Slovenija mora vratiti staru deviznu štednju

[printy4911]

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu potvrdilo je prvostupanjsku presudu u predmetu 'Ališić i ostali' prema kojoj su Slovenija i Srbija u obavezi namiriti prevarene štediše Ljubljanske banke i Investbanke.

Presuda Velikog vijeća u predmetu 'Ališić i ostali' objavljena je u srijedu, od kada počinje teći i jednogodišnji rok u kojem je Slovenija i Srbija moraju prići njezinoj provedbi.

U pravomoćnoj presudi navodi se kako Slovenija mora staviti u ravnopravan položaj kad je u pitanju isplata stare devizne štednja u Ljubljanskoj banci i neposredne podnositelje tužbe, Eminu Ališić i Aziza Sadžaka, ali i, kako stoji u presudi, sve druge štediše koji su se našli u poziciji Emine Ališić i Aziza Sadžaka.

Na taj način Sloveniji je naloženo da obešteti preko 130 tisuća bivših štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH koji su oštećeni prilikom pretvaranja Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku.

Procjenjuje se da je obaveza Slovenije prema prevarenim štedišama u Hrvatskoj i BiH, bez kamata, 400 milijuna eura. Srbija se u ovom sudskom postupku našla jer je zajedno sa Eminom Ališić i Azizom Sadžakom, svoj povrat stare devizne štednje tražio i Sakib Šahdanović, štediša tuzlanske poslovnice Investbanke, čije je sjedište u Srbiji.

Prema pisanju bosanskih medija, potraživanje Emini Ališić je 4715 negdašnjih DEM, Aziza Sadžaka 129.874 DEM, a Sakiba Šahdanovića 63.880 DEM.

U pravomoćnoj presudi ne navode se iznosi koje su Slovenija i Srbija u obavezi isplatiti podnositeljima tužbe po pitanju same štednje, ali se okrivljenim državama nalaže da tužiteljima isplate po 4000 eura na ime štete nanesene 20 godina dugim stresom i frustracijama zbog oduzete štednje.

Sloveniji je Sud u Strasbourgu kao tutora provedbe pravomoćne presude nametnuo Vijeće ministara Europske unije.

Veliko vijeće odbacilo je ključni argument Slovenije da je stara devizna štednja Ljubljanske i drugih banaka pitanje sprovedbe dogovora o sukcesiji bivših jugoslavenskih republika. Presudilo je da su podnositeljima tužbe povrijeđena vlasnička i druga prava.

Zanimljivo je da se u presudi Sloveniju i Srbiju upozorava kako prema svima onima koji će se pojaviti sa zahtjevima za isplatom stare devizne štednje mora imati razumijevanja ako dokumentacija koju će priložiti bude manjkava.

Sud upozorava da je prošlo preko 20 godina od nastanka štete i da je u međuvremenu bio rat. Presuda je konačna.

Milanović: Odluka je pravedna

Odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u srijedu donio konačnu presudu u korist štediša Ljubljanske banke pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.

"Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njhova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto", rekao je Milanović, koji će u Bruxellesu sudjelovati na summitu europskih čelnika.

Milanović je rekao da sa ta presuda odnosi i na prenesenu štednju.

"Po meni je to također obuhvaćeno. Sud je rekao da to nije predmet sukcesije, nego je donio odluku i to je važno. Bez ikakve zluradosti, žao mi je što je tako moralo završiti, od toga su svi imali štete, na kraju najviše Slovenija", rekao je Milanović.

Dodao je da je cijeli slučaj bio nepotreban. "Da je Ljubljanska banka isplatila štednju, mogla je zadržati povjerenje i biti možda prva banka u Hrvatskoj, ali za to očito nije bilo političke hrabrosti ni mudrosti i evo sad je došla odluka koja je skoro kao kazna", rekao je hrvatski premijer.

Pusić pozdravila presudu

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozdravila je u srijedu odluku Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) da je Slovenija odgovorna za isplatu štednih uloga starih štediša Ljubljanske banke iz svih republika bivše države.

