studiorum_tuzlaensis wrote:Ja iz svega, doduše kao laik u arapskom...
Sasvim logično.studiorum_tuzlaensis wrote:Upravo je objava na arapskom jeziku po meni najveća mudžiza ove Objave, nema prostora greškama.
Moderator: Bloo
studiorum_tuzlaensis wrote:Ja iz svega, doduše kao laik u arapskom...
Sasvim logično.studiorum_tuzlaensis wrote:Upravo je objava na arapskom jeziku po meni najveća mudžiza ove Objave, nema prostora greškama.
sarajlija120 wrote:
Ostao sam da vide ljudi kako se brukaš.
20:40 Korkut: A ti si ubio jednog čovjeka, pa smo te Mi brige oslobodili i iz raznih nevolja te spasili.
Zato što možemo u nedogled ići onako.dadinjo33 wrote:Pih, ozivljavas temu umjesto da zalijepis trazeni link i poentiras.sarajlija120 wrote:Tema je odavno izgubila smisao, izgleda. Pokušah na prošloj strani da je oživim, međutim neke ne zanima. Šteta...
28:84 Man jaa bialhasanati falahu khayrun minha waman jaa bialssayyi-ati fala yujza allatheena AAamiloo alssayyi-ati illa ma kanoo yaAAmaloona
Korkutov prevod:
Onaj ko učini dobro djelo dobiće deseterostruku nagradu za njega, a onaj ko uradi zlo – pa, oni koji budu zlo radili biće tačno prema zasluzi kažnjeni.
Engleski prevodi desetina drugih prevodilaca:Mlivin jezicki korektni prevod: Ko dođe s dobrim djelom, pa imaće on bolje od njega; a ko dođe sa zlim djelom - pa oni koji su činili zlodjela biće plaćeni jedino (prema) onom šta su radili.
HEMZETU-L-VASLsarajlija120 wrote:
Oooo, napokon čovjek odgovorio.
Lafo tek vidio, post stoji od danas.
Molim te, otkad crtica označava neizgovorene riječi u transkripciji sa arapskog jezika? Zašto si je onda stavio u HEMZETU-L-VASL, kad se u ove dvije riječi sve izgovara. Nepoznati znakovi za naš jezik (ar. hareketi) označavaju se apostrofom. Niko na kugli Zemaljskoj ne piše crticu da bi označio ono što se ne izgovara, nego da bi povezao između dvije riječi. Otvori Ilmihal, pročitaj koju kratku suru na transkripciji, pa mi reci gdje su crtice stavljene.
Ako pišeš SANIJE ISNEJNI, onda nema potrebe pisati kako si ti napisao sanije-isnejni sa crticom između. Totalno besmisleno.
Ako, pak, napišeš SANIJE-L-ISNEJNI, dobio si određen član, što je pogrešno.
Dakle, možeš pisati SANIJE ISNEJNI, ali u tom slučaju ne naglasiš da imaš HEMZETU-L-VASL u transkripciji i to na arapskom izgleda ovako: ثاني إثنين
Umjesto HEMZETU-L-VASL u tom slučaju dobiješ HEMZETU-L-KAT' i ostavljaš dojam da HEMZE spajanja ne postoji.
Ostaje ti samo način pisanja kako sam ja napisao, a to je SANIJE-S-SNEJNI upravo da ovo S ukaže na postojanje HEMZETU-L-VASL-a u riječi.
Kada bi bilo određeno, kao što mi spočitavaš, bilo bi sa EL, a to je definitivno pogrešno. Zapravo transkripcija u tom slučaju bi glasila SANIJES-SNEJNI, a ne ovako kako sam ja napisao.
Napokon. Ne znam što mene tu stavi, kad sam ja prvi to i predložio rekavši da se tema spamuje, ali hajd, ok. Dogovoreno.Bloo wrote:Tema se mete od vrijeđanja, off topica i ostalih vama dragih stvari.
