Sarajevo Kanton - Infrastrukturni projekti i Ekologija

[Skyfox]

a i nagrdilo bi grad, tramvaji ovakvi kakvi jesu su super samo da uvedu one otvorene kao u San Francisku, uskocis iskocis

[Bumerang]

http://www.sarajevo-x.com/forum/posting ... 32&t=62294

Objavljeno 07.01.2011. u 21:25

Vi pitate, Sarajevo-x.com odgovara

Kanton nema novca za sjevernu longitudinalu

Direkcija za puteve Kantona Sarajevo nema dovoljno novca za nastavak izgradnje sjeverne longitudinale, od treće do četvrte transverzale (od Mercatora na Socijalnom prema Čengić Vili), izjavio je za Sarajevo-x.com direktor Direkcije, Adem Zolj.

Piše: N. Jamaković

Foto: (sa-c.info)

Foto: (sa-c.info)

Razlog su, ističe, veliki troškovi redovnog i vanrednog održavanja saobraćajnica.

"Direkcija je iz vlastitih sredstava završila projekt izgradnje sjeverne longitudinale na dionici od prve do druge transverzale. Trenutno nemamo dovoljno novca za nastavak izgradnje ove longitudinale", kaže Zolj.

Napominje da je pripremljena projektna dokumentacija za izgradnju sjeverne longitudinale do sedme transverzale, te Elaborat eksproprijacije do četvrte. No, kad je riječ o nastavku izgradnje sjeverne longitudinale, Zolj ističe da na dionici od treće do četvrte transverzale (Dolac Malta) treba izdvojiti "značajniji dio finansijskih sredstava" za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Podsjetimo, Vlada KS je u okviru Programa svog rada za 2009. budžetsku godinu usvojila Projekte kapitalnih investicija - Izgradnja gradskih saobraćajnica (I i XII transverzala i južna longitudinala) nakon čega su "pokrenute aktivnosti za dobijanje kredita".

[Bumerang]

Sarajevo |Objavljeno 22.04.2011. u 21:00

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110422096

FOTO


Predstavljamo - Plan rada Direkcije za ceste KS u 2011. godini

Svi znamo u kakvom su stanju ceste u našoj zemlji pa nas svaka informacija o asfaltiranju, ili sanaciji saobraćajnica posebno obraduje. Sezona radova je uveliko počela, te vam predstavljamo plan rada Direkcije za ceste Kantona Sarajevo u 2011. godini.

Piše: Nedžad Jamaković

Direkcija će u ovoj godini završiti sanaciju puta R 445 Semizovac - Podlugovi. U prošloj godini pripremili su projektnu dokumentaciju, te su u skladu s tim izvedeni zemljani i radovi na odvodnji, te je položen prvi sloj asfalta na dionici Alića rampa – Podlugovi, dugoj oko 760 metara. U ovoj godini će biti završeni radovi na pješačkim stazama i asfaltiranje kolovoza, te na započetoj dionici do mosta u Gnionici.

Novi most na rijeci Zujevini u naselju Osjek, općina Ilidža, također će biti "kompletiran". Prošle godine je završena većina radova, a ove će godine biti obavljeni još završni radovi na mostu, te izgrađene pristupne rampe na postojeću saobraćajnicu. Izgradnjom ovog mosta i uređenjem korita rijeke Zujevine spriječit će se poplave u ovom naselju.

Zamjena asfalta i ivičnjaka

Predviđena je i sanacija saobraćajnice u ulici Ante Babića, u općini Novi Grad, u dužini oko 650 metara. To podrazumijeva zamjenu asfalta na kolovozu, te djelimičnu zamjenu ivičnjaka. U planu je i sanacija saobraćajnice G transverzala, spoj ulice Ante Babića sa ulicom Bulevar Mimara Sinana, u dužini oko 590 metara. Također je riječ o zamjeni asfalta, te djelimičnoj zamjeni ivičnjaka.

Novcem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija bit će rekonstruiran put Hadžići - Lepenica, tačnije dionica Buturovići - Košćan, koja je duga oko 760 metara. Direkcija za ceste KS će, pak, finansirati sanaciju srednjih stubova kao i mjesta podlokavanja temelja na mostu u ulici Hamdije Čemerlića na Drugoj transverzali.

Kad je riječ o većim projektima, treba napomenuti da je Vlada Kantona Sarajevo u okviru Programa rada još za 2009. budžetsku godinu usvojila projekte kapitalnih investicija, što podrazumijeva izgradnju gradskih saobraćajnica (I i XII transverzala i Južna longitudinala). Nakon toga je potpisano i pismo namjere za kreditiranje ovih projekata između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Vlade KS. Realizacija je "zapela", odnosno zavisi od operativnosti kreditnog novca i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Za IP odnose zadužene su općine, ali je Kanton taj koji za to treba izdvojiti novac.

Radovi na XII transverzali u martu 2012.

Iz Direkcije za ceste KS su naveli kako će u ovoj godini rješavati IP odnose na XII transverzali i Južnoj longitudinali, te planiraju raspisati konkurs za javne nabavke za izvođenje radova na ovim saobraćajnicama.

"Sredinom marta iduće godine trebali bi početi radovi na ovim saobraćajnicama, a tad bismo trebali početi rješavati i IP odnose na I transverzali, čiji je početak gradnje planiran u 2013. godini", naveli su iz Direkcije.

Radovi na XII transverzali, općina Ilidža, podrazumijevaju kompletiranje Stupske petlje i izgradnju pješačkog podhodnika ispod petlje kao i pratećih objekata uz petlju. Južna longitudinala će ići od Mosta Suade i Olge do IV transverzale, a I transverzala od Kranjčevićeve ulice na Marijin Dvoru do Bara.


http://www.sa-c.info/forum/274;3;32-sar ... znica.html

http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=426368

http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 29&page=77

[Bumerang]

Obnova gradskog autobuskog voznog parka. Elektricni autobusi/šinobusi - Electric Buses







Elektricni mini busevi


Sarajevo |Objavljeno 19.07.2011. u 13:22

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110719077

Za ugođaj čistoće u Sarajevu - Bešumna vozila na struju za čišćenje pješačkih zona

Premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić i direktor kantonalnog Javnog komunalnog preduzeća "Rad" Sarajevo Selim Babić u utorak su prezentirali dva električna vozila namijenjena za čišćenje pješačkih zona u gradu.

Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com


"Ovo je još jedan iskorak JKP 'Rad' u okviru mehanizacije koju posjeduje ova kompanija za održavanje čistoće u Kantonu Sarajevo. Imamo danas dva bešumna vozila na električni pogon koja su namijenjena za zone uskog kretanja ili pješačke zone tamo gdje je velika frekvencija građana", rekao je premijer KS-a Musić.

Dodao je da je ovo mjesec kada "živimo festivale, dolazak turista, pa je ugođaj čistoće upotpunjen i na ovaj način".

"Da bismo poboljšali aktivnosti u segmentu javne higijene nabavili smo dva vozila na električni pogon koja su s ekološkog aspekta vrlo bitna i radit će na poboljšanju centralne pješačke zone", rekao je direktor "Rada".

Naglasio je da ova vozila posjeduju svi veći gradovi u Evropi i svijetu, a teška su svega 1,5 tonu tako da su pogodna i za očuvanje ploča na pješačkim zonama u centru grada.

Vozila "Jolly 600" su prije nabavke testirana i pokazalo se da ispunjavaju potrebe efikasnog prikupljanja i odvoza otpada, posebno iz užeg gradskog jezgra, a električni pogon dodatno utiče na smanjenje buke i zagađivanje zraka.

Ukupna vrijednost nabavljenih vozila koja zadovoljavaju sve ekološke standarde je 125.356 KM.

[Bumerang]

Čišćenjem Trebevića počela obnova sarajevske žičare

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110530047

[Bumerang]

Stiže iz Švicarske

Potpisan Memorandum o transportu žičare u BiH

http://www.sarajevo-x.com/bih/potpisan- ... /111114159

Potpisan Memorandum o transportu žičare u BiH
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i ambasador Švicarske u BiH Andre Schaller potpisali su danas Memorandum o transportu žičare iz Švicarske u Bosnu i Hercegovinu.






Stiže iz Švicarske. Potpisan Memorandum o transportu žičare u BiH
Potpisan Memorandum o transportu žičare u BiH
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i ambasador Švicarske u BiH Andre Schaller potpisali su danas Memorandum o transportu žičare iz Švicarske u Bosnu i Hercegovinu.

Gradonačelnik Behmen je istakao kako je Sarajevo sa Trebevićkom žičarom koja je izgrađena 1959. godine u to vrijeme bio jedini grad u jugioistočnoj Evropi koji je imao ovakvu saobraćajnu vezu sa izletištem u svojoj neposrednoj blizini.

"Trebević je izvor posebnih emocija za građane Sarajeva, koji u njemu vide izuzetnu prirodnu vrijednost nadomak velikog grada, vrijednost koju treba očuvati i koristiti za nove generacije. Mi smo odlučili da i pored nedostatka sredstava krenemo u projekat i započnemo obnovu žičare. Nakon intenzivnih radova, dočekali smo dan kada treba da dođe prvi konvoj sa opremom za žičaru“, kazao je gradonačelnik Behmen te izrazio zahvalnost Švicarskoj vojsci za transport opreme.

Ambasador Schaller je naglasio kako je počašćen što Švicarska učestvuje u ovako važnom projektu.

“Trebevićka žičara je važan simbol koji povezuje ljude na ovim prostorima. Nadam se da će ona donijeti mnogo radosti kako građanima tako i posjetiteljima Sarajeva. Zahvalio bih se svim partnerima koji su omogućili da se ovaj projekat realizuje“, rekao je ambasador Schaller te dodao kako se raduje što će biti u prilici dočekati prvi konvoj sa doniranom opremom koji će stići u Sarajevo.

Predsjednik Skupštine Grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić kazao je kako je ovaj projekat veoma značajan za razvoj turizma i turističkih potencijala kojim ovo područje raspolaže.

Ceremoniji potpisivanja Memoranduma prisustvovali su predstavnici švicarske općine Graechen, Ambasade Švicarske u BiH, EUFOR-a, Delegacije EU u BiH, Vlade FBiH, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, Općine Stari Grad, Grada Istočno Sarajevo, Ekonomskog instituta i agencije SERDA.

Trebevićka žičara, koja je uništena tokom rata, revitalizira se uz pomoć Švicarske. Općine Grachen i Saas Fee iz Kantona Valais u tu svrhu su donirale opremu žičare iz Hannigalpbahna, a švicarske oružane snage zajedno sa Švicarskom agencijom za razvoj i suradnju (SDC) započeli su transport opreme. Švicarska vojska je predvidjela ukupno četiri konvoja tokom 2011. i 2012. godine. Prvi konvoj sa opremom će stići u Sarajevo 15. novembra. Završetak radova na revitalizaciji i stavljanje žičare u funkciju predviđeno je za 2013. godinu. Ove radove će implementirati Grad Sarajevo uglavnom uz pomoć sredstava iz EU.

[Bumerang]

BiH |Objavljeno 16.11.2011. u 15:13

http://www.sarajevo-x.com/bih/karic-do- ... /111116116

Investicije

Karić: Do 2014. u koridor 5c bit će uloženo 500 miliona eura
Od 2011. do 2014. godine planirana je izgradnja 56 kilometara autoceste plus 10 kilometara autoputa na Sarajevskoj zaobilaznici, što je, praktično, dvostruko više u odnosu na sve do sada urađeno na koridoru 5c.


ENSAD KARIĆ× FOTO: EDIN PUZIĆ/SARAJEVO-X.COM

Planirani novac za izgradnju ovih dionica je oko 500 miliona eura, što je tri puta veća investicija nego u svim dosadašnjim radovima.

Predviđeni novac za eksproprijaciju, koju će finansirati preduzeće Autoceste, deset do 15 puta je veći nego što je uloženo dosad za te namjene.

To je izjavio direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar Ensad Karić na današnjoj pres-konferenciji u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu.

Prethodno je prezentirao novinarima dosadašnje, trenutne i buduće aktivnosti preduzeća vezane za koridor i brze ceste te za ostale planirane projekte čija se realizacija očekuje od 2011. do 2014. godine.

Prvi od četiri ključna preduvjeta za realizaciju plana do 2014. je neophodna izmjena Zakona o eksproprijaciji da bi bio riješen problem nelegalne gradnje na planiranim trasama, naveo je.

