Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradzevinarstvo i Ekologija

Očuvanje čovjekove okoline.

Moderator: anex

User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#51 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

Toto wrote:Posjeci 50 stabala da bi se napravila necija kuca i onda tvrditi da je ta kuca ekoloska je bizarnost. Suma je zivi organizam i najvazniji dio eko-sitema, cijim unistavanjem se direktno i indirektno unistava na desetine drugih subsitema veznih za sumu.
Steta eko sistemu koju je napravio ovaj bracni par izgradnjom drvene kuce je nekolikao hiljada puta veca od koristi koje ce eko sistem imati od njihove primjene solarne energije i prirodnih izolacionih materijala.

Zamislite neku holivudsku sponzorusu sto nosi bundu od polarnih lisica koja pomodarski i snobovski tvrdi da je njena bunda ekoloska, jer je od prirodnih materijala i nije od najlon kesa.

Ukoliko se stvarno zeli zastititi eko sistem treba zabraniti primjenu drveta u gradjevinarstvi i to 100 %. Kuce u cilju zastite eko sistema treba graditi iskljucivo od kamena i cigle, te drugih vjestackih materijala. Stete koje se preve eko sistemu od rada kamenoloma i ciglana su milionima puta manje od stete koje nastaju sjecom suma.
Kad se ovaj amerikanac poziva na rimljene i Koloseum sto i on kucu nije napravio od kamena kao i rimljani Koloseum. I kojeg ce mu vraga rimljani i Koloseum u BiH. Nek se popenje na Stjepan Grad, Srebrenik, Daorson, Vranduk; nek vidi od cega su se pravile kuce u BiH u rimsko doba; neka ode u Velagicevinu u Blagaja, Begovinu u Stocu, Stari grad u Mostaru; neka ode u franjevaca u Fojnicu i nek ih priupitia: zasto su u sred sume pravili samostane od kamena a ne od drveta.
Zadnjih 50 g u BiH je prihvacen trend gradnje objekata od vjestackih materijala. Razlog tome nisu ekoloski razlozi vec ekonomski. Oni su prvenstveno proizasli iz naseg sistema vrijednosti, koji nije primarno trzisni. Po trzisnim kriterijima drvo bi trebalo biti jeftiniji materijal, ali na srecu nije i to je situacija koju sada mozemo pametno iskoristiti i u ekoloske svrhe.
To sto se nase sume nemilice unistavaju radi necijeg biznisa je poseban problem. Taj problem ne treba vezati za ovaj.

Ovaj clanak nema nikakve veze sa ekologijom, ekonomijom i energetikom. Ovo je reklama nekog proizvodjaca drvenih kuca, sa kojima je amer sklopio dil: da on njih reklamira a da mu oni daju neke benefite.
Ako ova sarajevska familija, sa-x i proizvodjac drvenih kuce hoce da se ukljuce u ekoloski pokret nek posade dva duluma plemenite sume na nekom eraru oko Sarajeva, umjesto sto nam se providno reklamiraju.

Mogu li egzatni podatci o tome koliko su cigla, kamen, troska, drvo stetni za okolinu.
Rasipanje energije i energetski bilansi nekog objekta i sistema grijanja i hladjena prvenstveno zavise od konstrukcije i kvalteta izrade a izolaciona svojstva nekog mateijala su manje uticajni. Drvene konstrukcije su poznate po tome sto "disu" i kad se tome doda los kavlitet izrade imate promahu poslije par desetaka godina i velike gubitke energije u narednih 50 -60 godina. A o tome koliko ce se para potrositi da se iz drveta izbace svi mrave dzaohari paukovi da se ne govori. Samo na tim sredstvima se izgube sve one ustede koje se postignu na izloacijskim i "kvazi ekoloskim prednostima drveta.
Teorijski je moguce od svakog stambenog objekata napravit solarnu elektranu koja bi isporucivala struju Bicakcicu, ali je to toliko skupo da nece uopste biti prihvatljivo za masovnu gradnju objekata. Solarana energija moze biti samo alternativni izvor energije za postizanje usteda a nikako glavni sistem za grijanje. ZA takve sisteme su potrebna jamko velika pocetna ulaganja koja postaju isplativa tek poslije 10 godina. Samo 5 % onih koji grade kucu imaju mogucnost da pored investicije u kuce ulazu jos i u dopunske i alternativne izvore energije.
Eko kuce su u ovom trenutki samo reklamni trik proizvodjaca. One ce postati standard i u razvijenom svijetu za nekih dvadesetak godina, a u bih tek polovinom ovog stoljeca.

