Drinski wrote:muminovic wrote:mg wrote:Nije isto, VSTV imenuje sudije i tužioce. A pravosudni je pri ministarstvu pravde federacije. Dakle, nije isto. Dvije komisije u dva različita organa.
Naravno da nije isto.
Jaganjac je recimo bio na pravosudnom FBiH ispitivac, u VSTV BiH, strucni upravni ispit, ispit za zatvorsku strazu, komisiji za ispit za stecajne upravnike, u komisiji za polaganje ispita za medicinskog sudskog vjestaka, u komisiji za polaganje ispita za sudskog tumaca, u Centru za edukaciju sudaca i tuzilaca FBiH, predsjednik Vrhovnog suda FBiH, i u jos 2-5 drugih komisija.
Nisu iste, ali obnasa 8 funkcija, a drug kolege 0.
Pored plate od cca 5.000 KM uzme jos sa strane 10.000 KM mjesecno na sve ove komisije i tijela.
Prvo, ajd ne petljaj, vidis da kolega @mg nema pojma sta se kako zove.
drugo, nije problem da neko bude u 100 komisija ako je:
a) stručan
b) ima dovoljno vremena.
E sada, ja cisto sumnjam da je Jaganjac (kao predsjednik suda, a ne prakticar) stručan da prati sve propise i sudsku praksu, pa sumnjam da je stručan za sve komisije, a potpuno je jasno da se ne može posvetiti kvalitetnom radu u svim komisijama, nego se tu "ubacuje" zahvaljujući svom utjecaju.
treće, nije problem da se ograniči broj komisija (što i treba uraditi), ali opet to znači da ce neki sa Biroa odmah uskociti u tu komisiju, jer ce ta XY komisija biti popunjena vec izabranim nosiocima pravosudnih funkcija.
Ma maksimalno dati nekom da bude u 2 komisije.
Naravno da niko nece ici sa biroa u komisije, ali ne smisla da jedan sudac ide u 10 komsija a drugi nijednu.
Devet članova komisija zaradilo preko 400.000 KM
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo
Nekolicina sudija i funkcionera ministarstava pravde Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) godinama drži monopol nad članstvom u brojnim komisijama koje su im donijele dodatne zarade od po nekoliko desetina hiljada KM.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je prikupio podatke o naknadama za preko 3.300 članova komisija u institucijama BiH, FBiH i RS i napravio listu devet najbolje plaćenih. Oni su za nepune tri godine, povrh svojih plata, zaradili najmanje 406.517 KM. Na listi brojem dominiraju sudije i službenici ministarstava pravde.
Situacija se dijelom promijenila krajem 2007. i početkom 2008. godine kada su Vijeće ministara BiH i Vlada RS pooštrili finansijsku kontrolu, zbog čega su komisijski poslovi postali manje atraktivni. Ipak, stanje u najplaćenim komisijama u ministarstvima pravde je ostalo manje-više isto.
Niko Grubešić, Nikola Sladoje i Jusuf Halilagić, visoko rangirani funkcioneri Ministarstva pravde BiH su u komisijama od januara 2006. do oktobra 2008. godine ukupno zaradili najmanje 127,473 KM.
Prema podacima do kojih je došao CIN, najbolje plaćeni član komisija u državnim institucijama u tom periodu sa 47.400 KM bio je pomoćnik ministra pravde Grubešić. Za nepune tri godine Grubešić je bio član najmanje osam komisija. Najplodnija godina za njega bila je 2006. kada je u komisijama naplatio 32.038 KM. Iste te godine bio je na funkciji zamjenika ministra pravde. U istom trogodišnjem periodu, Sladoje, također pomoćnik ministra pravde je u komisijama zaradio 41.162 KM, dok je Halilagiću, sekretaru Ministarstva pravde BiH isplaćeno 38.911 KM. Sladoje je radio u tri, a Halilagić u četiri komisije.
