Avionske nesrece

[rtmper44]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

[jefferson]

Rutinski problemi se pretvorili u katastrofu, nije mi jasno kako pilot koji je dizao avion nije konektovao da on prouzrocuje stall.

Zato sto su imali pogresno ocitovanje brzine. Na avionu je bio problem sa Pitot cijevima u kojima su senzori brzine. Na toj visini nema teorije da se zna koja je tacna brzina aviona osim ako nema uredjaja za ocitovanje. Jedom kada avion od 350 tona udje u stall, nema povratka nazad.
Medjutim, to stoji, kada je avion ulazio u stall, piloti su trebali uvesti avion u poniranje a ne u dizanje.
Ona nesreca u NYC kada je kapetan spustio avion na Hudson, treba biti primjer kako se leti bez motora tj. pri maloj brzini, ali to je zato sto je taj pilot bio klasicno obrazovan, tj. imao je ogromno iskustvo na jedrilicama.

Jedna vrlo vazna stvar mi sada pada na um, posto volim da gledam one emisije o nesrecama u avio saobracaju, moram da konstatujem da se dosta nesreca desilo zbog greske na sistemu brzine i visine zbog kojih su piloti bivali zbunjeni.

Sjecam se jedne nesrece gdje su ove cijevi za mjerenje brzine bile blokirane zbog gnjezda nekih OSA to jest samo jedna od 2 cijevi. I tako su piloti konfliktne i pogresne informacije dobivali i pali. To nije jedina nesreca.

Nije mi jasno zasto kad se to vec desava, inzinjeri ne nadju bolja rjesenja za mjerenje brzine?

Avion bi trebao imati 3 pitot cijevi sa senzorima za ocitovanje brzine.
Problem kod A330/340 je bila greska u dizajnu kod Thales pitot cijevi, dok su primjerci opremljeni americkim Goodrich pitot cijevima bili ok. Tako da je s obzirom na nacin kako je izgubljen kontakt sa avionom, i informacije koje se automatski pohranjuju u Air France sistem tokom leta, odmah par dana poslije naredjena zamjena Thalesovih pitot cijevi na svim primjercima A330/340.

[jefferson]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Zbog cega je to bitno?

[lajkujMe]

Pa svaki put kada se pokaze da se nesto moze bolje napraviti, jer se pokazalo da nesto nije najbolje, i naredi se takva promjena u dizajnu...

U slucaju s ovim cijevima (petters tubes?) kako sam ja skontao nije nista mijenjano od nastanka modernih avione 50 tih i 60 tih. Poostrili su procedure za zastitu istih da mora poklopac biti na njima dok su na zemlji i slicno ali opet se desavaju greske.
Znam da su i kao poboljsali obuku pilota u slucaju dobivanja pogresnih ili konfliktnih informacija mjeraca aviona.

Ali opet se desava ista stvar. Zar je toliko tesko skontati neki novi sistem u slucaju ovih cijevi koji nije podlozan, ledu, insektima i prljavstini?

[rtmper44]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Zbog cega je to bitno?

Letjeti sa 150 hiljada litara goriva, ma nebitno...

[jefferson]

Pa svaki put kada se pokaze da se nesto moze bolje napraviti, jer se pokazalo da nesto nije najbolje, i naredi se takva promjena u dizajnu...

U slucaju s ovim cijevima (petters tubes?) kako sam ja skontao nije nista mijenjano od nastanka modernih avione 50 tih i 60 tih. Poostrili su procedure za zastitu istih da mora poklopac biti na njima dok su na zemlji i slicno ali opet se desavaju greske.
Znam da su i kao poboljsali obuku pilota u slucaju dobivanja pogresnih ili konfliktnih informacija mjeraca aviona.

Ali opet se desava ista stvar. Zar je toliko tesko skontati neki novi sistem u slucaju ovih cijevi koji nije podlozan, ledu, insektima i prljavstini?

Pa cijevi moraju biti otvorene, imas 3 senzora brzine u tri cijevi.
Svaki moderan avion dobiva ocitovanje sa GPS sistema takodje. Medjutim, GPS sistem je nepouzdan jer kada avion udje u oluju i slicno (kao sto je AF usao) ili izgubi kontakt sa satelitima (4 satelita potrebna za rad GPS-a) moras imati mehanicku podrsku.
Znaci moras imati senzor koji ej izlozen venjskim uticajima.

[lajkujMe]

Pa svaki put kada se pokaze da se nesto moze bolje napraviti, jer se pokazalo da nesto nije najbolje, i naredi se takva promjena u dizajnu...