Pozdravljamo to što je ESLJP donio odluku i smatramo da je dobro da je taj slučaj nakon tako mnogo godina zaključen, rekla je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

"Drago mi je da su svi štediše, poglavito iz Hrvatske, konačno dobili presudu temeljem koje će im biti vraćena njihova štednja", rekla je Pusić u kratkoj izjavi novinarima.

Što se Hrvatske tiče, ta svota iznosi otprilike 150 milijuna eura, a na to se obračunavajui i kamate, rekla je Pusić .

"Pokazalo se da to nije sukcesijsko pitanje, već je to posebno pitanje povrata štednih uloga jedne konkretne banke njihovim konkretnim štedišama", i taj dio "nije sastavni dio sukcesije", rekla je Pusić.

Zastupnica hrvatske vlade pri ESLJP-u Štefica Stažnik rekla je za Hinu da će odluka iz Strasbourga biti sistemski problem za Sloveniju koja u roku od godine dana mora pronaći shemu kojom će urediti povrat devizne štednje štedišama u slučaju Ališić i svima ostalima koji su u istome pravnom položaju, za što će biti potreban poseban zakon.

Prema nekim raspoloživim podacima, Ljubljanska banka samo štedišama iz BiH duguje nešto manje od 250 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka (oko 127 milijuna eura), bez pripadajućih kamata.

Slovenski dužnosnici više su puta dosad isticali da bi presuda na štetu Slovenije mogla imati "katastrofalne" posljedice za državni proračun.

Slovenija razočarana

Konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) kojom je Sloveniji naređena isplata nematerijalne odštete štedišama iz BiH i donošenje mjera za isplatu štednje svim starim štedišama Ljubljanske banke izvan Slovenije u roku od godine dana u Ljubljani je u srijedu dočekana s razočarenjem.

Slovenska pravobraniteljica Nataša Pintar Gosenca razočarana je jer je cijelo vrijeme bila uvjerena da su slovenskii argumenti u tom sporu jaki i utemeljeni na odgovarajućoj dokumentaciji kojom se dokazivalo da je stara štednja iz bivše SFRJ sukcesijsko pitanje koje treba riješiti po teritorijalnom načelu.

"Jako smo razočarani, a s druge smo strane svjesni da je sud u Strasbourgu prvenstveno odlučivao o tome jesu li trojici štediša iz BiH bila kršena ljudska prava", kazala je slovenska pravobraniteljica.

"Sud nije uvažio naše stajalište da je pitanje štednje sukcesijsko nego je presudio da se radi o civilno-pravnom odnosu između pojedinih štediša i banke", dodala je Pintar Gosenica.

Dodala je da još proučava tekst presude i zato ne može točno reći odnosi li se ona i na slučaj isplaćene prenesene štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb o čemu su dvije vlade lani potpisale memorandum iz Mokrica, ali da joj se čini da je to odijeljeno pitanje na koje se presuda ne odnosi.

Pintar Gosenica odbila je komentirati koliki bi bio iznos koji bi Slovenija trebala namijeniti štedištama prema presudi te je ocijenila kako su procjene od čak milijarde eura malo pretjerane.

U svom komentaru na presudu iz Strasbourga slovensko ministarstvo financija navelo je da presudu tek treba proučiti, ali da se presuda ne izvršava neposredno te se zato o konkretnim iznosima koje će biti potrebno osigurati u sadašnjem trenutku ne može govoriti.

Kako se sada čini, Slovenija će po presudi u roku od godine dana morati donijeti akcijski plan, odnosno zakon o odštetama i povratu štednje po uzoru na način kako su nekad bili obeštećeni slovenski devizni štediše Ljubljanske banke, a sve će to kontrolirati Vijeće Europe.

Komentar na presudu nije željela dati Stranka Mire Cerara (SMC), pobjednica nedjeljnih izbora koja će sastaviti novu vladu, s obrazloženjem da presudu najprije treba dobro proučiti.

Bratušek: Poštovat ćemo odluku

Slovenska premijerka u odlasku Alenka Bratušek izjavila je u srijedu da je razočarana presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u sluačju starih štediša Ljubljanske banke, ali da će tu presudu Slovenija poštovati.