Po Karićevim riječima, kao i navodima federalnog ministra prometa i komunikacija Envera Bijedića, koji se također obratio na pres-konferenciji, planirano je obeštećenje nelegalnim graditeljima u omjeru uložene građevinske vrijednosti njihovih objekata.

Takav način rješavanja nelegalne gradnje zastupali su i međunarodni kreditori, a ministar Bijedić rekao je da je ovaj metod human naročito što ima dosta stambenih jedinica (područje oko Vlakova i na Sarajevskoj zaobilaznici) u kojima žive ljudi što su bili primorani napustiti ranije domove.

Drugi preduvjet za realizaciju plana do 2014. je osiguranje, odnosno završetak kredita od 166 miliona eura Evropske investicijske banke.

Preduvjeti su i usvajanje prostornog plana posebnog obilježja od značaja za FBiH: autocesta na koridoru 5c, koji je u nacrtu, te usvajanje novog federalnog zakona o korišćenju zemljišta radi izgradnje autoceste, kojim treba ubrzati procedure pribavljanja građevinskih dozvola, pripremnih radova i eksproprijaciju.

Trenutno je u toku izgradnja četiriju dionica dugih 21 km ukupne vrijednosti 150 miliona eura; u procesu tenderske procedure izbora izvođača radova su četiri dodatne dionice očekivane vrijednosti izgradnje oko 250 miliona eura. Početak radova planiran je za početak iduće godine.

U toku su projekti: Kakanj - Drivuša u dužini 16 km, u kojem je i tunel Vijenac, zatim Bijača - Zvirovići u dužini od 10 km, dok su aktuelni tenderi za dionicu Vlakovo - Tarčin (20 km), a u pripremi projekti Svilaj - Odžak (10 km) i Zenička zaobilaznica (Drivuša - Banlozi) od 11 km, na kojoj je u toku eksproprijacija u dužini od 2,5 km.

Što se tiče Sarajevskog by passa (Butile - Vlakovo u dužini od četiri km), uz saglasnost Federalne vlade, nadležnost je preuzelo preduzeće Autoceste i tu se očekuje kompleksna eksproprijacija zbog nelegalno izgrađenih objekata te treba osigurati dodatni novac za izgradnju. Eksproprijacija će početi do kraja godine, rekao je direktor Karić.

Na pres-konferenciji je također govorio o dosadašnjoj iskorišćenosti kredita izraženoj u eurima te naveo da je Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila od 2009. godine 180 miliona. Međutim, pola grace perioda je potrošeno i opterećenje u tom smislu iznosi oko dva miliona, ali ovaj iznos će se ipak uspjeti pokriti.

Do opterećenja je došlo pošto, nakon što je kreditor tražio formiranje preduzeća Autoceste, prethodne vlasti nisu mogle da se dogovore ni o tome gdje će biti njegovo sjedište.

Od 2009. godine je također potpisano za iznos od 75 miliona Evropske investicione banke; potpisivanje novih 166 miliona nije opterećeno nekorišćenjem grace perioda.

"Od 35 miliona eura, koliko je dosad potrošeno, mi (nova uprava Autocesta) od maja ove godine utrošili smo 20 miliona", izjavio je Karić.

Ministar Bijedić je dodao na pres-konferenciji da je nova uprava preduzeća agilna jer se "ne slika za javnost samo kad treba položiti neki temeljac, a poslije ne uradi ništa", već se angažira, planira naredne aktivnosti i traži načine za finansiranje.

Direktor Karić je, osim navedenih podataka, kazao i da je u toku projektovanje za dionice Lašva - Travnik (brza cesta) u dužini od 24 km, Tuzla - Brčko - Orašje (autoput) u dužini 67 km, Žepče - Tuzla (autoput, 60 km), Tarčin - Konjic (autoput, koridor 5c, 20 km) te zeničke zaobilaznice (autoput, koridor 5c) od 11 km.

U idejnom projektu su trase Tarčin - Međugorje i Zenica - Doboj, ukupne dužine 180 km.

U opisu projekta koridor 5c, Karić je, kao u dijelu mreže koridora transevropskih zemalja i spajanju Budimpešte u Mađarskoj s obalom Jadranskog mora, naveo ukupnu dužinu koridora od 330 km, od čega kroz Federaciju treba da prođe oko 285 km.

[LeonardoAC]

Čestitam Vladi Fikreta Musića - ove godine u nacrtu budžeta KS nema niti 1 KM za investicije na području opštine Trnovo. al' j.e.beš seljadiju - 'ta oni znaju šta je investicija.

[Bumerang]

http://www.sarajevo-x.com/clanak/090421087

Infrastrukturni projekti u Kanton-u Sarajevo (KS)

Sarajevo dobija kružni tok s podzemnim gradom



Problem velikih saobraćajnih gužvi koje nerijetko prouzrokuju kolaps u Sarajevu uveliko bi se mogao riješiti izgradnjom nekoliko vitalnih gradskih saobraćajnica, za koje je Vlada Kantona već uradila projektnu dokumentaciju.

Kako se radi o finansijski zahtjevnim projektima, nedavno su predstavnici kantonalne vlasti potpisali sporazum sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj kojim se odobrava 37 miliona eura za obnovu saobraćajne infrastrukture.

Jedan od tih projekata jeste i izgradnja južne longitudinale, moderne ceste sa četiri trake na dijelu od Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić do četvrte transferzale, odnosno do ulice Azize Šaćirbegović u Hrasnom.

Naknadnim dogovorom između općinskih i kantonalnih vlasti odlučeno je da se projekat proširi i na dio ceste do zgrade Suda BiH, gdje također dolazi do velikih saobraćajnih zagušenja.

Prema idejnom projektu, u naselju Hrasno bi trebao biti izgrađen kružni tok, koji će imati podzemni dio za pješački saobraćaj.

Nadležno ministarstvo saobraćaja trenutno priprema dokumentaciju za gradnju najvažnih saobraćajnica, a ako kredit od Evropske banke bude operativan do kraja ove godine, prva faza izgradnja južne longitudinalne mogla bi početi već u 2010. godini.

[Bumerang]

Sarajevo |Objavljeno 25.11.2011. u 14:39

Uloženo 400.000 KM

Zvanično otvoren kružni tok saobraćaja na Dobrinji

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/ ... /111125053


Predstavnici Kantona Sarajevo (KS) i Općine Novi Grad simbolično su danas na Dan državnosti BiH obilježiti završetak radova na rondou (kružnom toku) u sarajevskom naselju Dobrinja, otkrivanjem grba BiH koji je izveden na potpornom zidu padine Mojmilo.