Ja zivim u jednoj takvoj "visoko razvijenoj" drvenjari i oko mene su milioni takvih kuca. ZA izgdardnju tih kuca unisteni su milioni hektara amazonskih suma a da nije posadjeno ni jedan dulum nove amazonske sume. Sef te parade dobija nobelovu nagradu za ekologiju. Eko sistem amazona je planeta za sebe cija gravitacija doseze i do serafa na vrhu Skandinavije.
Tacno je da se ovdje ide ne vjesala ako posjeces stablo, ali koja im je fajda kad se jug Kalifronije i Teksasa pretvara u pustinju. Stigla ih amazonska kletva.
Od rata na ovamo u BiH, Hrvatkoj i Srbiji je ponovo posadjeno samo 1% posjecene sume. To ce nasa djeca skupo platiti.
To sto skandinavci rade nema nikakvog efekta jer im se vec na serafu pojavila zemlja.
Holandjani vec poceli graditi nove nasipe visoke 20 metara i ulagati milijarde eura u odbranu domovine, jer oni jasno vide na svojim kucama dokle im je "dogorjelo".
Ove tvoje price o prorjedjivanju suma zbog bolje osuncanosti vidljivost i pokretjivosti covjeka kroz sumu su najblaze receno zablude. Nista to sumam nije potrebno. One su se milijardama godina same obnavljale. Da sumama trebaju sve te navedene stvari sume bi same to regulisale, ne bi im trebao covjek. To je jos jedna covjekova izmisljotina.
Dok covjek nije usao u sume sume su se samo sirile. Kako je covjek usao u sume suma je stala i stagnirala a covjek je lazno izjednacavao broj posjecenih i broj novoposadjenih stabala. Covjek nije nadokandjivao razliku u tome sto je stablo koje je on posjekao staro 100 godina i proizvedi milione kubika kisonika, dok ono jednogodisnje stablo treba narednih sto godina da postigne tu proizvodnju i nadomjesti posjeceno stablo. Taj minus od 100 godina na milijarde stabala, koji je napravio covjek sad i pravi problem, jer se steta multiplicira takvom progresijom da je ljudska civilizcija nikada nece nadomjestiti.
Da bi bar ublazio stetu covjek mora odmah prestati sjeci sumu i u nardni sto godina posumiti bar tri puta vecu povrsinu koju je posjekao u posljednjih 400 godina.
Pogresno je brojati posjecena i posadjena stabala. Treba sracunati koliki su gubitci u nepreradjenom ugljen dioksidu i ne proizvedenom kiseoniku. Glupost je tvrditi da su sumske jagode korov u sumi i da ih treba sjeci da bi suma rasla.
"Korov" koji se plijevi po sumama je sprjecavao povrsinsku eroziju tla. tamo gdje su cistili korov voda je ogolila sumu i odnijela milijarde kubika zemlje, a sa druge strane ta zemlja je zatrpala korita i podigla niveo rijeka, izaizvala mnoge poplave i steta. Hiljadu steta samo zato sto je nekoj budali zaljnoj para i profitabilnog porasta drvne mase na um palo da intervenise po sumama i plijevi korov.

Takozvane eko kuce se mogu praviti od kamena i cigle sa potpuno istim efektima po stanovanje a sa visetruko pozitivnijim efektima po eko sisteme. Kamen je mrtva priroda. I kad ga prebacis iz kamenolom na kucu nije unisten ni jedan zivot. cak ti en treba ni saditi novi kane ni ciglu. To eko sistemu ne treba. Ovi materijali se jos boje recikliraju od drvetajer ih uopste ne treba reciklirati.
@ Toto,

Odlicno si objasnio dosta toga i ja vecinu tih tvojih argumenata prihvatam. Kada se sve uzme u obzir izgleda da je kamen kao sto kazes najbolji ekoloski proizvod a nema stete ni od recikliranja. Mozda bi se mogle praviti kombinacije dobrih ekoloskih objekata 7o% kamen 30% drvo zbog estetskog izgleda i topline ambijenta. Znaci 30% drveta bi se moglo koristiti kao exterier iz vana na jednom djelu fasada, balkona a drugi dio za unutrasnji interijer.

Zadnjih godina su na zapadu krenuli novi trendovi gradjenja objekata. U buduce ce se objekti graditi da maximalno izdrze jednu generaciju (Nekih 50-80 godina) i onda se ruse, taj materijal se reciklira i na tom mjestu sljedeca generacija pravi potpuno novi objekat. Znaci nece se vise graditi objekti koji ce stajati, 100, 200, 300 godina. Radit ce se na istom principu kao primjer sa proizvodnjom auta. Ranije su se auta pravila da izdrze nekih 100-njak godina normalno uz stalni servis i dobro odrzavanje a danasnja auta se prave da izdrze max nekih 20 godina. Kada objekti poslije jedne generacije kao i auta ostare oni tada zahtjevaju velika ekonomska ulaganja servisiranja a to se ne isplati. Tada se ekonomski vise isplati sve srusiti i na istoj lokaciji izgraditi novi objekat.
User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#52 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

Broj 1 wrote:Ako nadjem vremena potrazicu clanak o indisjkoj konoplji i proizvodima od njenih vlakan koji se mogu koristiti u gradjevinarstvu.
Uglavnom vlakan konoplje su se nekad radili nosaci za gradjevinarstvo sa istim osobinama kao sto ima drvo. Nesto fantasticno! pored toga imate nusproizvod zdraviji od duhana.
Interesantno, ako mozes i imas vremena postavi taj clanak o indiskoj konoplji :-D
User avatar
anonimni clan
Posts: 1793
Joined: 25/05/2008 12:10
Location: pod suncem tudjeg neba

