijecili da pogleda film?

Ruku dajem da bi rezultati ovakve ankete bili drasticno razliciti zavisno od perioda u kojem je ispitanik pohadjao osnovnu školu.
Definitivno! Ja sam doživio prije desetak godina u jednoj firmi da kolegi "prevodim" mail napisan ćirilicom. :roll: Te ratne i poratne generacije su totalna rupa od znanja. Ovim ne mislim ništa loše, nisu krivi ljudi, kriv je obrazovni sitem. U ratu još i razumijem ali iza rata po meni to je ogroman propust.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#91 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

Drvosjeca iz Dejcica wrote:
Ako nema na latinici nije problem ni na ćirilici pa tako i skinem mada mi je primarna latinica a namjenski nikad ne skinem ćirilicu....ne vidim ja problem u tome. Mene bi bilo stid da ne znam ćirilicu. Po meni to je bogatstvo a ne nedostatak...to skontaš tek u kasnijim godinama.
Pa o cemu onda pricamo uopste. Cirilica nam je uz latinicu i u udzbenicima, djeca je nauce, moraju je nauciti u svakom slucaju, neko zaboravi, neko ne zaboravi i sve 5.

Al ako vec pricamo o tom da to nije dovoljan level znanja cirilice, pa djeca ne uce kako treba, pa zaborave, ukratko ne valja kako god okrenes i sta god da uce i eto Bgm ugrozena nam cirilica, mozemo krenuti i od starijih generacija, koliko njih uopste bas namjenski gleda par filmova na cirilici par na latinici.

Sto bi samo djecu peglali. Ugrozavaju je najvise odrasli jer je ne koriste ako vec pricamo o toj ugrozenoj cirilici.

Nije do skole, nije do djece, oni je uostalom najcesce i koriste, al eto, do njihA je sigurno.



:roll:
User avatar
Nurudin
Posts: 3324
Joined: 31/03/2013 07:25
Location: "Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga.

#92 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Nurudin »

I pitala da li se može negirati mišljenje profesora Aleksandra Kreške koji je u svom pismu pod naslovom “Van s Njegošem iz škole“ apelovao da se Gorski vijenac i Smrt Smail-age Čengića izbace iz školskih programa, citirajući samo pojedine stihove Njegoševe, kao dokaz i razlog:
-Nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…zaudara zemlja Muhamedom…kako smrde ove poturice… Ako se nekima kosa diže na glavi zbog mog prijedloga, ima ih više kojima se kosa diže zbog ovakvih stihova – napisala je Mubera.
''Smatram, objasnila je, ''da kod neuke djece i neadekvatnih interpretacija ovih djela u takvom ranom uzrastu može da stvori animozitete prema drugim ljudima i narodima, sa zabludama, utoliko prije što kod nas postoje zablude i nimalo nisu rijetke identifikacije između Turaka i muslimana, pa još ti tadašnji Muslimani treba da “iskupljuju grijehe za onih 500 godina pod Turcima“.
-Takva etička poruka djela nije uredu. Na takvim se porukama mogu da uče svi budući nacionalisti raznih boja, reagujući utukom na utuk. I takvih je pojava bilo iz bliže prošlosti. Moja je intervencija išla samo u tom smjeru – objašnjavala je profesorica Mubera svoje namjere.
Ma bravo Mubera! O tome se ovdje i radi, samo što raja koja je indoktrinirana neće i ne može na kraju krajeva
da to vidi i prepozna kao potencijalnu opasnost.
Oni to vide samo i isključivo kao postratno "klerofašističko pomodarstvo" , a u suštini se samo radi o gore navedenom.
Nije to pokrenuo nikakav hodža iz medrese, niti je to "sa mindera" , nego je riječ o ozbiljnim, obrazovanim i
odgovornim ljudima
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#93 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

wewa wrote:
Niemand wrote:Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
Nije ti pitanje mjerodavno. Ako zelis utvrditi stepen poznavanja pisma, bolje bi bilo pitati koga bi cirilicni titlovi ometali u gledanju sadrzaja ili sprijecili da pogleda film?

Ruku dajem da bi rezultati ovakve ankete bili drasticno razliciti zavisno od perioda u kojem je ispitanik pohadjao osnovnu školu.
Jeste mjerodavno jer ja ne utvdjujem nikakve stepene poznavanja cirilice vec ucestalost koristenja iste, o stepenima i poznavanju si ti pisala na prosloj stranici, a ja o necem drugom.

Ako je prvi vi ne koristite namjenski, ono, eh danas cu jedan film na cirilici, a sutra na latinici, sto se cudite sto je djeca zaborave?

Zaborave i puno vaznije stvari, i da se razumijemo, ne samo djeca naseg obrazovnog sistema, vec i inace. Al vi ste toliko zapeli za tu djecu, a pobogu, oni je znaju i oni je i koriste. Cesce od vas.
User avatar
wewa
Posts: 14767
Joined: 27/05/2010 15:20
Location: djah na brdu, djah u ravnici

#94 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by wewa »

A zasto tako malo vjerujemo mladima, Nurudine, da nam je bliza ideja o cenzuri nego o diskusiji nakon pročitanog?