Radovi na kružnom toku izvođeni su u okviru Projekta rekonstrukcije spoja X i G transverzale s primjenom raskrsnice s kružnim tokom, za koje su 400.000 KM izdvojili Ministarstvo saobraćaja i Direkcija za puteve KS-a i Općina Novi Grad.

Iako je izgradnja kružnog toka mogla biti završena za mjesec dana, kako ističe direktor Direkcije za puteve KS-a Adem Zolj, zbog podzemnih instalacija i stupova kontaktne mreže izgradnja je trajala tri mjeseca.

Direktor Zolj dematirao je i navode da zglobni trolejbusi i autobusi ne mogu skretati, nego da je samo potrebno smanjiti brzinu u kružnom toku, naglašavajući da se bh. vozači trebaju bolje upoznati o kretanju na kružnom toku.

Saobraćajni kružni tokovi su postali popularni u XX stoljeću širom Evrope, ali je BiH tek prije nekoliko godina počela velike saobraćajnice umjesto semaforima rješavati kružnim tokovima koji su se pokazali kao sigurniji oblik raskrsnice s manje saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama, a također i stvaraju manje gužve na gradskim saobraćajnicama.

Načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić kazao je novinarima da je na ovom lokalitetu trebalo izgraditi kružni tok čime je riješen saobraćaj u ovom sarajevskom naselju te da je urađen dobar posao koji će olakšati vozačima kretanje ovim pravcem.

Također, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Haris Lulić, kao i premijer KS-a Fikret Musić slažu se da su se ovakva rješenja pokazala kao najbolja te da će Vlada KS-a nastaviti izradu projekata za još nekoliko raskrsnica u KS-u na kojima bi se mogao izgraditi kružni tok.

Izvođači radova bili su Euroasfalt d.o.o i Orman d.o.o, a nadzor nad radovima vršio je Zavod za izgradnju KS-a.

[Bumerang]

Sarajevo |Objavljeno 16.12.2011. u 16:30

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/ ... /111216110

SARAJEVO

Obilazak radova na rekonstrukciji dijela kolektora Bjelašnica-Hadžići

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Abid Jusić i saradnici, direktor KJU za zaštićena prirodna područja Osman Delić i izvršni direktor pogona Kanalizacija u KJKP Vodovod i Kanalizacija Nermin Drnda, obišli su danas radove na rekonstrukciji fekalnog kolektora Bjelašnica-Igman-Hadžići.


U toku je rekonstrukcija dijela kolektora dužine od 1850 metara na potezu od Radave vode do skakaonica na Kabalovu. Radovi teku predviđenim tempom i do sada je zamijenjeno oko 1400 metara dotrajale kanalizacione mreže do Planinarskog doma Bosanski zambak. Ukoliko to vremenske prilike budu dozvoljavale preostali radovi bi trebali biti završeni do kraja godine.

Kako je naglasio direktor Drnda cilj ovog projekta je sprečavanje isticanja fekalnih otpadnih voda u podzemlje slivnog područja, odnosno izvorište rijeke Bosne. "Na taj način štitimo kvalitet vode Vrela Bosne, ali i kvalitet podzemnih voda u Sarajevskom polju odakle se crpi voda za piće", istakao je Drnda.

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji ovog dijela kolektora je 460.000 KM. Sredstva za ovu namjenu su osigurana iz kredita Svjetske banke iz tzv. komponente "A" za rekonstrukciju kanalizacione mreže. Završetkom ovih radova bit će rekonstruisano pet od ukupno18 kilometara kolektora. Ministar Jusić izrazio je očekivanja da će se realizacija ovog važnog projekta nastaviti i to na dionici Mrazište-Kabalovo u dužini od tri kilometra.

"Također je riječ o prioritetnoj dionici sa stanovišta neutralisanja negativnih utjecaja otpadnih voda na podzemlje. Za ovu namjenu potrebno je izdvojiti oko 1.500.000 KM", istakao je ministar Jusić. Prema njegovim riječima Kanton Sarajevo i KJKP Vodovod i kanalizacija na ova sredstava konkurisali su preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH te se očekuje da bi uskoro mogla biti i odobrena.

Radove na rekonstrukciji kolektora od Radave vode do skakaonica na Kabalovu izvodi firma Mibral.

Vise na Vodovod i Kanalizacija: http://www.viksa.ba/historijat.html

Historijat "Sarajevskog vodovoda"

Prvi vodovod u Sarajevu sagradio je Isa-beg Ishaković, davne 1461. godine. Brojne bogate Sarajlije, dobrotvori, gradili su vodovode, te je Sarajevo bilo poznato kao grad česama, hamama, sebilja i šadrvana. Ti vodovodi su bili gravitacioni, građeni od glinenih i drvenih cijevi. Posljednjih godina Turske vladavine, u Sarajevu je bilo 156 javnih česama i 68 raznih vodovoda, dužine 55 kilometara.

Brojne česme, građene po mahalama, džamijskim haremima, kućne po avlijama, pred čijom ljepotom čovjek ostaje zadivljen, davale su gradu poseban čar.
Najstarija i najpoznatija česma u gradu, nalazi se u zidu dvorišta Begove džamije, čiji je prvobitni naziv bio Gornje češme, starijim Sarajlijama poznat kao Čifte česme.

Bistrička česma bila je jedno vrijeme najveća u Sarajevu. Izgradnjom vodovoda Moščanica, počinje masovno uvođenje vode u kuće, čime javne česme gube svoju funkciju. Austrougarske vlasti su po dolasku u Bosnu i Hercegovinu 1889.godine izgradile vodovod "Mošćanica", pa možemo reći, da je tada i udaren temelj modernom vodovodu u Sarajevu. U ovom periodu je dovedena voda i sa Vrela Prače i Bistrice, 30-tak kilometara udaljenih od grada. Na kraju Austro - Ugarske vladavine, vodovodna mreža grada je iznosila oko 97 km.
Prva gradnja vodovoda u austro-ugarskom periodu je počela sredinom marta 1890 godine polaganjem cijevi od fabrike duhana prema gradu. Cijevi su postavljane po glavnim gradskim ulicama i to velikom brzinom, tako da je već u oktobru 1890. godine bio gotov glavni sarajevski vodovod koji je bio dovoljan za snabdijevanje većeg dijela grada. Voda je bila uzeta s izvora potoka Mošćanice koji je od grada udaljen oko 7 km i mogla se zbog visoke nadmorske visine prirodnom gravitacijom dovesti u grad.