Medo, dadinjo, Nurudine, zagore i sarajlija, svako buduće skretanje sa teme će biti sankcionisano, kao i etiketiranje u koje skrenete kada nemate kontrargument.
Haj da cujem tvoje objasnjenje , kako je Korkut preveo "ruh-ul-kudus" , kao "dzibril" ?sarajlija120 wrote:Mehanović, prof. preveo je kao "dobit će bolju nagradu..." što jeste ispravnije od Korkutovog rahmetli prevoda, mada ne možeš reći ni da je dogmatska ubleha njegov prevod, zato što se i taj njegov prevod slaže sa načelima vjere, odnosno nagrađivanjem deset puta više.
Dogmatska ubleha bi bila kada bi došao s nečim od sebe što je kontradiktorno tumačenju ajeta.
Jasna je meni tvoja "jasnost" oko transkripcije, ne brinisarajlija120 wrote:Dadinjo, ja sam što se tiče transkripcije bio isuviše jasan. Otvori novu temu pa ćemo tamo raspravljati o tome, to nije tema ovdje.
Drugo, kako je površno reći da Besim ispravlja Allaha. Korkut je u svom prevodu i od Ljubibratića, Pandže i Čauševića, bliži istini. Mlivu bukvalistu da ne spominjem. Da bogdo nije preveo nikako.
Kako sam već spomenuo, Korkut rahmetli se koristio raznim tefsirima, a to je i logično, jer se Kur'an ne prevodi bukvalno. Mora biti tumač, uprotivnom dobiješ kao kod Mlive gdje je bukvalno preveo riječ الصبغة haha. "Boja Allahova, a ko ljepše od Allaha boji?" Zar stvarno misliš da je Allah Uzvišeni SIBGOM ciljao boju?! Daj, molim te.
Kako bi ti Englezu preveo frazu "hodam po doktorima"?
A to što je preveo onaj dio ajeta o nagradi kao desetostruko, nije greška. Sa strane jezika, možda. Međutim u suštini ne i ne može se smatrati greškom, jer će vjernik biti nagrađen desetostruko za dobro djelo. To stoji u drugom ajetu kako si i sam rekao, a i u brojnim hadisima. Tako da je to sa strane vjerovanja ok. Kažem, možda je s aspekta jezika pogrešno, trebam istražiti da ne bubam.
Jeste, baba je ocito hafiz Kurana. Drzi se babe.Black swan wrote:neka baba trubi da u Kuranu ima linija koja kaže da će sin majci biti veliki neprijatelj zbog ženidbe kasnije snaha ovo ono
jel to istina?
Kome je upucen, kome da se Allah krsti?Zanimljiv je i poziv da krštenje bude urađeno kako treba, tj. da ga Allah izvrši, odnosno zanimljivo je kome je upućen.
Problem je što ne možeš bukvalno prevoditi neke ajete. U tome i jeste caka. To ti je isto kao sa bilo kojim drugim jezikom. Zamisli da imaš ovu rečenicu: "Otac je danas istukao Zvonku. Ubio ga kajšem." Hoćeš li ti koristiti u prevodu na neki jezik bukvalno riječ "ubio", ili ćeš koristiti glagol "istući"? Logično je da se misli na "istući", a ne na ubistvo. Teški si bukvalista, a to pogotovo u prevodu značenja Kur'ana nije dobro.dadinjo33 wrote:2:138 Sibghata Allahi waman ahsanu mina Allahi sibghatan wanahnu lahu AAabidoona
Korkut: "Allah je nas uputio, a zar ima ljepše upute od Allahove? Mi se samo Njemu klanjamo."
Mlivo: Bojenje Allahovo!, a ko je bolji od Allaha bojenjem? A mi smo Njegovi obožavatelji.
Dakle, Mlivo prevodi dosljedno originalu, kao i većina drugih prevodilaca. A Korkut, ne samo što je riječ "sibga", koja znači bojenje ili krštenje, preveo kao uputu (neki drugi manjinski prevodioci prevode izvedeno ili prenenseno kao "religija, vjera"), nego je izmijenio i rečeničnu konstrukciju. Nije napi8sao "Uputa Allahova, a ko bolje upućuje od Allaha?", nego je parolaški, u stilu duha "odabranog naroda" preveo kao "Allah nas je uputio", koja konstrukcija niti smisao ne postoje u originalu.
