Prijeratna Banjaluka

Peppy · Post by **Peppy** » 22/04/2005 21:42

Neki ljudi stvarno nemaju pojma sta govore... evo malo historije od mene, kada sami neznate o cemu pricate... da vas ja podsjetim!

Banja Luka se, kao srednjovjekovni grad u Jajackoj banovini, spominje prvi put 1494. g. Utvrda na lijevoj obali Vrbasa u danasnjem Gornjem Seheru, sa podgradjem i jednim katolickim samostanom, prkosi Turcima sve do 1527/8 godine.

U sklopu bosanskog sandzaka ovaj grad u drugoj polovini XVI stoljeca dobiva veliki drustveno-politicki i strateski znacaj, narocito od 1553. kada tadasnji bosanski sandzakbeg Sofi Mehmed - pasa prenosi u Banju Luku stolicu bosanskog namjesnika. U novim drustveno-ekonomskim uslovima doslo je do intenzivne izgradnje naselja sa velikim brojem znacajnih javnih objekata, na vrhunskom nivou osmanske kulture i arhitekture.

Iz Sofi Mehmaed-pasine zakladnice se vidi da je ovaj vakif dao podici mnoge objekte u najstarijem banjaluckom naselju - Gornjem Seheru, kao sto su: drveni most preko Vrbasa (izmedju Careve dzamije na lijevoj i Sofi Mehmed-pasine dzamije na desnoj obali Vrbasa), javno kupatilo (hamam), sezdeset devet ducana, han (karavan-saraj), tri mlina itd.

Iznenadni upad austrijskih trupa 1688. g. u Gornji Seher, znacio je istovremeno i kraj njegovog uspjesnog razdoblja. Naime, austrijske trupe, pod vodjstvom Ludviga Bodvenskog, su pri povlacenju zapalile i porusile mnoga zdanja, podignuta za vrijeme Sofi Mehmed-pase.

Medjutim, jedno stoljece prije upada austrijskih trupa u Gornji Seher, zapoceo je razvoj Donjeg Sehera, na domak stare utvrde Kastel. Ferhad-pasa Sokolovic, posljednji bosanski sandzakbeg i prvi beglerbeg bosanski, svojom aktivnoscu na polju izgradnje Banje Luke prevazici ce sve druge namjesnike koji su u tom gradu stolovali i dali svoj pecat razvoju grada, koji ce kao trajna urbana vrijednost stoljecima predstavljati okosnicu daljnjeg razvoja mjesta.