Sagrađen je i jedan rezervoar visoke zone sa 400 m 3 zapremine i jedan rezervoar niske zone sa 1100 m 3 zapremine.Količina vode na izvoru je bila 53,7 litara u sekundi, dok je od izvora položena mreža cijevi u dužini od 44.914 metara. Ovaj vodovod je bio namjenjenza razne ustanove i javne česme i hidrante. Uvođenjem vodovoda gradsko poglavarstvo je pozvalo sve kućevlasnike da podnesu prijave ukoliko žele da u kuću uvedu vodu iz javnog vodovoda. Ukoliko su za to postojale tehničke mogućnosti uprava vodovoda je o trošku kućevlasnika uvodila vodu s gradske vodovodne mreže. Voda se plaćala prema propisanoj skali ili paušalno godišnje. Međutim uskoro se pokazalo da mošćanički vodovod ne zadovoljava potrebe grada u vodi. Bilo je stoga nužno da se kapacitet izgrađenog vodovoda pojača na taj način što će se pronaći nove količine izvorske vode.

Već od 1894. godine gradska opština je pristupila radovima na pojačanju vodovodnog kapaciteta. Otada je u postojeću vodovodnu mrežu uvedeno nekoliko izvora: 1895 godine izvor Crnil sa količinom vode od 10 litara u sekundi koji je zajedno s Mošćanicom snabdjevao najveći dio grada, zatim iste godine izvor Begovac s 3 litre vode u sekundi koji je opsluživao mahale s lijeve strane Miljacke. Od 1894 do 1903 godine uveden je izvor Kovačići sa 30 litara vode u sekundi koji je opsluživao klaonicu, vojni logor, željezničku stanicu, željezničke radionice i gradske Pofaliće, te izvor Berkuša koji je snabdjevao gornji kraj Bistrika i bistričku stanicu. Zatim su u vodovod uključeni i brojni manji izvori kao što su Javornik, Dobra Voda, Ferzibegovac, Hidajetovac, Sedrenik, Studenac,Soukbunar i Žergići koji su snabdjevali gornje periferne djelove grada. Postojalo je još i oko 1000 bunara u gradu iz kojih se upotrebljavala voda za piće samo na onim mjestima gdje nije bilo vodovoda. Ali i poslije gradnje svih ovih vodovoda sve jače se osjećala oskudica vode. To je podstaklo opštinsko zastupstvo da održi jednu vanrednu sjednicu na kojoj bi se jedino raspravljalo o tome kako da se grad opskrbi potrebnim količinama vode. Sjednica je donijela odluku o pojačanju vodovoda s izvora Kovačići na 40 litara vode u sekundi, ali je prihvaćena i ideja o izgradnji novog vodovoda s izvora rijeke Prače. Također je predložena mogućnost da se grad snabdijeva vodom sa Vrela Bosne izbacivanjem vode električnim pogonom na vrh Igmana odakle bi se cijevima sprovela do Sarajeva, ali je ta varijanta otpala.

Gradnja vodovoda Sarajevo-Prača je počela kasno zbog nedostatka financijskih sredstava i tek je na sjednici od 10.01.1912. godine saopšteno da je ministarstvo finansija dalo opštini koncesiju za građenje ovog vodovoda. Pračanski vodovod je građen u dvije etape, najprije u 1912/13 godini od Sarajeva do izvora Bistrice, a zatim u toku rata od Bistrice do izvora rijeke Prače. Ovaj vodovod je ukupno davao i preko 200 litara vode u sekundi. Kako su građani sve više uvodili priključke na gradsku vodovodnu mrežu, ukupna dužina te mreže na kraju austro-ugarskog perioda iznosila je 97.387 metara, dok se broj ugrađenih hidranata popeo na 245.
Voda iz gradskog vodovoda bila je uglavnom zadovoljavajuća. Za suhog vremena ona je bila dobra za piće, hladna i potpuno bistra, ali za vrijeme velikih kiša ona se često mutila i bila je neukusna za piće i ružnog izgleda, jedino se kovačićki izvor nije nikad mutio zbog čega se s pravom smatrao kao najzdraviji u Sarajevu.
------
Skoro potpuno devastirano u ratu, u poslijeratnim godinama, od 1996.godine, Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo, je uz pomoć stranih donatora, Vlade Kantona Sarajevo i mnogobrojnih domaćih institucija, doživjelo potpunu preobrazbu u obnovi i razvoju cjelokupnog sistema. Normalizacija u pogledu snabdijevanja grada vodom u postratnom periodu, bio je osnovni zadatak i cilj preduzeća, ali i drugih relevantnih subjekata u Kantonu Sarajevo.
Od 1996. do 1998.godine uslijedio je period obnove sistema, a od 1998 do danas, period progresivnog razvoja. Sačinjen je prijedlog Programa urgentnih radova za 1996.godinu, sa listom prioriteta sanacije. U 1998.godini, Vlada Kantona Sarajevo uložila je velika finansijska sredstva, čiji je veći dio usmjeren za opravku kvarova i rekonstrukciju vodovodne mreže.
I kanalizacioni sistem pretrpio je velika oštećenja u ratnom periodu. Nabavkom sredstava i opreme za rad kreditnim putem, raznim donacijama, te vlastitim radom i finansiranjem, rad na planskom održavanju i rekonstrukciji kanalizacione mreže bio je omogućen. Izvršeno je čišćenje važnijih kanalizacionih vodova, rekonstrukcije i opravke kanalizacije na više lokaliteta. Donacijom Japanske vlade i Japanskog stručnog tima, tokom 1999.godine, izrađena je Studija za revitalizaciju Uređaja za prečišćavanje otpadnih voda na Butilama.
Projekt za izgradnju integralnog informacionog sistema, koji obuhvata aktivnosti iz svih vitalnih segmenata preduzeća , stavljen je u funkciju 1999.godine. Finansiran je iz sredstava donacije Finske vlade, a dijelom vlastitim ulaganjima. Izvršena je nabavka i instaliranje HW opreme, komunikacione opreme, izrada aplikativnog softvera.

