Sarajevo Construction

[DaysleepeR]

Sve veći broj fiktivnih firmi u BiH, najviše na Ilidži

Računi pojedinih firmi su mirovali, a kupovane su milionske nekretnine. Akcija "Nekretnina", u kojoj je predmet istrage bilo 700 pravnih subjekata i 16 turističkih naselja, rezultirala je otkazivanjem boravka za 20 stranih državljana iz Bosne i Hercegovine, a u toku je procedura za otkazivanje boravka za još 15 osoba.

Akcija, u koju su uključene gotovo sve sve sigurnosne, poreske i finansijske službe, i dalje traje.

Povećan broj stranih firmi, primarno u oblasti trgovine nekretninama, primorao je bh. agencije da preispitaju domaće zakonodavstvo. Liberalno tržište i brojne zakonske rupe stotinama stranih firmi omogućilo je fiktivno poslovanje. Pranje novca, nelegalna trgovina nekretninama, izbjegavanje poreza, osnovna je svrha njihovog djelovanja kojoj je hitno trebalo stati ukraj. Od oko 700 provjeravanih firmi, blizu dvije trećine su poslovale su fiktivno.

"Od onih koje su kontrolisane. Kasnije smo utvrdili da se mijenjaju pravna lica i adrese firmi. Veoma je teško doći do rezultata, zato se i danas vrši kontrola nad tim firmama. Služba ide na adrese određenih firmi i vrši provjere i pokušava doći do operativnih saznanja. I tada smo došli do određenih saznanja, odmah smo nakon akcije otkazali boravak za 20 stranih državljana, a u toku je proces za još 15 stranih državljana", rekao je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

Akcija je rezultirala otkazanim boravcima, ali i zatvaranjem velikog broja fiktivnih računa. Nakon što se nekima nije moglo pristupiti fizički, ostala je mogućnost da se nelegalno poslovanje firmi suzbije preko bankovnih računa. Iz Finansijsko-informatičke agencije kažu da veliku ulogu ima registar računa, koji je tek nedevno zaživio u BiH. Svaka firma prilikom otvaranja mora imati vrstu računa, ali i prijavljen glavni račun.

"Moraju biti tačno definirane i kompletne informacije o računu. Sve ostalo što nije, mi vraćamo bankama na doradu i na kompletiranje tih informacija, jer mislimo da, ukoliko nemate relevantne podatke, ne možete kontrolisati niti banke, niti poslovne subjekte", kazao je Esad Mahmutović, direktor Finansijsko-informatičke agencije.

Međutim,13 i po hiljada firmi i dalje nema određen glavni račun, a oko 930 firmi ima dva ili više računa, koje je još nemogući adekvatno kontrolisati. A nisu ih mogle kontrolisati ni sigurnosne agencije. Akcija "Nekretnina" pokrenuta na jesen prošle godine, otkrila je koliko je zapravo bilo otvorenog prostora za fiktivno poslovanje. Bivši notar čija agencija sarađuje sa velikim brojem stranih investitora i kompanija, kaže da je bespotrebno stvorena negativna slika o arapskim investitorima, među kojima itekako ima onih koji žele legalno ulagati u našu zemlju. Zakon u ovoj oblasti poznaje do detalja.

"Ja samo gledam je li on na to ovlašten. Kada vidim da jeste, da nema zakonskih smetnji, neumjesno bi bio da ga pitam - čekaj, je li se ti samo baviš ovim zbog čega si meni došao ili se baviš još nečim. On može reći - šta te briga. Ja vjerujem da ima firmi, pretpostavljam da ima firmi koje su osnovane da bi vlasnik na nju mogao kupiti nekretninu, ali opet i to nije nezakonito", izjavio je Atif Džafo, bivši notar i vlasnik agencije za nekretnine.

Inače, u toku akcije "Nekretnina" prvovjeren je 691 pravni subjekt, većina na području Kantona Sarajevo. Fiktivnih firmi najviše je osnovano na području Ilidže, a uglavnom se radi o arapskim osnivačima. Nekim firmama nisu mogli ući u trag, jer su prijavljene na nepostojećim adresama i višespratnicama. Akcija i dalje traje.

Akta

i o čemu ja ovdje pričam iz stranice u stranicu. Nadam se samo da se ne hvataš za izjavu ovog bivšeg notara koji ima itekako interesa u ovoj mutljovini.

[So What!]

i o čemu ja ovdje pričam iz stranice u stranicu. Nadam se samo da se ne hvataš za izjavu ovog bivšeg notara koji ima itekako interesa u ovoj mutljovini.

