Nije tačno.
Postoje ranije usvojeni dokumenti predsjedništva BiH (mislim iz vremena dok je radišić bio član) za MAP i NATO put.
Također, EU i NAto integracije se spominju kao sastavni dio Dejtona.
Nije tačno.
https://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_37356.htmCurrently, Bosnia and Herzegovina is participating in the MAP
Hoće li odluka o ulasku u NATO proći kroz naš Dom naroda zato što tako piše na www.nato.int?lerdi wrote: ↑10/11/2022 12:42 https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_49127.htm
Prva rečnica, ako je kome mrsko otvarati: "Bosnia and Herzegovina aspires to join NATO"
Eto sad nastavite botovat
ja uporno ovdje vodim borbu s akademicima na forumuagent_zero wrote: ↑10/11/2022 10:21Nije tačno.
Postoje ranije usvojeni dokumenti predsjedništva BiH (mislim iz vremena dok je radišić bio član) za MAP i NATO put.
Također, EU i NAto integracije se spominju kao sastavni dio Dejtona.
Proći će sve što bude trebalo da prođe jer ne prolaženje istog je kršenje Zakona o odbrani što opet povlači konsekvence. Posebno u novonastaloj situaciji će biti zavrtanja ruku. Onog momenta kada nam NATO pošalje poziv za članstvo svi su DUŽNI da glasaju za pristupanje istom. Do tada ćemo se malo natezati ali sve će to da nalegne onda kad bude trebalo.Ajatolah_ wrote: ↑10/11/2022 12:49Hoće li odluka o ulasku u NATO proći kroz naš Dom naroda zato što tako piše na www.nato.int?lerdi wrote: ↑10/11/2022 12:42 https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_49127.htm
Prva rečnica, ako je kome mrsko otvarati: "Bosnia and Herzegovina aspires to join NATO"
Eto sad nastavite botovat
Zakon da odredi kako će neko glasati? To nema nigdje u svijetu, uključujući i kod nas, što je između ostalog osigurano i Zakonom o imunitetu.lerdi wrote: ↑10/11/2022 16:30Proći će sve što bude trebalo da prođe jer ne prolaženje istog je kršenje Zakona o odbrani što opet povlači konsekvence. Posebno u novonastaloj situaciji će biti zavrtanja ruku. Onog momenta kada nam NATO pošalje poziv za članstvo svi su DUŽNI da glasaju za pristupanje istom. Do tada ćemo se malo natezati ali sve će to da nalegne onda kad bude trebalo.Ajatolah_ wrote: ↑10/11/2022 12:49
Hoće li odluka o ulasku u NATO proći kroz naš Dom naroda zato što tako piše na www.nato.int?
Kakav je politicar koji ne postuje zakone drzave? A Zakon o imunitetu na koji se pozivas ti ne garantuje imunitet o tome je nadlezan sud predAjatolah_ wrote: ↑10/11/2022 16:41Zakon da odredi kako će neko glasati? To nema nigdje u svijetu, uključujući i kod nas, što je između ostalog osigurano i Zakonom o imunitetu.lerdi wrote: ↑10/11/2022 16:30
Proći će sve što bude trebalo da prođe jer ne prolaženje istog je kršenje Zakona o odbrani što opet povlači konsekvence. Posebno u novonastaloj situaciji će biti zavrtanja ruku. Onog momenta kada nam NATO pošalje poziv za članstvo svi su DUŽNI da glasaju za pristupanje istom. Do tada ćemo se malo natezati ali sve će to da nalegne onda kad bude trebalo.
Naravno da određuje. Ustav nalaže da svi poštujemo teritorijalni integritet države. Svako ko bi sutra glasao da se neki dio države odvoji prekršio bi Ustav i bio optužen za državni udar. Isto je i sa zakonima. Zakon se mora provoditi sve drugo je kršenje istog i sa sobom povlaći kosenkvence.Ajatolah_ wrote: ↑10/11/2022 16:41Zakon da odredi kako će neko glasati? To nema nigdje u svijetu, uključujući i kod nas, što je između ostalog osigurano i Zakonom o imunitetu.lerdi wrote: ↑10/11/2022 16:30
Proći će sve što bude trebalo da prođe jer ne prolaženje istog je kršenje Zakona o odbrani što opet povlači konsekvence. Posebno u novonastaloj situaciji će biti zavrtanja ruku. Onog momenta kada nam NATO pošalje poziv za članstvo svi su DUŽNI da glasaju za pristupanje istom. Do tada ćemo se malo natezati ali sve će to da nalegne onda kad bude trebalo.