"Razočarana sam i još osobno mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istodobno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu", rekla je Bratušek.

U video razgovoru za televizijsku postaju A-kanal iz Bruxellesa, gdje je prisustvovala donatorskoj konferenciji za poplavljene u Srbiji i BiH, Bratušek je rekla da presudu suda u Strasbourgu nije pročitala i ne može reći koliku će svotu Slovenija morati isplatiti štedišama.

No svakako se radi "o stotinama milijuna eura", rekla je.

"Mislim da sada imamo godinu dana vremena da donesemo akcijski plan kojim ćemo definirati odakle i kako ćemo osigurati ta sredstva", rekla je još aktualna slovenska premijerka.

Da li mislite da ce gradjani, na koje se odnosi ova presuda imati podrsku vlasti u BiH ili ce i dalje biti prepusteni sami sebi kada su u pitanju opstrukcije, malverzacije slovenaca?

[Ecci]

To je zavrsena prica.
Sud je presudio u korist stedisa.
Sad ce svako ponaosob da trazi od Slovenije da mu vrati novac sa kamatom.
U suprotnom slijedi tuzba sudu u Strazburu.
To Slovenija nece sebi dopustiti.
Morace svima isplatiti novac

P.S
Sta ce ti podrska vlasti BiH?
Nema potrebe

[SidaMan]

Morat ce platiti... prije ili kasnije. Dobro za nase ljude koji su imali ustedevinu kod tih lihvara

[swanfilter]

Do sada postignuto je bez pomoci ove kvazi drzave, manje vise. Nakon ove odluke suda, 100 Slovenija ne moze nis promijeniti ...

A, da znate, placu ko tetke. Ja im od 2000 godine govorim da ce slucaj izgubiti dok isti zavrsi van granica slovenskog sudstva. Nesto malo nade sam polagao u Vrhovni Sud, ali me i oni razocarase ... Pravne floskule u ovom slucaju, u koje su oni polagali nade (nacelo teritorijalnosti, sukcesija), ne bi popusio nit sud u Bukovici Gluhoj ...

Slovencima se vraca sa kamatama. Umjesto da sa parama od prodaje Mercatora, Telekoma, ... rjesavaju svoje tekuce probleme, oni ce te pare skrsiti na stedisama i "izbrisanim". Jer su mislili da su nasli rupu u zakonu. Uvjereni bili, da ce dugovi biti zaboravljeni, prebaceni na drzave nasljednice (znaci, stedise kroz placanje poreza sami sebe isplacuju??), ... Neka, neka ...

[Ecci]

Provodjenje presude ce kontrolisati Vijece Evrope.
Slovenija ce kao clanica Evropske Unije postovati odluku suda.

E sad ko god ima staru deviznu stednju angazovati advokata da sastavi zahtjev i uputiti ga Sloveniji.
Od dokumentacija priloziti sta treba, mada je sud upozorio Sloveniju da bude tolerantna.

U ovom slucaju mislim da je stedna knjizica Ljubljanske banke sasvim dovoljan dokaz.

[Danguba]

Kupujem knjizice Ljubljanske banke.

[ins]

Vrijeme je da sidjem u podrum, ispod cumura otkopam kutiju, iz kutije prvo izvadim Njegovu sliku (Tite il' Alije, zaboravio sam vec koga sam stavio ) i NJU, tamno crvenu ljepoticu otvorenu davne 1985. u poslovnici u ulici Darovalaca krvi.

Mozda sa kamatom nece biti dovoljno za Golfa, ali zato hoce barem za Polo sa naljepnicom "I Love Slovenia"

[VjecitiStudent]

... dupli

[VjecitiStudent]

Uprkos našoj korumpiranoj stoci, od Izetbegovića, preko Silajdžića, ..., koji su sve učinili da ovi novci zauvijek ostanu u Sloveniji!
Eminu Ališić, Aziza Sadžaka, Sakiba Šahdanovića, zahvaljujući čijim tužbama je ovo uspjelo, izabrati za predsjednike svega.