U novije vrijeme, u preduzeću je prihvaćeno izvještavanje o gubicima vode u obliku, koji preporučuje međunarodna asocijacija za vodu – IWA, koja je razvila standarni oblik za izračunavanje bilansa vode, koji se može primijeniti za različite tipove vodovodnih sistema, vlastitih podsistema i ograničenih područja mjerenja.
Danas vodovodni sistem opskrbljuje oko 400.000 stanovnika Sarajeva. Glavni resursi su podzemne akumulacije na lokalitetu Sarajevsko polje - Bačevo, Sokolovići, Stup, sa kojih se obezbjeđuje 90% ukupnih količina vode, te 10 vrela i 3 filterska postrojenja. Dužina primarne i sekundarne vodovodne mreže iznosi oko 1.064 km, te oko 475 km priključne mreže. U okviru vodovodnog sistema postoji 47 zona snabdijevanja, 36 bunara, 55 rezervoara, 24 pumpne stanice, sa 70 pumpnih agregata, 11 hidrofleks postrojenja. Preduzeće raspolaže vlastitom radio-mrežom, a u funkciji je telemetrijski sistem, koji omogućava daljinski nadzor i upravljanje skoro svih izvorišta i pumpnih stanica.
Kanalizacioni sistem grada je gravitacioni i čini ga više od 954 kilometara uličnih kanala profila od 200 do 2.000 mmž različitih namjena, od čega je 473 km fekalnog kanala, 335 kišnog i 146 km mješovitog, a ukupna dužina kanalizacione mreže sa kućnim priključcima iznosi oko 1013 kilometara. Otpadne vode odvode se prema uređaju za prečišćavanje, a kišne u vodotoke. Postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda je locirano kod ušća rijeke Miljacke u rijeku Bosnu, a od 1992.godine je izvan funkcije.

Vise na Vodovod i Kanalizacija: http://www.viksa.ba/historijat.html

[Bumerang]

Načelnik zasadio voćnjak između dvije saobraćajnice?!

Postali smo kulturni ljudi, nismo više ublehaši, kao što smo bili, kaže Memić


Autor A. NALO | Objavljeno 24.01.2012. u 12:49

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/saraje ... jnice.html

Načelnik najavio da će se sam brinuti o sadnicama
Kao vrsni stručnjak i dobar poznavalac agronomije, kako to za sebe voli kazati, načelnik ilidžanske općine Senaid Memić došao je na ideju da u samom centru Ilidže, na zelenoj površini između dvije saobraćajnice od Butmira do Sokolović-Kolonije, napravi voćnjak sa 1.409 mladih stabala divljih višanja, trešanja i šljiva.

Izmještanje stabala

O voćkama koje su zasađene na dva hektara zemlje, kako kaže u izjavi za "Dnevni avaz", brigu će voditi on sam.

- Iskoristili smo ovu zelenu površinu s namjerom da pokažemo, kako stručnjacima tako i građanima, da isto ovako možemo urediti 1.000 hektara vodozaštitne zone. Zasađena stabla neće biti visoka i imat će krupan plod. Sadnice su nabavljene i kupljene u rasadniku u Sokolović-Koloniji po cijeni od dvije KM i njihova sadnja koštala je vrlo malo. Sa 4.500 KM, koliko je koštao cijeli projekt, postali smo kulturni ljudi i nismo više ublehaši, kao što smo to do sada bili - kazao je Memić.

Plodove iz voćnjaka pokraj puta, kazao je načelnik, besplatno će moći brati svi građani.

- Kao agronom, lično ću se brinuti o njima, održavat ću ih, rezati granje. Zato apeliram na građane da ih ne lome i ne kradu. Kada ovdje, prema projektu, budu htjeli praviti prugu, stabla ću izmjestiti na drugu lokaciju. Tvrdim da će ovdje rasti zdrave voćke, bez obzira na to što su zasađene pokraj frekventnog puta - naglašava Memić.

Kuda će pruga

Vijećnik u Općinskom vijeću Ilidža i ljekar Mujo Hošić smatra, međutim, da je ovaj projekt načelnik Memić iskoristio za pranje nekoliko hiljada maraka.

- Iako je SDA na vlasti duže od 20 godina, još ništa ne znaju. Trebamo ih upoznati s činjenicom da se već godinama bavimo projektom tramvajske pruge kuda bi se prevozili putnici od Ilidže do Hrasnice. Međutim, na vlast je došao nadobudni načelnik koji je tu bez ičijeg znanja i pitanja posadio voćke.

Ni on sam ne zna šta je tu zasađeno, jedan dan su to trešnje, drugi su već šljive. Možda iz SDA ovdje planiraju napraviti viseći tramvaj koji će voziti kroz grane ili preko njih! Nikada nisam čuo da normalan čovjek između dvije kolovozne trake sadi drveće čije će lišće i plodovi padati na cestu i tako ugrožavati saobraćaj i živote vozača. I to sve su uradili da bi oprali nekoliko hiljada maraka - rekao je Hošić.

[Bumerang]

Sarajevo |Objavljeno 18.01.2012. u 18:30

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/ ... 20118142#3

PROJEKAT VRIJEDAN 80.000 KM

Behmen ozvaničio završetak iluminacije mosta Ćumurija

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen večeras je ozvaničio završetak projekta iluminacije mosta Ćumurija, čiju je realizaciju finansirao Grad Sarajevo sa 80.000 KM. "Time je uspješno realiziran projekat iluminacije 8 mostova na Miljacki, na potezu Šeher-ćehajina ćuprija i most Suade i Olge (izuzev mosta Skenderija na kojem će se raditi rasvjeta u narednom periodu)“ najavio je gradonačelnik Behmen.


× FOTO: FEĐA KRVAVAC/SARAJEVO-X.COM

Svečanosti održanoj na mostu Ćumurija prisustvovali su zamjenici gradonačelnika Miroslav Živanović, Igor Kamočaji, predsjedavajući Gradskog vijeća Željko Ler, načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, te predstavnici izvođača radova firmi "Testing-elektro" d.o.o Sarajevo i „Neimari“ d.o.o. Sarajevo.

Načelnik Općine Stari Grad pohvalio je ovaj projekat Grada Sarajeva, te najavio rekonstrukciju Carevog mosta u skorijem periodu.