Dodatna zarada
Od januara 2006. do oktobra 2008. godine po osnovu komisijskog rada njih troje je u prosjeku zarađivalo: Grubešić 1.394 KM, Sladoje 1.210 KM, a Halilagić 1.059 KM.
U istom periodu njihova redovna mjesečna plata je u prosjeku iznosila: Grubešić 1.810 KM, Sladoje 1.409 KM, a Halilagić 1.675 KM.
Osim toga, sve troje je mjesečno dobijalo 198 KM toplog obroka. Grubešić je također mjesečno dobijao i 400 KM naknade za odvojen život.
Tako je u prosjeku Grubešić mjesečno zarađivao 3.802 KM, Sladoje 2.817 KM, a Halilagić 2.932 KM.
Gotovo svi pomoćnici ministra pravde BiH i rukovodioci odjela imaju ekskluzivitet na članstvo u najbolje plaćenoj Komisiji za stručni upravni ispit. Od 20 članova ove komisije, njih 12 je iz Ministarstva. Također, rukovodioci u toj instituciji raspoređeni su i u komisije za pravosudni ispit, pomilovanje. Često su delegirani ispred ministarstva i u razne komisije za izradu zakona, ljudska prava, reviziju odluka o naturalizaciji stranaca, te mnoge druge koje, kako sami priznaju, nisu dio njihovog posla.
Ministarstvo finansija i trezora BiH je u izvještaju o komisijama iz 2007. godine upozorilo da su ‘neki od rukovodilaca u Ministarstvu pravde uključeni u tri, četiri ili čak šest komisija.’
Komisijski rad funkcioneri pravdaju dužnošću i iskustvom
Za Halilagića je normalno što on i drugi pomoćnici ministra istovremeno rade u više komisija i što zarađuju i po nekoliko desetina hiljada KM. On i njegove kolege Grubešić i Sladoje kažu da u ministarstvu rade najveći stručnjaci za upravu i pravosuđe i da je stoga logično da baš oni vode stručne upravne i pravosudne ispite.
Grubešić objašnjava da su komisije imenovane na izričiti zahtjev ministra pravde ili premijera Vlade.
‘Nisam ja svojom voljom ušao u komisiju. Meni je naređeno pismeno. I šta sam ja trebao reći – neću naknadu?’, kaže on.
Čovjek koji je pokrenuo reformu komisijskog sistema u državi, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović kaže da je nemoralno da neko, mimo svog redovnog rada, dodatno u komisijama zaradi po 30 i 40 hiljada KM.
Njegov kolega Ranko Šakota, pomoćnik ministra finanisija i trezora kaže da je nemoguće raditi redovan posao i biti član više komisija čak i kada komisije zasjedaju nakon radnog vremena.
‘Ako danas ispitujete od pet sati pa do deset navečer, vi sutra ne možete raditi svoj posao’, kaže Šakota.
Više poslova nije teret?
Redovne obaveze u službi ne zaustavljaju ni entitetske funkcionere da sudjeluju u radu više komisija. Njihove zarade u komisijama bile su čak i više od zarada funkcionera na državnom nivou.
Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda FBiH je za svoj angažman u četiri komisije od 2006. do augusta 2008. godine naplatila 60.511 KM što u prosjeku iznosi 1.891 KM mjesečno, pored svoje redovne plaće od 3.800 KM. Ona je u tom periodu u prosjeku zarađivala 5.691 KM mjesečno. Senjakova je, prema podacima koje je prikupio CIN najbolje plaćena članica komisija u BiH uopšte.
Od septembra 2008. godine plata Senjakove kao predsjednice Ustavnog suda FBiH je povećana na 4.400 KM.
Senjak kaže da njene naknade nisu isplaćivane iz budžeta već od uplata kandidata koji su se prijavljivali za stručne, pravosudne ili notarske ispite. Dodaje i da je svaki novčić zaradila.
Rad u komisijama još dvojici sudija omogućio je dodatna primanja od preko 40.000 KM u tom periodu.