Ali, mimo samog Korkuta, generalno se da primijetiti, što je i logično nakon 1400 godina, da je dogma oblikovala prevode koji su svi noviji, iz zadnjih sto godina. Hoću reći, prevodioci dogmaska tumačena uzimaju za svoj radni okvir, na koji način svi više ili manje (Korkut najviše) potvrđuju dogmu nauštrb mnoštvenosti poruka izvornog teksta.
Konkretno, riječ sibga znači bojenje i znači krštenje. Dosta svjetskih prevodilaca prevode kao krštenje. Mislim da bi se reis triput prekrstio da neki bosanski prevodilac prevede kao "krštenje", ono "Allahovo krštenje, ko krsti bolje od Allaha?" , a što ne bi trebalo biti, jer je to jedan od najlegitimnijih i najtačnijih prevoda.
Sibga, međutim, ako ćemo biti precizni, ne označava "vanjsko površinsko" bojenje, nego bojenje kojim platno biva namočeno, nadojeno, ispunjeno bojom. Otud je i vezanost za ritual krštenja u kojem se čovjek potpuno potapa u vodu.
Stoga je, ako bi se prevodilo jednom riječju, po meni najvjerniji prevod bio "prožimanje", što je svakako značenje tog glagolskog korijena s-b-g. On doslovno znači "prožimati".
Prevod bi u tom smislu bio "Allahovo prožimanje, a ko bolje prožima negoli Allah?"
A pošto je gentivina veza u arapskom dvojsmjerna, jednako legitiman prevod "sibgatullah"-a je prožimanje Allaha".
Navedeno je blisko kur'anskom aspektu Allahove imanentnosti, jer je on "bliži od žile kucavice", "kreće se između čovjeka i njegovog srca", "gdje god se okrenete, tamo je Allahovo lice", "Allah je ez-Zahir-Vidljivi, Jasni, Očigledni" itd.
Međutim, ta koncepcija imanentnosti koja postoji u Kur'anu je izgubila bitku u korist transcendentalističkog pogleda po kojem je Allah samo nespoznatljiv, nesličan, van kreacije, odnosno islamska dogma je potpuno judaizirana, zauzela je kruti judaistički pogled, a potisnula više kršćanski pogled o imanentnom bogu.
Što bi sufije rekli, izgubljen je balans tenziha (transcendentnosti) i tešbiha (imanentnosti).
Samo prosti izraz "sibgatullah" znači da Allah prožima kreaciju, iz perspektive kreacije, te da kreacija prožima Allaha iz perspektive Allahove kakvoće.
Bilo bi zanimljivo vidjeti prevod Kur'ana od strane nekog lingviste kojem su strane postavke islamske dogme, nego da prevede čisto lingvistički, nezaprljan dogmatskim pogledima.
Na taj način bi udahnula životnost u mushafsku poruku.
Zanimljiv je i poziv da krštenje bude urađeno kako treba, tj. da ga Allah izvrši, odnosno zanimljivo je kome je upućen.
sarajlija120 wrote: Problem je što ne možeš bukvalno prevoditi neke ajete. U tome i jeste caka. To ti je isto kao sa bilo kojim drugim jezikom. Zamisli da imaš ovu rečenicu: "Otac je danas istukao Zvonku. Ubio ga kajšem." Hoćeš li ti koristiti u prevodu na neki jezik bukvalno riječ "ubio", ili ćeš koristiti glagol "istući"? Logično je da se misli na "istući", a ne na ubistvo. Teški si bukvalista, a to pogotovo u prevodu značenja Kur'ana nije dobro.
Da bi zaista shvatio šta je Allah htio reći kad je iskoristio riječ SIBGATUN, moraš vidjeti kontekst. Kur'an tumači samog sebe i tumači ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također i ashabi.
"Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono oko čega se razilaze, i da bude vjernicima uputa i milost." (En Nahl, 64)
Ako svako može izvući tumačenje ajeta služeći se bukvalnim prevodom, tj. shvatanjem, čemu onda ovaj ajet?! Zašto Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mora pojasniti ljudima ono što im se objavljuje? Besmislena ti je teorija.
Upravo to što smatraš da se ajeti trebaju bukvalno prevoditi i shvatati, put je ka osnivanju sekti. Sutra svako može doći i reći: "Ja sam ovaj ajet shvatio ovako...", drugi će reći: "Ne, ja sam ga shvatio ovako...". Nema smisla u tvojim tvrdnjama. Ne možeš sve bukvalno prevoditi, kome to još nije jasno? Kažem ti, de prevedi Englezu žargonsku frazu "hodam po doktorima". Kod tebe bi to izgledalo "I walk on the doctors".
Naravno, iz izvorne arapske etimologije o bojenju, tj. natapanju bojom Arapi su izveli i druga značenja. Većina njih je i u našem vezana za izvorni pojam bojenja, kao što sam opisao, što je samo dokaz da je ispravno bilo prevesti doslovno, jer se time čuva dijapazon značenja originala, umjesto da se prevede dogmatski na način da se sva značenja svedu na dogmatski poželjno, a koje je lingvistički, u najmanju ruku, krajnje neprecizno i parcijalno.sarajlija120 wrote:Da te podsjetim da riječ صبغة može označavati i moralnu snagu; karakterističan kvalitet; posebnost;
Sve su ovo osnovna značenja riječi SIBGATUN, tako da ni u kom slučaju ne možeš prevesti samo tako kako si ti objasnio. Pored tinkture, označava i ovo ostalo što sam naveo, a ima još mnogobrojna značenja.
Ovo sa krštenjem neću ni komentarisati.
Zamisli njega pustiti da prevede cijeli Kur'an.Gojeni H wrote:Haj' sto strucnjak ne zna kako se "harami" sve moze prevesti, al' sto strucnjak misli da bi se bilo sta u prevodu Kur'ana, bosanskom muslimanu, moglo prevesti kao "krstenje"
To sto su ovdasnji krscani, recimo s engleskog "baptism" preveli kao krstenje je njihova stvar koju treba postovati, ali tu rijec ubacivati u prevod Kur'ana, ... kakav lik, kakav prenosnik.
Pa, naravno da je strawman argument. Zapravo u tvom slučaju je besmisleno bilo šta dokazivati. Rekao sam ti, da bi ispravno preveo Kur'an, moraš se držati samog konteksta Kur'ana, govora Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i govora ashaba. I tabiini spadaju u one koji Kur'an tefsire.dadinjo33 wrote:sarajlija120 wrote: Problem je što ne možeš bukvalno prevoditi neke ajete. U tome i jeste caka. To ti je isto kao sa bilo kojim drugim jezikom. Zamisli da imaš ovu rečenicu: "Otac je danas istukao Zvonku. Ubio ga kajšem." Hoćeš li ti koristiti u prevodu na neki jezik bukvalno riječ "ubio", ili ćeš koristiti glagol "istući"? Logično je da se misli na "istući", a ne na ubistvo. Teški si bukvalista, a to pogotovo u prevodu značenja Kur'ana nije dobro.
Da bi zaista shvatio šta je Allah htio reći kad je iskoristio riječ SIBGATUN, moraš vidjeti kontekst. Kur'an tumači samog sebe i tumači ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također i ashabi.
"Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono oko čega se razilaze, i da bude vjernicima uputa i milost." (En Nahl, 64)
Ako svako može izvući tumačenje ajeta služeći se bukvalnim prevodom, tj. shvatanjem, čemu onda ovaj ajet?! Zašto Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mora pojasniti ljudima ono što im se objavljuje? Besmislena ti je teorija.
