Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[Nebitan32]

Poljoprivredni uspjeh povratnika u Kozarac


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/po ... -u-kozarac


Turska Vlada ove godine odobrila je 100 miliona eura za pomaganje održivog povratka širom Bosne i Hercegovine, a do sada je iskorišteno 30 posto kredita.

Kako iz Kozarca javlja reporter Al Jazeere Harun Karčić, Jusuf Arifagić je jedan od povratnika koji je dobio kredit i uspješno ga uložio.

Uredne ulice norveških gradova Arifagić je zamijenio bosanskim makadamom.

U Norveškoj je imao uspješne firme, državljanstvo, porodicu, ali je odlučio ostaviti sve i vratiti se u rodni Kozarac.

''Želio sam da donesem nešto novo u ovaj grad i u okviru svojih mogućnosti pokušam stvoriti određen broj radnih mjesta, jednostavno radi povratnika Kozarčana, radi održivog povratka i radi doprinosa mjestu u kojem sam rođen', kaže on.

Moderna farma

Arifagić dva puta godišnje obrađuje 1.500 dunuma zemlje. Prvo sije stočni grašak, zatim kukuruz, a sve to koristi za prehranu 600 krava, koje će stići naredne godine.

Ponosno pokazuje najnoviji projekat - farmu za uzgoj crvenog norveškog goveda - poznatog po svom visoko kvalitetnom mlijeku.

Arifagić je uložio vlastita sredstva u taj projekat, a dobio vjetar u leđa pomoću turske kreditne linije od blizu milion eura.

Užurbani radovi trebali bi biti gotovi do maja.

Arifagić je nabavio gumene prostirke na betonu za manji napor pri kretanju krava, visokokvalitetne madrace i automatizirane ventilatore koji će održavati optimalnu temperaturu za proizvodnju maksimalne količine mlijeka.

Arifagić je zaposlio više od 20 radnika, većinom povratnika, ali i pripadnika manjinskih zajednica.

Stevo, pripadnik ukrajinske manjine u Kozarcu, kaže da tri Ukrajinca rade u Arifagićevoj firmi – on, njegov sin i komšija.

Veliki planovi

Na Arifagićevoj savremenoj farmi, otpad će biti sveden na minumim. Primjera radi, kravlji izmet bit će korišten za proizvodnju biogasa, izvještava Karčić.

''Biće integrisan tako što će otpadni materijal iz štala, amonijak i ostalo, u biogasu se prerađivati i davati nam električnu i toplotnu energiju, što će nam dati mnoge uštede", pojašnjava Fatima, povratnica i računovođa u firmi.

Brojni povratnici već su imali koristi od kreditne linije Republike Turske, kaže Edin Ramić iz kabineta člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

"Postoje dva bitna uvjeta – jedan je da je to zaista povratnik u Republici Srpskoj i Federaciji. Radi se o podršci manjinskom povratku na području BiH", kaže Ramić, te dodaje da je drugi uvjet da je povratnik kreditno sposoban.

Arifagić je te uvjete ispunio, a kad priča o budućnosti, ističe velike planove - želi izgraditi dodatne farme, srednju poljoprivrednu školu i zaposliti veći broj ljudi.

[sokkia]

Poljoprivredni uspjeh povratnika u Kozarac


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/po ... -u-kozarac


Turska Vlada ove godine odobrila je 100 miliona eura za pomaganje održivog povratka širom Bosne i Hercegovine, a do sada je iskorišteno 30 posto kredita.

Kako iz Kozarca javlja reporter Al Jazeere Harun Karčić, Jusuf Arifagić je jedan od povratnika koji je dobio kredit i uspješno ga uložio.

Uredne ulice norveških gradova Arifagić je zamijenio bosanskim makadamom.

U Norveškoj je imao uspješne firme, državljanstvo, porodicu, ali je odlučio ostaviti sve i vratiti se u rodni Kozarac.

''Želio sam da donesem nešto novo u ovaj grad i u okviru svojih mogućnosti pokušam stvoriti određen broj radnih mjesta, jednostavno radi povratnika Kozarčana, radi održivog povratka i radi doprinosa mjestu u kojem sam rođen', kaže on.

