Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradzevinarstvo i Ekologija

[Bumerang]

@ Toto,

Evo ovako. Ova tema je postavljena iz razloga da forumasi koje interesuje ova tema iz oblasti arhitekture, gradjevinarstva i ekologije podjele zajedno svoje ideje, znanja, iskustva itd. Neko ko cita ili pise na ovoj temi je iz ovih oblasti expert a neko amater ali to nebi trebalo drasticno da utice na ovu temu. Mi na temi trebamo i experte i amatere. Amateri su recimo oni koji su izgradili ili ce da izgrade svoje kuce/objekte a experti na temi kao arhitekte, inzinjeri, dizajneri, gradjevinci, ekolozi, experti iz niza drugih struka, proizvodjaci materijala, prodavaci gotovih ili polugotovih objekata ce ovim amaterima koji ce da grade/finansiraju svoje objekte moci ponuditi po mogucnosti odgovore na njihova pitanja. Ja nisam nikakav expert iz ovog domena ali me naravno ovo podrucje interesuje kao i mnoge druge te zelim da doprinesem sa moje strane onim informacijama, znanjima, iskustvima ili idejama s kojima raspolazem.

Tebe sam jednom ranije zamolio da nesto napises iz ovog domena jer sam na osnovu tvojih ranije navedinih priloga primjetio da si veoma kompetentan sagovornik i da mozes sigurno doprinjeti s tvojim znanjem, iskustvom i idejama kvaliteti ove teme. Nije mi na pamet palo da pomislim da bi te ta moja molba na bilo kakav nacin mogla iznervirati jer na kraju krajeva ti nisi ni duzan da odgovoris na neki upit bilo kome iz bilo kojeg razloga. Ja kada sam pokrenuo ovu temu nisam imao nikakvih zadnjih misli da ja imam neke direktne koristi od ovoga ili da vrsim neki marketing za proizvodjace nekih materijala, objekata i slicno. Ja te licno vise necu moliti da napises bilo sta na ovoj temi. Ako smatras i zelis da pises na ovoj temi, da podijelis tvoja znanja i iskustva sa drugima bice mi sigurno jako drago jer tvoja znanja i iskustva su dobro dosla za sve koje interesuje ovaj domen djelatnosti. Hvala ti jos jednom na tvojim dosadasnjim konstruktivnim prilozima i sa njima podizanju kvalitete ove teme.

Pozdrav!

[Dado dijasporitus]

Vidim da se ovdje prica o ekoloskim materijalima pa bih htio nesto dodati, jer se inace radi i o mojoj profesijij. Definicija ekoloskog materijala je vrlo kompleksna jednacina tako da se nemoze reci da je recimo kamen vise ekoloski materijal nego drvo ili obrnuto. Sve zavisi od mnogobrojnih faktora i odgovora na sljedeca pitanja:

Kako se materijal proizvodi?
Da li je materijal prizveden od reciklirane sirovine?
Da li su prilikom proizvodnje materijala koristene minimalne ili ekoloske energije jer ako lozis ugalj da pravis struju koju onda koristis za pravljenje materijala, sam materijal gubi na svom ekoloskom ucinku?

Kakav je kvalitet, odrziovost i recikliranost materijala?
Koliko ce dugo materijal trajati?
Da li odrzavanja materijala stvara ekoloski otpad?
Da li materijal steti okolini dugorocno?
Da li ga je moguce reciklirati ili ponovo koristiti po zavrsetku svoga vijeka trajanja?

Kakav je performans materijala?
Da li materijal ima dobre staticke vrijednosti sa kojim omogucuje koristenje manje materijala? Da li ima dobre izolacione vrijednosti da doprinese manjem koristenju energije u svrhu stvaranja komfornog prostora?

Da li se materijal moze proizvesti u blizini ili je potreban transport?
Materijal moze biti vrlo ekoloski dobar ali ako se mora uvesti recimo iz Japana, energija koja je potrebna da se doveze vise moze stetiti okolini nego sto sam materijal moze pomoci okolini?

Ovo su mozda banalna pitanja i mozda nemaju puno efekta kad se gradi samo jedna kuca ali kad se gradi nekoliko miliona kuca onda itekako imaju smisla. Inace ovo su samo neka od stotina pitanja koja ulaze u formulu.

Ameri su razvili sistem klasifikacije objekata na osnovu ovih i mnogih drugih pitanja tako da objekat moze imati klasifikaciju po skali na osnovu koje onda vlasnici od drzave mogu dobiti nagradne poene tj. smanjenje poreza. Ovaj program funcionise I na najmanjem nivou. Tako npr. ja sam nedavno renovirao svoju kuhinju gdje sam sve uredjaje zamjenio sa uredjajima (frizider, sporet itd) koji imaju dobru ekolosku ocjenu za koje cu moci ove godine da dobijem poreske olaksice. Ameri su tek poceli sa ovim programima dok Evropljani ovo rade vec decenijama.

[Dado dijasporitus]

Ugrubo,za visokogradnju.
Arhitekta se bavi dizainom objekta,od najkrupnijih djelova,raspored prostorija,orjentacije objekta,vrste i izgleda fasade,pa sve do sitnijih detalja tipa,vrste podova u objektu,nacina isvjetljenje prostorija i sl.Nakon prilozenog izvedbenog projekta od strane arhitekte,neko to mora i da proracuna i dimenzionira,(temelje,stubove,meduspratne konstrukcije-podove,grede itd.) da bi sve stajalo,da nebi doslo do ostećenja objekta,i nedaj Boze rusenja.
Tu uskace gradevina.Vrsi se kompleksan proracun odredivanja dimenzija elemenata objekta,proracunava potrebna armatura u betonu itd.Pod gradevinarstvo spada i organizacija gradilista,posebno vazna u skučenim urbanim područijima.
Nijedan građevinac nemoze imati osjecaj za umjetnost,prostor i dizain kao dobar arhitekta,a nijedan arhitekta nezna staticki rijesiti objekat sto je zadatak gradevinca.

Mislis na statistu?

Gradjevinac je radnik koji radi na gradjevini.
Brkamo pojmove.
Arhitekta je onaj koji osmisli objekat koji ce se graditi i svoju ideju prenese na projekat.Arhitekta nije dizajner..........Iako su bliski ali samo kad je u pitanju gradjevinarstvo.Dizajn je mnogo veci pojam i obuhvata sve sfere nase svakodnevnice.
Statista je dio tima koji radi projekat i njegov zadatak je da obezbijedi da objekat "stoji",tj da bude stabilan.Ali ne onako kako on misli da bi trebalo da bude vec onako kako je to zamislio arhitekta.
On je dio tima........zavisno od objekta,tim se moze sastojati od multidisciplinarnih strucnjaka koji zajednicki rade na projektu koji je osmislio arhitekta.
Naprimjer ako se projektuje fudbalski stadion , u tim ulaze strucnjaci iz energetike,elektroinzinjeri,koji ce rjesavati nacin napajanja i rasporeda elektricne energije na stadionu,kao rasvjeta,napajanje el. energije za pratece objekte,prostorije u stadionu,parkingu isl.....inzinjeri koji ce rijesiti pitanje snabdijevanja vodom kako za mokre cvorove,eventualne restorane,za vodu kojom ce se njegovati teren,itd..........inzinjeri koji ce rijesiti nacin dolaska posjetilaca na stadion,znaci izradu prilaznih puteva,garaza,parkinga........zatim strucnjaci za pitanje protivpozarne zastite na stadionu koji ce naci rjesenje kojim bi se izbjegao moguci pozar,sto bi moglo biti katastrofalno za recimo 50-tak hiljada gledalaca......zatim su tu strucnjaci za pitanje sigurnosti posjetilaca i samih aktera na stadionu koji ce izraditi projekte obezbjedjenja i prema tome odrediti eventualne puteve za evakuisanje.........
Staticari su zaduzeni da stadion stoji i da se ne srusi......ni kad je pun,ni kad je nevrijeme,ni kad puse,ni kad mrzne ni kad sunce sija.........

