#176 Re: Evolucija čovjeka
Posted: 04/12/2023 08:17
I ja sam ovo vjerovao, ali nije potpuno tacno. Gledao sam dokumentarac koji prikazuje cimpanze kako love neku vrstu malih antilopa u dzunlama Afrike. Interesanto je da ih love u grupi i smisljenjo, nasto kao sto rade divlji psi ili vukovi.tovarish wrote: ↑19/05/2021 10:10“I čimpanze su plijen a ne lovci”SpoilerShowLovina, a ne lovac
Krvoločni, agresivni, sposobni za obranu – takvi su prije nekoliko milijuna godina morali biti naši preci, jer se inače ne bi mogli suprotstaviti drugim primatima. No, pojedini znanstvenici polaze od toga da je pračovjek bio lovina, a ne lovac što je odigralo odlučujuću ulogu u njegovu razvoju.
Robert Sussman sa Sveučilišta St. Louis u Washingtonu vjeruje da su divlje životinje predstavljale veću opasnost za pračovjeka nego on za njih: „Hijene, vukovi, leopardi, zmije, krokodili. Prije pet milijuna godina čovjek se nalazio na početku svog razvoja, a sve su te divlje životinje bile daleko veće nego danas – hijene i tigrovi bili su veliki poput medvjeda.“
Američki se znanstvenik suprotstavlja prevladavajućem mišljenju da je pračovjek bio agresivna vrsta s ubilačkim nagonima: „Opće je mišljenje da je rani čovjek bio lovac, a s tim se povezuje predodžba da je zato još i danas u osnovi agresivan, rođeni ubojica. No, nova istraživanja na današnjim majmunima i fosilnim ostacima pokazuju da pračovjek na početku uopće nije bio lovac, nego plijen.“SpoilerShowRobert Sussman iznosi više dokaza za svoje tvrdnje. On tako smatra da već zubi pračovjeka pokazuju kako on nije bio sposoban za žvakanje mesa, nego samo voća i povrća. Osim toga, američki znanstvenik ističe da su i današnji majmuni česti plijen divljih životinja: 6 posto čimpanza biva pojedeno, isto koliko i antilopa. A budući da je pračovjek po građi bio vrlo sličan čimpanzi, vjerojatno je i on bio omiljena poslastica pretpovijesnih hijena i tigrova. U svemu tome je odlučujuće, ističe Robert Sussman, da je uloga plijena imala veliki utjecaj na ljudsku evoluciju. On kao glavni razlog navodi: „Jedna od najvažnijih strategija progonjenih životinja protiv njihovih proždrljivih neprijatelja bila je stvaranje skupina. Svi primati koji su danju aktivni, uključujući i čovjeka, žive u grupama. Kroz taj život u grupi prijašnji je čovjek razvijao mehanizme koji jačaju njegovu sposobnost za suradnju, socijalno ponašanje i spremnost na timski rad. Ti mehanizmi učinili su čovjeka kooperativnim umjesto agresivnim.“
Tipične ljudske osobine kao posljedica razvoja
Prema toj teoriji, na prijašnjeg je čovjeka u velikoj mjeri utjecala upravo njegova sudbina kao plijena. Tipične ljudske osobine poput inteligencije i timskog rada bile su posljedica nužde da se izbjegne proždrljive neprijatelje. Pračovjek je bio prisiljen razviti učinkovite strategije za bijeg i upozoravanje, a to najbolje funkcionira u suradnji s drugima. To vjeruje i Augustin Fuentes sa Sveučilišta Notre Dame u Parizu: “Naš model pokazuje na jednostavan način: ako je pračovjek bio pod pritiskom zbog svojih prirodnih neprijatelja, onda su već i najmanja poboljšanja njegovog socijalnog ponašanja imala vrlo pozitivni učinak na njegovo preživljavanje. Prvi su ljudi uže surađivali i razmjenjivali više informacija i to na drugačije načine nego što je to bilo moguće drugim primatima. Tako su počeli sve više komunicirati i izvan svojih obiteljskih granica, a poboljšana je i suradnja između generacija i spolova. Time je sve više rasla i razmjena informacija.”
Čovjek tek kasnije postaje lovac
Tek kasnije, razvojem oružja, čovjek je postao lovac i mesožder. Nova teorija tvrdi da je on svoje socijalno ponašanje usvojio znatno ranije, kada je kao mali bespomoćni pračovjek primjetio da se u organiziranoj grupi, u kojoj se komunicira, lakše može obraniti od neprijatelja. Za Roberta Sussmana ta je nova teorija promijenila i čitavu sliku modernog čovjeka, Homo sapiensa. Jer, ako su te pretpostavke ispravne, onda on po prirodi nije bio agresivni lovac nego pripadnik čopora koji teži za harmonijom: "Ne tvrdim da smo mi po prirodi ljubazni i kooperativni. Naravno da imamo i obrambene sposobnosti. No, kada šećemo New Yorkom vidimo ljude koji su unatoč žurbi i gužvi ljubazni jedni prema drugima i ne sukobljavaju se. Sve što činimo uglavnom činimo na jedan ljubazni i susretljivi način.“
Izvor: https://m.dw.com/hr/lovina-a-ne-lovac/a-2282667
Kada ih uhvate, rastrgaju ih ili ih pocnu jesti zive.
Od tada sam promjenio misljenje o Chiti.
Cimpanze su i lovina i lovci.