#53 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by anonimni clan »

shape of despair wrote:Ugrubo,za visokogradnju.
Arhitekta se bavi dizainom objekta,od najkrupnijih djelova,raspored prostorija,orjentacije objekta,vrste i izgleda fasade,pa sve do sitnijih detalja tipa,vrste podova u objektu,nacina isvjetljenje prostorija i sl.Nakon prilozenog izvedbenog projekta od strane arhitekte,neko to mora i da proracuna i dimenzionira,(temelje,stubove,meduspratne konstrukcije-podove,grede itd.) da bi sve stajalo,da nebi doslo do ostećenja objekta,i nedaj Boze rusenja.
Tu uskace gradevina.Vrsi se kompleksan proracun odredivanja dimenzija elemenata objekta,proracunava potrebna armatura u betonu itd.Pod gradevinarstvo spada i organizacija gradilista,posebno vazna u skučenim urbanim područijima.
Nijedan građevinac nemoze imati osjecaj za umjetnost,prostor i dizain kao dobar arhitekta,a nijedan arhitekta nezna staticki rijesiti objekat sto je zadatak gradevinca.
Mislis na statistu?

Gradjevinac je radnik koji radi na gradjevini.
Brkamo pojmove.
Arhitekta je onaj koji osmisli objekat koji ce se graditi i svoju ideju prenese na projekat.Arhitekta nije dizajner..........Iako su bliski ali samo kad je u pitanju gradjevinarstvo.Dizajn je mnogo veci pojam i obuhvata sve sfere nase svakodnevnice.
Statista je dio tima koji radi projekat i njegov zadatak je da obezbijedi da objekat "stoji",tj da bude stabilan.Ali ne onako kako on misli da bi trebalo da bude vec onako kako je to zamislio arhitekta.
On je dio tima........zavisno od objekta,tim se moze sastojati od multidisciplinarnih strucnjaka koji zajednicki rade na projektu koji je osmislio arhitekta.
Naprimjer ako se projektuje fudbalski stadion , u tim ulaze strucnjaci iz energetike,elektroinzinjeri,koji ce rjesavati nacin napajanja i rasporeda elektricne energije na stadionu,kao rasvjeta,napajanje el. energije za pratece objekte,prostorije u stadionu,parkingu isl.....inzinjeri koji ce rijesiti pitanje snabdijevanja vodom kako za mokre cvorove,eventualne restorane,za vodu kojom ce se njegovati teren,itd..........inzinjeri koji ce rijesiti nacin dolaska posjetilaca na stadion,znaci izradu prilaznih puteva,garaza,parkinga........zatim strucnjaci za pitanje protivpozarne zastite na stadionu koji ce naci rjesenje kojim bi se izbjegao moguci pozar,sto bi moglo biti katastrofalno za recimo 50-tak hiljada gledalaca......zatim su tu strucnjaci za pitanje sigurnosti posjetilaca i samih aktera na stadionu koji ce izraditi projekte obezbjedjenja i prema tome odrediti eventualne puteve za evakuisanje.........
Staticari su zaduzeni da stadion stoji i da se ne srusi......ni kad je pun,ni kad je nevrijeme,ni kad puse,ni kad mrzne ni kad sunce sija.........

Svi oni zajednicki ucestvuju u izradi projekta kojim ce se ostvariti zamisao i ideja ovog gore:Arhitekte!
On je taj koji odabira materijal kojim ce se graditi stadion,kojim ce se "ogrnuti " tribine s vanjske strane,on bira oblik i boju stolica,on odabira boje kojima ce biti ofarbana zastitna ograda.i sl. Naravno uz konsultacije sa svojim kolegama,strucnjacima,proizvodjacima opreme i materijala i sl.
Iako ima slobodne ruke po pitanju rjesavanja pojedinih nacina izrade i on se mora pridrzavati odredjenjih standarda.Postoje nacionalni i medjunarodni standardi.
O tome nekom drugom prilikom.
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#54 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čoveku služila za SVE - kao hrana, lek, miris, energent, gradivni i odevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara.

Postoji i verovanje da je biljka vanzemaljskog porekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva pola- kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka pol se mora otkriti analizom hromozoma.

Potiče, kažu, sa Kavkaza, baš odakle potiču i prvi ljudi - nefilimi tj. divovi plavih očiju koji su stigli možda i iz svemira. Spustili su se zatim u područije drevnog Sumera i tu su bili doživljeni kao Bogovi koji su došli sa neba. Nazvani su anunaki (oni koji su sišli sa neba) i doneli možda "čarobnu biljku" - za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada pre više od 8 000 godina naprasno nikla civilizacija. "Bogovi" su stvarali decu sa zemaljskim kćerima i dosta toga je zapisano i u Bibliji.



______________________________________________________________
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#55 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

Konoplja je svakako bila gajena u Egiptu pre 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usev koji je čovek uopšte počeo da uzgaja u mnogim državama sveta bila je konoplja.

Konoplja se izgleda pominje i u Bibliji: "Posejaću ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispošćenoj zemlji". (Jezekija 34/29) .