Svi oni zajednicki ucestvuju u izradi projekta kojim ce se ostvariti zamisao i ideja ovog gore:Arhitekte!
On je taj koji odabira materijal kojim ce se graditi stadion,kojim ce se "ogrnuti " tribine s vanjske strane,on bira oblik i boju stolica,on odabira boje kojima ce biti ofarbana zastitna ograda.i sl. Naravno uz konsultacije sa svojim kolegama,strucnjacima,proizvodjacima opreme i materijala i sl.
Iako ima slobodne ruke po pitanju rjesavanja pojedinih nacina izrade i on se mora pridrzavati odredjenjih standarda.Postoje nacionalni i medjunarodni standardi.
O tome nekom drugom prilikom.

Par ispravki, mada si uglavnom u pravu. Arhitekta jeste dizajner. On ili ona mora imati smisao za dizajn iako sam pojam je vrlo sirok. Nerjetko su arhitekti i slikari, skulptori a u modernije doba i graficki dizajneri jer prolaze kroz istu skolu dizajna i estetike kao i modni dizajneri i umjetnici. Arhitekti su i inzinjeri, jer takodjer prolaze i skolu da bi mogli da proracunavaju statiku, mehanicke i elekticne sisteme objekta ali je tacno da u praksi svi arhitekti koriste konsultante bilo staticare, mehanicare, elektricare ili vec bolje gradjevince da rijese te prakticne dijelove objekta. Arhitekti su najprimjenjeniji u sferi estetike i cjelokupne koordinacije projekta tako da raspodjeljivanje posla na ostale strucnjake i specijaliste je svakodnevna praksa.

U pravu si za gradjevince. Po standardnim normama gradjevinci nebi trebali da rade bilo kakve proracune jer to sugerise da se ti proracuni rade nakon sto je arhitekta zavrsio izvedbeni projekat. To isto znaci da gradjevinac onda moze da donese odluku da recimo odredjeni nosivi stub ili zid poveca sto moze imati ozbilje posljedice na dizajn prostora. Zbog toga mnogi arhitekti zaposljavaju staticare da zavrse te proracune prije nego sto gradjevinac uopste vidi crteze sto umanjuje mogucnost da ce doci do promjene u projektu i sto cini izvodjenje projekata brzim i efikasnijim. Medjutim primjetio sam da kod nas ta praksa se ne koristi bas cesto, tj cesce gradjevinci rade statiku sto kao sto sam i rekao moze da ima ozbiljne posljedice po projekat.

[anonimni clan]

Arhitekta se dotice dizajna koliko i ostalih elemenata koji su potrebni ili pozeljni da se izradi neki objekat.
On jeste "i dizajner" ali ne samo dizajner.
U danasnjem modernom vremenu se vise daje apostrof na funkcionalnost odnosno iskoristenost resursa u odnosu na dizajn.
U isto vrijeme danas jednom arhitekti stoji na raspolaganju jako puno novih , modernih materijala koji daju nezamislive mogucnosti kada je masta u pitanju.
Isto tako i kada je u pitanju funkcionalnost,iskoristenost, komfor,prakticnost i jos mnogo mnogo drugih faktora..........
Medju svim njima,naravno je i dizajn. Ali ponavljam opet dizajn je zastupljen koliko i svi ostali elementi.
Ako je potrebno naglasiti taj faktor tada se pozivaju ljudi koji su zaista strucnjaci za to.

[Toto]

Vidim da se ovdje prica o ekoloskim materijalima pa bih htio nesto dodati, jer se inace radi i o mojoj profesijij. Definicija ekoloskog materijala je vrlo kompleksna jednacina tako da se nemoze reci da je recimo kamen vise ekoloski materijal nego drvo ili obrnuto. Sve zavisi od mnogobrojnih faktora i odgovora na sljedeca pitanja:

Kako se materijal proizvodi?
Da li je materijal prizveden od reciklirane sirovine?
Da li su prilikom proizvodnje materijala koristene minimalne ili ekoloske energije jer ako lozis ugalj da pravis struju koju onda koristis za pravljenje materijala, sam materijal gubi na svom ekoloskom ucinku?

Kakav je kvalitet, odrziovost i recikliranost materijala?
Koliko ce dugo materijal trajati?
Da li odrzavanja materijala stvara ekoloski otpad?
Da li materijal steti okolini dugorocno?
Da li ga je moguce reciklirati ili ponovo koristiti po zavrsetku svoga vijeka trajanja?

Kakav je performans materijala?
Da li materijal ima dobre staticke vrijednosti sa kojim omogucuje koristenje manje materijala? Da li ima dobre izolacione vrijednosti da doprinese manjem koristenju energije u svrhu stvaranja komfornog prostora?

Da li se materijal moze proizvesti u blizini ili je potreban transport?
Materijal moze biti vrlo ekoloski dobar ali ako se mora uvesti recimo iz Japana, energija koja je potrebna da se doveze vise moze stetiti okolini nego sto sam materijal moze pomoci okolini?

Ovo su mozda banalna pitanja i mozda nemaju puno efekta kad se gradi samo jedna kuca ali kad se gradi nekoliko miliona kuca onda itekako imaju smisla. Inace ovo su samo neka od stotina pitanja koja ulaze u formulu.

Ameri su razvili sistem klasifikacije objekata na osnovu ovih i mnogih drugih pitanja tako da objekat moze imati klasifikaciju po skali na osnovu koje onda vlasnici od drzave mogu dobiti nagradne poene tj. smanjenje poreza. Ovaj program funcionise I na najmanjem nivou. Tako npr. ja sam nedavno renovirao svoju kuhinju gdje sam sve uredjaje zamjenio sa uredjajima (frizider, sporet itd) koji imaju dobru ekolosku ocjenu za koje cu moci ove godine da dobijem poreske olaksice. Ameri su tek poceli sa ovim programima dok Evropljani ovo rade vec decenijama.

Sve sto je navedene je do u drugu decimali tacno. Medjutim: svi pobrojeni faktori imaju samo indirektni uticaj na ekologiju. ZAboravljeni su oni faktori koji pojedinacno imaju najdirektni i najveci uticaj na ekologiju ili tacnije na eko-sistem. Namjerno koristim termin eko-sistem jer se iz njega moze plasticnije shvatiri sustina onoga sto ja zelim istaknuti.

Najprostije defincija sistema kaze: da je sistem skup "necega" povezanog na "neki" nacin. Sistem je funkcionalan ako postoji ono "nesto" i ako postoje veze/ relacije izmedju toga nesto. Bez ta dva cinioca sistem ne postoji. Postoje elemnti koji nisu sistem. Elementi su prosti skup nicega bez relacija. Ekseri su elemeti sve dok se ne zakucaju kao vezni element u neku kucu. Ako mi iz sistema "izvadimo", unistimo, neki element ili neku relaciju mozemo narusiti sistem i u nekom vremenskom periodu ga uciniti nefunkcionalnim, onesposobiti ga; na kraju ga i unistiti. Sistem moze biti izlozen i nekim uticajima koji se mogu amortizirati; ako ne u potpunosti - onda bar do neke potrebne mjere da se sistem ne unisti.