Upravo to što smatraš da se ajeti trebaju bukvalno prevoditi i shvatati, put je ka osnivanju sekti. Sutra svako može doći i reći: "Ja sam ovaj ajet shvatio ovako...", drugi će reći: "Ne, ja sam ga shvatio ovako...". Nema smisla u tvojim tvrdnjama. Ne možeš sve bukvalno prevoditi, kome to još nije jasno? Kažem ti, de prevedi Englezu žargonsku frazu "hodam po doktorima". Kod tebe bi to izgledalo "I walk on the doctors".
Ovo ti je tzv. strawman argument, moj sarajlijo. Napravio si strašilo i udaraš ga, bez da uspijevaš i okrznuti ono što sam napisao.
Nigdje ne tvrdim da se neki ajeti ili njihovi dijelovi ne mogu prevesti bukvalno. Ti ustvari podvaljuješ da ja, ili Mlivo, na kog sam se pozvao u konkretnom slučaju, idiomatske izjave prevodimo bukvalno. Tvrdiš ono što su tvrdili i ovdašnji forumski vrli jezikoslovci za pine-apple kao borovu jabuku. To što u jezicima postoje idiomi, čiji bi doslovan prevod bio u pravilu pogrešan, ne znači da su konkretni slučajevi koje osporavate idiomi, Tj. nijedan od njih nije idiom, nego vi pravite "strašilo" koje možete udarati bez da vam uzvrati na vaše promašene "argumente".
Nigdje Mlivo, a pogotovo ja, nismo idiomatski izraz ili neku složenicu tipa pine-apple preveli doslovno. Nigdje nismo imali prevoda da pine-apple prevodimo kao borova jabuka, niti "a piece of cake" kao komad torte, niti smo "beyne yedeyhi", što u arapskom znači "ranije, prije" prevodili riječ za riječ npr. na način "između njegovih ruku".
Ali ti podvaljuješ kao da jesmo.
Da bih ti dokazao da Mlivo nije "ahaha budala i bukvalista koji je sibga preveo doslovno, a nikako nije smio", dovoljaj je ovaj link na desetine najrenomiranijih svjetskih prevoda tog ajeta, odnosno riječi "sibga".
Lako je vidjeti da većina prevodi baš na način kako ti impliciraš da se ta riječ na može prevesti, tj. prevode doslovno, kao "boja/bojenje" i kao "krštenje". Manjina prevodi izvedeno kao "religija".
https://www.islamawakened.com/quran/2/138/default.htm
Vidi se da se sibga može prevesti doslovno, da se ne radi o idiomu, te da se čak i treba prevesti doslovno. Nije, dakle, Mlivo, nikakva bukvalistička budala kojoj se treba rugati, nego je prije Korkut usamljen u svom prevodu u odnosu na druge prevodioce.
Jasno je da je, gdje ne postoje faktori koji isključuju mogućnost doslovnog prevoda, uvijek doslovan prevod najvjerniji originalu i da prevodici teže prevesti doslovno gdje god je to moguće. Kod idioma to obično nije moguće, ali u ovom slučaju nije u pitanju idiom.
Dakle, Mlivo je preveo kao prevodi i većina drugih prevodilaca. Preveo je kao "boja/bojenje", što i u našem jeziku zadržava dijapazon značenja originala, jer i kod nas Allahova ili bilo čija boja znači i ideološki ili upošte pripadati njemu, dijeliti njegove kvalitetete ili ubjeđenja, svrstavati se, biti pod "njegovom bojom, zastavom" itd.
A još uspio zadržati i doslovno izražaj i direktnu konekciju sa originalom.
Korkutov prevod o tome kako je Allahova boja ustvari pripadnost Allahovoj religiji, te kako je pripadati Allahovoj religiji ujedno isto što i biti upućen te kako je "nas" Allah već uputio, iako ta konstrukcija svršenosti ne postoji u originalu, je čorbine čorbe čorba, prevod koji je čak i legitiman u jednom dijelu, ali sakriva dijapazon izvornih značenja i krajnje je neprecizan.