[Chmoljo]

joj jes mi neš' toplo oko srca

niti su moji imali štednju u Ljubljanskoj, niti znam da je neko iz mog okruženja, ali tako mi je drago vidjeti da se nečija borba ipak isplatila.

svima koji potražuju SVOJE pare želim da ih potroše na najbolji mogući način za njih

[printy4911]

Za povrat štednje potrebno 6-7 godina
Stari štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morat će čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu napokon presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode slovenski mediji.

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno s kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik financijski udarac za Sloveniju, piše 'Delo'.

Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su isplaćeni slovenski štediše, to bi značilo da bi najprije bili isplaćeni štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši. Prema tom scenariju, svi štediše bili bi isplaćeni preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Ljubljanski 'Dnevnik' navodi da će Slovenija morati Vijeću Europe predstaviti akcijski plan za primjenu presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Europe od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga slijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojemu štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve. Među ostalim, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz BiH, piše list.

'Dnevnik' navodi da presuda iz Strasbourga otvara 'Pandorinu kutiju' neriješenih sukcesijskih problema. 'Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa', rekao je Mitja Gaspari koji je u vrijeme prebacivanja aktive 'stare' Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar financija te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se 'sada o tome ne govori'. 'Dnevnik' navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb jer su neki sudski postupci njezinih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instancije, pa i Ustavni sud.

Mislim da bi Vijece ministara BiH trebalo formirati tijelo koje bi se bavilo tehnickim pitanjima u vezi povrata stednje.
U to bi spadala evidencija stedisa sa njima pripadajucim dokumentima, te njihovo zastupanje u vidu dostavljanja kolektivnog zahtjeva sa cjelokupnim popisom stedisa. Time bi se sprijecile opstrukcije od strane Slovenije a stedise ne bi morale da predaju pojedinacne zahtjeve pri cemu bi dobijali poluinformacije i bili slati sa saltera na salter u kafkijanskim zavlacenjima. Treba uzeti u obzir da ima dosta starijih osoba koje nisu sposobne za putovanje do Slovenije i "gonjanje papira". Nadam se da ce Vijece ministara imati sluha za potrebe svojih starijih gradjana od kojih mnogi prezivljavaju sa svojim mirovinama.

[OldMayor]

To je nasa drzava, koja vise stiti sve okolo samo ne i svog drzavljanina.

U situaciji gdje ti je jedna drzava pokrala gradjane, mi smo i dalje Slovencima dopustili da otvaraju centre u nasoj zemlji, izvlace novac, poturaju nam firme u bankrotu za izgradnju puteva itd.

Nasi politicari - rodjeno dijete bi prodali.

[tandmand]

To je nasa drzava, koja vise stiti sve okolo samo ne i svog drzavljanina.

U situaciji gdje ti je jedna drzava pokrala gradjane, mi smo i dalje Slovencima dopustili da otvaraju centre u nasoj zemlji, izvlace novac, poturaju nam firme u bankrotu za izgradnju puteva itd.

Nasi politicari - rodjeno dijete bi prodali.

Moramo priznati da Republika Hrvatska vodi racuna o svojim gradjanima. Onim stedisama koji su to htjeli, drzava je preko komercijalnih banaka isplatila dug Ljubljanske banke, dok ce Republika Hrvatska taj iznos potrazivati od Slovenije.
I sada kada je donesena ova presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, vidimo da hrvatski politicari istu pozdravljaju i komentiraju: Milanovic, Pusic i drugi. Takozvani lideri iz BiH na sve to ne regiraju, ponasaju se kao da se radi ljudima - stedisama, koji uopce nisu drzavljani BiH. Vjerovatno je razlog tome da "u svemu tome nema njih", jer se u procesu donosenja ove presude zaobisao njihov vazni stav, sto je u ovome slucaju sretna okolnost jer bi ih Slovenci sigurno odradili racunajuci na koruptivnu osjetljivost.

[Drinski]

jako je tuzno kada građani ove drzave mole Boga da se u međudržavne odnose ne umjesa nasa vlast, to govori koliko smo pali.