Ponovio bih, ja sam samo advokat istine. Niko ovdje nije demantovao da postoje fiktivne kompanije i muljaže.

Poenta ovog posta je bila, da država očigledno pazi na ove fiktivce, jer je akcija započeta još krajem prošle godine, a u javnost se izašlo evo sada.

Moja poenta se konstantno vrtila, da oni koji ispunjavaju obaveze prema zemlji su itekako dobrodošli, a ilegalcima i fiktivnim kompanijama neka se država pozabavi, što je ista za divno čudo i uradila.

[_BataZiv_0809]

A jebiga jaro ti si nas vazda pitao imamo li dokaza da je sta sumnjivo

[So What!]

A jebiga jaro ti si nas vazda pitao imamo li dokaza da je sta sumnjivo

Pa da, imaš li? Ako imaš, za šta imaš, kakvi su, da li si nekoga obavijestio o tome itd...

Jedini koji postavlja ovdje konkretne informacije sam ja, koliko vidim. Dakle ovdje imamo policijsku istragu i njihove informacije, nagađanja nisu nikakvi dokazi.

[DaysleepeR]

Pa dobro vidi počeo si sa konkretnim stvarima, jer u prošlosti nisi baš briljirao, recimo za onog nekog privatnika što je rekao "bujrum ko ima para da kupi može pokušati, ali arapi su ciljna skupina". To je isto kao da neko kaže, vidi, "svi koji imaju para da plate 2000 EUR kvadrat mogu konkurisati, ali BIJELCI su ciljna skupina". To je malo već previše rasistički.

[So What!]

Ja konkretno pišem čitavo vrijeme, iznoseći sasvim legit činjenice. Kvadrat u zgradam Tibra Nova Otoka je 2000KM/m2, pa se ona lagano rasprodaje.

To što ja nemam para za istu, to je druga priča.

[DaysleepeR]

zaboravlja se da na ovoj temi kao i gradu Sarajevu ima starosjedilaca koji se ne doseljavaju i ne treba im stan...
a uglavnom su to ljudi koji ne bi, radi potrebe onih koji doseljavaju, da žive u betonskoj džungli, već u lijepo urbano planiranom gradu...

isto tako se zaboravlja da životni ideal nije, koliko god para imao, živjeti u dvorcu, vili, stančini od 200 kvadrata i slično, i da je pokazivanje "da se ima" jedna od najkrkanskijih osobina

tako da su ti pretpostavke o motivima ljudi koji kritički pišu o ovom urbanom užasu potpuno pogrešne

[So What!]

Koliko znam starsjedioci Sarajeva su na Vratniku, jer je to jedini originalni dio grada, sve ostalo se kroz vrijeme širilo, kroz nekih 600 godina postojanja grada, sumnjam da su one na Vratniku ove s Bistrika pitali. da li se oni smiju dalje širiti.

Da li je ovima sa Vratnika smetalo kada su se pravili masivni blokovi na Alipašinom polju ili masivni blokovi na Ciglanama gdje je dobar dio stanova preko 100m2.

Samo spominjanje "starosjedioci" pomalo već izbacuje na površinu ono što ja uporno govori mda je problem kod tebe, a ti to uporno izbjegavaš priznati. Kompleksi, to je jedno čudo. Dječija ljubomora i zavist, stvarno neobičan problem.

Stručnjak za arhitekturu i urbanizam, koji u potpunosti opravdava, masivnu novogradnju u periodu 1945-1992, ali sve poslije je samo bogaćenje i privatluk, nemaju ljudi pravo da se doseljavaju u Sarajevo, ko su oni da kupuju stanove tu, još nedaj Bože da imaju veći stan od moga, odakle im pravo ...

Pa još i Arapi na to, kako mogu otvoriti šoping centar na ruševini robne kuće, zar ljudi tu da kupuju, ma to je trebao biti trg, šta će nam šoping centar, ko su oni da tu dolaze, pričaju arapski, dišu naš zrak, piju našu vodu, gledaju naše planine ...

[agent_zero]

zaboravlja se da na ovoj temi kao i gradu Sarajevu ima starosjedilaca koji se ne doseljavaju i ne treba im stan...
a uglavnom su to ljudi koji ne bi, radi potrebe onih koji doseljavaju, da žive u betonskoj džungli, već u lijepo urbano planiranom gradu...

isto tako se zaboravlja da životni ideal nije, koliko god para imao, živjeti u dvorcu, vili, stančini od 200 kvadrata i slično, i da je pokazivanje "da se ima" jedna od najkrkanskijih osobina

tako da su ti pretpostavke o motivima ljudi koji kritički pišu o ovom urbanom užasu potpuno pogrešne

I nadasve evropskom gradu, a ne bliskoistočnom.