Moderna farma

Arifagić dva puta godišnje obrađuje 1.500 dunuma zemlje. Prvo sije stočni grašak, zatim kukuruz, a sve to koristi za prehranu 600 krava, koje će stići naredne godine.

Ponosno pokazuje najnoviji projekat - farmu za uzgoj crvenog norveškog goveda - poznatog po svom visoko kvalitetnom mlijeku.

Arifagić je uložio vlastita sredstva u taj projekat, a dobio vjetar u leđa pomoću turske kreditne linije od blizu milion eura.

Užurbani radovi trebali bi biti gotovi do maja.

Arifagić je nabavio gumene prostirke na betonu za manji napor pri kretanju krava, visokokvalitetne madrace i automatizirane ventilatore koji će održavati optimalnu temperaturu za proizvodnju maksimalne količine mlijeka.

Arifagić je zaposlio više od 20 radnika, većinom povratnika, ali i pripadnika manjinskih zajednica.

Stevo, pripadnik ukrajinske manjine u Kozarcu, kaže da tri Ukrajinca rade u Arifagićevoj firmi – on, njegov sin i komšija.

Veliki planovi

Na Arifagićevoj savremenoj farmi, otpad će biti sveden na minumim. Primjera radi, kravlji izmet bit će korišten za proizvodnju biogasa, izvještava Karčić.

''Biće integrisan tako što će otpadni materijal iz štala, amonijak i ostalo, u biogasu se prerađivati i davati nam električnu i toplotnu energiju, što će nam dati mnoge uštede", pojašnjava Fatima, povratnica i računovođa u firmi.

Brojni povratnici već su imali koristi od kreditne linije Republike Turske, kaže Edin Ramić iz kabineta člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

"Postoje dva bitna uvjeta – jedan je da je to zaista povratnik u Republici Srpskoj i Federaciji. Radi se o podršci manjinskom povratku na području BiH", kaže Ramić, te dodaje da je drugi uvjet da je povratnik kreditno sposoban.

Arifagić je te uvjete ispunio, a kad priča o budućnosti, ističe velike planove - želi izgraditi dodatne farme, srednju poljoprivrednu školu i zaposliti veći broj ljudi.

e ovo mene buni, naime još poodavno je glavni direktor TURKIŠ ZIRAT banke bio gost na jednoj televiziji i govorio za ovaj kredit turske vlade i objasnio uslove za dobijanje istog. javno pozvao zainteresovane građane da se prijave u najbliže poslovnice.
odmah sutradan sam otišao do poslovnice te banke u Travniku i želio se preciznije informisati.
direktor te banke me gledao tako blijedo kao da prvi put cuje za to
stekao sam utisak da se tu nešto debelo mulja i da to ne može baš svako dobit.

[stiv33]

.

[sinuhe]

Naravno da je muljaza. Pazi Arifagica i ambicija. A gdje su mu krave?
To nije naucio u Norveskoj jer tamo niko i nema 600 krava. Tamo su porodicne farme gdje su muz i zena jedini radnici i drze mozda oko 80-100 krava a clanovi su neke zadruge.

[Nebitan32]

Naravno da je muljaza. Pazi Arifagica i ambicija. A gdje su mu krave?
To nije naucio u Norveskoj jer tamo niko i nema 600 krava. Tamo su porodicne farme gdje su muz i zena jedini radnici i drze mozda oko 80-100 krava a clanovi su neke zadruge.

Kme kme..... evo ga jos jedan sa sadaka mentalitet sindromom. Hocete li vise prestati non stop kukati kao kakve 100-isnje babe?





http://www.infoprijedor.com/newsPreview ... %20luksuzu...

[Nebitan32]

e ovo mene buni, naime još poodavno je glavni direktor TURKIŠ ZIRAT banke bio gost na jednoj televiziji i govorio za ovaj kredit turske vlade i objasnio uslove za dobijanje istog. javno pozvao zainteresovane građane da se prijave u najbliže poslovnice.
odmah sutradan sam otišao do poslovnice te banke u Travniku i želio se preciznije informisati.
direktor te banke me gledao tako blijedo kao da prvi put cuje za to
stekao sam utisak da se tu nešto debelo mulja i da to ne može baš svako dobit.