[printy4911]

Da li ikada formirana ova radna skupina ili je to ostalo mrtvo slovo na papiru?
Ako i jeste sta su konkretno uradili?

Stara devizna štednja (amandmani)-18. sjednica VMBiH

Priopćenja ( 26.07.2007 )

Vijeće ministara BiH usvojilo je izvješće predsjedatelja Radne skupine po pitanju stare devizne štednje i utvrdilo amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji će se uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH.
Zaključeno je da, u skladu s dogovorom s predstavnicima štediša, Ministarstvo financija i trezora razmotri i pokrene aktivnosti prema entitetima i Brčko distriktu BiH u pravcu iznalaženja prihvatljivog modaliteta sa stajališta neangažiranja raspoloživih sredstava na escrow računu Centralne banke BiH po osnovu sukcesije (oko 35,5 milijuna američkih dolara), kao i u svezi budućih eventualno raspoloživih sredstava, a u svrhu usmjeravanja za deviznu štednju kod domicilnih banaka.
Ministarstvo će uputiti dopis prema entitetskim ministarstvima financja i Brčko distriktu BiH radi pokretanja postupka revizije verifikacije. Također, inicirat će aktivnosti prema nadležnim institucijama u svrhu predlaganja predstavnika u Radnu skupinu koja će biti zadužena za razrješavanje devizne štednje kod nedomicilnih banaka (Ljubljanska banka i Invest banka Beograd) i prijedlog rješenja o imenovanju uputiti Vijeću ministara. Istovremeno, Ministarstvo će uputiti dopis prema nadležnim institucijama kako bi se počelo s prikupljanjem podataka za Invest banku Beograd na isti način kao što je slučaj s Ljubljanskom bankom.

Vijeće ministara usvojilo je Mišljenje Ministarstva financija i trezora na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagatelj poslanik Azra Hadžiahmetović. Zaduženo je Ministarstvo financija i trezora da ovo mišljenje uputi Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Vijeće ministara BiH upoznalo se s obavijesti Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sa sjednice održane 1.6.2007. i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da ubrza aktivnosti za predlaganje kandidata za dva upražnjena mjesta za članove Ureda za žalbe. /kraj -Služba za informiranje Vijeća ministara BiH

[mirsek]

Da li deviznu stednju moze dobiti bracni drug preminulog stedise ako je evidentiran kod ovog udruzenja kod amire omersoftic ?

[printy4911]

Da li deviznu stednju moze dobiti bracni drug preminulog stedise ako je evidentiran kod ovog udruzenja kod amire omersoftic ?

Zbog ovakvih i svih slicnih mogucih problema sa slovencima, potrebno je da institucija drzave BiH zastupe stedise i rjesava svaki formalno tehnicki problem u isplati. Pojedinci ce se pogubiti u papirnim zavrzlamama koje ce im slovenci pripremiti i ostat ce bez ustedjevine.

[McMoy]

Ako se umješaju institucije BiH, u najboljoj varijanti štediše će naplatiti svoja potraživanja 2054.godine.

Prvo dok se formira jedno 3-4 komisije koje će ispitati situaciju i sačiniti informaciju (treba prvo političare upoznati o čemu se tu uopšte radi), zatim još jedno 2-3 povjerenstva za sačinjavanje prijedloga, pa onda dok prođe sve moguće domove, entiteska usaglašavanja, pa dok Dodik vidi da li s tim RS prenosi ovlasti na BiH, pa onda tako jedno 5-6 godina dok ne dođe u parlamentarnu proceduru... pa vitalni nacionalni interes... eh, ako se nekad i dogovore, onda treba zaposliti jedno 200-300 "povjerljivih" ljudi da to implemetiraju...

Da ne širim priču, bilo bi lijepo kad bi se država uključila u rješavanje problema, ali bojim se da bi uz već poznata i dobro naučena komoliciranja i opstrukcije nanijeli više štete nego koristi.

Drago mi je za ljude koji su konačno ostvarili svoje pravo.
Boli me briga odakle će Slovenija namaći te pare. Naši su ljudi umirali od bolesti, a nisu mogli dobiti svoj
krvavo stečeni i ušteđeni novac.
Nek sad malo Slovenci stegnu remen. i opet će šuno boljše živjeti nego mi.