U slucaju s ovim cijevima (petters tubes?) kako sam ja skontao nije nista mijenjano od nastanka modernih avione 50 tih i 60 tih. Poostrili su procedure za zastitu istih da mora poklopac biti na njima dok su na zemlji i slicno ali opet se desavaju greske.
Znam da su i kao poboljsali obuku pilota u slucaju dobivanja pogresnih ili konfliktnih informacija mjeraca aviona.

Ali opet se desava ista stvar. Zar je toliko tesko skontati neki novi sistem u slucaju ovih cijevi koji nije podlozan, ledu, insektima i prljavstini?

Pa cijevi moraju biti otvorene, imas 3 senzora brzine u tri cijevi.
Svaki moderan avion dobiva ocitovanje sa GPS sistema takodje. Medjutim, GPS sistem je nepouzdan jer kada avion udje u oluju i slicno (kao sto je AF usao) ili izgubi kontakt sa satelitima (4 satelita potrebna za rad GPS-a) moras imati mehanicku podrsku.
Znaci moras imati senzor koji ej izlozen venjskim uticajima.

sto samo znaci da ni ove cijevi a ni GPS sistem nevalja za mjerenje brzine.

[Edin H.]

Neke se informacije pojavljuju da su se Italijan i Austrijanac koji su na spisku putnika navodno javili da su zivi, i da nisu bili ni blizu aviona, leta, Malezije... Navodno su im pasosi odavno ukradeni bili...

Austria's foreign ministry has confirmed that an Austrian citizen reported to be on the flight is safe at home. His passport was stolen two years ago while he was travelling in Thailand, a spokesman said.

Malaysia Airlines listed one of the passengers on the plane as a 37-year-old Italian called Luigi Maraldi.
However, according to reports in Italy, Mr Maraldi has contacted his parents to say he was not on the airliner.
He had his passport stolen in Thailand several months ago, leaving questions over who had used his passport to board the plane and whether that has anything to do with the airliner's disappearance.

dobro sta je sa kradjom pasosa? i kako to da se moze jos koristiti ako ga ovaj proglasi nevazecim?

Dobro pitanje

[jefferson]

sto samo znaci da ni ove cijevi a ni GPS sistem nevalja za mjerenje brzine.

Ma valjaju one kao rjesenje, zato imas tri nezavisne cijevi za ocitovanje brzine (i jos dosta za druge parametre). To je trenutno najbolje rjesenje. Ali ako proizvodjac napravi los proizvod, jbg onda. U avijaciji se sve radi X3. Ali dzaba nekad i to nije dovoljno. Npr. avioni imaju 3 hidraulicna sistema, ako dva prestanu raditi, jbg. koja je vjerovatnoca da ce treci prestat? Ali 1986 DC-10 u americi je imao upravo taj problem. Raspao se disk motora na repnom motoru, i prakticno isjekao hidraulicne sisteme u avionu.

[Platformas]

Pa svaki put kada se pokaze da se nesto moze bolje napraviti, jer se pokazalo da nesto nije najbolje, i naredi se takva promjena u dizajnu...

U slucaju s ovim cijevima (petters tubes?) kako sam ja skontao nije nista mijenjano od nastanka modernih avione 50 tih i 60 tih. Poostrili su procedure za zastitu istih da mora poklopac biti na njima dok su na zemlji i slicno ali opet se desavaju greske.
Znam da su i kao poboljsali obuku pilota u slucaju dobivanja pogresnih ili konfliktnih informacija mjeraca aviona.

Ali opet se desava ista stvar. Zar je toliko tesko skontati neki novi sistem u slucaju ovih cijevi koji nije podlozan, ledu, insektima i prljavstini?

Nije to tako jednostavno, jedino da mu sa zemlje šalju podatke o brzini koju znaju zahvaljujući radaru. Ali ni to nije ništa sigurnije od ovih cijevi, odnosno nesigurnije je zbog x nekih problema koji mogu nastati u toj komunikaciji.
Skoro sam saznao, ne znam je li tačno, da avioni prolaze neku "crnu zonu" iznad Pacifika. Valjda ih tu ne pokriva radarska kontrola, radari koji su postavljeni na kopnu ih 'ne vide' jer radarske zrake promašuju avion usljed zakrivljenosti Zemlje.

Da ide preko GPSa, mislim da i to nije pouzdano.
Ovo onako amaterski analiziram

Na avionu mislim da ništa ne može zamijeniti Pitot cijevi, jer jedino što gore mogu mjerit je statički i dinamički pritisak ili se mjeri zaustavni. Uglavnom, mjere se dva a taj treći se dobija na osnovu prva dva. Koliko se sjećam iz mehanike fluida.