Ferhad-pasa, izgradnjom svojih objekata udara temelje novom gradu, tzv. Donjem Seheru, nizvodno od srednjovjekovnog i ranoturskog Gornjeg Sehera, na uscu potoka Crkvine u Vrbas. Za vrijeme sultana Mehmeda III (1595-1603) tophana je, koju je 1587. osnovao Ferhad-pasa, "zamijenjena" novom utvrdom, pa je tako na mjestu starog grada Kastela niknuo u Donjem Seheru Novi grad koje Turci prozvase Kal'ai-dzedid. Preko dvije stotine objekata gradi Ferhad-beg na ovom mjestu. Gotovo da nema standardnog objekta XVI stoljeca, a da ga ovaj vojskovodja i graditelj nije podigao ili bar zacrtao i obezbjedio njegovo podizanje. Iz njegove vakufname (zakladnice) i drugih dokumenata znamo da je u Banjoj Luci podigao svoju velicanstvenu dzamiju Ferhadiju, uz nju za sebe grobnicu (turbe), osnovnu skolu (mekteb), vodoskok (sadrvan) pred dzamijom, javno kupatilo (hamam), vodovod, sahat-kulu, javni nuznik, karavan-saraj (konaciste za karavane), zitnice, most na Vrbasu, most na Crkvini, oko dvije stotine ducana (trgovackih i zanatskih radnji), mlin na Vrbasu sa tri kola, te dvor za bosanskog beglerbega. Kaldrmisanim putem veze Gornji i Donji Seher, te ovaj put sa mostom na Vrbasu. Zakladnicom, koja je napisana i potpisana u januaru 1587. g. osigurava dalje sredstva za izgradnju jedne robne kuce (bezistana), vise skole (dar-ul-hadis, medresa), za prekrivanje karavan-saraja olovom, za udvostrucenje hamama, za zidanje kamenih stupova pod mostom na Vrbasu. Zna se iz kasnijih dokumenata da je njegov bezistan, podignut iz ovih zavjestanja, imao oko stotinu ducana, a njegova medresa je bila najznacajnije vise uciliste medju pet banjaluckih medresa.
Zanimljivo je napomenuti da je ispred dzamije Ferhadije, na uglu glavne ulice i ulice sto vodi prema tvrdjavi Kastel, postojala javna cesma, koja ne potjece iz turskog razdoblja, vec iz vremena austrougarske okupacije.
Usput neka bude spomenuto da je Ferhad-beg vec kao i klisski sandzakbeg aktivan u izgradnji javnih objekata svuda gdje je dopirala njegova vlast: dzamija u tvrdjavi Zemunik kod Zadra, mekteb u tvrdjavi Vrani kod Zadra, hamam u Kostajnici, hanovi i Livnu, Ravnom, Dobrunu, Kratovu, Svinjaru itd.
Ogromna materijalna sredstva koja su mu bila potrebna za izgradnju brojnih javnih i monumentalnih objekata ocito su dobivana ratnim plijenom iz uspjesnih turskih pohoda u drugoj polovini XVI stoljeca. Cetvrti polustih natpisa na portalu izricito kaze da je i sama Ferhadija podignuta "ratnim imetkom".
Dana 22. septembra 1575. g. Ferhad-beg u borbi sa generalom Herbertom von Auerspergom, koga je do nogu potukao, zarobi i njegova sina, grofa Wolfa Engelharda von Auersperga. Narodna legenda, koja je zabiljezena u obliku narodne pjesme u tri varijante, govori da su otkupom dobijenim za mladog grofa sagradjene Ferhad-pasine zaduzbine. Turski historicar Peccevija potvrdjuje legendu i citirani polustih natpisa svojim navodom da je Ferhad-pasa za otkup Auerspergova sina dobio 30.000 dukata i stotinu suznjeva (robova) koje su Austrijanci bili zarobili.
Zadnji polustih natpisa nad ulazom u dzamiju sadrzavao je godinu gradjenja koja se dobije obracunom brojcanih vrijednosti pojedinih slova: to je 987. hidzretska godina, sto odgovara 1579/80. godini nase ere.
Ko je gradio "ovu velebnu bogomolju" (kako rece pjesnik Sipahi) do danas nije utvrdjeno. Na kraju Ferhad-pasine vakufname potpisani su kao svjedoci dvojica graditelja-dundjera: Hadzi Nezir i Deli Spahija. Medjutim, izvjesno je da je ovakva gradjevina mogla nastati jedino kao djelo mimara (graditelja) i muhendisa (inzenjera) najvecih kvaliteta i vrunske naobrazbe koja se u to doba mogla steci. Folklorista Antun Hangi zabiljezio je predaju o majstorbassi Radi-Radovanu i njegovim neimarima. Moze se sa sigurnoscu pretpostaviti da je Ferhad-beg, covjek nasih krajeva, rado povjeravao zadatke domacim ljudima te da je kao kliski sandzakbeg imao i neposrednog uvida u mogucnosti nasih kamenara; zna se stavise da je i upravu svog vakufa povjerio svojim otpustenim robovima, a ko su mogli biti ti robovi nego nasi ljudi sa podrucja austrijske ili venecijanske dominacije. Ipak, po mnogim nasim strucnjacima ovoga vremena, odnosno stilskoj analizi njegove dzamije i turbeta, koju su vrsili suvremeni eksperti, dolazi se do nesumnjivog zakljucka da je organizator i narucilac posla bio dobavljen iz Carigrada, iz Mimar Sinanove Skole, te da se pri tom radilo o nekom od nasposobnijih ucenika, sposobnim da realizira objekt vrhunskih kvaliteta svog vremena.
Ferhadija je u vise navrata ostecivana i popravljana. Iz arhivskih podataka se zna za neki popravak polovinom XVII stoljeca. U nase doba, pocev od 1951. godine pa s prekidima do ranih osamdesetih, vrseni su na objektu opsezni konzervatorsko-restauracijski radovi. Najvece ostecenje u nasem vremenu je dozivjela povodom katastrofalnih zemljotresa od 26. i 27. oktobra 1969. godine, kada joj je bio prepolovljen minaret do sarefe. No, u veoma kratkom roku je bila sanirana.

I kazu banjaluka sastavljena od 100 sela... BL ima historiju... a sta imate vi?

winetou · Post by **winetou** » 22/04/2005 21:48

Neki ljudi stvarno nemaju pojma sta govore... evo malo historije od mene, kada sami neznate o cemu pricate... da vas ja podsjetim

To ti onako iz glave, ništa copy/paste.
Inače mogao si danas 22.4 spomenuti i Milančić Milančeta

kad je već istorija BL obilno obrađena u gornjem tekstu.

zzzzz · Post by **zzzzz** » 22/04/2005 22:00

Stanovnistvo Sarajeva 2002: 297.000

@Panasonic, ne znam odakle vadis ove informacije koje nisu ni blizu istine. Sarajevski kanton ima 400.000 stanovnika.