[Reisova]

Hvala Bogu, a kontali su se izvuci.... Još kad sjetim da su nam haos napravili sa dionicama.... Ma čast izuzecima ali ne volim ih nikako.... Jesmo mi Bosanci mahnit narod
ali eto Bog nas voli pa imamo vise sreće nego pameti mislim dokazano


Sent from my iPhone using Tapatalk

[printy4911]

Muhamed Mahmutović, izvršilac poslova skrbništva za "Ljubljansku banku"
pri Vladi FBiH.

Rok je godina

U razgovoru za "Dnevni avaz" kaže da se nakon presude Velikog vijeća Evropskog suda u Strazburu odmah pristupilo izradi prijedloga Programa aktivnosti nadležnih državnih organa u cilju pravovremenog izvršenja ove presude u dijelu obaveza BiH.

Mahmutović koji je od prvog dana uključen u pravnu bitku oko bh.deviznih štediša, zajedno sa bh. agentom u Strazburu Monikom Mijić, pojasnio je za "Avaz" da je riječ o presudi po tužbi deviznih štediša Ališić, Sadžak i Šahdanovića iz Njemačke protiv BiH , Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije, a koja je kao takva konačna.

- Dug Slovenije prema bh. štedišama zaključno sa 31.martom 1992. godine iznosi 253.302.146 njemačkih maraka, plus obračunate kamate po konačnoj presudi, dok je dug Srbije sa 31.decembrom 1991. godine 132 miliona maraka uz koje će također biti obračunate kamate - rekao je Mahmutović.
Prema njegovim riječima, u presudi je jasno navedeno da Srbija i Slovenija moraju napraviti sve potrebne pripreme, uključujući i zakonske izmjene u roku od jedne godine da presudu provedu.

Pravična naknada

- Sve će biti rađeno pod nadzorom Komiteta ministara Vijeća Evrope kako bi se štedišama omogućilo da povrate svoju "staru deviznu štednju" pod istim uvjetima kako su Srbija i Slovenija isplatile građane koji su imali takvu štednju u domaćim podružnicama u Srbiji i Sloveniji - rekao je on.

Naglašava da one osobe koje su već naplatile svoju "staru deviznu štednju" trebaju biti isključene iz sheme otplate.

- U slučaju da Slovenija i Srbija presudu ne izvrše, Sud će onda pojedinačno rješavati svaki slučaj i dosuđivati svakom štediši pravičnu naknadu zbog utvrđene povrede prava u iznosu od po 4.000 eura pored iznosa utvrđene štednje. Uloga Komiteta ministara Vijeća Evrope je da vrše nadzor - rekao je Mahmutović.

[burekodsira]

ima li neko konkretnu informaciju, gdje se prijaviti, ubaciti u evidenciju itd isl? a da ne bude kod privatnog advokata ili nekog udruzenja (koje mozda placa advokata u procentima sume koje udruzenje potrazuje)...

[Zviz]

Ja i dalje nisam ubjedjen te tvrdim da od te presude nema nista. Sloveniji nisu izreknute nikakve sankcije po tom pitanju niti mogu biti jer su dio EU a ta zajednica trenutno ne moze sebi priustiti da bilo koji clna nje kleca. Jednostavno da Slovenija nije u EU imao bi drugacije misljene, jer bi neke vece drzave moge izvristi neki nacin pritiska kad bi bilo interesa. No, posto je rijec pretezno o BiH koji niko ne jebe ni 2% te je sve samo nije neka normalna drzava, mada danas i nema normalnih drzava osim Svicarske, Islanda i Norveske onda ni nije bas van nekog trenda. Sve u svemu tvrdim da ce Slovenci isplati BiH nikada. To je najvjerovatnija opcija. Druga po mogucnsti kojoj samo pridajem 1,8% sansu da bude realizovana je varijanta zavlacenja i isplacivanja u ratama onog novca kojeg ljudi u BiH uloze u slovenacke proizvode, a to vam je vi sami sebi kroz njihove ruke isplacujete sebi devizne stednje. Ljudite se na mene kolika vam je zenja ali u Sloveniji se o staroj Ljubljanskoj banki i BiH uopste i ne prica. Razumijem ja ljude koji su izgubili novac, ima i ljudi koji su izgubili mnogo vise nego novca tj. najblize a neki i domove. Razumijem ja da je sad to vise pitanje, uh bice prara sada, dobro to jeste bio vas novac ali nacin na koji se radujete nije odmrzavanje necega sto si nekada imao nego kado ono plao s neba. Razumijem vas, ali isto tako budite realni. Isto sto Izrael ne j*be zivu silu kad je u pitanju Palestina tako isto Slovenacko politicko rukovodstvo ne j*ebe BiH ni 1%.