Može li citat člana koji govori boldirano?sherbett wrote: ↑21/11/2022 22:14Ali tema je NATO, a Turska je vrlo moćna članica NATO saveza, toliko da je mogla uvjetovati pristupanje Švedske i Finske istom, jel tako? Tako je.simpozijum delirijum wrote: ↑12/05/2011 16:46 BiH jos ne moze u NATO , zbog pravila da drzava sa nerijesenim unutrasnjim statusom i teritorijalnim nesuglasicama ( Republika Srpska , koja se fakticki ponasa kao drzava u drzavi )
te haoticnim drzavnim strukturama ne moze biti clanica , slicno kao Gruzija
ja licno ne vjerujem NATO -u
ako im je interes raspad BiH , teoretski u nekoj velikoj igri izmedju mocnika ?
to ce i uciniti i mozda i stati na stranu Tudjamnovoga i Milosevicevoga plana o podjeli BiH
samo interes je u pitanju , i Evropljani inace ne gotive Muslimane ( kao sto ne zele clanstvo Turske u EU )
bolne cinjenice , BiH i nema bas puno prijatelja
e ovo boldano je eventualno najveći problem. I naravno, suglasnost vladajućih o pristupanju BiH u saveze s drugim državama. U RH npr. o tome odlučuje Sabor (parlament) i to dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Vidim da nisi.
Član 84 kažesherbett wrote: ↑21/11/2022 22:14A šta kaže taj zakon?lerdi wrote: ↑11/11/2022 10:42
Naravno da određuje. Ustav nalaže da svi poštujemo teritorijalni integritet države. Svako ko bi sutra glasao da se neki dio države odvoji prekršio bi Ustav i bio optužen za državni udar. Isto je i sa zakonima. Zakon se mora provoditi sve drugo je kršenje istog i sa sobom povlaći kosenkvence.
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
Ko za bilo kakav drugi međunarodni sporazum. Proces ratifikacije je isti.
Pa piše ti fino u Zakonu o odbrani. Svima je zakonska dužnost izvršiti pripreme za prijem u Nato. A, sam prijem je politička odluka i ima posebnu proceduru koju sam već opisao.
Kad Amerika odluči. Imam neku svoju procjenu, ali ne bih je javno pisao. Imaju razlozi. Kako se bude situacija odvijala. Vidjećemo.Login77777 wrote: ↑30/11/2022 14:57 @Haris.ba
Vidim razumijes se u tematiku bolje. Koliko je realno da mozemo clanica Nato postati? I kada? Neke tvoje prognoze ako moze.
Nameće se pitanje zbog čega je toliko RS-u i Srbiji važan aerodrom u Trebinju. Blizu je Aerodrom Mostar, RS ima aerodrom u Banjoj Luci… Vlada Srbije je za ovaj projekt koji košta oko 100 miliona KM, dala 41 milion maraka.
Navodno je cilj da se ostvari brza komunikacija iz Beograda do Trebinja što je smiješno, jer imate aerodrome u Mostaru, kod Dubrovnika, u Podgorici. Pozadina je da bi formiranjem takvog aerodroma dobili zemaljski nosač aviona, u nekoj kriznoj situaciji, ako bi se nastavio trend nastojanja RS da bude nezavisna od funkcionisanja države BiH – kazao je vojno-politički analitičar Berko Zečević.
Kako je naveo, prema indicijama iz povjerljivih krugova, došlo bi do instaliranja radarskog i elektronskog sistema, koji je korišten u Siriji u posljednje vrijeme za zaštitu objekata od strane Izraela.
Taj bi sistem mogao biti u mogućnosti da potpuno priguši NATO snage u Albaniji, Grčkoj, Makedoniji, Crnoj Gori, da kontrolira saobraćaj duž Jadranske obale. Bio bi u stanju da djelomično prigušuje i komunikacijske sisteme u Italiji – kazao nam je Zečević.
Ako aerodrom Trebinje budu gradile Republika Srpska i Srbija, jasno je da iza njih stoji Rusija
Izgradnja zračne luke kod Trebinja na lokaciji Taleža kod Trebinja, projekt je koji će se sigurno dogoditi, stava je vojni ekspert Berko Zečević. Izvanredni profesor na sarajevskom Mašinskom fakultetu na Odjelu za odbrambene tehnologije, koji je bio i sudski vještak suda u Haagu, naglašava kako je u cijeloj toj priči, sa sigurnosnog aspekta, samo pitanje tko će taj aerodrom graditi, Srbija i BiH ili Srbija i RS. Ukoliko ga budu gradile Srbija i Republika Srpska, jasno je da iza njih stoji Rusija, njegov je stav.
- Nisam izrazito protiv izgradnje aerodroma ukoliko je ona regulirana odnosima između dvije države BiH i Srbije. No, ovdje se radi o izrazitom pokušaju da vlada Srbije direktno financira izgradnju aerodroma u Trebinju unutar BiH bez suglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine, pri čemu se državni organi BiH ništa ne pitaju. Naime, postoje direktni pokušaji da se dio teritorija BiH promatra kao dio teritorija Srbije gdje praktički državni organi BiH nemaju ovlasti za donošenje odluke o tome je li neki projekt potreban ili nije. - kazao je Zečević, istaknuvši kako je priča da Srbija i RS grade zračnu luku za turističke svrhe poprilično naivna.