Mozes se obratiti nekome ko je iznad zaposlenog u toj travnickoj filijali. Imas internet i pronaci ces kontakt detalje.
Ili se obrati uredu TIKA

[sinuhe]

Nisam primijetio da je link star godinu dana. Dobro krave su stigle i nek Arifagic ganja sad to, poljoprivredne skole i metan nek ostavi drugima. Na farmi mu sa 100 krava radi 25 ljudi.

[strong69]

Rekao bih da covjek ovo radi iskreno. Imao sam priliku da gledam njegovu prezentaciju projekta.

Medutim, koliko sam mogao da vidim njegov objekat je zbijen i stropovi nisu bas visoki. To bi moglo znaciti probleme za krave jer koliko kod on pricao o zraku i svjetlosti toga nemaju dovoljno. Po jos nekim arhitektonskim rjesenjima mogu da vidim da je mnogo ulozio u objekat i opremu ali u stvari koje nisu funkcionalne i cinice poteskoce za zivotinje. A i ne shvatam zasto ovu pasminu u BiH?

Hajde, valjda izgura. Ali neko dobro napisa, u Norveskoj nema ovako velikih farmi. Nece mu biti lako...

Koliko ja znam, farma Spreca je trenutno najveca farma u BiH. Gledao sam i njihovu prezentaciju i oni ovo rade vec 5-6 godina i sigurno da im nije lako. Ali svaka cast za trud, podrzavam ove projekte i ocekujem da ce od njih imati koristi i mali farmeri sto bi i trebao biti cilj.

[purgatorio]

Sta vi ljudi mislite, jel moze malo porodicno gazdinstvo bez zaposlenih s vlastitom zemljom i mehanizacijom se baviti mljekarstvom s nekih 10-15 muznih krava, recimo holstein pasmine? Jel isplativo?

[strong69]

Sta vi ljudi mislite, jel moze malo porodicno gazdinstvo bez zaposlenih s vlastitom zemljom i mehanizacijom se baviti mljekarstvom s nekih 10-15 muznih krava, recimo holstein pasmine? Jel isplativo?

Imas li ikakvo iskustvo? Holstein je veoma osjetljiva zivotinja kojoj moras omoguciti odlicne uslove. Ja ti predlazem Simenthal pasminu. Imaces mogucnost prodaje muske teladi koja postizu odlicnu cijenu za razliku od Holsteina. Krave koje vise nisu za proizvodnju takoder su na cijeni zbog mesa za razliku od Holsteina. Ako vec imas iskustva u radu sa Holsteinom onda znas kako je zahtjevna zivotinja po pitanju ishrane i zdravlja.

U onom nekadasnjem sistemu, za isplativo bavljenje stocarstvom bilo je potrebno 20 muznih krava + pratece kategorije. U velikoj si prednosti jer imas vlastito zemljiste i mehanizaciju pa ne moras placati zakup zemljista. Predlazem ti da uz stocarstvo razvijes i neku drugu alternativnu proizvodnju u kojoj mozes koristiti dubrivo. Gledao sam da u USK dosta uspjesno proizvode malinu, kornisone itd...

[udrch]

Sta vi ljudi mislite, jel moze malo porodicno gazdinstvo bez zaposlenih s vlastitom zemljom i mehanizacijom se baviti mljekarstvom s nekih 10-15 muznih krava, recimo holstein pasmine? Jel isplativo?

čovjek ti je rekao da razmisliš o izboru pasmine i to bi trebao pod obavezno uraditi..
uz pomoć turskog kredita u Podrinju je niknulo nekoliko desetina farmi ove veličine..
prave prostor za 20 do 30, a uz pomoć neke organizacije počinju sa 5 do 10 grla..
oni koji su se odlučili za to su zadovoljni..veliki broj njih se usput bavi i nekim dodatnim poslom, u Podrinju najčešće malinama, jer sa farme dobijaš visoko kvalitetno đubrivo koje obogaćuje zemlju i dugoročno podiže prinose..
sa 10 muznih krava, sa tendencijom porasta, te tovom muške teladi može se vrlo pristojno živjeti..