[burekodsira]

upravu si ti, al se ne pita slovenija, nije im presudila Bosna pa da mogu izigravati maloumnike ko do sad sto su.

[Zviz]

upravu si ti, al se ne pita slovenija, nije im presudila Bosna pa da mogu izigravati maloumnike ko do sad sto su.

Jarane, da je njima irezecena presuda u smislu ako ne vratis onda sljedi sljedece tj. neke sankcije ja bi povjerovao u neko cudo. A posto je to samo presuda, da "eto" red je da se vrati. Ja mislim, da od tog nema nista isto sto nema nista kad neko nekoga unutar porodice sudi za neki novac u dvije zemlje u jednoj mozda tuzitelj dobije podrsku no posto je je tuzeni u Zambiji on te ne hbe ni 1% i ti imas papri na kojem ti je duzan nesto uciniti a sta vise od tog papira i neces nikada viditi.

Ja ovdje jedino vidim neku pozitivnu odluku tj. da BiH moze pritiskati Sloveniju na osnovu presude u buducim biznisima.

U periodu raspada bivse drzave politicka vlast Slovenije je donjela odluku o zatvaranju Ljubljanske banke (tj. stare LB), na nacin da se njena imovina prebaci na tada novostvorenu Novu Ljubljansku banku (NLB), dok su drugovi i obaveze strare LB prema stedisama koje nisu imale domicil u Sloveniji ostali u staroj LB, a stedise s teritorija Slovenije prebacene u novu NLB. Kako bi se sprijecile tuzbe ostecenih stedisa, donesen je slovenski zakon po kojem stediste koji nisu drzavljani Slovenije ne mogu doci do svog novca dok se ne okonca skucesija Jugoslavije iz koje bi oni bili namireni. No, do tog nikada nije doslo i postoje brojni razlozi, a jedni od njih su da para jednostavno nema dok drugi da nove generacije poreznika u Sloveniji nemaju nista s tim te oredjen broj politicare koji jednostavno ne podrzavaju nikakvu vrstu presuda ili razgovora na racun stare LB.

[printy4911]

Dostupan prijevod presude o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci i Invest banci
Vlada Republike Hrvatske

Obavještavamo javnost da je prijevod presude Ališić i dr. protiv BiH, R Hrvatske, R Srbije, R Slovenije i bivše jugoslavenske R Makedonije, o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci i Invest banci Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava objavljen na web stranici Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska za ljudska prava. Prijevod presude može se pročitati na sljedećim poveznicama:

http://arhiva.vlada.hr/hr/uredi/ured_za ... vlasnistva
ili
http://arhiva.vlada.hr/hr/uredi/ured_za ... avni_lijek

Nakon niza upita štediša, upućenih Uredu zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, i raznih medijskih napisa o posljedicama ove presude koja nalaže Republici Sloveniji povrat stare devizne štednje uložene u Ljubljansku banku d.d. Ljubljana, želimo istaknuti:

Ova konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (res judicata) direktno se odnosi i na sve hrvatske štediše Ljubljanske banke Ljubljana, koji su prije raspada SFRJ svoje devize ulagali u podružnice te banke izvan Slovenije, a kojima ta stara devizna štednja nije vraćena. Drugim riječima, to znači da se ona odnosi i na štediše nekadašnje Glavne filijale Zagreb Ljubljanske banke d.d., Ljubljana.