Sistem je i casovnik kojeg mi nosimo na ruci. Mi mozemo ugroziti finkcionalnost toga casovnika na nacin da ga svakodnevno izlazemo djelovanju vode, bilo pranjem ruku, bilo potapanje u vodu - ako smo ribar ili surfer koji svako popodne ide na surfanje ili ribolov. Ako je dizajner sata pri projektovanju sistema "ugradio" hermeticnost mi necemo narusti funkcionalinst sata u nama prikladnom eksploatacionom roku. Mozda hocemo polije desetak ili pedesetak godina kada hermeticnost "ostari". Ako sat nosi fotograf Nationakl Geographica par godina po Sahari moze se desiti da visoke vanjske temparatute izazovu temparaturne dilatacije koje ce uciniti da sat kasni koji minut na koju godinu samo zato sto je sat pravljen i ispitivan u Svicarskim alpama na prosjecnih 20 Celzija. To se svakako nece desiti ako je fotografu bitno tih par minuta na godinu i ako je kupio Roleks iz funkcionalnih, estetskih, statusnih ili bilo kojih drugih razloga; znajuci da sve ima svoju cijenu koja se mora platiti - pa i luksiz da sat kasni koji minut na kojih hiljadu godina.
Sta ako se desi da fotografu usred pustinje crkne baterijica na Nikonu i on ne moze da uslika fotke za reportaze, pa bude morao da izvadi bateriju iz sata i stavi u Nikona da bi on mogao da funkcionise? Sat je ucinjen totalno nefuncionalnim da bi Nikon radio. Fotograf ima alternativu u Suncu i Mjesecu da pribzlino odredi vrijeme, ali nema alternativu fotoaparatu i razumljivo je da ce odredjivati prioriteti Nacional geographica a ne njegove potrebe da ima sata tacan na hiljadu godina.
Nismo ni pomislili da satu izvadimo neki seraf ili mu posjecemo koju "granu" zupcanika; ne daj boze cijelu sumu zupcanika pomocu kojih radi sekundarica ili kazaljka koja minute pokazuje.

Slicno se desava i sa eko-sistemom. U obdnaistu se uci da imamo zivu i nezivu prirodu. Veoma ispravna i tacno podjela. Ziva priroda je funkcionalni i najuticjniji dio eko-sistema jer mu obezbjedjuje zivot, odrzivost, opstanak. Neziva priroda ima zanemariv usticaj na funkcionalnost eko-sistema. Neziva priroda je slucajni nusprodukat kojem Majka priroda nije podarila funkciju samoodrzivosti. Prosti element koj je ti samo radi "ravnoteze medju zvijezdama". Jedan od podsistema Majke Prirode, koji ima najvaznijiu funkcija na planeti je suma. Ne zbog njenje lepote, estetike; zbog toga sto u njoj rastu srne, lanad i divlje jagode, nego samo zato sto je suma jedina stvarna fabrika kiseonika bez kojeg nema zivota na planeti: ni covjeku, ni jelenima, ni jagodama.
Danas vec i ptice na grani znaju da je visestoljetna i masovna sjeca sume naznacajniji razlog poremecaja eko-sistema. Steta ne nastaje samo zato sto je manje prozivedenog kisonika, nego je smanjena i potrosnja ugljendioksida - kojeg suma "jede" da bi proizvela kisonik. Da stvar bude jos gora porasla je proizvodnja CO2 ljudskim radiom bez potrebe Majke Prirode za takvom uslugom. Druga velika posljedica sjece sume je erozija tla gigantskih razmjera, koja u potpunosti mjenja krajolik, mikroklimu, narusava mikro sisteme. Ogrome kolicnje zemlje se sapiru sa jedne zone i prenose rjekama na druge zone i zatrpavaju rijecne tokove. DA bi taj dio zive prirode ponovo ozvio potrebna su desetljeca.

Ovih dana smo svjedoci poplava koje ni najstariji stanovnici ne pamte. Suma i tlo ispod nje je ogromna spuzava koja amortizira i usporava oticanje voda i cini da se vode nastale padavinama ravnomjeno rasporede na nekoliko dana mjececi, pa da imamo ravnotezu i rijeke kako Majka Priroda zapovjeda.
Kada svu ovu pricu o sumama i njenom znacaju za eko-sistem prebacimo na polje gradjevinskih materijala sa ciljem da odredimo njihovu ekologicnost onda se jenostavno namece kriterij ekologicnosti koji ce reci: svaki materijal koji je uzet iz zive prirode (drvo, voda) se nikako ne moze smatrati ekoloskim gradjevinskim materijalom bez obzira koju on funkciju imao; zato, jer njegovim otimanjem o Majke Prirode nastaju katastrofalne ni nenadoknadive posljedice po ekosistem. Ovo treba uzeti kao aksiom. Samo iz toga aspekta materijal ne moze dobiti epitet ekoloskog niti njegova primjena moze imati pozitivne uticaje na ekosistem. Sa druge strane, svi materijali koji spadaju u nezivu prirodu (kamen, metali, staklo, glina, gips) se mogu smatrati ekoloskim jer njihovom eksploatacijom ne nastaju katastrofalne posljedice za zivu prirodi i ekosistem u cjelini.

Mislim da bi ovakav kriterij trebao biti eliminatoran. Tek poslije ovoga kriterija nastupaju kriteriji koje je naveo @Dado dijasporitus i oni su primjenjivi samo ako je ispunjen ovaj prvi. Po ovome se nikad ne bi doslo u situaciju da se drvo poredi sa kamenom ili ciglom. Koeficijent ekologicnosti za drvo je nula. Tad bi imalo smisla praviti komparativne analize po svakom od navedenih faktora za svaki gradjevinski materijal izuzev drveta.

Na osnovu prethodnog se nedvosmileno moze zakluciti da se drvo niko i nikada vise ne mozemo svrtstati u kategoriju ekoloskih materijala, bez obzira koje razloge arhitekti, diznjeri, biznismeni, stanari navodili.
Jedan jedini razlog zbog kojeg se drvo koristi u masovnoj stanogradnji u razvijenim zemljama je profit i profitni interes biznisa. Ne ekonoski interes kupca koji je sljedeci na listi interesa; ne umjetnicki nadahnute opservacije arhitekata o toploti, plasticnosti, dinamicnosti i poetici drveta kao gradjevnog materijala. Nista od toga. Samo profit. Da je to tako govori i cinjenica da u tim drvenjarama po Americkom kontinentu i Skandinaviji ne postoji ni jedan kvadratni centimetar kuce koji je neobojen. Korisnik stambenog objekta i ne zna koji mu je dio kuce od drveta a koji je neki plastikaner ili metal jer je sve ofarbano i tu ona nadahnuta obrazlozenaj arhitekata o plastici, estetici, poetici, ekologiji drveta padaju u vodu. Korisniku je mnogo vaznije kolika je mjesecna rata kredita za kucu nego da li je ispod boje drvena ljepenka, metal, plastika kamen, cigla. Ni mahagonij ni sandalovina ne mogu ublaziti uticja bankarskih pljackasa i kamatara. U masovnoj stanogradnji arhitekte nisu vise arhitekte: oni su bankari koji imaju samo jedan zadatak: profitabilnist.


Covjek je na zalost tek nedavno postao svjestan koje je stete nacinio eko sistemu. I pored najbolje volje bit ce jako tesko i trebat ce dosta vremena da se ljudski sistemi prestroje i smanje svoje negativne uticaje na zivi eko sistem.

Prvi i najvazniji korak je da se identificiraju nauticijaniji faktori - koji i prave najvece probleme. Treba konstatovati najvece greske, pa da se onda krene u njihove ispravljanje i razvijanje alternativnih rjesenja, kojima ce se obezbjediti zadovoljenje potreba covjecanstva
Covjek ima potrebu za stanovanjem i ona se mora udovoljiti. Covjek ima potrebu i za kisikom i ona se mora zadovoljiti. Covjek ima potrebu i za profitima. Stvar je samo u tome da se postave prioriteti.
Nadam se da smo svi svjeni da covjecanstvu treba kisik i da njemu nema alternative. Takodej treba biti svjestan da samo suma proizvodi kisik i da njoj nema alternative. Kamen moze biti alternativa drvetu kao gradjevinskom materijalu, ali kamen ne moze proizvoditi kisik i tu se prica zavrsava. Stanovati mozemo i u kamenim i ciglenim kucama, mozemo zivjeti i sa not for profit bizisima, gdje smo zaradili platu a profit i ne moramo. ZA sve imamo alternativu osim za kisik. I nemamo sta vise pricati.