[So What!]

Znak svjetski poznatog lanca hotela ukrasio Sarajevo

Znak svjetski poznatog lanca hotela Novotel postavljen je na sarajevski hotel Bristol i ukrasio je glavni grad BiH, piše BiznisInfo.

Podsjetimo, nedavno je saopšteno da će u trećem tromjesečju ove godine Bristol postati dio Novotel lanca hotela.

Otvaranjem hotela Novotel Sarajevo, Orbis grupa, koja je strateški partner AccorHotela, kojima pripada i Novotel, snažno ulazi na tržište BiH.

– Bosna i Hercegovina je veoma obećavajuće tržište sa velikim potencijalom za hotele koji posluju pod internacionalnim brendovima. Naša namjera je veoma jasna: želimo razviti našu mrežu hotela u regionu Balkana i Istočne Evrope, dalja učvrstiti našu vodeću poziciju, rekao je ranije Gilles Clavie, generalni direktor Orbis grupe.



Novotel Sarajevo nudit će 186 soba, 7 soba za sastanke, restoran, fitness i wellness centar s unutrašnjim bazenom.

Osim toga, uskoro se u Sarajevu otvara i hotel Swissotel, a trebala bi početi i gradnja hotela Hilton. U blizini Sarajeva najesen se otvara također svjetski poznati hotelski brend MGallery by Sofitel.

Ovi hoteli, koji se nalaze i u metropolama širom Evrope, podići će ugled glavnog grada kod turista i poslovnih ljudi.

BiznisInfo

[DaysleepeR]

Koliko znam starsjedioci Sarajeva su na Vratniku, jer je to jedini originalni dio grada, sve ostalo se kroz vrijeme širilo, kroz nekih 600 godina postojanja grada, sumnjam da su one na Vratniku ove s Bistrika pitali. da li se oni smiju dalje širiti.

Da li je ovima sa Vratnika smetalo kada su se pravili masivni blokovi na Alipašinom polju ili masivni blokovi na Ciglanama gdje je dobar dio stanova preko 100m2.

Samo spominjanje "starosjedioci" pomalo već izbacuje na površinu ono što ja uporno govori mda je problem kod tebe, a ti to uporno izbjegavaš priznati. Kompleksi, to je jedno čudo. Dječija ljubomora i zavist, stvarno neobičan problem.

Stručnjak za arhitekturu i urbanizam, koji u potpunosti opravdava, masivnu novogradnju u periodu 1945-1992, ali sve poslije je samo bogaćenje i privatluk, nemaju ljudi pravo da se doseljavaju u Sarajevo, ko su oni da kupuju stanove tu, još nedaj Bože da imaju veći stan od moga, odakle im pravo ...

Pa još i Arapi na to, kako mogu otvoriti šoping centar na ruševini robne kuće, zar ljudi tu da kupuju, ma to je trebao biti trg, šta će nam šoping centar, ko su oni da tu dolaze, pričaju arapski, dišu naš zrak, piju našu vodu, gledaju naše planine ...

ja sam u ovom gradu rođen 1977 godine i od rođenja do danas živim u istom stanu, većeg broja kvadrata, u centru grada u jednom od najboljih komšiluka. to je samo odgovor na ovo tvoje potenciranje da su kompleksi čudo, zavist i sl, da ja zavidim nekom na novogradnji i velikim stanovima koje kao ne mogu da priuštim pa onda serem kako to ne valja...

meni to ne treba, i ne bih živio nigdje drugo u ovom gradu osim gdje sada živim. zašto bih ja bio ljubomoran na popucalu novogradnju na stupu, na ilidži uz željeznicu, u butilama, tarčinima i sl...

arapi mi smetaju u domenu fiktivnih firmi i pravljenja rugoba tamo gdje im nije mjesto pod krinkom nekih velikih para i investicija

ovo je grad i ljudi imaju pravo da rade sve što je zakonski dozvoljeno

[So What!]

Da poznaješ Sarajevo i regiju, znao bi da na Butilima osim par kuća, ribarske staze, petlje i stanice za prečišćavanje nema ništa.