- Izgradnja zračne luke kod Trebinja prema nekim procjenama košta 100 milijuna eura. To nisu mali novci, a obrazloženje je da je izgradnja tog aerodroma turistički interes Trebinja, da bi jako veliki broj inozemnih gostiju dolazio u Beograd pa iz Beograda u Trebinje da bi konačno mjesto boravka tih turista bio Dubrovnik ili zaleđe Dubrovnika. Ako pođete od postavke da u Dubrovniku postoji vrlo dobra zračna luka, iluzorno je uložiti 100 milijuna eura u aerodrom kod Trebinja samo iz turističkih razloga u nekom potencijalno dobrom biznisu. To nema neke logike, ali ima logike ako se to promatra s geopolitičkog stanovišta Balkana i onoga što se događa u tim odnosima između istoka i zapada. Tada dolazite do jednog trokuta Srbija – BiH – Crna Gora, gdje u nekoj budućnosti, u slučaju poremećenih globalnih međunarodnih odnosa, taj aerodrom postaje strateški aerodrom uz vezivanje Bokokotorskog zaljeva, u drugim međunarodnim okolnostima, ako se u Crnoj Gori promijeni vlast i ta zemlja izađe iz NATO saveza. Tada dolazite do situacije da se potencijalno stvara prostor za dolazak ruskih snaga na to područje. - smatra profesor Zečević, koji smatra da iza Srbije, kad je u pitanju izgradnja zračne luke kod Trebinja, stoji Rusija.
Tko ima zračnu luku, ima i radare koji mogu kontrolirati obalu Jadranskog mora, a svaki radar s dopunskim sustavom može biti sredstvo za prigušivanje komunikacija i kontrole bespilotnih letjelica. Albanija, Grčka, Italija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su u NATO-u, a u Trebinju biste imali kontrolu usred teritorije NATO-pakta odakle možete kontrolirati komunikacije, vršiti ometanje i još štošta. – rekao je Zečević te naglasio kako se svaka zračna luka za civilni promet može koristiti u vojne svrhe.
- Svaki je aerodrom vojni aerodrom. Nema razlike između vojnog i civilnog aerodroma. Vojni avioni su za manevre manje zahtjevni od civilnih. Primjerice, veliki vojni transporteri manje su zahtjevni od Boeinga 747. Svaki pristojan civilni aerodrom u nekim drugim okolnostima postaje fantastičan vojni aerodrom, suština je samo u radarskom sustavu koji se bez ikakvog problema može donijeti. - kazao je Zečević
VOJNA BAZA U RS?
IFIMES je prije godinu dana objavio analizu prema kojoj Rusija koristi Dodika kako bi uspostavila osnove budućeg djelovanja u BiH. I to radi užurbano znajući da bi Dodikovim eliminiranjem od strane EU i SAD bili za određeno vrijeme zaustavljeni.
– Ruski humanitarni centar iz Niša u Srbiji je preseljen u Republiku Srpsku. Rusija je dobila svoje vojno predstavništvo u okviru Ministarstva odbrane Srbije. Započeti projekti izgradnje infrastrukture u Republici Srpskoj za potrebe Rusije se intenziviraju. Postoji nekoliko infrastrukturnih projekata, koji podsjećaju ili bi mogli u budućnosti poslužiti kao osnova za formiranje ruske vojne baze u RS. Na niz lokacija Ruska pravoslavna crkva (RPC) uspostavlja svoju infrastrukturu. Ta struktura u mnogim segmentima podsjeća na vojnu. Radovima neposredno rukovodi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov – navedeno je u analizi.
Istaknuto je i mišljenje da je dolaskom novog patrijarha SPC Porfirija povećan uticaj Ruske pravoslavne crkve. Zato se putovanja patrijarha Porfirija po teritoriji nezavisne i suverene države BiH dovode u vezu s aktivnostima Ruske pravoslavne crkve. Ali i aktivnostima koje Dodik provodi na razbijanju BiH.
– Rusija već duže vrijeme koristi Dodika da uspostavi i obavještajnu strukturu nezavisno od Srbije. Prisustvo ruskih obavještajaca u Republici Srpskoj je zabilježeno i praćeno. Njihov zadatak je da pripreme teren za odvajanje Republike Srpske od BiH. Aparat koji je uspostavljen je fokusiran i na namjensku proizvodnju u Federaciji BiH, odnosno na istraživanje da li Federacija BiH ima skrivene vojne rezerve u slučaju izazivanja konflikta. Jedina nepoznanica za Rusiju je ponašanje NATO-a. Daytonski ustav daje mogućnost NATO-u za intervenciju. Rusiji je nepoznanica koja i kakva bi bila reakcija NATO-a u prvom momentu pokušaja secesije Republike Srpske – stoji u toj analizi.
Bećirović smatra da su obavještajne službe odradile svoj posao i sada samo kontrolišu. On ističe da bi možda bilo svrsishodno da agencije za provođenje zakona i/ili NATO izađu javno s informacijama o prisutnosti ruskih obavještajaca u BiH. Da objelodane detalje sastanaka s Dodikom, djelovanju Ruske pravoslavne crkve u BiH, obavještajnim ruskim prodorima u FBiH u pogledu namjenske proizvodnje. Posebno i sa podacima o podzemnim objektima koji se grade u RS u saradnji s ruskim obavještajnim strukturama.