I danas bi glad u svetu bila potpuno iskorenjena kada bi se gajenje konoplje moglo obavljati slobodno. Njeno seme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja poseduje masne kiseline koje potpuno čiste telo od holesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigde u prirodi. Jedite nekuvane semenke konoplje (ukoliko je nadjete po radnjama).

Zovu je još bhang, gandža i hašiš. Reč kanvas je holandska reč za konoplju.

"Gandža je, medju Pigmejima, jedina kultivisana biljka. Bilo bi zaista interesantno ako u ljudskoj istoriji kultivisanje konoplje vodi pronalasku zemljoradnje, a samim tim i civilizaciji, " primetio je Karl Sejgan.
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#56 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

BILJKA ZA SVE

Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom sveta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usev od milijardu dolara". To je bilo vreme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla da zaradi preko milijarda dolara i to često u kešu. Konoplja je sve do 20. veka bila naisplativiji usev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je proizvedeno 40 000 tona.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali da gaje konoplju u 17 i u 18. veku dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Virdžiniji se za izbegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju država Virdžinija je davala posebne dotacije.


Džordž Vašington, Tomas Džeferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. Džeferson je čak krijumčario seme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Džeferson je prvi patentirao specijalno konstruisanu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to radjeno ručno močenjem.

Bendžamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih fabrika za preradu konoplje u Americi.

Novinar i publicista, Dag Jurči, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vodjen zbog konoplje, jer je Napoleon želeo da preseče izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Pre svega zbog potreba mornarice. Četiri hiljade godina 90 % svih brodskih veziva i jedara pravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plen.



Prva biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su štampane na papiru od konoplje.



___________________________________________________________________
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#57 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su radjene najčešće na platnu od kanabisa.

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih hemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne žuti i veoma je trajan. Biljka raste brzo i sazreva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.

Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći da se pravi od konoplje i da više neće biti potrebno da se seče drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasejanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasejanog drvetom. "Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu", zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.

Ako bi svi plastični proizvodi umesto od naftnih derivata bili pravljeni cedjenjem ulja iz konoplje, prirodno bi se razgradjivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgradjuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagadjuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.

Kvalitene boje i lakovi pravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58.000 tona konopljinog semena korišćeno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.

Lekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lek daje samo malom broju ljudi, dok je većina naterana da koristi razne druge hemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ludsko telo.

___________________________________________________________________
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#58 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

Mercedes-Benz C klase ima preko 30 delova koji se i danas izradjuju od konoplje.

Inovacije u poljoprivrednim mašinama 1930. godine, posebno pronalaskom brzog decorticator-a, mašine za guljenje, koja je bila daleko savršenija od Džefersonove mlatilice, obrada konoplje bi se toliko pojednostavila da bi nastala prava revolucija u izradi proizvoda od konoplje. To bi donelo ogromnu dobit svima u ovom biznisu.

Preko pet stotina bio-razgradivih proizvoda se moglo praviti od konoplje, uključujući i njeno korišćenje kao pogonskog goriva, umesto otrovne nafte. Samo uzgajanje konoplje je moglo otvoriti milione novih radnih mesta, ne samo u SAD već i u mnogim drugim državama sveta. Ali...

KONOPLJA DOBIJA NEPRIJATELJE

Vilijam Rendolf Herst, poznat iz filma kao Gradjanin Kejn, i njegov "Hearst Paper Manufacturing Division" , posedovao je brojne pilane i ogromnu zemlju na kojoj je uzgajano drvo za proizvodnju papira. Herstova kompanija je bila najveći snabdevač svih fabrika papira u SAD. Pored toga bilo je vlasnik nekoliko najuticajnijih novina. Vilijam Herst je tako bio u poziciji da ostane bez unosnog biznisa, u kome je još njegov otac počeo da zaradjuje stotine miliona dolara, ukoliko bi se umesto drveta kao glavna sirovina u izradi papira našla isplativija i manje štetna konoplja.

I njegov poslovni partner i prijatelj Lamont Dipon (Du Pont) imao je sličan problem pošto je već ušao u ogromne investicije u poslovima oko prerade nafte. Korporacija Diponovih je 1937. patentirala proces dobijanja sintetičkih materijala od nafte i uglja. Tu su bili plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rajon, teflon... Diponova korporacija je proizvodila i sve hemikalije koje su se koristile u dobijanju papira iz drveta.

Dipon je podsticao svoje deoničare da investiraju u novu petrohemijsku filijalu sintetičkih materijala.

Ukoliko bi vlada SAD prihvatila prevashodno konoplju u industrijskom korišćenju (pošto je bila prirodna i nije uopšte zagadjivala sredinu za razliku od petrohemijske industrije) obe porodice bi izgubile milijardu dolara od investicija plus unosan biznis.

Pojava Fordovog automobila od konoplje bila je poslednji znak za uzbunu.

Kada je glavni Diponov investitor u petrohemiju Endriju Melon postao Huverov sekretar državne blagajne, imenovao je svog budućeg zeta, Harry J. Anslingera da rukovodi Federalnim biroom za narkotike i opasne droge.