Treba prestati vise obmanjivati ljude da je drvo ekoloski materijal.

Mi imamo srecu da nasa tradicionalna stanogradnja nije zasnovana na masovnom koristenju drveta i tu necemo imati velike potrese. Ono sto je nasa nesreca sto nas EU komsiluk koristi drvo i sto je zapikirao nase sume da bi zastitio svoje. Mi se trebamo boriti da zastitimo nase sume od profita i profitera. Stvar se moze postici relativno jednostavno. Treba svakom ko eksploatise sumu i izvozi je po bijelom svijetu udariti takve ekoloske poreze i namete koji bi bili dovoljni da se sanira steta. ZA svaki hektar sume stare 100 godina treba imati posadjena 5 hektara sume stare 20 godina, pa bujrum: ako mogu naci profita u tome: mogu, ako ne mogu: imamo mi i kamena i gipsa a i neobradive zamlje da mozemo saditi konoplju sto neko prethodno spomenu.

Ja sam ubjedjen da ce u vrlo skoroj buducnosti biti moguc biznis na proizvodnji i prodaju kiseonika ekosistemima bogatih kriminalaca i profitera. U tu svrhu bi bilo profitabilno pokrenuti drzavni posao na sadnji miliona hektara sume. Posao bi bio u tome da zaposleni ima dva hektara rasadnika i da sve sto uzgoji u rasadniku posadi negdje gdje ugovori sa drzavom poslodavcem. Mislim da ce za par desetak godinasvaki nezaposleni ko si ne nadje posao poslije sest mjeseci morati - po sili zakona- ici u sumariju i saditi sumu i vocnjake divljeg voca, dok ne nadje bolji posao. KAd microsoft uvede internet preko satelita mocice se zivjeti u Lukovdolu, Umoljanima, Sinanovicima, Podvelezju, Bivoljem Brdu i 4 sata raditi kao arhitekta, gradjevinac, masinac filozaof na nekom projektu, a ostalih 4 sata saditi sumu, dok se ne nadje posao na puno radno vrijeme.

[Toto]

@ Toto,

Evo ovako. Ova tema je postavljena iz razloga da forumasi koje interesuje ova tema iz oblasti arhitekture, gradjevinarstva i ekologije podjele zajedno svoje ideje, znanja, iskustva itd.

Pozdrav!

Da si sve ovo napisao/la u uvodnom postu onda bih te bolje razumio. Temu si poceo/la sa copy/paste nekog novinarskog clanka koji pocinje recenicom koja je jako diskutabilna i ne zavreduje da se nade ni u naucno popularnom-clanku u Veseloj svesci, a ne kao kljucna recenica u temi koja se ima namjeru baviti arhitektirom, gradjevinarstvom, ekologijom.
Dalje nastavljas da postiras samo slike drvenih montaznih stambenih objekata iako je to samo jedan maleni segment onoga sto si naveo/la u naslovu. Da si temu nazvao/la montazne kuce pa hajde, hajde.
Onda si opet copypastiro/la onaj clanak o nekom ameru kojeg falis na sva zvona o njegovoj ekologicnosti, mada je moj djed -rahmet mu dusi- i ne zanajuc, bio ekolog za nobelove nagrada u odnosu na Tima i Sabinu zajedno.
U clanku je izneseno nekoliko potpuno netacnih i pogresnih navoda i onda sam se ocitovo glede tih navoda i rekao svoje misljenje o tome.
JA sam stekao dojam da ti preferiras ovaj oblik gradnje i da imas neki dobar razlog za to. Da li si zaljubljenik/ca ove tehnologije ili zaradjujes koru hljeba na ovakvoj vrsti marketinga nebitno je.
Kad si mi predlozio/la da napravim komparativnu analizu gradjevinskih materijala sa stanovista izolatorskih svojstava pitao sam sebe i tebe: sto mi to predlazes; kada bi trebao/la znati da je to sizifov posao kojeg studenti tehnickih fakulteta uce kroz nekoliko predmeta i nekoliko semestara. Sa druge stane tema nisu materijali nego veoma kompleksne konstrukcije gdje pojedina svojstva konstruktivnih materijale ne moraju uopste imati presudan uticaj na postizanje nekih funkcionalnih zahtjeva.

Kad si izbjegao/la da mi direktno odgovoris na postavljneo pitanje ucinilo mi se da bi mogla biti navlakusa, jer sam ja uglavnom oponirao lajtmotivu kojeg ti provlacis kroz temu.
Kad se tabelarno uporede pojedina izolatorska svojstva drveta sa ostalim konstruktivnim materijalima lako se uoci: da drvo - u nekim svojstvima- ima predosti u odnosu na ostale materijale, pa marketinski strucnjaci, novinari, promotori ovog oblika gradnje to koriste kao kljucni argumet za dokazivanje prednosti svojih reklamnih slogana i ubjedjenja.
Racunao sam da ti ides na to da ja prostrem sve koeficiente i parametre i da ti prostim poredjenjem numerickih vijednosti nepobitno dokazes superiornost rjesenja kojeg preferiras.

To nije nacin polemike i optimizacije nekog rjesenja tipican samo za forume nego je cest slucaj i u strucnim multidisciplinarnim timovima, gdje proradi sujeta, tvrdoglavost, individualizam, egocentricnost itd.

Nekada je sizifov posao zaljubljenike ekologije ili nekog stila gradnje razuvjeriti u povrsne interpetacije nekih tehnickih velicina iz druge struke koje se fakultativno poznaju.
Stambeni objekat je veoma komplesan po svojim funkcionalnim zahtjevima. Dovoljno je reci onu narodnu: da niko nije tri dobra satatvio, pa da se zna koliko treba svega i svacega skargata na jednu kamaru da se udovolji i bogu i narodu.

Mislim da smo se razumjeli.
Ja mislim da u nasim uvjetima gradnja montazni drveni stambenih objekati imaju samo jednu nespornu prednost a to je: kraci rokovi izrade, To svojstvo je i osnovni razlog zasto je ta gradnja nesto jeftinija. Mada je ta razlika u cijeni relativna.

[Broj 1]

Ne slazem se da je zadnjih deste godina napravljeno vise stete nego za vrijeme komunjara.
Sarajevo je urbanisticki upropasteno za vrijeme istih.
Nasi bajni profesori arhitekture su upropastili Sarajevo ne dozvoljavajuci dokazanim arhitektima da dodju do izrazaja i koji su imali veoma dobra rjesenja za razvoj Sarajeva. Medjutim komunistcki arhitekti su prevagnuli pa smo zbog toga dobili ovakvo Sarajevo kavo jeste.

... Sarajevo je možda jedini glavni grad u ovom dijelu svijeta koji se razvija bez jasnog urbanističkog plana, jedini grad koji zanemaruje kotlinu u kojoj je ponikao (fokus na divlju gradnju).... grad je praktično talac politike i malo po malo gubi ... dali da kažem sve .. , gubi onaj šarm koji je nekad sigurno imao. Komunisti i njihova vladavina ostavili su posljedice na sam grad, pravilo se sve i svašta, nedovoljna rješenja iz oblasti divlje gradnje, neplanska i neprimjerena gradnja stambenih naselja... no ovih nešto više od deset godina poslije agresije... mislim da je gore po grad nego pedeset godina prošlog sistema...

Arhitektura po meni ne slijedi tradiciju , građevinarstvo je nako , a ekologiju gazamo nogama..... ovo je sve naravno moje mišljenje.. ne kao stručnjaka već kao laika i stanovnika ovog grada... i po mom sudu Bakiru I bi se rebalo suditi !

[Bumerang]

Mislim da smo se razumjeli.