[Nebitan32]

Nisam primijetio da je link star godinu dana. Dobro krave su stigle i nek Arifagic ganja sad to, poljoprivredne skole i metan nek ostavi drugima. Na farmi mu sa 100 krava radi 25 ljudi.

Mozda sam bio pregrub i izvinjavam se ali mi je stvarno preko glave s tim kukanjem. Pretvorili smo se u cigansku naciju. Jos samo da pocnemo prositi i to je to. Samo neko kukanje crnilo i kukanje. Dosta vise s tim.

Covjek pokusava nesto i ako imalo procitate o ovom slucaju onda cete znati zasto traje duze od planiranog. Ocito da je krenulo mrtve tacke i za sada je nabavljeno 300 krava. Ne sumnjam da ce uspjeti u onome sto je naumio.

[safran]

GMO-GMO-GMO !

ljudi, šta se podrazumjeva pod GMO hranom
primjera radi : ako se jednoj sorti pšenice koja prirodno daje dobar rod ali ima dugu stabljiku pa je sklona polijeganju ubaci gen druge pšenice koja ima kratku stabljiku i tako dobijemo sortu koja i dobro rađa i ne poliježe dali je to GMO pšenica
po mom mišljenju jest GMO ali nije ni na koji nacin štetna .

ali kokuruz kome se doda gen svinje koji daje gojaznost jest i GMO i neprirodan

GMO se odnosi na način postizanja određenog cilja - metodama genetičkog inženjerstva u slučaju GMO. U primjeru sa pšenicom koji si naveo - željeni rezultat se može postići ukrštanjem čistih roditeljskih linija što je konvencionalna metoda i rezultat nije GMO. Tako je, na kraju krajeva, nastala većina današnjih kultivara a onda i sorti i hibrida. Kada bi se, teoretski, izolovao gen za kratku i otpornu stabljiku i metodama genetičkog inženjerstva ugradio u genom pšenice sa polijegajućom stabljikom koja daje dobar rod onda bi rezultat bio GMO.
Ovaj kukuruz kojem je dodat gen svinje koji daje gojaznost mi nije poznat. NIti mi je jasno šta bi taj gen koji daje gojaznost trebao raditi u organizmu kukuruza. Poenta nije u porijeklu gena nego u njegovoj funkciji.
I da, navod da su sva sjemena u USA genetički modificirana jednostavno nije tačan.

[sokkia]

Ovaj kukuruz kojem je dodat gen svinje koji daje gojaznost mi nije poznat. NIti mi je jasno šta bi taj gen koji daje gojaznost trebao raditi u organizmu kukuruza. Poenta nije u porijeklu gena nego u njegovoj funkciji.
I da, navod da su sva sjemena u USA genetički modificirana jednostavno nije tačan.

to sam gledao poodavno u jednom dokumentarcu.
taj gen svinje treba da daje veci prinos kukurzta( kako objašnjavaju da su izolovali taj gen koji daje svinji gojaznost pa bi se odrazio isto i na kukuruzu )
obaveza proizvođaca takvog GMO kukuruza je da se obavezno istakne na ambalaži da nije za ljudsku upotrebu.
a kad su izvršili laboratorisku analizu proizvoda koji sadrže kokuruz u sebi da su našli u oko 200 proizvoda taj GMO kokuruz.
i eto što su amerikanci pretilni

[Periskop]

Nova farma koza

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/od-farm ... anovnistvo

[sokkia]

http://www.klix.ba/biznis/privreda/bih- ... /140427015

ovo je trenutno hit u BIH
daj bože da potraje

[Straza]

RTV TK emisija o povratnicima u Konjevic Polje

VIDEO

https://www.youtube.com/watch?feature=p ... s8tPFb6LO8

Sestre Ifeta Mejremić i Safeta Beganović vratile su se prije desetak godina u mjesto Đugum kod Konjević-Polja. I nisu kukale. Nošene dostojanstvom i voljom za radom, kako kažu, zasukale su rukave i uzele stvar u svoje ruke.
Prvo su počele graditi farmu pilića, pa onda kuću. Znale su da je povratnički život težak, te da od nečega valja i živjeti. U mjesto Đugum kod Konjević-Polja, opština Bratunac, koje je, kao i većina u Podrinju, uništeno tokom etničkog čišćenja i genocida, sestre Ifeta Mejremić i Safeta Beganović vratile su se prije desetak godina.