U Tarčinu također nikakve stambene izgradnje, a pogotovo stambenih zgrada nema. Uz Željeznicu, osim jedne zgrade Sarajevo Wavesa, koja je završavala i u arhitektonskim magazinama, za sada nema nikakve novogradnje.

Od svega navedenog samo Stup ima novogradnju i očajna je. Niko ih ovdje i ne brani.

Ostalo iz izlaganja, svako normalan može procijenit o kakvom profilu osobe se radi ...

[detroit-mercy]

zaboravlja se da na ovoj temi kao i gradu Sarajevu ima starosjedilaca koji se ne doseljavaju i ne treba im stan...
a uglavnom su to ljudi koji ne bi, radi potrebe onih koji doseljavaju, da žive u betonskoj džungli, već u lijepo urbano planiranom gradu...

isto tako se zaboravlja da životni ideal nije, koliko god para imao, živjeti u dvorcu, vili, stančini od 200 kvadrata i slično, i da je pokazivanje "da se ima" jedna od najkrkanskijih osobina

tako da su ti pretpostavke o motivima ljudi koji kritički pišu o ovom urbanom užasu potpuno pogrešne

I nadasve evropskom gradu, a ne bliskoistočnom.

Koja je definicija evropskog grada .

[DaysleepeR]

Da poznaješ Sarajevo i regiju, znao bi da na Butilima osim par kuća, ribarske staze, petlje i stanice za prečišćavanje nema ništa.

U Tarčinu također nikakve stambene izgradnje, a pogotovo stambenih zgrada nema. Uz Željeznicu, osim jedne zgrade Sarajevo Wavesa, koja je završavala i u arhitektonskim magazinama, za sada nema nikakve novogradnje.

Od svega navedenog samo Stup ima novogradnju i očajna je. Niko ih ovdje i ne brani.

Ostalo iz izlaganja, svako normalan može procijenit o kakvom profilu osobe se radi ...

Hocemo li prebojati ko ima vise ad hominem postova?
Btw. Ne poznajem prigradska naselja, priznajem. Nemam ni velike potrebe. A davno je u ovom gradu postalo nepozeljno reci otvoreno da si rodjen u njemu

[Cossack]

http://www.sa-c.net/news-archive/item/4 ... trale.html

Napokon da se i ovo sredi

"Akta.ba portal je došao do informacije da je objekat prodat firmi The Place d.o.o. Sarajevo (čiji su vlasnici iz UAE). Prema raspoloživim podacima Akta.ba portala i Registra posovnih subjekata direktor ove kompanije je Armin Hadžić. U vlasničkoj strukturi firme The Place navedeni su: My Place d.o.o. Sarajevo, Top One d.o.o. Sarajevo, Abdulrahman Mohammad Alshaibani Mohammad Ibrahim, Emir Granov (Granoff)."

Zanimljiva kombinacija

[Dzontra_Volta]

http://www.sa-c.net/news-archive/item/4 ... trale.html

Napokon da se i ovo sredi

"Akta.ba portal je došao do informacije da je objekat prodat firmi The Place d.o.o. Sarajevo (čiji su vlasnici iz UAE). Prema raspoloživim podacima Akta.ba portala i Registra posovnih subjekata direktor ove kompanije je Armin Hadžić. U vlasničkoj strukturi firme The Place navedeni su: My Place d.o.o. Sarajevo, Top One d.o.o. Sarajevo, Abdulrahman Mohammad Alshaibani Mohammad Ibrahim, Emir Granov (Granoff)."

Zanimljiva kombinacija

Baš me interesuje ksko će to Arapi "srediti"?

[So What!]

Vakat da Općina Centar pokaže zube ... Ispit i za njih, a i za grad Sarajevo.

Obnove li elektranu kako treba, duboki naklon.

Ujebu li, organizovati neki pritisak javnosti da se uradi nešto, ne smijemo više dopuštati slučajeve poput Hotela Zagreb.

[So What!]

Pripremni radovi na izgradnji Trebevićke žičare počeli danas, očekuje se građevinska dozvola

Jedan od prijeratnih simbola Sarajeva Trebevićka žičara uskoro bi ponovo mogla krasiti obronke nekada omiljene planine za sve Sarajlije i biti važan segment u razvoju turizma u Kantonu Sarajevo.

Naime, ekipa portala Klix.ba jutros je na mjestu gdje će biti izgrađena polazna stanica žičare zatekla radnike kako rade na pripremi gradilišta, a radovi na samoj izgradnji bi trebali početi veoma brzo.