Ziva priroda je funkcionalni i najuticjniji dio eko-sistema jer mu obezbjedjuje zivot, odrzivost, opstanak. Neziva priroda ima zanemariv usticaj na funkcionalnost eko-sistema. Neziva priroda je slucajni nusprodukat kojem Majka priroda nije podarila funkciju samoodrzivosti. Prosti element koj je ti samo radi "ravnoteze medju zvijezdama".

Da razumio sam sve o cemu pises osim ovog tvog gore iznad boldiranog teksta. Mi bez te mrtve prirode i tog mrtvog kamena isto nebi egzistirali na planeti zemlji izmedju ostalog i iz razloga kao sto kazes "ravnoteze medju zvijezdama" Moje pitanje; Sta se indirektno desava sa ekologijom na planeti zemlji kada se radi eksploatacija kamena i kada se kamen prebacuje sa jednih na druge lokacije i transformira u neke druge proizvode.? Da li u toj varijanti po tvom misljenju dolazi do promjene balansa na planeti zemlji i nekih direktnih i indirektnih klimatskih i eko poremecaja?

[kurty]

Mislim da smo se razumjeli.

Ziva priroda je funkcionalni i najuticjniji dio eko-sistema jer mu obezbjedjuje zivot, odrzivost, opstanak. Neziva priroda ima zanemariv usticaj na funkcionalnost eko-sistema. Neziva priroda je slucajni nusprodukat kojem Majka priroda nije podarila funkciju samoodrzivosti. Prosti element koj je ti samo radi "ravnoteze medju zvijezdama".

Da razumio sam sve o cemu pises osim ovog tvog gore iznad boldiranog teksta. Mi bez te mrtve prirode i tog mrtvog kamena isto nebi egzistirali na planeti zemlji izmedju ostalog i iz razloga kao sto kazes "ravnoteze medju zvijezdama" Moje pitanje; Sta se indirektno desava sa ekologijom na planeti zemlji kada se radi eksploatacija kamena i kada se kamen prebacuje sa jednih na druge lokacije i transformira u neke druge proizvode.? Da li u toj varijanti dolazi do promjene balansa na planeti zemlji i indirektnih klimatskih i eko poremecaja?

Drug, nije isto posjeci na jednom mjestu 50 duluma sume, i sa jednog kamenoloma odvuci recimo 5000 m3 kamena

[Toto]

Mislim da smo se razumjeli.

Ziva priroda je funkcionalni i najuticjniji dio eko-sistema jer mu obezbjedjuje zivot, odrzivost, opstanak. Neziva priroda ima zanemariv usticaj na funkcionalnost eko-sistema. Neziva priroda je slucajni nusprodukat kojem Majka priroda nije podarila funkciju samoodrzivosti. Prosti element koj je ti samo radi "ravnoteze medju zvijezdama".

Da razumio sam sve o cemu pises osim ovog tvog gore iznad boldiranog teksta. Mi bez te mrtve prirode i tog mrtvog kamena isto nebi egzistirali na planeti zemlji izmedju ostalog i iz razloga kao sto kazes "ravnoteze medju zvijezdama" Moje pitanje; Sta se indirektno desava sa ekologijom na planeti zemlji kada se radi eksploatacija kamena i kada se kamen prebacuje sa jednih na druge lokacije i transformira u neke druge proizvode.? Da li u toj varijanti po tvom misljenju dolazi do promjene balansa na planeti zemlji i nekih direktnih i indirektnih klimatskih i eko poremecaja?

Desava se potpuno isto sto se desava i sa sjecom sume. Pa se i zbog toga ne moze reci da je drvo "ekologicniji" materijal. Tehniologija je skoro pa ista. Isto se trosi energije koja uzrokuje emisiju CO2, rade skoro iste masine na preradi i obradi, transport isti itd.

Covjek i Planeta mogu da zive normalno i bez milijardi kubika kamena, ali bez miliona hektara sume planeta umire postaje neziva priroda.

[Dado dijasporitus]

Arhitekta se dotice dizajna koliko i ostalih elemenata koji su potrebni ili pozeljni da se izradi neki objekat.
On jeste "i dizajner" ali ne samo dizajner.
U danasnjem modernom vremenu se vise daje apostrof na funkcionalnost odnosno iskoristenost resursa u odnosu na dizajn.
U isto vrijeme danas jednom arhitekti stoji na raspolaganju jako puno novih , modernih materijala koji daju nezamislive mogucnosti kada je masta u pitanju.
Isto tako i kada je u pitanju funkcionalnost,iskoristenost, komfor,prakticnost i jos mnogo mnogo drugih faktora..........
Medju svim njima,naravno je i dizajn. Ali ponavljam opet dizajn je zastupljen koliko i svi ostali elementi.
Ako je potrebno naglasiti taj faktor tada se pozivaju ljudi koji su zaista strucnjaci za to.

Dizajn igra puno vecu ulogu u zadnjih 20-30 godina nego sto mozda mislis. Funcionalnost je nesumljivo zahtjev projekta koji mora da bude ispunjen ali sve vise klijenti zahtijevaju da objekti imaju i visoku dizajnersku kvalitetu a sam prohtjev se bazira na ekonomiji. Tako na primjer lijepo dizajniran stan ili poslovni prostor ima daleko vecu prodajnu vrijednost nego prosjecni stan. Arhitektonski dizajn je blizak i marketingu. Mnoge korporacije koriste arhitektonski dizajn za stvaranje svog prepoznatljivog imidz-a i brenda. Apple radnje npr. u svijetu su posebno poznate po tome a i vecina drugih svjetskih korporacija koji se bave usluznim djelatnostima imaju specificne zahtjeve kad je u pitanju arhitektnoski dizajn.

Na prostoru bivse Jugoslavije arhitektonski dizajn je decenijama igrao sekundarnu ulogu jer u kapitalistickim drustvima arhitektonski dizajn se koristi za postizanje prestiza a sto nije bila socijalisticka vrijednost te se potencirala funkcionalnost. Arhitektura u Yu je gotovo citav 20. vijek slijedila doktrine klasicne moderne proizasle iz medjunarodnog stila s pocetka 20. vijeka, da bi prerasli u pokusaje imitiranja Sovjetskog funcionalizma koji je ionako siromasan u dizajnerskom izrazaju. Samim tim i nastavni i skolski programi nisu puno napredovali i zato je danas jos uvijek tesko naci arhitekte, narocito iskusnije, u BiH koji u potpunosti razumiju zapadnjacku/kapitalisticku post-modernu arhitekturu a koja je u BiH, kao i sve ostalo, uvozni fenomen.

[anonimni clan]

Arhitekta se dotice dizajna koliko i ostalih elemenata koji su potrebni ili pozeljni da se izradi neki objekat.
On jeste "i dizajner" ali ne samo dizajner.
U danasnjem modernom vremenu se vise daje apostrof na funkcionalnost odnosno iskoristenost resursa u odnosu na dizajn.
U isto vrijeme danas jednom arhitekti stoji na raspolaganju jako puno novih , modernih materijala koji daju nezamislive mogucnosti kada je masta u pitanju.
Isto tako i kada je u pitanju funkcionalnost,iskoristenost, komfor,prakticnost i jos mnogo mnogo drugih faktora..........
Medju svim njima,naravno je i dizajn. Ali ponavljam opet dizajn je zastupljen koliko i svi ostali elementi.
Ako je potrebno naglasiti taj faktor tada se pozivaju ljudi koji su zaista strucnjaci za to.