[Edin H.]

Kinezi pojacali mjere sigurnosti na njihovim aerodromima

Potraga iz zraka obustavljena preko noci, dok se potraga na moru nastavlja.

[jefferson]

Pa svaki put kada se pokaze da se nesto moze bolje napraviti, jer se pokazalo da nesto nije najbolje, i naredi se takva promjena u dizajnu...

U slucaju s ovim cijevima (petters tubes?) kako sam ja skontao nije nista mijenjano od nastanka modernih avione 50 tih i 60 tih. Poostrili su procedure za zastitu istih da mora poklopac biti na njima dok su na zemlji i slicno ali opet se desavaju greske.
Znam da su i kao poboljsali obuku pilota u slucaju dobivanja pogresnih ili konfliktnih informacija mjeraca aviona.

Ali opet se desava ista stvar. Zar je toliko tesko skontati neki novi sistem u slucaju ovih cijevi koji nije podlozan, ledu, insektima i prljavstini?

Nije to tako jednostavno, jedino da mu sa zemlje šalju podatke o brzini koju znaju zahvaljujući radaru. Ali ni to nije ništa sigurnije od ovih cijevi, odnosno nesigurnije je zbog x nekih problema koji mogu nastati u toj komunikaciji.
Skoro sam saznao, ne znam je li tačno, da avioni prolaze neku "crnu zonu" iznad Pacifika. Valjda ih tu ne pokriva radarska kontrola, radari koji su postavljeni na kopnu ih 'ne vide' jer radarske zrake promašuju avion usljed zakrivljenosti Zemlje.

Da ide preko GPSa, mislim da i to nije pouzdano.
Ovo onako amaterski analiziram

Na avionu mislim da ništa ne može zamijeniti Pitot cijevi, jer jedino što gore mogu mjerit je statički i dinamički pritisak ili se mjeri zaustavni. Uglavnom, mjere se dva a taj treći se dobija na osnovu prva dva. Koliko se sjećam iz mehanike fluida.

Ja mislim da je ta zona o kojoj pricas, zona nepokrivenosti GPS signalom, dok je zona pokrivenosti radarskim signalom daleko manja. Preko pacifika jedini nacin da se zna gdje je avion je transponder u avionu koji salje signal nazad.

[drndalo]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Zbog cega je to bitno?

Letjeti sa 150 hiljada litara goriva, ma nebitno...

Hajde bar Wikipediju procitaj prije nego pocnes lupat'... Gdje kaze da je B747-400 nosivosti do max. 216-241.000 litara goriva. Inace je ovih 150.000 litara koji su ti smjesni oko 120-125 tona goriva. U avionu koji max. poletne tezine ima malo > 400 tona...

http://en.wikipedia.org/wiki/Boeing_747-400

Ja mislim da je ta zona o kojoj pricas, zona nepokrivenosti GPS signalom

Zar ima uopste zona nepokrivenih GPSom na normalnim geografskim sirinama? Pa cijeli projekt amerikanaca je bio upravo takav da imaju kontrolu nad tim...

Sto se mjerenja brzine tice i instrumenata za istu, ne zaboravite da avion u zraku drzi njegova brzina u odnosu na zrak, a ne na zemlju ispod... Dakle njegov aerodinamicki opstanak je uslovljen vlastitom brzinom u odnosu na fluid. Sigurno ti se desavalo da na putu iz USA u Evropu letis i sat, sat i po krace nego obratno izmedju istih gradova u nekim dijelovima godine ? Radi se o vrlo brzim vjetrovima na velikim visinama (jetstream), koji duvaju od tamo ovamo, pa iako avion u odnosu na zrak leti cca. 900 km/h, kako se taj zrak u odnosu na zemlju krece npr. 200 km/h, onda je brzina aviona u odnosu zemlju na momente i po 1100 km/h... A obratno oko 700 km/h...

Sve nam to govori da je pitot-ova cijev jos uvijek najsigurniji mjerac... Sto ne znaci da se ne moze pokvariti, ili kome ce pasti na pamet da ce osa napraviti gnijezdo u istoj kod dugog stajanja... Pa kada poleti po mraku, onda nema vizuelne reference koliko se brzo krece u odnosu na okolinu, a jedan mu pokazivac pokazuje 450 milja brzine, a drugi 100 milja brzine... Pa mu jedan alarm svira:"Overspeed", a drugi "Stall"... Elem sr*nje samo takvo...