Nije točno da se presuda odnosi samo na podnositelje zahtjeva (tužitelje) u sporu pred Europskim sudom i da drugi štediše trebaju podizati tužbe pred hrvatskim, slovenskim ili Europskim sudom za ljudska prava radi povrata stare devizne štednje. Takvim postupanjem izlažu se samo nepotrebnim troškovima. Štoviše, presude donesene po tim tužbama ni do sada nisu dovele do naplate, zbog čega je i došlo do ovog spora pred Europskim sudom.

Europski sud je u presudi jasno odredio da Slovenija treba vratiti cjelokupnu staru deviznu štednju štedišama pod istim uvjetima pod kojima je takvu štednju vratila onima koji su je imali u slovenskim podružnicama Ljubljanske banke, te u tom cilju treba izmijeniti i zakonodavstvo.

Tim štedišama devizna štednja je isplaćena na način da je Slovenija 1991. preuzela obvezu plaćanja njihovih izvornih štednih uloga i kamata dospjelih do 31. prosinca 1990. godine po izvornoj stopi, kao i kamata dospjelih od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 1992. po godišnjoj stopi od 6 %. Nakon tog razdoblja kamatna stopa je ovisila o tome je li se štediša odlučio za vladine obveznice ili novac. Vladine obveznice su se trebale amortizirati do 2003. u dvadeset polugodišnjih rata uz kamatu po godišnjoj stopi od 5 %, a gotovinske isplate od banaka u kojima su držale novac, zajedno s kamatama po tržišnoj stopi uvećanoj za 0,25 %, u deset polugodišnjih rata (vidi pgf. 146. zajedno s pgf. 48 presude).

Navodi da će Slovenija isplatiti štedišama 500 EUR-a na prvu ruku proizvod su spekulacije i neprovjerenih informacija. Ne postoji nikakav dokument u izvršenju ove presude u kojem je Republika Slovenija tako nešto izjavila. Obveza Slovenije prema presudi potpuno je jasna i sastoji se od isplate cjelokupnih iznosa štednje s pripadajućom kamatom.

Interese hrvatskih štediša koji su bili i interesi Republike Hrvatske, tužene države u ovom sporu, zastupala je zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava s timom hrvatskih pravnih i ekonomskih stručnjakinja iz Ureda zastupnice, resornih ministarstava i Hrvatske narodne banke.

Stoga, za štediše na koje se ova presuda odnosi, a koji nisu bili stranke u ovom sporu pred Europskim sudom, nisu nastali nikakvi troškovi u svezi tog spora. Oni ne trebaju nikome plaćati bilo kakve troškove povezane s njihovim zastupanjem pred Europskim sudom za ljudska prava u ovom predmetu.

Sve hrvatske Vlade zagovarale su u pravnom i političkom okruženju upravo teze na kojima se temelji ova presuda. I sam Sud je istaknuo Hrvatsku kao državu koja je isplatila najveći dio stare devizne štednje štedišama. Štoviše, hrvatska Vlada je putem Ureda zastupnika pred Europskim sudom vodila brigu i o postupcima koje su hrvatski štediše ranije vodili pred Europskim sudom. Stoga su netočni medijski napisi da Hrvatsku nije bilo briga za štediše.

Izvršenje ove presude nadgledat će predstavnici 47 država članica Vijeća Europe, uključujući i Hrvatsku, koji čine Odbor ministara Vijeća Europe. Slovenija će najkasnije do 16.01.2015.g. (6 mjeseci nakon donošenja presude) morati Odboru ministara Vijeća Europe predstaviti akcijski plan o načinu izvršenja presude. U roku od daljih 6 mjeseci (1 g. od donošenja presude) Slovenija treba poduzeti sve mjere, uključujući i promjene zakonodavstva, koje će omogućiti povrat štednje štedišama.

Ured zastupnice Republike Hrvatske pratit će postupak izvršenja ove presude i obavještavati štediše i hrvatsku javnost o napretku izvršenja ove važne presude Europskog suda za ljudska prava.