Općina Stari Grad izdala je neophodnu urbanističku dozvolu, što je omogućilo početak izvođenja pripremnih radova, odnosno obilježavanja gradilišta, priključka vode i struje i drugih segmenata koji su neophodni za cijeli projekt. Izdavanju urbanističke dozvole prethodila je izmjena četiri regulaciona plana.

Uprava Grada Sarajeva bi za nekoliko dana trebalo da preda zahtjev i za građevinsku dozvolu, nakon čega bi radovi na izgradnji žičare trebalo da krenu u ponom jeku.

Vlada Kantona Sarajevo je kao nadzorni organ imenovala Zavod za izgradnju KS, a izvođač radova je firma Džekos. Nakon što zvanično počne izgradnja žičare, ugovorni rok za završetak radova je 150 dana.

Žičara će biti izgrađena na staroj prijeratnoj trasi, imat će 12 stubova te polaznu i dolaznu stanicu. Plan je da žičara ima 40 kabina, a procjena je da će vožnja od grada do Trebevića trajati osam minuta.

Boje gondola će biti pet olimpijskih boja: plava, zelena, crvena, žuta i crna.

"To zapravo oslikava i multietničnost grada Sarajeva. U tim bojama je predstavljeno i sve naše šarenilo i jedinstvo njegovog sklada koji živimo u gradu Sarajevu", istakao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka prilikom prezentacije gondole krajem prošle godine.

Projekt izgradnje Trebevićke žičare koštat će blizu 15 miliona KM.

Klix

[drug_profi]

Svako malo ista vijest.
A ni para ni dozvole nigdje....

[saibaba]

Prosli gradonacelnik je najavljivao otvorenje za april.. Ovo je smjesno

[Logovan]

Svako malo ista vijest.
A ni para ni dozvole nigdje....

Ma svaki mjesec pomalo bace šuplju za žičaru, jebala ih ona više.

Kreće gradnja, treba nam još ta i ta dozvola, počinje gradnja, uskoro dobijamo građevinsku dozvolu, naredne sedmice prvi radovi, naredni mjesec prvi izlazak na teren, očekujemo ovo, očekujemo ono, još malo, treba nam ovo, treba nam ono.

Mrš u tri pm!

[BadBoy]

Koliko znam starsjedioci Sarajeva su na Vratniku, jer je to jedini originalni dio grada, sve ostalo se kroz vrijeme širilo, kroz nekih 600 godina postojanja grada, sumnjam da su one na Vratniku ove s Bistrika pitali. da li se oni smiju dalje širiti.

Mogu potvrditi, nisu me ništa pitali Rođen i živim na Vratniku čitav svoj život. Baš jučer sjedim na Topu (žuta tabija) i gledam, pa u ovom gradu zaista nema zelenila. Gledajući iz pravaca istoka prema zapadu, zeleni pokrov se vidi samo na Atmejdanu, Veliki park i Park Mirze Delibašića i malo na Sedreniku. U svim ostalim naseljima ima tek pokoje drvo, nedovoljno za išta. Mojmilo i ona tamo brda - apsolutna golet.

[Haris.ba]

Al zato na Vratniku redovi platana.

Bilo je Sarajevo puno drveća. Narod posjekao da se grije. Nije historija počela 1995. Naravno, na brdima gdje su kuće krenule nema zelenila jer volimo urbanistički stiskavac.

Da li može bolje? Naravno. Mnogi parkovi zjape, bez drveća. Naročito u Novom Gradu. Ali, ne treba pretjerivati.

[BadBoy]

Al zato na Vratniku redovi platana.

Bilo je Sarajevo puno drveća. Narod posjekao da se grije. Nije historija počela 1995. Naravno, na brdima gdje su kuće krenule nema zelenila jer volimo urbanistički stiskavac.

Da li može bolje? Naravno. Mnogi parkovi zjape, bez drveća. Naročito u Novom Gradu. Ali, ne treba pretjerivati.

Imamo mi svoj red kestena

Slažem se da je većina drveća posječena u ratu, ali od rata je prošlo 22 godine, do sada se vala moglo obnoviti. Priznajem da sam ja možda previše naklonjen zelenilu jer to baš volim, ali npr. gledam ulicu Fra Anđela Zvizdovića (ispred UNITIC-a) i zaista prelijepo izgleda sa onim drvoredom.

[Haris.ba]

Pa obnovilo se. I obnavlja se. Slabo, ali ide. Ali, treba još nekih 20ak godina da postojeće krošnje postanu velike i bujne.

Zanimljivo je što u novim naseljima što se prave nema puno osjećaja za drveća.