I nisu kukale. Nošene dostojanstvom i voljom za radom, kako kažu, zasukale su rukave i uzele stvar u svoje ruke.
„Preživjele smo podrinjski pakao, i kada smo se vratile, kako znate, sve je bilo uništeno. Valjalo je nastaviti život ovdje, jer nema većeg rahatluka nego kod svoje kuće. Zato, pokrenule smo farmu i na početku počele raditi sa 2.000 pilića" govori nam Ifeta.

Otkup pilića

No, prije nego što nastavimo priču o ove dvije hrabre povratničke poduzetnice, valja podsjetiti na njihov „podrinjski pakao".
Safeta je, početkom agresije na našu zemlju, sa bebom u naručju, uspjela pobjeći na slobodnu teritoriju. Muž joj je do jula 1995. bio u Srebrenici, a njegove kosti još nisu pronađene. Beba iz naručja je danas student na Univerzitetu u Tuzli. Ifeta je, zajedno sa mužem, do 11. jula 1995. ostala u „zaštićenoj zoni". I nekako su oboje uspjeli preživjeti. Muž joj je, nakon teške bolesti, umro nekoliko godina kasnije.
Uprkos paklu, Ifeta i Safeta nastavljaju borbu. Nakon otvaranja farme, zajedno su sa još nekoliko povratnica osnovale Udruženje žena „Jadar". Cilj Udruženja, koje je dobilo ime po istoimenoj rijeci koja protiče ovim krajem, je socijalno i ekonomsko osnaženje žena i pomoć održivom povratku, uspostava i izgradnja multietničke saradnje i razumijevanja, zaštita ljudskih prava žene...
„Bilo je teško u ovom poslu. Prolazile smo kroz različite faze. Dijelile smo sudbinu ostalih peradara u zemlji koji su propadali zbog konkurencije iz susjednih zemalja. U tom konstantnom smjenjivanju uspjeha i padova iz svega smo izašle snažnije. Danas u farmi imamo preko 6.000 pilića," ispričala nam je Safeta, dodajući da piliće otkupljuju fabrike iz naše zemlje, koje se bave preradom pilećeg mesa.

[purgatorio]

Ajde ako tko zna konkretno da mi objasni. Znaci planiram imati nekoliko krava za pocetak, mljekarstvo osnov zarade. Registrirao bih porodicno gazdinstvo. Eh, sad da li ja mogu sebi uplaćivati kakvo penziono/zdr jel ima to regulirano zakonski gdje? Kolike su tu cifre?

[zunazu]

[Toto]

More li se nesto Arapa iz sehara okrenut u seoski turizam?

[ja71]

citam naslov i pitam se da li da otvorim jos jednu temu:
Grad : neiskorišteni ruralni potencijal

[Smail Aga Cengic]

Kad jednom dodju kinezi i pocnu cuda da prave sa nasom zemljom i Bosnje tad budu radili za saku jecma onda ce opet biti kuknjava i plac....samo tad nece biti vise sta da se naslijedi niti roditeljske penzije za podnevnu kaficu...

[Toto]

Farma Milo Selo: Tržištu vratili zaboravljene proizvode od kozjeg mlijeka
Izvor: Akta.ba, 16.6.2017 14:03:21

Farma Milo Selo: Tržištu vratili zaboravljene proizvode od kozjeg mlijeka
Zbog sve veće zastupljenosti hrane sumnjivog kvaliteta na našem tržištu i zanemarivanja proizvoda od kozjeg mlijeka, koje je daleko kvalitetnije i zdravije od krvaljeg mlijeka, kompanija Imel iz Lukavca se 2016. godine odlučila za kupovinu 25 godina zapuštenog zemljišta na planini Ozren, nakon čega je krenula sa pokretanjem agroproizvodnje i uzgojem koza.

Amra Brkić, marketing menadžer kompanije, za Akta.ba kazala je da im je prvobitni cilje bio razviti domaće, organske proizvode u ruralno nerazvijenoj lokaciji Milino Selo koje je čisto, zaštićeno i neotkriveno područje sa velikim potencijalima za razvoj mnogobrojnih eko turističkih usluga.