Dizajn igra puno vecu ulogu u zadnjih 20-30 godina nego sto mozda mislis. Funcionalnost je nesumljivo zahtjev projekta koji mora da bude ispunjen ali sve vise klijenti zahtijevaju da objekti imaju i visoku dizajnersku kvalitetu a sam prohtjev se bazira na ekonomiji. Tako na primjer lijepo dizajniran stan ili poslovni prostor ima daleko vecu prodajnu vrijednost nego prosjecni stan. Arhitektonski dizajn je blizak i marketingu. Mnoge korporacije koriste arhitektonski dizajn za stvaranje svog prepoznatljivog imidz-a i brenda. Apple radnje npr. u svijetu su posebno poznate po tome a i vecina drugih svjetskih korporacija koji se bave usluznim djelatnostima imaju specificne zahtjeve kad je u pitanju arhitektnoski dizajn.

Na prostoru bivse Jugoslavije arhitektonski dizajn je decenijama igrao sekundarnu ulogu jer u kapitalistickim drustvima arhitektonski dizajn se koristi za postizanje prestiza a sto nije bila socijalisticka vrijednost te se potencirala funkcionalnost. Arhitektura u Yu je gotovo citav 20. vijek slijedila doktrine klasicne moderne proizasle iz medjunarodnog stila s pocetka 20. vijeka, da bi prerasli u pokusaje imitiranja Sovjetskog funcionalizma koji je ionako siromasan u dizajnerskom izrazaju. Samim tim i nastavni i skolski programi nisu puno napredovali i zato je danas jos uvijek tesko naci arhitekte, narocito iskusnije, u BiH koji u potpunosti razumiju zapadnjacku/kapitalisticku post-modernu arhitekturu a koja je u BiH, kao i sve ostalo, uvozni fenomen.

Naravno da igra veliko ulogu.I imace sve vecu ulogu u buducnosti.
Samo si u ovom izlaganju napravio par gresaka.
Funkcionalnost a ne stvar prestiza je osnova danasnje arhitekture. Znaci ne prave se zgrade ili kuce sa plafonima od 4 metra jer nije ni funkcionalno ni ekonomski opravdano,sto zbog troskova gradnje,utrosenog materijala sto zbog potrebne energije za zagrijavanje i osvjetljenje .......vec se prave zgrade,kuce koje ce ispunjavati potrebe narucioca,odnosno korisnika........ma kako da su dizajnirane.
Vrijednost odredjenog objekta podize kvalitet ugradjenog materijala sto je po meni presudno.
Odredjeni stan moze biti lijepo dizajniran ali ako je u njega ugradjena plastika ili imitacija drveta,kamena.......nema vrijednosti.

Napominjem opet..........kada je potrebno da se neki objekat istakne svojim izgledom.....dizajnom.........onda se za to angazuju strucnjaci u toj bransi. Arhitekta tada saradjuje sa njim i iznosi mu svoje elemente za koje doticni dizajner treba da osmisli rjesenje.
Rijetki su arhitekte koji istovremeno posjeduju i talenat ili znanje kad je dizajn u pitanju. To su uglavnom veoma uspjesni ,svjetski trazeni........i oni diktiraju trendove.

Jedan stadion se ne pravi samo zato da bi bio lijep izgledom,vec da bi ispunio ocekivanja narucioca npr: da ima 60 000 sjedecih nadkrivenih mjesta...da gledaocu da mogucnost posmatrati utakmicu iz neposredne blizine......da nudi komfor ugradjenim pojedinacnim sjedistima-stolicama,da bude lako pristupan i uvezan u mrezu gradskog saobracaja......da ima odredjeni broj parking mjesta.......ispunjava odredjene standarde i sl..........da ne nabrajam... i naravno da svojim izgledom bude specifican,lako prepoznatljiv i drugaciji od slicnih stadiona.
Na licitaciju se javljaju arhitekti ili timovi arhitekta sa svojim idejnim rjesenjima i ako svi oni ispunjavaju ove prvonavedene uslove tek tada u odabiru projekta odlucuje izgled ili dizajn odedjenog idejnog rjesenja.
Nikad se investitor nece odluciti za neki stadion koji je lijep ako on ne ispunjava uslove funkcionalnosto koje se traze.
Naravno ne umanjujem ulogu arhitektonskog dizajna ali ponavljam opet njegova uloga ce u buducnosti biti sve veca ............ali je funkcionalnost odlucujuci faktor .........bar u ovo danasnje vrijeme.
U kojem smijeru ce se on dalje razvijati zavisi umnogome i od marketinga koji zauzima sve vazniju ulogu u svakoj sferi modernog zivljenja..........pa tako i u arhitekturi.
Navodis da u bivsoj Jugi arhitektonski dizajn igrao sekundarnu ulogu........pa to je tacno.
Samo bih dodao da stanje nije bilo nista bolje ni u dizajnu obuce,odjece,automobilske industrije,sportskih artikala,dizajniranja predmeta svakodneven upotrebe........... uvijek se oslanjalo na ovaj ili onaj stil,kopiralo ovo ili ono rjesenje......
Svoje,domace,iskonsko..........nemamo vec duze vremena.
Tradiciju smo imali.........ali smo je nazalost potisnuli tudjim jeftinim kopijama jer nikad nismo naucili postovati domace.Makar ono bilo puno kvalitetnije i ljepse.
Do nas samih je.Ne do sistema ili skolstva.
Evo sad smo u mogucnosti da sami kreiramo sta ce nasa djeca da uce.
Pa ako imas priliku uzmi u ruke neku strucnu knjigu i uporedi koliko je materija uznapredovala u odnosu na ono sto pise u toj knjizi.
Pozdrav!

[Toto]

Kriteriji kod kupovine stambenog i polovnog prostora u razvijenom svijetu:

1. Lokacija
2. Lokacija
3. Lokacije
.........
.......

[Dado dijasporitus]

Naravno da igra veliko ulogu.I imace sve vecu ulogu u buducnosti.
Samo si u ovom izlaganju napravio par gresaka.
Funkcionalnost a ne stvar prestiza je osnova danasnje arhitekture. Znaci ne prave se zgrade ili kuce sa plafonima od 4 metra jer nije ni funkcionalno ni ekonomski opravdano,sto zbog troskova gradnje,utrosenog materijala sto zbog potrebne energije za zagrijavanje i osvjetljenje .......vec se prave zgrade,kuce koje ce ispunjavati potrebe narucioca,odnosno korisnika........ma kako da su dizajnirane.
Vrijednost odredjenog objekta podize kvalitet ugradjenog materijala sto je po meni presudno.
Odredjeni stan moze biti lijepo dizajniran ali ako je u njega ugradjena plastika ili imitacija drveta,kamena.......nema vrijednosti.

Napominjem opet..........kada je potrebno da se neki objekat istakne svojim izgledom.....dizajnom.........onda se za to angazuju strucnjaci u toj bransi. Arhitekta tada saradjuje sa njim i iznosi mu svoje elemente za koje doticni dizajner treba da osmisli rjesenje.
Rijetki su arhitekte koji istovremeno posjeduju i talenat ili znanje kad je dizajn u pitanju. To su uglavnom veoma uspjesni ,svjetski trazeni........i oni diktiraju trendove.