Ovi poslovni i politički saveznici održavali su često tajne sastanke na kojima su razmatrali aktuelnu državnu politiku. Tako su zaključili da konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrohemiju.

Skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!

___________________________________________________________________
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#59 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

PARLAMENT ODLUČUJE PO POTREBI KORPORATIVNOG BIZNISA

Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svetskog rata potpuno stao, američka vlada je tražila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je žestoka kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tražilo od američkih farmera da što više seju konoplju. Tada je skovana parola : "Konoplja za pobedu!" Ista vlada koja je pre samo pet godina oporezovala konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350 000 jutara sa konopljom. Izgradjena je i 71 farma za njenu obradu.



Čim je rat završen, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u "nademokratskijoj državi na svetu" , ponovo vraćena tamo gde je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata izašla još bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana - demonsko seme i ponovo je tražen zakon o njenom oporezivanju.


Isti čovek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, medjutim, rekao sve suprtotno od ranije tvrdnje: tih godina u vreme makartizma , kada se SAD spremala na krstaški rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu (koji je rimokatolički klan iz Pentagona vodio protiv budističke jeresi i ruskog razmeštanja nuklernog oružija) marihuana je , po njegovom svedočenju, bila veoma opasna jer je "mogla toliko da umrtvi vojnike da izgube svaku volju za borbom".


Već 2. novembra 1951. kroz Kongres je prošao takozvani Bogsov zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanju konoplje. Zatvori su počeli da se pune prekršiocima, posebno su hapšeni mladi koji su pušili konoplju.
Propaganda je nastavila da radi svoj posao pa je pušenje konoplje i njena štetnost moralo biti što više urezano u svet mladima. Kao podloga idealan je bio rock and roll, pa su i neke velike zvezde rok scene od droge morale da umru. (Ali, ovo je posebna tema).

Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava planeta od tada mora da "guta" ogromne količine petrohemijskih otpadnih toksina koje ne može nikako da "svari".

Pored ogromne količine plastičnog djubreta i toksičnih gasova, Zemlji se onemogućava i da diše, jer se ogromna šumska prostranstva krčme da bi se drvo preradjivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline (što sa konopljom nije slučaj).

A sve se može lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja.

Njena prirodna biomasa bi mogla praktično da nadoknadi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom (koja izgleda i nije organskog porekla).

(Ako ste se možda sad zapitali - zašto onda "majčica Rusija", toliko forsira svoje naftovode i gasovode , a ne predje lepo na konoplju koju mogu slobodno da gaje i preradjuju (i unište Zapadne tajkune, a ruske seljake konačno obogate) razlog je prost: zato što globalna naftna oligarhija savršeno dobro drži u svojim rukama i Zapad i Istok i Sever i Jug. Dakle, oni su GLOBALNA oligarhija. Politička podela sveta kakvu mi smrtnici (i robovi) učimo u školama (i kako je uči naša pseudopolitička "elita" na raznim fakultetima političkih nauka ), predstavlja samo šarenu lažu kako bi ova pseudoelita obavljala funkciju korisnih idiota. Svet nikada nije bio podeljen na Istok i na Zapad, na države i državice, narode i nacije, na levičare i desničare, liberale, komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna oligarhija hiljadama godina savršeno kontroliše preko svojih masonskih loža (ranije verskih zajednica), a one preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne države sveta. Pravu političku podelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i zovu Iluminati - prosvetljeni.

Svi medjudržavni i unutar politički sukobi medju gradjanima samo su vešto orkestrirana pomeranja kada pojedini globalni oligarsi premeštaju svoje interesne zone. Dakle ONI će preći i na konoplju kada budu za to spremni, a ja verujem da se oni na to polako spremaju. Konoplja bi drastično oborila cene gasa i nafte, pa bi lako pukla i "majčica Rusija" - da nije njihova).

___________________________________________________________________
User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#60 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

Image
Last edited by Bumerang on 02/11/2016 01:00, edited 2 times in total.
User avatar
Toto
Posts: 8103
Joined: 21/04/2009 11:09
Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
Grijem se na: solarno
Vozim: EJ

#61 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Toto »

Image

Image
vedrand
Posts: 163
Joined: 04/05/2007 15:19

#62 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by vedrand »

Znam da nije bas usko povezano sa temom, ali rekoh evo da stavim link sa fotografijama arhitektonskih dostignuca iz Zagreba u zadnjoj deceniji. naravno postavljam ove slike, da bi malo uporedili razvoj dva grada.

http://www.jutarnji.hr/upoznajte-najvec ... 15/?foto=1
Klokot
Posts: 9
Joined: 11/01/2010 17:40

#63 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Klokot »

Da nismo zaboravili tradiciju. Mislite li da je nemamo ili je se stidite. Ja mislim da je imamo.
Klokot
Posts: 9
Joined: 11/01/2010 17:40

#64 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Klokot »

A tradicija. Sta je sa nasom tradicijom. Mislite da je nema ili je se stidite. Ja mislim da imamo tradiciju.
User avatar
kurty
Posts: 45056
Joined: 17/08/2008 23:29
Location: Made in Breza