Panasonic · Post by **Panasonic** » 22/04/2005 22:28

zzzzz wrote:
Stanovnistvo Sarajeva 2002: 297.000
@Panasonic, ne znam odakle vadis ove informacije koje nisu ni blizu istine. Sarajevski kanton ima 400.000 stanovnika.

Popis stanovnistva jos nije bio, tako da se ne zna tacno koliko sada ima, nego se samo moze otprilike reci.

Zadnji popis, iz 1991., kaze da Sarajevo ima oko 460.000 stanovnika. Da nije rata, do sada bi bilo oko 700.000 - 800.000 ali desilo se sto se desilo.

1997. je Sarajevo imalo 360.000 stanovnika (predpostavka), ali se ipak nista ne zna do sljedeceg popisa stanovnistva.

baja_honolulu · Post by **baja_honolulu** » 22/04/2005 22:36

zavisi sta smatras pod tim "sarajevo".
od bascarsije do ilidze je manje od 350 hiljada.
predratni popis je ukljucivao i sve prigradske opstine, od cekrcica(ilijasa) do trnova, od podromanije do ivan planine, pa je bilo nesto vise od 450 hiljada.

zzzzz · Post by **zzzzz** » 22/04/2005 23:04

Panasonic wrote:
zzzzz wrote:
Stanovnistvo Sarajeva 2002: 297.000
@Panasonic, ne znam odakle vadis ove informacije koje nisu ni blizu istine. Sarajevski kanton ima 400.000 stanovnika.
Popis stanovnistva jos nije bio, tako da se ne zna tacno koliko sada ima, nego se samo moze otprilike reci.

Zadnji popis, iz 1991., kaze da Sarajevo ima oko 460.000 stanovnika. Da nije rata, do sada bi bilo oko 700.000 - 800.000 ali desilo se sto se desilo.

1997. je Sarajevo imalo 360.000 stanovnika (predpostavka), ali se ipak nista ne zna do sljedeceg popisa stanovnistva.

Na oficijelnoj stranici Kantona stoji 400.000 (ono sto se danas zove Kanton Sarajevo)

Peppy · Post by **Peppy** » 23/04/2005 12:52

winetou wrote:
Neki ljudi stvarno nemaju pojma sta govore... evo malo historije od mene, kada sami neznate o cemu pricate... da vas ja podsjetim
To ti onako iz glave, ništa copy/paste.
Inače mogao si danas 22.4 spomenuti i Milančić Milančeta kad je već istorija BL obilno obrađena u gornjem tekstu.

Oh da zaboravih da navedem izvor informacija... preuzeto sa http://www.ferhadija.com

Fair Life · Post by **Fair Life** » 24/04/2005 07:43

jokeren wrote:Izvini, a sta to ima na Starcevici bez cega bi BL bila rupa?

Mozda ne "na" Starcevici, ali povise Starcevice ima... Veseli Brijeg, ili je bar bio.

Panasonic · Post by **Panasonic** » 24/04/2005 13:52

zzzzz wrote:
Panasonic wrote:
zzzzz wrote: @Panasonic, ne znam odakle vadis ove informacije koje nisu ni blizu istine. Sarajevski kanton ima 400.000 stanovnika.
Popis stanovnistva jos nije bio, tako da se ne zna tacno koliko sada ima, nego se samo moze otprilike reci.

Zadnji popis, iz 1991., kaze da Sarajevo ima oko 460.000 stanovnika. Da nije rata, do sada bi bilo oko 700.000 - 800.000 ali desilo se sto se desilo.

1997. je Sarajevo imalo 360.000 stanovnika (predpostavka), ali se ipak nista ne zna do sljedeceg popisa stanovnistva.
Na oficijelnoj stranici Kantona stoji 400.000 (ono sto se danas zove Kanton Sarajevo)

Oni uzimaju oficijelni podatak sa zadnjeg popisa.

Usput, kada ce biti novi popis u BiH? Zadnji je bio 1991.

The_Fluid · Post by **The_Fluid** » 24/04/2005 15:15

za par godina, kada i u vecem dijelu svijeta, znaci tamo negdje 2010/11.godine

mr-x · Post by **mr-x** » 21/05/2005 20:36

Ja nalizim i danasnju BL kao jedan od najljepsih gradova Balkana kao sto je uvijek bila.