Jedan stadion se ne pravi samo zato da bi bio lijep izgledom,vec da bi ispunio ocekivanja narucioca npr: da ima 60 000 sjedecih nadkrivenih mjesta...da gledaocu da mogucnost posmatrati utakmicu iz neposredne blizine......da nudi komfor ugradjenim pojedinacnim sjedistima-stolicama,da bude lako pristupan i uvezan u mrezu gradskog saobracaja......da ima odredjeni broj parking mjesta.......ispunjava odredjene standarde i sl..........da ne nabrajam... i naravno da svojim izgledom bude specifican,lako prepoznatljiv i drugaciji od slicnih stadiona.
Na licitaciju se javljaju arhitekti ili timovi arhitekta sa svojim idejnim rjesenjima i ako svi oni ispunjavaju ove prvonavedene uslove tek tada u odabiru projekta odlucuje izgled ili dizajn odedjenog idejnog rjesenja.
Nikad se investitor nece odluciti za neki stadion koji je lijep ako on ne ispunjava uslove funkcionalnosto koje se traze.
Naravno ne umanjujem ulogu arhitektonskog dizajna ali ponavljam opet njegova uloga ce u buducnosti biti sve veca ............ali je funkcionalnost odlucujuci faktor .........bar u ovo danasnje vrijeme.
U kojem smijeru ce se on dalje razvijati zavisi umnogome i od marketinga koji zauzima sve vazniju ulogu u svakoj sferi modernog zivljenja..........pa tako i u arhitekturi.
Navodis da u bivsoj Jugi arhitektonski dizajn igrao sekundarnu ulogu........pa to je tacno.
Samo bih dodao da stanje nije bilo nista bolje ni u dizajnu obuce,odjece,automobilske industrije,sportskih artikala,dizajniranja predmeta svakodneven upotrebe........... uvijek se oslanjalo na ovaj ili onaj stil,kopiralo ovo ili ono rjesenje......
Svoje,domace,iskonsko..........nemamo vec duze vremena.
Tradiciju smo imali.........ali smo je nazalost potisnuli tudjim jeftinim kopijama jer nikad nismo naucili postovati domace.Makar ono bilo puno kvalitetnije i ljepse.
Do nas samih je.Ne do sistema ili skolstva.
Evo sad smo u mogucnosti da sami kreiramo sta ce nasa djeca da uce.
Pa ako imas priliku uzmi u ruke neku strucnu knjigu i uporedi koliko je materija uznapredovala u odnosu na ono sto pise u toj knjizi.
Pozdrav!

Zanimljivo da si naveo visinu plafona kao primjer i argument jer ovdje gdje ja zivim visoki plafoni, 4m i visi su izuzetno cijenjeni narocito u stambenoj gradnji. Luksuzni aparmani za primjer se reklamiraju da imaju visoke plafone. Tacno je da taj detalj nije najfuncionalniji ali visoki plafoni, ako se izvedu u dobroj proporciji, stvaraju dinamican i impresivan prostor. Dakle i visoki plafon u neku ruku ima funkcionalnost iako je proizasao iz dizajnerskog razmisljanja. L. Sullivan bi se mozda okrenuo u grobu ali oblik nekad ne slijedi funkcionalnost.

U pravu si kad kazes da funkcionalnost igra veliku ulogu ali to nije jedina niti dominantna stvar projekata. Ucestvovao sam u dosta konkursa i mogu reci da 80-90% prijavljenih arhitekata uspiju rijesiti pitanje funkcionalnosti jer je to nije tesko rijesiti. Postoje cak i metode koje arhitekti koriste a koje lice puno na geometrijsko-matematicko rjesenje. Ono u cemu se arhitekti razlikuju je upravo dizajn i sta arhitekta doprinese projektu iz pogleda estetske i teorije, tako da na konkursima dizajn igra gotovo kljucnu ulogu u odabiru projekta.

Ovdje gdje ja radim arhitekta gotovo nikad ne zaposljava konsultante za dizajnersku fazu projekta. To je faza projekta za koju su arhitekti najvise obrazovani i vrlo je sebicno cuvaju. Sistem arhitektonskog obrazovanja u SAD-u a i u vecini Evrope forsira na arhitektonskim fakultetima obrazovanje iz dizajna. Posto fakultet nisam pohadjao u BiH nagadjam da su programi tamo malo drugaciji jer ono sto sam do sada vidio je da mnogim nasim arhitektima nedostaju neka osnovna razumjevanja dizajna. Upravo zbog toga, na primjer na konkursu za idejno rjesenje mosta preko Miljacke prije par godina nije pobjedio arhitekta vec tim umjetnika sa Akademije likovnih umjetnosti. Mada radio sam i sa nekoliko vrlo talentovanih mladjih arhitekata u BiH i mislim da u novom otvorenom drustvu samo je pitanje vremena kad ce BiH ponovo dobiti svoj prepoznatljiv stil.

Pozdrav.

[respo]

ove 3 rijeci nemogu nikako zajedno u jednoj recenicu sto se tice bosne

[ljubav_aha]

najbolji izbor

[sarajevomojgrad]

je li neko od vas imao posla sa staticarem??

imam urbanisticku treba mi sve pripremiti za gradjevinsku dozvolu..pa mi tako treba staticar ali fakat kvalitetan..delikatan je posao..

koga preporucujete??

[suncica24]

je li neko od vas imao posla sa staticarem??

imam urbanisticku treba mi sve pripremiti za gradjevinsku dozvolu..pa mi tako treba staticar ali fakat kvalitetan..delikatan je posao..

koga preporucujete??

Ako je delikatno, odes do fakulteta i trazis prof. Causevica ili ass. Skoku, vjerujem da ce ti znati pomoci - ako ne oni licno, onda uputiti te na nekog ko moze jednako kvalitetno rijesiti dati problem.

[Bumerang]

Blage kazne podstiču »divlju« izgradnju

http://www.nezavisne.com/posao/trziste/ ... 01723.html

MIRSADA LINGO - 14.08.2011 20:12

SARAJEVO - Bespravna gradnja "cvjeta" zadnjih godina u Kantonu Sarajevo, a lokalne vlasti, iako su registrovale sve bespravne građevine, ne čine mnogo na sprečavanju i kažnjavanju onih koji krše zakon.
Na području četiri gradske općine samo u proteklih osam mjeseci bespravno je izgrađeno ili se gradi više stotina objekata.

Željko Varunek, iz općine Centar, kaže da bi općini trebala tri budžeta da sruši sve nelegalno izgrađene objekte na svom području. On tvrdi da, kada bi zakon rigoroznije kažnjavao tajkune, onda bi i "mali čovjek" prezao da počne bespravnu gradnju. "Na primjer, u Nahorevskoj ulici je bivši dekan Pravnog fakulteta Fuad Saltaga bespravno izgradio zgradu s pet spratova i liftom. Krivično je gonjen i platio kaznu od 500 KM. On uredno izdaje stanove u toj zgradi i uživa. Drugi primjer je svjež, a riječ je opet o Nahorevskoj i o investitoru Bedri Hasanaviću koji gradi bespravno i time ugrožava i građane. Eto, takav je zakon", objašnjava Varunek.

Iz Službe za inspekcijske poslove Centra kažu da je građevinska inspekcija od januara do augusta dobila 83 prijave protiv bespravnih graditelja. "Od toga 34 prijave su poslane za gradnju stambeno-poslovnih objekata, pet za poslovno-proizvodne objekte, 44 za pomoćne i ostale objekte. Za većinu je inspekcija okončala upravni postupak nakon čega slijedi stavljanje na listu za uklanjanje. Komunalno preduzeće 'Rad' ima ugovor sa općinom za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata, a troškovi rušenja idu na teret investitora", dodao je Varunek.

Općina Stari grad prednjači u problemu "divlje" izgradnje. Njena služba za urbanizam registrirala je 1.260 bespravnih objekata za koje su napravljeni zapisnici, rješenja o rušenju i doneseni zaključci.

Iz Službe za inspekcijske poslove Starog grada kažu da je nelegalnih objekata najviše u padinskim naseljima, kao što su Sedrenik i Gazijin Han."U ovoj sezoni je zakazano 25 lokacija za prinudno izvršenje. Sedam je izvršeno tokom juna i jula, deset je zakazano u septembru, a ostatak u oktobru i novembru", kažu u Službi za inspekcijske poslove općine Stari grad i ističu da protiv nelegalnih graditetalja redovno preduzimaju zakonom predviđene mjere.

Na području općine Novi grad u prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 119 bespravno sagrađenih objekata, a srušena 33. U općini Novi grad kažu da je nakon rata mnogo ljudi izgradilo kuće bez dozvola zbog čega općina, a najviše građani, imaju probleme s klizištima, kanalizacionom mrežom, ali i vodosnabdijevanjem.