#65 Re: Sarajevo - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by kurty »

Bumerang wrote:Greenland:

Image

Greenland info wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/Greenland

Modeli kuca na Greenlandu :)

PS: Ovdje mozete postavljati radi inspiracije i ideja vase favorite kuca/vila/vikendica iz raznih drzava svijeta. Po mogucnosti i ekoloske objekte i projekte.
modeli kuća u Lukomiru, Bosna i Hercegovina

Image
User avatar
kurty
Posts: 45056
Joined: 17/08/2008 23:29
Location: Made in Breza

#66 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by kurty »

Klokot wrote:A tradicija. Sta je sa nasom tradicijom. Mislite da je nema ili je se stidite. Ja mislim da imamo tradiciju.

Naravno da je imamo
User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#67 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

Image

Slazem se sa @ Toto da kuce od kamena imaju najvise dobrih ekoloskih i drugih osobina. Jedino sto je kamen naizgled dosta sterilan i hladan ali u kombinacijama sa drvetom i ciglom moze biti topao i atraktivan. Znaci zbog ekologije, zdravlja ljudi i recikliranja materijala graditi pretezno kamene kuce gdje se svi glavni zidovi kuca rade od kamena a jedan dio fasade kao i jedan dio unutrasnjeg enterijera od kombinacije cigle i drveta.

@ Toto ako ti nije tesko napisi ovdje sve pozitivne i negativne osobine kamena kao materijala. Tako isto ako mozete napisite sve pozitivne i negativne osobine drugih materijala od kojih se kuce grade pa da mozemo ovdje uporediti koje su to najbolje a koje najgore vrste materijala kao i izolacionih matrijala. Kao primjer azbest kao izolacioni materijal je katastrofalan po zdravlje ljudi, prirodu i okolinu.[/quote]
Last edited by Bumerang on 27/02/2017 01:48, edited 2 times in total.
User avatar
Toto
Posts: 8103
Joined: 21/04/2009 11:09
Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
Grijem se na: solarno
Vozim: EJ

#68 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Toto »

Bumerang wrote:
@ Toto ako ti nije tesko napisi ovdje sve pozitivne i negativne osobine kamena kao materijala. Tako isto ako mozete napisite sve pozitivne i negativne osobine drugih materijala od kojih se kuce grade pa da mozemo ovdje uporediti koje su to najbolje a koje najgore vrste materijala kao i izolacionih matrijala. Kao primjer azbest kao izolacioni materijal je katastrofalan po zdravlje ljudi, prirodu i okolinu.
Nece mi biti tesko ako mi kazes koji je smisao takvog poredjenja. Koja te izolaciona svojstva interesuju: hidro, termo, zvuk? Sa kojeg aspekta: ekonomija, ekologija, energija, tehnologija? Je li te interesuju samo izolacijski materijali ili samo gradjevinski materijali, ili si mozda zaintereovana za "vezane sisteme izolacije" ili ces sve moguce kombinacije koja trziste nudi?
Nije mi poznato da je neko napravio kucu od azbesta niti da je azbest osnovni gradjevinski materijal?
zonbirile
Posts: 11870
Joined: 09/10/2008 12:06

#69 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by zonbirile »

sve zemlje sa industrijom montažnih kuća su industrijske zemlje.Tu je profit bio glavni zajednički sadržalac gradnje,zvijezda vodilja,a sami investitori i vlasnici kapitala žive u zidanim tradicionalnim kućama.Ovo je samo jedan aspekt prilaza problemu,iako normalno i jedna i druga gradnja imaju nekih prednosti.Po meni nema ljepše mediteranske gradnje,ali naravno na Mediteranu,znači svako klimi,tradiciji svoje.
VjecitiStudent
Posts: 18920
Joined: 14/08/2008 13:42
Location: Životinjska farma

#70 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by VjecitiStudent »

Nazalost, osim rijetkih casnih izuzetaka, arhitekte nase zemlje se utrkuju u tome ko ce vise nagrditi ovu lijepu zemlju.
User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#71 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

Toto wrote:
Bumerang wrote:
@ Toto ako ti nije tesko napisi ovdje sve pozitivne i negativne osobine kamena kao materijala. Tako isto ako mozete napisite sve pozitivne i negativne osobine drugih materijala od kojih se kuce grade pa da mozemo ovdje uporediti koje su to najbolje a koje najgore vrste materijala kao i izolacionih matrijala. Kao primjer azbest kao izolacioni materijal je katastrofalan po zdravlje ljudi, prirodu i okolinu.
Nece mi biti tesko ako mi kazes koji je smisao takvog poredjenja. Koja te izolaciona svojstva interesuju: hidro, termo, zvuk? Sa kojeg aspekta: ekonomija, ekologija, energija, tehnologija? Je li te interesuju samo izolacijski materijali ili samo gradjevinski materijali, ili si mozda zaintereovana za "vezane sisteme izolacije" ili ces sve moguce kombinacije koja trziste nudi?
Nije mi poznato da je neko napravio kucu od azbesta niti da je azbest osnovni gradjevinski materijal?
Svi ovi tvoji navedeni aspekti za osnovne gradjevinske materijale (ekonomija, ekologija, energija, tehnologija) kao i izolaciona svojstva istih (hidro, termo, zvuk) bi bili interesantni za uporediti koje su im prednosti a koje mane. Ranije si naveo da je to u principu kamen koji ima najvise pozitivnih strana kada se uzme sve skupa od navedenog u obzir. Kada je u pitanju azbest kao izolacioni materijal znam da je davno ranije koristen i kad se ustanovilo da je jako opasan i stetan za ljude, prirodu i okolinu odmah je izbacen iz upotrebe.
User avatar
Bumerang
Posts: 1601
Joined: 27/06/2003 00:00

