Uskoro kaucija na limenke i tetrapake
Ministrica zaštite okoliša najavila naknadu za vraćene plastične boce, tetrapake i limenke, no ne i da će se prije toga morati platiti kaucija od pola kune po pakiranju
Proizvođači će podignuti cijene zbog obaveze plaćanja naknade za zbrinjavanje plastičnog otpada ZAGREB – Od početka iduće godine građani će u dućanima za vraćenu plastičnu, staklenu i drugu ambalažu početi dobivati naknadu – najava je ministrice zaštite okoliša i graditeljstva Marine Matulović-Dropulić, koju je jučer prenio i naš list. Najavi je, međutim, nedostajala bitna informacija – građani neće dobivati naknadu za svaku vraćenu plastičnu bocu, limenku i drugu ambalažu, odnosno neće za to biti nagrađeni, već će samo moći vratiti ranije plaćeni novac, svoj »depozit«.
Naime, prilikom kupnje pića u plastičnoj ili staklenoj boci, u tetrapaku ili limenci, kupac će, uz redovitu cijenu proizvoda, plaćati i 50 lipa kaucije po komadu, primjerice tri kune za paket od šest limenki piva, ili šest plastičnih boca vode.
Njemački sistem
Sljedeći put kad bude želio kupiti to isto, ili nešto drugo, također u povratnoj ambalaži, a vrati praznu ambalažu za koju je dao kauciju, neće morati platiti novu kauciju. No, ne vrati li staru ambalažu, kauciju će ponovo plaćati.
Drugim riječima, sistem kojeg je izmislila i primjenjuje ga Njemačka, za kupca je motivirajući ako redovito kupuje i vraća ambalažu određenog proizvoda, no to nipošto ne znači da će kupci biti nagrađivani za svoj ekološki doprinos, kao što se dobio dojam iz ministričine najave. Istina, kupac će dobiti povrat kaucije od 50 lipa po komadu boce, tetrapaka ili limenke ako ambalažu vrati i taj put ništa novo ne kupi, no pitanje je koliko će građani imati volje sa sobom u šoping nositi prazne limenke ili staklene boce te na koji će se način u trgovinama organizirati povrat ambalaže te evidentirati povrat kaucije ili plaćanje nove.
Sistem koji bi trebao građane natjerati da, umjesto u komunalni otpad, ambalažu vraćaju trgovinama, rezultirat će poskupljenjem pića i mliječnih proizvoda, najavljuju pak proizvođači. Iako će građani iz svog džepa plaćati kauciju, oni ipak najavljuju 20 do 50 posto skuplje cijene, vjerojatno zato što će i sami morati plaćati naknadu za stavljanje štetne ambalaže na tržište.
Proizvođači na gubitku
Za jednu tonu plastičnih boca, primjerice, proizvođač će morati u poseban fond platiti oko 400 kuna naknade za zbrinjavanje tog otpada, plus ekološku naknadu od deset lipa po komadu ambalaže. Prema procjenama proizvođača, oni će svakako biti na gubitku jer će, smatraju, građani vraćati samo oko dvadeset posto ambalaže, dok će oni plaćati naknadu za svu ambalažu koju plasiraju u prodaju. Kupcima će, nema sumnje, poskupjeti proizvodi u ambalaži koja se teže zbrinjava, pa će vjerojatno biti isplativije kupiti mlijeko u tetrapaku nego u plastičnoj boci. Kako doznajemo, kaucija se za konzerve, ili primjerice, staklenke, neće plaćati. Zaradit će, po svemu sudeći, samo trgovci u čiji će džep odlaziti svakih 50 lipa plaćene kaucije od ambalaže koju kupac nije vratio.
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
----------------
Nesto sto je u sustini izuzetno korisno, te bi vjerovatno pomoglo smanjivanju suludog odbacivanja materijala koji se mogu reciklirati, pomoglo bi i Bosni i Hercegovini da smanji ogromne kolicine smeca koje vidimo na svakom koraku, ujedno potrebno je raditi na edukaciji ljudi da prihvate to kao nesto sto ce ciniti novim generacijama dobro.
Da li ste za to da se u Bosni i Hercegovini ponovo uvede povrat ambalaze?
Ne 