[lajkujMe]

Ozbiljno? Ja sam bio u uvjerenju da GPS sistem prekriva citavu planetu, bio ti na antarktici ili na pacifiku ili nekoj prasumi uvijek ces imati bar 3 satelita u dometu da znas gdje si

[obuzdan]

avionske nesrece su stavrno fenomen koji nije dovoljno istrazen i nikad nece biti. mene prolazi jeza kad pomislim na te ljude unutra i njihove posljednje minute i sekunde zivota. posebno kao ovi slucajevi kad avion pada sa ogromne visine u more ili okean. da li su ti ljudi bili zivi prilikom dodira aviona sa vodom? da li se avion raspao u zraku? da li je smrt nastupila trenutno ili je bila bolna? mogu samo zamisliti tu paniku i vrisku unutra... ne daj boze nikome...

Ukoliko dodje do neke nenadane situacije u zraku na velikim visinama, spasa gotovo da nema. Naime, gledao sam nekad skoro reportazu o najtezim avionskim nesrecama. Kada dodje do gubljenja na visini, zbog velike promjene odnosno visinske razlike koja nastaje u roku d nekoliko sekundi , ljudi gube svijest. Za posljedicu to ima da u trenutku katastrofe, citaj udara sa zemljom, vodom ili nekim drugim predmetom, "smrt je laka".

[fatality]

Meni ovo nikako nije jasno. U 21. Vijeku kad se na mars ide, nestane avion u po dana i ne mogu da ga nadju ?
Mislim daj molim te, zar nema nekih tracera, gps-ova, klinaca palaca na avionu preko kojih ga u milimetar mozes locirati? Prosto ne mogu da vjerujem da u ovaj danasnji vakat avion moze tek tako nestati. Moze bit i da previse vjerujem u ovu danasnju tehnologiju (mislim u avione se ne razumijem, ali sam u tehnoloskom sektoru) i ovo ne mogu nikako da svarim

Razumijem ja raspao se, izgorio ovako onako, ali nije ni prvi ni posljednji i kako moze bit onda da u slucaju nezgode nema neka djidja koja olaksava pronalazak ...

sa fontela

[rtmper44]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Letjeti sa 150 hiljada litara goriva, ma nebitno...

Hajde bar Wikipediju procitaj prije nego pocnes lupat'... Gdje kaze da je B747-400 nosivosti do max. 216-241.000 litara goriva. Inace je ovih 150.000 litara koji su ti smjesni oko 120-125 tona goriva. U avionu koji max. poletne tezine ima malo > 400 tona...

http://en.wikipedia.org/wiki/Boeing_747-400

Ma bravo kralju , navodiš model 400, dok ja nigdje nisam naveo nikakav model, nego je ovo samo generalna brojka za 10 sati leta. Dok npr. model 100 max nosivosti goriva do 183,380 L. - http://www.boeing.com/boeing/commercial ... ssics.page?

[Platformas]

Ja mislim da je ta zona o kojoj pricas, zona nepokrivenosti GPS signalom, dok je zona pokrivenosti radarskim signalom daleko manja. Preko pacifika jedini nacin da se zna gdje je avion je transponder u avionu koji salje signal nazad.

Ne znam, mislio sam da GPS pokriva sve.

[jefferson]

Meni ovo nikako nije jasno. U 21. Vijeku kad se na mars ide, nestane avion u po dana i ne mogu da ga nadju ?
Mislim daj molim te, zar nema nekih tracera, gps-ova, klinaca palaca na avionu preko kojih ga u milimetar mozes locirati? Prosto ne mogu da vjerujem da u ovaj danasnji vakat avion moze tek tako nestati. Moze bit i da previse vjerujem u ovu danasnju tehnologiju (mislim u avione se ne razumijem, ali sam u tehnoloskom sektoru) i ovo ne mogu nikako da svarim

Razumijem ja raspao se, izgorio ovako onako, ali nije ni prvi ni posljednji i kako moze bit onda da u slucaju nezgode nema neka djidja koja olaksava pronalazak ...

sa fontela

Sto samo pokazuje koliko je ovaj sektor komplikovan.
Ako izgubis kontakt sa avionom u na jednom mjestu, taj avion moze napraviti razdaljinu od 200km prije nego sto dodje u kontakt sa tlom.