"Kompanija je kupila zemljište u Milinom selu na planini Ozren, u općini Lukavac koje se nije koristilo više od 25 godina, i bilo je idealno za organsku proizvodnju. Na parceli površine 30 ha, prvobitno je bilo nabavljeno stado od 200 koza francuske pasmine Alpina. Sada je stado koza na našoj farmi Milo Selo povećano za još 50, a taj broj će se sigurno kroz godine rada povećavati. Želja nam je da kroz naše proizvode podsjetimo na zaboravljene tradicijske vrijednosti a sve to uz očuvanje i poštivanje prirode i okoliša", kazala je Brkić.

Na farmi Milo Selo trenutno je zaposleno 11 ljudi.

Proizvodi farme mogu se pronaći direktno na farmi Milo Selo ili u lokalnim trgovinama sa kojima imaju ugovor o zastupanju. U svojoj ponudi pored kvalitenog kozjeg mlijeka nude i razne vrste sireva.

"U ponudi imamo svježe kozje mlijeko i sirutku, a od sireva tu su svježi sir od kozjeg mlijeka, dimljeni i tvrdi kozji sir. Također, tu je i skuta od kozje sirutke koja je jedinstven prozvod na našem tržištu. U ponudi ćemo uskoro imati i specijalni tvrdi sir sa biberom, koziji sir u hrastovoj kori koji ima izuzetno ljekovita svojstva i sir u maslinovom ili suncokretovom ulju, ali i neke druge proizvode", rekla je Brkić.

U svojoj ponudi imaju još i pekmeze, sokove te domaće organske voćne rakije.

"Kompletna proizvodnja naših proizvoda je zaokružena u integrativni model tako da je logično povezana vlastita proizvodnja hranjiva za koze u organskom režimu, a dobiveni proizvodi kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi imaju dodatnu vrijednost jer su u organskom režimu razvoja", napomenula je Brkić.

Pored pogona za proizvodnju mliječnih proizvoda, posjeduju i plastenike površine 1000m2, kako bi mogli proizvodili organsko plasteničko povrće kao što su paradajz, paprike, salata, luk.... Kako kaže riječ je o proizvodima koje na našem tržištu možemo pronaći uglavnom kao tretirane ili uzgojeno kao GMO hrana.

Kompanija se na tome nije zadržala pa je željela i posjetiteljima na tom dijelu omogućiti da uživaju u čistom zraku i prirodi pa su u tu svrhu izgrađeni šadrvani za odmor sa roštiljima i kapaciteta 50 osoba.

Posjeduju standard upravljanja kvalitetom, ISO 9001:2015, a u toku su sa pripremama za implementaciju i certifikaciju standarda organske proizvodnje što će im omogućiti i izvoz proizvoda na tržište EU.

"Svakako, naš glavni cilj trenutno je okončati certifikaciju za organsku proizvodnju i proširiti tržište za naše prozvode. A naš naredni zadatak je završetak gradnje hladnjače za organsko povrće i proizvodnja novih vrsta sireva", rekla je Brkić.

Još je dodala kako u kompaniji svi vjeruje da je organska proizvodnja budućnost naše zemlje, te kako imaju veliku podršku lokalnog stanovništva, koje je prepoznalo njihov cilj i kvalitet prozvoda i to im u budućnosti garantuje sigurnu poziciju na tržištu kako u zemlji a sigurno i u regiji.

I.M.

[Toto]

Prema izveštaju sa upravo završenog kongresa Svetske organizacije malinara (IRO), nestašica ovog voća je neminovnost. Amerikanci sezonu počinju sa 20 odsto smanjenom proizvodnjom, dok su u Poljskoj letnje (jednorodne) sorte podbacile za oko 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.

[purgatorio]

Prema izveštaju sa upravo završenog kongresa Svetske organizacije malinara (IRO), nestašica ovog voća je neminovnost. Amerikanci sezonu počinju sa 20 odsto smanjenom proizvodnjom, dok su u Poljskoj letnje (jednorodne) sorte podbacile za oko 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.

U Krajini otkupna cijena neće ići preko 2KM, a urod je iznad prošlogodišnjeg.