Belma Ključo, pomoćnik načelnika za urbanizam u Novom Sarajevu, ističe da na njihovom području ima 750 nelegalizovanih objekata. "O broju bespravnih objekata i onih za koje su izdati nalozi za rušenje moraćete kontaktirati općinsku inspekciju", kazala je Ključo, dok odgovor iz ove inspekcije nismo dobili.

Zakon
Prema informacijama iz sarajevskih općina, za bespravnu gradnju predviđene su kazne za pravna lica od tri mjeseca do godinu, a za fizička lica u trajanju od tri do šest mjeseci.Osim zatvorskih kazni zakonom su za nelegalne graditelje predviđene i novčane kazne. Za pravna lica one se kreću od 5.000 do 10.000 KM, a za fizička lica od 500 do 1.000 KM.

[Bumerang]

Objavljeno 08.09.2012. u 20:37 | Komentari: 0

VIJESTI IZ BIH

U Sarajevu završen prvi svjetski forum urbanizma


Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen zvanično je u subotu navečer zatvorio Prvi svjetski forum urbanizma i okarakterizirao ga kao vrlo uspješan skup po broju sudionika i temama koje su obrađene.

Glasnogovornik Organizacionog komiteta Almir Šahović kazao je FENI da su svi organizirani događaji potvrda uspjeha Foruma, ali da je ipak najznačajnije to što se organizacijom tog skupa Sarajevo svrstalo na svjetsku kartu kao idealno mjesto za tradicionalnu organizaciju skupa takve vrste.

"Prvi Forum je završen što nam daje solidnu osnovu da će to biti sad tradicionalna manifestacija, da je Sarajevo postalo grad domaćin Svjetskog foruma urbanizma koji bi trebalo da se održava svake dvije godine i okuplja svjetske urbaniste i arhitekte oko teme koja u to vrijeme bude najaktuelnija. Uz njih dolaze i predstavnici velikih kompanija", kaže Šahović.

Dodaje da se tako polako realizira zamisao Organizacionog komiteta da Sarajevo postane centar za svjetski urbanizam i arhitekturu.

Šahović je najavio da će uskoro Organizacioni komitet zajedno sa vlastima Grada Sarajeva definirati temu narednog svjetskog foruma urbanizma.

Svjetski forum urbanizma u Sarajevu proteklih dana okupio je najznačajnija svjetska imena iz oblasti arhitekture, urbanizma i prostornog uređenja, a glavna tema bio je projekt ambicije velikog Pariza što je trenutno i najznačajnija tema u urbanističkim krugovima u svijetu.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-saraje ... /120908128

[Bumerang]

.

[Bumerang]

Sarajevo Likovna Akademija

[Bumerang]

Gradska Trznica Sarajevo

[Bumerang]

PONOS GLAVNOG GRADA

Vijećnica je ponos i najljepša građevina u Sarajevu

Građani Sarajeva su 16 dugih godina čekali da ponovo ugledaju najljepšu i najreprezentativniju zgradu koju je ostavila Austro-Ugarska monarhija - Vijećnicu. I konačno, taj dan je stigao.

Priredila: Aida Džaferović







































PONOS GLAVNOG GRADA

Vijećnica je ponos i najljepša građevina u Sarajevu

Građani Sarajeva su 16 dugih godina čekali da ponovo ugledaju najljepšu i najreprezentativniju zgradu koju je ostavila Austro-Ugarska monarhija - Vijećnicu. I konačno, taj dan je stigao.

Priredila: Aida Džaferović
× Foto: Almir Panjeta/Klix.ba

Nakon što su prije 20 godina srpski agresori artiljerijskom paljbom zapalili simbol multikulturalnosti i hram kulture, ljepota Vijećnice se ponovno ukazala pošto je završena obnova fasade i skinuta skela.

Sarajlije, posjetioci grada, znani i neznani posljednjih dana zastajkuju i s divljenjem posmatraju novu/staru Vijećnicu, koja poput najljepšeg ukrasa ponovno krasi panoramu grada.

Iako bi prema najavama iz Gradske uprave Sarajeva potpuna rekonstrukcija trebala biti završena 2014. godine, veliki dio posla na vanjskom dijelu objekta je završen.

Paržik, Witek i Iveković

Vijećnica je podignuta krajem 19. stoljeća kao sjedište Gradske uprave. Izrada prvog projekta je 1891. godine povjerena jednom od najdarovitijih tadašnjih arhitekata, Čehu Karlu Paržiku, no njegov projekt se nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, koji je zatražio izmjene, na šta Paržik nije pristao te je odustao od daljnjeg rada.

Izrada novog projekta, zatim, biva povjerena Alexanderu Witteku, projektantu Sebilja na Baščaršiji, koji je na njemu radio od 1892. do 1893. godine, da bi ga na kraju završio hrvatski arhitekt Ćiril Metod Iveković.

Zanimljive su priče da je Witeka ovaj projekt koštao života. Prema urbanom mitu, zbog primjedbi da u glavnoj auli zgrade nema dovoljno svjetla, umno je obolio i izvršio samoubistvo. No, historija kaže da se razbolio i umro u bolnici u Gracu 1894. godine.

Iveković je u vrijeme kada mu je povjerena izrada idejnog projekta Vijećnice imao 30 godina. Zgrada Gradske uprave bila je i ostala njegov najuspješniji projekt, iako je teško procijeniti njegov stvarni doprinos konačnom rješenju s obzirom na to da je razrađivao već postojeće rješenje.

Franz Ferdinand iz Vijećnice ispraćen u smrt

Uporedo sa izradom idejnog projekta trajala je izgradnja objekta. Godine 1894. glavni građevinski radovi su bili završeni i zgrada djelimično osposobljena za korištenje, a konačno je završena i svečano otvorena 20. aprila 1896. te predata Sarajevskoj općini. Vijećnica je sagrađena u pseudo-maurskom stilu i sadrži sve elemente i oznake "orijentalnog" ili "maurskog" sloga, koji se u BiH javlja u vrijeme nastojanja evropskih arhitekata da stvore nacionalni stil u umjetnosti.

28. juna 1914. godine Vijećnica se našla u središtu zbivanja koja su bila signal za početak Prvog svjetskog rata. Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija upravo su se u Vijećnici sastali sa gradskim čelnicima prije nego što će biti ispraćeni u smrt.

Vijećnica je bila sjedište Gradske uprave do 1949. godine, kada je ustupljena Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, koja ju je koristila do 1992. godine. U noći između 25. i 26. augusta Vijećnica je barbarskim agresorskim granatiranjem zapaljena i potpuno uništena. Cijelo zdanje je pretvoreno u buktinju, a oko dva miliona bibliotečkih jedinica nepovratno je nestalo u plamenu. No, vandalski napadi samo su doprinijeli njenoj slavi.

Prema ranijim najavama gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, Vijećnica bi svoja vrata trebala otvoriti u maju 2014. godine koncertom Bečke filharmonije. Gradska uprava će u njenim obnovljenim odajama održavati samo sjednice Gradskog vijeća, dok će u periodima kada sjednica ne bude sala biti korištena za naučne simpozije, pjesničke večeri, kamernu muziku, recitale te druge kulturne sadržaje.

Inat kuća

Zanimljivo je da je, kada je početkom '90-ih godina 20. stoljeća odobrena lokacija za Vijećnicu na Mustaj-pašinom mejdanu, bilo neophodno srušiti dva hana i jednu privatnu kuću.

Hanovi su srušeni, dok je vlasnik kuće zahtijevao da mu se kao naknada isplati kesa dukata, a uz to da kuća bude prebačena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice. Tako je i urađeno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom, koja je danas restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/vijecnic ... 1001055#23

------------------------------------------------------
Prelijepo, svaka cast donatorima i svim onim kjoi su na bilo koji nacin ucestvovali u restauraciji oveg neizmjerno vrijednog i lijepog historiskog objekta

[Bumerang]

Zemaljski Muzej Sarajevo