#72 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Bumerang »

VjecitiStudent wrote:Nazalost, osim rijetkih casnih izuzetaka, arhitekte nase zemlje se utrkuju u tome ko ce vise nagrditi ovu lijepu zemlju.
Ma nisu u pitanju samo arhitekte, ima ih i odlicnih ili manje dobrih kao i u svim drugim profesijama. Najgora je ova privatna i divlja izgradnja obicnih ljudi koji rjesavju svoje stambeno pitanje i nevode nikakvu brigu kako ce ti objekti izgledati ili kako ce se uklapati u aktuelnu sredinu ili kakve su sa ekoloskog ili nekog drugog stanovista itd.
User avatar
Toto
Posts: 8103
Joined: 21/04/2009 11:09
Location: 38° 26′ 55″ N, 122° 42′ 17″ W
Grijem se na: solarno
Vozim: EJ

#73 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Toto »

Bumerang wrote:
Toto wrote:
Bumerang wrote:
@ Toto ako ti nije tesko napisi ovdje sve pozitivne i negativne osobine kamena kao materijala. Tako isto ako mozete napisite sve pozitivne i negativne osobine drugih materijala od kojih se kuce grade pa da mozemo ovdje uporediti koje su to najbolje a koje najgore vrste materijala kao i izolacionih matrijala. Kao primjer azbest kao izolacioni materijal je katastrofalan po zdravlje ljudi, prirodu i okolinu.
Nece mi biti tesko ako mi kazes koji je smisao takvog poredjenja. Koja te izolaciona svojstva interesuju: hidro, termo, zvuk? Sa kojeg aspekta: ekonomija, ekologija, energija, tehnologija? Je li te interesuju samo izolacijski materijali ili samo gradjevinski materijali, ili si mozda zaintereovana za "vezane sisteme izolacije" ili ces sve moguce kombinacije koja trziste nudi?
Nije mi poznato da je neko napravio kucu od azbesta niti da je azbest osnovni gradjevinski materijal?
Svi ovi tvoji navedeni aspekti za osnovne gradjevinske materijale (ekonomija, ekologija, energija, tehnologija) kao i izolaciona svojstva istih (hidro, termo, zvuk) bi bili interesantni za uporediti koje su im prednosti a koje mane. Ranije si naveo da je to u principu kamen koji ima najvise pozitivnih strana kada se uzme sve skupa od navedenog u obzir. Kada je u pitanju azbest kao izolacioni materijal znam da je davno ranije koristen i kad se ustanovilo da je jako opasan i stetan za ljude, prirodu i okolinu odmah je izbacen iz upotrebe.
Opet ti ponavljam: da mi nece biti tesko ako mi jasno izneses koji je smisao ovog tvoga zahtjeva. Sta hoces da postignes ovim? Ako imas namjeru da nesto pokazes, dokazes ili demantujes: zasto se ti ne poduhvatis komparativne analize pa demantuj ili brani teze? ZAsto mislis da bi ja trebao da se bavim dokazivanjem tvojih teza ili stavova?

Samo da te podsjetim da sam se u polemiku ukljucio povodom tvoga posta o onom ameru koji u BiH pravi kucu od "100 % ekoloskih" materijala, pa je polemika bila na temu: koji je osnovni gradjevinski materijal "ekologicniji". Ja sam svoje stavove oko komparacije drveta i kamena sa stanovista ekologicnosti iznio u ranijim postovima. Ne vidim potrebu da se puno ponavljam, pa cu navesti samo kratki sazetak.

Iznesena je teza da je primjena drveta kao osnovnog gradjevinskog materijala 100 % ekoloska. ja sam oponirao toj tvrdni tezom da se sjecom sume nanosi veca steta ekosistemima nego primjenom neki drugih materijala, pa sam naveo kamen koji je takodje gradjevionski materijal ima "ekoloskih" svojstava, a cijom se eksploatacijiom ni priblizno ne nanosi steta ekosistemima kao sto se to cini sjecom sume i primjenom drveta u stanogradnji.

Nije bitno iz kojih razloga se promovira drvena montazna gradnja kod izrade stambenih objekata. ja mislim da ekologija nije komparativna prednost, drveta iz razloga koje sam prije neveo; ekologija je marketinski fazon americkih TV kompanija koji znaju na sta se pale njihovi klijeneti.
U BiH treba istaci ekonomicnost (ako postoji) i krace rokove realizcije. Treba biti obazriv kod isticanja izolatorskih svojstava drveta naspram ostalih materijala. Kod nas veliki broj ljudi ima iskustva kod samogradnje stambenih objekata i jako dobro poznaju osnovna svojstva materijala, te pojedinih tipova konstrukcija.