Hajrudin Hajdarević, sudija Vrhovnog suda FBiH je za svoj angažman u komisijama od 2006. do augusta 2008. godine zaradio 46.221 KM, što u prosjeku iznosi 1.444 KM mjesečno. Ako se ima u vidu da mjesečna plata sudije Vrhovnog suda FBiH iznosi 3.800 KM, Hajdarević je u tom periodu u prosjeku mjesečno zarađivao 5.244 KM.
Njegov kolega, u to vrijeme sudija Ustavnog suda FBiH, Mirko Bošković je od 2006. do augusta 2008. godine u komisijama zaradio 44.660 KM, što u prosjeku iznosi 1.395,60 KM mjesečno. Uz platu od 3.800 KM, njegova prosječna mjesečna primanja su iznosila 5.195,60 KM.
Ekstra naknade za funkcionere i sudije iz RS
Ista slika je i u RS-u. Marko Rajčević, sudija Ustavnog suda RS je u periodu od januara 2006. do jula 2008. godine zaradio 48.300 KM na ime članstva u komisijama. U prosjeku to je 1.558 KM mjesečno. Uz mjesečnu platu od 3.800 KM, Rajčević je u prosjeku mjesečno zarađivao 5.358 KM. Prema podacima koje je prikupio CIN, Rajčević je najbolje plaćeni član komisija u RS-u.
U istom periodu Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, zaradio je u komisijama u RS i BiH 41.352 KM, odnosno u prosjeku 1.334 KM. Njegova mjesečna plata u 2006. i 2007. godini je iznosila 1.723 KM, a u 2008. godini 3.000 KM.
Enes Hašić, zamjenik Ombudsmena RS je od januara 2006. do jula 2008. godine zaradio 38.000 KM komisijskih naknada, što u prosjeku iznosi 1.226 KM mjesečno. Imajući u vidu da je njegova mjesečna plata, kako kaže, iznosila 3.000 KM, Hašić je u tom periodu u prosjeku zarađivao 4.226 KM.
Naknade veća od plaća
Na državnom nivou se do sredine 2007. godine primjenjivala odluka o naknadama za rad komisija iz nadležnosti Vijeća ministara BiH. Po ovoj odluci naknade nisu smjele prelaziti 50 posto iznosa plaće.
Prema podacima do kojih je došao CIN, naknade su u nekim slučajevima bile i više od plata. Tako je Grubešić u 2006. godini primio 32.380 KM naknada, dok je njegova ukupna godišnja plata iznosila 26.671 KM. Plata Halilagića u 2006. bila je 18.394 KM, a naknada za rad u komisijama 23.399 KM. Sladoje je u komisijama iste godine zaradio 16.500 KM, dok mu je ukupna plata iznosila 15.362 KM.
Nova odluka uvodi red u sistem
Novom odlukom o formiranju komisija i isplatama naknada na državnom nivou uvedena je podjela komisija u četiri grupe i shodno tome utvrđene su maksimalne naknade za članove. Ipak, najveće dostignuće novih propisa je što od septembra 2007. godine isplatu naknada za svaku komisiju odobrava Vijeće ministara, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH. Zahvaljujući činjenici da je to Ministarstvo postalo filter za isplate naknada, te da su u proteklih godinu i po odbijeni brojni zahtjevi za isplatu naknada, uslijedilo je drastično smanjenje troškova za komisije u ministarstvima.
Prema podacima do kojih je došao CIN, devet ministarstava je u 2006. godini članovima komisija isplatilo 809.921 KM, dok je 2008. godine isplaćeno svega 166.640 KM.
Unatoč činjenici da su izdaci za komisije značajno smanjeni i da mnoge od komisija uopšte nisu primale naknade, državni sistem nije doživio kolaps. Od prošle godine redovni zaposlenici u institucijama RS uglavnom ne primaju posebne naknade za rad u komisijama, ali su za uzvrat njihove plate povećane. Istovremeno, u FBiH i dalje važi staro pravilo – i plata i naknada za komisije.