Iluminacija i ovog mosta je bazirana na upotrebi nove tehnologije (linearne LED svjetiljke), koja obezbjeđuje da rasvjeta bude neupadljiva, dugotrajna i energetski efikasna, a pri tome sa visokim nivoom iluminacije. Unošenjem boje u iluminaciju, mostu daje novi izgled i pojačava vizuelni doživljaj forme. Siluetu mosta naglašava dizajnirani linearni RGB LED sakriven u nosivoj konstrukciji. Boju i intenzitet je moguće programirati, tako da nosiva konstrukcija mijenja boju. Osvjetljenje ograde sa LED svjetiljkama kompletira noćnu formu mosta, koja će dominirati prostorom i povezati desnu obalu Miljacke sa parkom At mejdan na lijevoj obali.

Prije iluminacije je izvršena neophodna sanacija rešetkastih nosača Ćumurija mosta sa pjeskarenjem i ponovnim bojenjem cijele željezne konstrukcije mosta. Autor Projekta rasvjete mosta Ćumurija je Srđa Hrisafović.

[Bumerang]

Naslovna strana » Vijesti » Sarajevo »

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/saraje ... -eura.html

Za obnovu trebevićke žičare EU će donirati 2,2 miliona eura

Sarajevska atrakcija bi ponovo trebala biti u funkciji sljedeće godine

Autor Srna | Objavljeno 19.04.2012. u 08:03


Ski_Centri/Hrvatska/hr_slike/sljeme_zicara

Šef Delegacije Evropske unije /EU/ u BiH Peter Sorensen i ambasador Švicarske u BiH Andre Šaler obišli su danas lokacije polazne i krajnje stanice trebevićke žičare u sarajevskim naseljima Bistrik i Brus.
Obilazak je realizovan u okviru predstojeće, obimne pomoći EU u obnovi kapaciteta trebevićke žičare u ukupnom iznosu od 2,2 miliona eura iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Nakon što je švajcarski Ski-centar Grehen donirao opremu za žičaru u decembru 2011. godine, EU preuzima dalje finansiranje izrade idejnog rješenja, pripreme i izvođenja građevinskih radova na obnovi kapaciteta žičare i instalaciji opreme i stubova, kao i nadzoru i kontroli kvaliteta samih radova, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

Podrška Evropske unije ovom projektu je od vitalnog značaja za socio-ekonomski razvoj BiH i poboljšanje kvaliteta života građana BiH, ali je i od dobrobiti za sve turiste, kako unutar zemlje, tako i za one koji dolaze u BiH, navodi se u saopštenju.

Sarajevska atrakcija bi ponovo trebala biti u funkciji sljedeće godine, kada će trebevićka žičara biti obnovljena zahvaljujući finansijskoj pomoći Evropske unije i donaciji iz Švicarske.

[Bumerang]

Objavljeno 14.09.2012. u 07:45 |

DO OKTOBRA IZBOR IZVOĐAČA

Sarajevo: Uskoro radovi na XII transverzali i Južnoj longitudinali

Direkcija za ceste Kantona Sarajevo bi do oktobra trebala izabrati najpovoljnije izvođače i konsultantsku kuću za nadzor radova na Južnoj longitudinali i XII transverzali, kazala je u razgovoru za portal Klix.ba savjetnica u Direkciji Alma Zilić.

Piše: Nedžad Jamaković


Južna longitudinala


Južna longitudinala


Južna longitudinala

Ovi projekti bit će finansirani sa 16,5 miliona eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a prvi, barem pripremni, radovi bi, ako ne bude komplikovanja procedure poput žalbi na izbor i loših vremenskih uvjeta, trebali početi još u ovoj godini. Ne bude li tako, onda se očekuje da počnu već u proljeće naredne godine.

"Riječ je o prvoj fazi na Južnoj longitudinali koji podrazumijevaju radove od Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić do raskrsnice kod pekare As, gdje je planiran veliki objekt - podhodnik i iznad rondo. Kad je riječ o XII transverzali, planirani su radovi od spoja sa Sarajevskom zaobilaznicom do kompletiranja Stupske petlje, gdje će biti urađen još jedan most, kao i podputnjaci i podhodnici za pješaka, te dodatne ulazne i izlazne rampe za vozače", kaže naša sagovornica. Inače, riječ je ovdje samo o jednom dijelu radova, budući da Južna longitudinala treba ići do Ilidže, a XII transverzala do entitetske granice na Dobrinji.


XII transverzala


XII transverzala

Koče imovinsko-pravni odnosi

"Mi smo EBRD-u poslali pismo namjere za gradnju ovih plus dionice na I transverzali, od Kranjčevićeve ulice do naselja Bare, što bi ukupno koštalo 37 miliona eura, bez PDV-a i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Međutim, kako na spomenutoj dionici I transverzale valja riješiti imovinsko-pravne odnose, mi smo predložili, a konsultanti potvrdili, da možemo usmjeriti novac i početi sa radovima na preostala dva projekta. Istina, ostalo nam je da riješimo neke IP odnose i na dionici Južne longitudinale, zbog čega smo taj posao podijelili u dvije faze, od Mosta Suade i Olge do ulice Derviša Numića, te od te ulice do pekare As, nakon što tu riješimo još neke imovinsko-pravne odnose", kaže Zilić za Klix.ba.

Kad je riječ o I transverzali, Zilić ističe da taj posao vodi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, te da je, uporedo sa potrebom rješavanja IP odnosa, u toku izrada projektne i priprema druge dokumentacije za saobraćajnicu od Kranjčevićeve do naselja Bare. Predviđeno je da se ova transverzala nastavi do Vogošće, a uključivat će, između ostalog i gradnju tunela na Kobiljoj Glavi.

Upitali smo našu sagovornicu i o gradnji džamije u blizini Stupske petlje, no ona to nije željela komentarisati. "Ja sam zvala Općinu Ilidža i pitala postoji li dozvola za gradnju tog objekta na što su mi potvrdili da su oni izdali tu dozvolu. Stoga, ne bih željala komentarisati je li džamija blizu petlje ili ne, jer je to pitanje za Općinu. Što se nas tiče, mi imamo svoj koridor i svakako ćemo graditi petlju tako da ona bude adekvatno fizički odvojena od džamije", kazala je Zilić.