Nema knjige koju bih zabranila, da me se pita. Samo bih trazila od onih koji su zivote proveli istrazujuci knjizevnost da timski kreiraju programe lektire primjerene dobi djaka.
Dodjemo do nezgodnog dijela kad treba saciniti takav tim: zelimo li sposobne ili podobne ljude? Danasnjica nam zorno pokazuje za sta se nadlezni odlucuju.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#95 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

Sto ne pisite nikad postove na cirilice? Ono, sedmicu vako, sedmicu nako? Sto samo djeca moraju?

I da se ogradim, nisam ogorceno dijete. :D
User avatar
wewa
Posts: 14767
Joined: 27/05/2010 15:20
Location: djah na brdu, djah u ravnici

#96 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by wewa »

Niemand wrote:
wewa wrote:
Niemand wrote:Mene sad fakat interesuje koliko vas sto ste isli u skolu u proslom sistemu danas kad sebi skine film ode i bas namjenski skine i prevod na cirilici?

Bez laganja. 8)
Nije ti pitanje mjerodavno. Ako zelis utvrditi stepen poznavanja pisma, bolje bi bilo pitati koga bi cirilicni titlovi ometali u gledanju sadrzaja ili sprijecili da pogleda film?

Ruku dajem da bi rezultati ovakve ankete bili drasticno razliciti zavisno od perioda u kojem je ispitanik pohadjao osnovnu školu.
Jeste mjerodavno jer ja ne utvdjujem nikakve stepene poznavanja cirilice vec ucestalost koristenja iste, o stepenima i poznavanju si ti pisala na prosloj stranici, a ja o necem drugom.

Ako je prvi vi ne koristite namjenski, ono, eh danas cu jedan film na cirilici, a sutra na latinici, sto se cudite sto je djeca zaborave?

Zaborave i puno vaznije stvari, i da se razumijemo, ne samo djeca naseg obrazovnog sistema, vec i inace. Al vi ste toliko zapeli za tu djecu, a pobogu, oni je znaju i oni je i koriste. Cesce od vas.
Hvala ti za ovaj slagvort!
Mi koji smo je naucili kad je trebalo, nemamo potrebe za posebnim podsjecanjem. To je kao voznja bicikla ili plivanje, jednom nauceno ne nestaje.

U tome i jeste razlika pristupa ovog i ondasnjeg obrazovnog sistema: danas djeca zaboravljaju jer su ucili, ali nisu usvojili. Jednako vrijedi i za pravopis, i matematiku, i opce znanje. I u tome je najmanje njihove krivice, mi smo ih iznevjerili izmisljajuci toplu vodu i kvareci ono sto je valjalo samo da bi se pohvalili reformom.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#97 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

wewa wrote: Hvala ti za ovaj slagvort!
Mi koji smo je naucili kad je trebalo, nemamo potrebe za posebnim podsjecanjem. To je kao voznja bicikla ili plivanje, jednom nauceno ne nestaje.

U tome i jeste razlika pristupa ovog i ondasnjeg obrazovnog sistema: danas djeca zaboravljaju jer su ucili, ali nisu usvojili. Jednako vrijedi i za pravopis, i matematiku, i opce znanje. I u tome je najmanje njihove krivice, mi smo ih iznevjerili izmisljajuci toplu vodu i kvareci ono sto je valjalo samo da bi se pohvalili reformom.
Jednom nauceno ne nestaje?

Hajd fino. Sta da ti kazem nakon toga. :roll:

Nauci djecu cirilicu po svojoj metodi il kako su tebe vec ucili, pa eto provjeri jel to bas tako.

Daj ba wewo, o cemu pricas.
User avatar
Muhamed Đakmić
Posts: 14652
Joined: 25/05/2012 18:56
Location: Dunjaluk
Contact:

#98 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Muhamed Đakmić »

Ćirilica je u današnjem vaktu i okruženju relevantna koliko je relevantan i Avogadrov broj.
Niemand
Posts: 7944
Joined: 31/03/2014 01:55

#99 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by Niemand »

Ljudi zaborave maternji jezik ako ga ne koriste i ne cuju oko sebe apsolutno nigdje kamoli sta drugo, al ono, jednom nauceno ne nestaje.

Sto ne mogu uciteljskih fazona.
User avatar
_BataZiv_0809
Nindža revizor
Posts: 66950
Joined: 09/05/2013 13:56
Location: ...da ti pricam prstima..kad padne haljina...
Vozim: Lancia na servisu

#100 Re: Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

Post by _BataZiv_0809 »

Poznavanje cirilice je stvar postovanja ustroja drzave u kojoj zivis, a ne licnih preferencija.
Post Reply