Naravno, iz izvorne arapske etimologije o bojenju, tj. natapanju bojom Arapi su izveli i druga značenja. Većina njih je i u našem vezana za izvorni pojam bojenja, kao što sam opisao, što je samo dokaz da je ispravno bilo prevesti doslovno, jer se time čuva dijapazon značenja originala, umjesto da se prevede dogmatski na način da se sva značenja svedu na dogmatski poželjno, a koje je lingvistički, u najmanju ruku, krajnje neprecizno i parcijalno.sarajlija120 wrote:Da te podsjetim da riječ صبغة može označavati i moralnu snagu; karakterističan kvalitet; posebnost;
Sve su ovo osnovna značenja riječi SIBGATUN, tako da ni u kom slučaju ne možeš prevesti samo tako kako si ti objasnio. Pored tinkture, označava i ovo ostalo što sam naveo, a ima još mnogobrojna značenja.
Ovo sa krštenjem neću ni komentarisati.
Generalno ti je, moj sarajlijo, problem kod muslimana, a i ti to, evo potvrđuješ, što su izvornu Allahovu riječ podredili dogmi koja je svakako ljudska riječ, te što, iako kroz original imaju mogućnost direktnog pristupa izvornoj riječi, oni nju odbacuju radi dogme kao ljudske tvorevine pune kontradikacija, laži, a često i gluposti.
Kad bi ti, koji eto tvrdiš da poznaješ arapski, pa da ti kredit da jeste tako, vjerovao Allahu da o ajetima treba razmišljati, pa kad bi razmišljao o njihovim značenjima, umjesto se trudio da odbraniš jednodimenzionalnu i često logički neodrživu dogmu kao linearni izražaj značenja ajeta iz pozicije isključivosti, tj. kad bi vjerovao Allahu, možda bi ti bilo jasno zašto Allah, iako zna da sibga znači krštenje, govori o tome da Allah vrši krštenje. Tj. kad bi se uzdao u Allaha i njegovu riječ, otvorila bi se vrata razumijevanja. Ovako ti govoriš kako vjeruješ Allahu, ali svojim djelima pokazuješ nešto drugo, tj. jedno govoriš, a drugo radiš, jer ti je nepojmljivo, iako je to autentično značenje na arapskom, da Allah hvali svoje krštenje ljudi. Jer, đe će Allah, zaboga, krstiti, to je smiješno i bogohulno. A zašto je smiješno i boguhulno? Zato što ne vjeruješ Allahu. A ni onim brojnim prevodiocima na engleski sa linka koji sam ti dao, koji bez ikakvih problema prevode kako i piše, tj. govore o Allahovom krštenju, baptizmu.
Iako, kao što sam ti rekao, najprecizniji prevod je prožimanje, a niko od njih nije tako preveo, jer su i oni pod uticajem hiljadugodišnjeg dogmatskog okvira.
P.S. Da bi razumio priču o jednom važnom kur'anskom liku kojeg je Allah lično krstio, morao bi povjerovati Allahu kad kaže da krsti ljude. Ovako sam sebe isključuješ iz razumijevanja ajeta.
Ti mene ubjeđuješ da Allah izvorno kaže da nekoga krsti i hoćeš da se oko toga natežemo?dadinjo33 wrote:Generalno ti je, moj sarajlijo, problem kod muslimana, a i ti to, evo potvrđuješ, što su izvornu Allahovu riječ podredili dogmi...
Sve što si napisao je samo pokušaj iskrivljivanja stvarnog značenja ajeta od strane tebe, a ne Korkutova ublehaška dogma. Prije će biti tvoja.sarajlija120 wrote:Ti mene ubjeđuješ da Allah izvorno kaže da nekoga krsti i hoćeš da se oko toga natežemo?dadinjo33 wrote:Generalno ti je, moj sarajlijo, problem kod muslimana, a i ti to, evo potvrđuješ, što su izvornu Allahovu riječ podredili dogmi...