Kada bi meni prodavali ovu kucu ja bih pitao da mi se dostave standardi po kojima proizvodjac vrsi susenje drvene gradje, te standarde po kojima vesi kontrolu kvaliteta procesa susenja. Takodje bi me interesovalo zaptivanje koje proizvodjac primjenjuje. Sve od materijala do postupaka. Takodje bi zahtjevao tacnu specifikaciju boja i lakova koje koriste kod zastite drveta sa tacnim nazivom proizvodjaca. Mozda ja ne kupim tu kucu samo zato sto su koristene boje i lakovi za koje imam neke informacija. Mozda je "ekologicnije" i organic okreciti kucu najobicnijim krecom nego nekom bojom punom kineskog olova.

Ako imas neki ubjedljiv argumet da se bavimo termoizolacijskim svojstvima gradjevinskih materijala onda ga iznesi i bilo bi prakticno da ukazez na relacije izolacijskih svojstava sa ekoloskim svojstvima. Bolje je da se fokusiramo na ono sto ti preferiras nego da gubimo vrijeme

Postoje ne desetine eksplicitno definisanih parametara kojima se mogu komparirati izlolacijska svojstva materijala i to nece biti tesko pokupiti sa interneta. Bilo bi jako nekorisno zaglusivati temu tabelama koefcijenata provodjenja prelaza, razmjene toplote i desetine drugih koeficienata bez isto tako eksplicitnih parametara o ekologicnosti.
Kako ce se previti komparacije izolatorskih i ekolskih svojstava ako nemamo relacije koje ih povezuju.

Evo jedan primjer. Koef.otpora difuziji μ .
Pitanej za @bumeramg. Koji je od dole navedenih materijala 100 % ekologican sa stanovista koeficienta otpora difiziji kao jednog od indikatroa izlocionih svojstava materijala.

Produžni cementni malter 35
Krečno-gipsani malter 10
Beton-kameni agregat 50
Prefabrikati od betona 100
Beton od plovućca 10
Gas-beton, peno-beton 5
Ploče od gipsa 8
Azbestno-cementne ploče 50
Zidovi od: opeka od kreča i pijeska 15
Klinker za visokogradnju 100
Klinker sa velikim šupljinama 100
Puna, fasadna, šuplja opeka 10
Lake ploče od drevene vune 2 – 5
Ploče od plute 10
Drvo: hrast, bukva, smreka 50 – 200
Iverica 50 – 100
Polistirol...prema gustini 25 – 70 i 100 – 300
Poliuretan 50 – 100
Bitumen ljepenka 2500
Krovna ljepenka 50000
Polivinilhlorid folije 50000
Polietilen folije 100000
Folije od Al ∞
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#74 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by Broj 1 »

Materijali koji se primjenjuju u gradjevinarstvu ovise najvise od podrucja u kojem se gradi neka kuca. Toto je postavio foto jedne jako lijepe kucice najvjerovatnije negdje u Dalmaciji. tamo je kamen izvorni materijal i lijepo pase u tom podrucju kao i u krsevitoj Hercegovini. Brvnara ne bi odgovarala ni kom slucaju.
Mnogi hvale montazne kuce, da one su jeftinije i brze se montiraju ali baraka ostaje baraka kako god je nasminkali, a sto se tice gradjevinske fizike, montazna kuca ima termoizolaciju ali nema akumulaciju toplote jer je sa unutrasnje strane u najboljem slucaju gipsana dvoslojna ploca, sto se ne moze mjeriti sa zidanim zidom oblozenim termoizolacijom.
User avatar
uvjek dobar gost
Posts: 7109
Joined: 12/12/2005 14:51
Location: blizu Merkura

#75 Re: Sarajevo i BiH - Arhitektura, Gradjevinarstvo i Ekologija

Post by uvjek dobar gost »

... Sarajevo je možda jedini glavni grad u ovom dijelu svijeta koji se razvija bez jasnog urbanističkog plana, jedini grad koji zanemaruje kotlinu u kojoj je ponikao (fokus na divlju gradnju).... grad je praktično talac politike i malo po malo gubi ... dali da kažem sve .. , gubi onaj šarm koji je nekad sigurno imao. Komunisti i njihova vladavina ostavili su posljedice na sam grad, pravilo se sve i svašta, nedovoljna rješenja iz oblasti divlje gradnje, neplanska i neprimjerena gradnja stambenih naselja... no ovih nešto više od deset godina poslije agresije... mislim da je gore po grad nego pedeset godina prošlog sistema...

Arhitektura po meni ne slijedi tradiciju , građevinarstvo je nako , a ekologiju gazamo nogama..... ovo je sve naravno moje mišljenje.. ne kao stručnjaka već kao laika i stanovnika ovog grada... i po mom sudu Bakiru I bi se rebalo suditi !
Post Reply