Sanacija i rekonstrukcija mostova

Osim ovih projekata, u Direkciji su planirali da u narednoj godini rekonstruišu most u ulici Topal Osman-paše, te da saniraju saobraćajni most na Skenderiji, te u naselju Bioča, u Ilijašu. "Zbog činjenice da su nam mostovi u poprilično lošem stanju, odlučili smo da u narednim godinama radimo potpunu rekonstrukciju barem jednog mosta godišnje. Ove godine smo to učinili na mostu u ulici Hamdije Čemerlića, a iduće će to biti u Topal Osman-paše, prvenstveno zbog njihovog dosta lošeg stanja. Most na Skenderiji je i novijeg datuma i u nešto boljem stanju, zbog čega će biti dovoljna sanacija, kao i u Bioči, gdje već ove godine treba uraditi dio sanacije. Ove radove finansirat će Kanton Sarajevo i za njih je pripremljena projektna dokumentacija", navela je Zilić, dodajući kako je spremna dokumentacija i za sanaciju ulice Adema Buće, ali se čeka da preduzeće Vodovod i kanalizacija zamijeni instalacije.

http://www.klix.ba/biznis/news/sarajevo ... 20913113#5

[Skyfox]

Ako dobro vidim na slici od OHR-a idu 4 trake prema Zeljinom stadionu, nikako mi nije jasno gdje ce naci mjesta za 4 trake??

[O'zone]

Ako dobro vidim na slici od OHR-a idu 4 trake prema Zeljinom stadionu, nikako mi nije jasno gdje ce naci mjesta za 4 trake??

Ostaviš mali trotoar sa desne strane,srušiš onaj okrugli kafić,uzmeš trotoar do pekare Has,malo maznaš i sa druge strane ispod cvjećare Evergreen i navučeš na 4 trake

[neki]

Ako dobro vidim na slici od OHR-a idu 4 trake prema Zeljinom stadionu, nikako mi nije jasno gdje ce naci mjesta za 4 trake??

Ostaviš mali trotoar sa desne strane,srušiš onaj okrugli kafić,uzmeš trotoar do pekare Has,malo maznaš i sa druge strane ispod cvjećare Evergreen i navučeš na 4 trake

a usput srusis i par stotina stabala..

[O'zone]

Ako dobro vidim na slici od OHR-a idu 4 trake prema Zeljinom stadionu, nikako mi nije jasno gdje ce naci mjesta za 4 trake??

Ostaviš mali trotoar sa desne strane,srušiš onaj okrugli kafić,uzmeš trotoar do pekare Has,malo maznaš i sa druge strane ispod cvjećare Evergreen i navučeš na 4 trake

a usput srusis i par stotina stabala..

Da, zašto da ne! Ko nam projektira ceste to me uopšte ne bi čudilo, sve za dobrobit zajednice.

[Skyfox]

ma nema sanse da namaknu prostor a da ne uzimaju od dvorista kod Pilica, da ne spominjem onu zgradu kod skretanja prema bivsem Brat.&jed. mostu. Tu ce biti 4 trake jedino ako sruse zgradu!!!

[neki]

ma nema sanse da namaknu prostor a da ne uzimaju od dvorista kod Pilica, da ne spominjem onu zgradu kod skretanja prema bivsem Brat.&jed. mostu. Tu ce biti 4 trake jedino ako sruse zgradu!!!

Pa i planirano je rusenje te zgrade, i izgradnja nove identicne 100 m dalje u livadi

[Skyfox]

pa koliko ce onda kostati sve to? Gdje ce s ljudima dok ne naprave zgradu...zar nije bilo lakse napraviti novu cestu gore prema tranzitu?

[neki]

pa koliko ce onda kostati sve to? Gdje ce s ljudima dok ne naprave zgradu...zar nije bilo lakse napraviti novu cestu gore prema tranzitu?

Napravice novu, preseliti ljude pa srusiti staru..Za novu cestu do tranzita trebalo bi srusiti pola Grbavice

[Bumerang]

Vizuelizacija Južne longitudinale



Objavljeno 17.09.2012. u 11:45 | Komentari: 7

UVERTIRA ZA RADOVE

Počinje uklanjanje objekata sa Južne longitudinale i XII transverzale

Vlasnik lokala kod Mosta Suade Dilberović i Olge Sučić počeo je odnositi stvari uoči uklanjanja ovog objekta sa trase Južne longitudinale.

Piše: Nedžad Jamaković


× Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

Zvanično uklanjanje ovog i drugih objekata na trasi longitudinale te na XII transverzali, odnosno Stupskoj petlji, počinje sutra, a Direkcija za ceste Kantona Sarajevo za taj je posao odabrala firmu Orman, kazala je za portal Klix.ba savjetnica u Direkciji Alma Zilić.

Zilić je prije nekoliko dana u razgovoru za naš portal izjavila kako bi Direkcija do oktobra trebala izabrati najpovoljnije izvođače i konsultantsku kuću za nadzor radova na ovim projektima te je uklanjanje objekata sa trase uvertira u radove, koji bi mogli početi već u ovoj godini.

"Sutra će radnici firme Orman početi uklanjati objekte kod Mosta Suade i Olge, odakle će uskoro početi gradnja Južne longitudinale. Na ovoj trasi ima još nekih manjih objekata, poput kioska i drveća, a njihovo uklanjanje će provoditi Općina", kaže Zilić.

Dodaje kako se u ovom mjesecu može očekivati i uklanjanje bar dva ili tri objekta na lokaciji Stupske petlje. "Tu je moguće da vlasnici i sami uklone objekte, a ako to ne bude slučaj, onda će to u narednim danima učiniti radnici firme Orman. Nerijetko u ovakvim situacijama izađemo ususret vlasnicima kako bi oni mogli odnijeti stvari i materijal iz objekata, koji im može koristiti", istakla je naša sagovornica.

Za izgradnju Južne longitudinale i XII transverzale osigurano je 16,5 miliona eura kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

http://www.klix.ba/biznis/news/pocinje- ... 20917047#1

[holowey]

ma nema sanse da namaknu prostor a da ne uzimaju od dvorista kod Pilica, da ne spominjem onu zgradu kod skretanja prema bivsem Brat.&jed. mostu. Tu ce biti 4 trake jedino ako sruse zgradu!!!

Pa i planirano je rusenje te zgrade, i izgradnja nove identicne 100 m dalje u livadi

prema ovom video klipu vizuelizacije, ta se zgrada nece rusiti... a bez rusenja nema sanse da prodju cetiri trake...