[drndalo]

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Hajde bar Wikipediju procitaj prije nego pocnes lupat'... Gdje kaze da je B747-400 nosivosti do max. 216-241.000 litara goriva. Inace je ovih 150.000 litara koji su ti smjesni oko 120-125 tona goriva. U avionu koji max. poletne tezine ima malo > 400 tona...

http://en.wikipedia.org/wiki/Boeing_747-400

Ma bravo kralju , navodiš model 400, dok ja nigdje nisam naveo nikakav model, nego je ovo samo generalna brojka za 10 sati leta. Dok npr. model 100 max nosivosti goriva do 183,380 L. - http://www.boeing.com/boeing/commercial ... ssics.page?

U prvom tekstu kojem si se smijao spomenut je 747, zato sam ti citirao 747-400 koji je trenutno u najsiroj upotrebi od 747 serije. -800 je tek krenuo, LH ima samo par komada, a serije -100/-200 se mogu prebrojati na prste 2 ruke u svijetu... Mada mi nije jasno sta ponistavas od mog posta kad sam navodis da serija -100 ima nosivost do 183.000 litara, a ti se smijes mogucnosti od 150.000 litara ?

[rtmper44]

U prvom tekstu kojem si se smijao spomenut je 747, zato sam ti citirao 747-400 koji je trenutno u najsiroj upotrebi od 747 serije. -800 je tek krenuo, LH ima samo par komada, a serije -100/-200 se mogu prebrojati na prste 2 ruke u svijetu... Mada mi nije jasno sta ponistavas od mog posta kad sam navodis da serija -100 ima nosivost do 183.000 litara, a ti se smijes mogucnosti od 150.000 litara ?

Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters)

Jel ti vidiš šta ovdje piše? Ovdje piše koliko potroši za 10 sati, to sam i naveo, također nit je išta pogrešno oko brojke od 150.000 litara jer ne moraju uvijek imati puni kapacitet, kao npr. -100, ovisno o destinaciji.

[drndalo]

Ja jako dobro vidim sta pise... Ti si taj koji se smijao na podatak o letu sa 150.000 litara goriva...

Ako lazem ja ne laze tvoj post:

A plane like a Boeing 747 uses approximately 1 gallon of fuel (about 4 liters) every second. Over the course of a 10-hour flight, it might burn 36,000 gallons (150,000 liters). According to Boeing's Web site, the 747 burns approximately 5 gallons of fuel per mile (12 liters per kilometer).

Zbog cega je to bitno?

Letjeti sa 150 hiljada litara goriva, ma nebitno...

Sta je tu netacno ? Naravno da avion ne mora uvijek nositi max. goriva koji oze ponijeti, ali mora poletiti sa dovoljno goriva za planirani let, plus zakonske rezerve "za ne daj boze"... Dakle, ako mu treba za neki let 153.000 litara, kada poleti, nakon nekoliko minuta leta je spao na 150.000 litara, i tada je vec u zraku, dakle leti... Pa ne znam sta tacno znaci:"Letjeti sa 150 hiljada litara goriva, ma nebitno..." ? Mozda da pojasnis sta sam ja od pocetka lose skontao, ili sta si ti lose rekao...?

[rtmper44]

U prvom postu sam napisao na šta sam tačno mislio i šta sam htio opisati:

:/ fkt strasno. Kod putnickih aviona ako bilo sta krene po zlu nema ti spasa

Avion je samo dobro ušminkana raketa puna goriva, nešto iskrsne - prah i pepeo...

[lajkujMe]

Nakon dosta trazenja istrazivanja dosao sam do zakljucka, GPS nema crnih tacaka, svugdje je dostupan osim ako signal nije namjerno ukinut od strane USA Vojske ili zbog atmosferskih ili drugih vanjskih faktora tipa magnetske inteferencije i slicno.

Bilo mi je nelogicno da radar ima bolju zonu pokrivenosti nego GPS i bio sam u pravu, npr gotovo citava Afrika nije pokrivena radarom, zemlje nemaju dovoljno para za instalaciju tih sistema.

[jefferson]

Nakon dosta trazenja istrazivanja dosao sam do zakljucka, GPS nema crnih tacaka, svugdje je dostupan osim ako signal nije namjerno ukinut od strane USA Vojske ili zbog atmosferskih ili drugih vanjskih faktora tipa magnetske inteferencije i slicno.

Bilo mi je nelogicno da radar ima bolju zonu pokrivenosti nego GPS i bio sam u pravu, npr gotovo citava Afrika nije pokrivena radarom, zemlje nemaju dovoljno para za instalaciju tih sistema.

J akoliko znam ima par mjesta, ali mozda su pokrili i to.