Drug_Tito · Post by **Drug_Tito** » 22/05/2005 06:25

Usput, kada ce biti novi popis u BiH? Zadnji je bio 1991.

Ako bude opet neki popis, onda imate dvije opcije 1. pakujte torbe, 2 spremajte puske. Znamo sta se desilo poslije popisa 91.

slobodna jugoslavija · Post by **slobodna jugoslavija** » 19/06/2005 21:25

Ako bude opet neki popis, onda imate dvije opcije 1. pakujte torbe, 2 spremajte puske. Znamo sta se desilo poslije popisa 91.

Ali ovaj puta sa zvijezdom na kapi !!!

Banja Luka , banjalucanima !!!!

NE SRBIMA ,BOSNJACIMA ,HRAVATIMA NEGO BANJALUCANIMA ¨!!!

http://www.slobodnajugoslavija.com

Drug_Tito · Post by **Drug_Tito** » 20/06/2005 01:37

Ma jebes banjalucane nama samo da je cevapa i Vrbasa. To su ti banjalucani. A nedo bog da se popnemo na Sehitlike ili Banj brdo kako ga sada zovu.

uskoro baniran · Post by **uskoro baniran** » 04/07/2005 10:18

slobodna jugoslavija wrote:
Ako bude opet neki popis, onda imate dvije opcije 1. pakujte torbe, 2 spremajte puske. Znamo sta se desilo poslije popisa 91.
Ali ovaj puta sa zvijezdom na kapi !!!

Banja Luka , banjalucanima !!!!

Dobro zboris!

LAhko je prisit polumjesec pored zvijezde ako bas prigusti.

Ne bi bili ni prvi ni poslednji koji su to uradili. Odsij-prisij. NAjbolje i da ne prisivamo nego da budu sa onom samoljepljivom trakom.

Il se kaze trahkom?

Dado dijasporitus · Post by **Dado dijasporitus** » 02/07/2006 19:32

[quote="Panasonic"][quote="Raul Gonzales"]komentar mu je obrisan, stop uvredama, panasonic hvala na informaciji, mod[/quote]

Za tvoju informaciju,

Banja Luka
[img]http://upload.wikimedia.org/wikipedia/b ... kacija.PNG[/img]

Povrsina: 1232 km kvadratnih

Sarajevo
[img]http://upload.wikimedia.org/wikipedia/b ... kacija.PNG[/img]

Povrsina: 142 km kvadratna

Kada sve izracunas dobijes da je Banja Luka 8.5 puta veca povrsinski od Sarajeva. Plus, tamo su ti ravnice i prirodna bogatstva a u Sarajevu samo neke planine mozes vidjeti gdje god da se okrenes, znaci po reljefu je povoljnija. Sarajevo je samo najveci grad po broju stanovnika jer su dosli dosta ljudi, sandzaklija, ali i iz danasnjeg 'RS'-a.

Uostalom nemam ti ja nista pricati puno, uzmi enciklopediju u ruke pa vidi sam.

Stanovnistvo Banja Luke 2002: 220.000 (etnicko ciscenje i tako dalje. Samo u Svedskoj se nalazi oko 30.000 Banjalucana)
Stanovnistvo Sarajeva 2002: 297.000

Zapravo, ja se ne volim prepirati oko bosanskih gradova jer je to bespotrebno. Zasto Nijemci iz Berlina ne kazu da su oni iz Hamburga seljaci? Mentalitet narode, mentalitet.[/quote]

Iako sam Banjalucanin ova komparacije nepije vodu. Cinjenica je da je Sarajevo bilo razdjeljeno u vise opcina sto je doprinijelo da se svaka od tih opcina brze razvija te je sam grad Sarajevo se brze razvijao s tim sto je svaka opcina imala vise kontrole nad svojom mikroekonomijom. Banja Luka s tim sto je imala da se brine o svakom selu posebno u najvecoj opcini u BiH je stagnirala. Naime uzmite samo primjer Laktasa koji su oduvijek bili selo u BL opcini i tek nakon sto je postalo zasebna opcina vidi se njen razvoj. Uporedite Laktase sa bilo kojim drugim selom u BL opcini i sve ce vam biti jasno. Sarajevo je odlican primjer kako decentralizacija opcine, kada provedena na ispravan nacin, stvara uspjehe.

Prijeratna Banjaluka

#26

#27

#28

#29

#30

#31

#32

#33

#34

#35

#36

#37

#38

#39

#40

#41