dobila je, nitko nije rekao da nijeKejn wrote: O čemu ti to? Slovenija je dobila koridor.
https://seenews.com/news/hague-court-gr ... sea-574061
Netačno. Zakon na tom koridoru je isti kao i zakon na međunarodno moru a to nije ni blizu ograničenja koji diktira neškodljiv prolaz,teodolit wrote:
. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. .
pročiraj presudu kompletnu, neda mi se tražitiKejn wrote:Netačno. Zakon na tom koridoru je isti kao i zakon na međunarodno moru a to nije ni blizu ograničenja koji diktira neškodljiv prolaz,teodolit wrote:
. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. .
"The junction linking Slovenian territorial waters with international waters, which the country did not previously have, will be an area in which vessels and planes will have the same rights as at high sea"
tnnt wrote:pročiraj presudu kompletnu, neda mi se tražitiKejn wrote:Netačno. Zakon na tom koridoru je isti kao i zakon na međunarodno moru a to nije ni blizu ograničenja koji diktira neškodljiv prolaz,teodolit wrote:
. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. .
"The junction linking Slovenian territorial waters with international waters, which the country did not previously have, will be an area in which vessels and planes will have the same rights as at high sea"
kopirali su sve svari neškodljivog prolaza,
jedino ali baš jedina razlika je da ratni brodovi se ne moraju najaviti 24 sata prije
kao u neškodljivom prolazu, sve ostalo je identično sa neškodljivim prolazom
1130.
A distinction must be drawn between, on the one hand, Croatia’s right to prescribe laws and regulations for ships and aircraft within the Junction Area and, on the other hand, Croatia’s right to take action to enforce its laws and regulations in that area. The Tribunal considers it fair, just, and practical for Croatia to remain entitled to adopt laws and regulations applicable to non-Croatian ships and aircraft in the Junction Area, giving effect to the generally accepted international standards in accordance with UNCLOS Article 39(2) and (3). Ships and aircraft exercising any aspect of the freedom of communication would be under an obligation to comply with such Croatian laws and regulations.
GRANICE I OGRANIČENJA
Sve što ste željeli znati o Sporazumu Tuđman - Izetbegović
Najava hrvatske Vlade da će pokrenuti ratifikaciju graničnog sporazuma između Hrvatske i BiH izazvala je proteklih mjeseci pravu buru u javnosti koja se i dalje ne stišava. Ključna je odlika javnog diskursa zagovornika i protivnika ratifikacije da nijedna strana, sve do sada, u pravilu nije diskutirala o argumentima druge strane, već je nastupala pro domo sua, iznoseći samo svoja stajališta. Vlada i opozicija svoju argumentaciju vjerojatno čuvaju za najavljenu saborsku raspravu u kojoj će se, kako je tportal objavio, tražiti samo kvalificirana većina za potvrdu sporazuma, što bi pak moglo značiti da će završiti na Ustavnom sudu, kako su najavili neki predstavnici opozicije
pravo zbog svega navedenog smatrali smo da bi bilo korisno na jednom mjestu sakupiti sve do sada javno poznate relevantne argumente i činjenice vezane uz sporazum te ih, sine ira et studio, izložiti.
1. Geografske specifičnosti
Hrvatska je zbog posebnosti geografskog položaja i izgleda malena zemlja s izuzetno dugim granicama. One su pak u velikoj mjeri lako utvrdive prirodnim barijerama (npr. granica s Mađarskom ili Srbijom), dok je s druge strane riječ o povijesno poznatim i utvrđenim granicama na kopnu (npr. sa Slovenijom) ili na moru s Italijom. Budući da se i na povijesnim i prirodno određenim granicama javljaju sporna mjesta (npr. pitanje Martina na Muri), sasvim je logično očekivati da će posebno problematične biti točke na kojima granica u povijesti nikad nije postojala.
BiH je formirana kao posljedica osmanlijskog prodora na Balkan i njezine se granice utvrđuju sredinom 19. stoljeća, da bi tijekom Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo raznih teritorijalnih eksperimenata. Formiranjem druge Jugoslavije povijesne granice BiH postaju administrativne i kasnije međudržavne.
Granica između Hrvatske i BiH najduža je koju te dvije države imaju s bilo kojim susjedom - riječ je o nešto više od 1.000 kilometara (više nego hrvatska granica sa Slovenijom i Srbijom). Ta granica na zapadu duboku zalazi u Hrvatsku (tzv. 'meki trbuh' kod Karlovca), dok na krajnjem jugu sužava hrvatski prostor na svega nekoliko kilometara. Upravo je zato za Hrvatsku strateški izuzetno važno definirati je i utvrditi. Za BiH ta granica nema takav strateški značaj budući da je ona kao cjelina kompaktnija.
2. Povijest sporazuma Tuđman - Izetbegović
Hrvatska je tijekom ratnih sukoba 90-ih godina bila nezainteresirana za bilo kakvo pitanje granice s BiH budući da je značajan dio vladajuće politike imao za cilj odvajanje dijelova BiH i njihovo pripajanje Hrvatskoj. Ta se politika javno morala povući nakon mirovnih pregovora i kraja rata, ali su njezini odjeci trajali još neko vrijeme. Prijelomni trenutak se dogodio u proljeće 1998. godine kad je kod Martin Broda došlo do konflikta između hrvatske policijske ophodnje i međunarodnih snaga raspoređenih u BiH (SFOR) nakon kojeg su se hrvatski policajci povukli. Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman je naredio da se granica brani i oružjem, što bi značilo izravni sukob s NATO-om, ali nasreću, tu su odluku drugi političari, uz važnu ulogu međunarodne zajednice, uspjeli razvodniti.
Naime, kod Martin Broda nije bilo jasno gdje završava Hrvatska, a počinje BiH, pa je nakon toga, a kako bi se izbjegli mogući budući sukobi i konačno definirale granice BiH prema Hrvatskoj, međunarodna zajednica potaknula pregovore o graničnom sporazumu.
Mješovita je komisija radila vrlo brzo, pa je već krajem proljeća iduće godine sporazum bio dovršen. Iako je i tada, nakon predstavljanja javnosti, uslijedila jednaka bura kritika s juga Hrvatske, Tuđman je ipak na sastanku u Sarajevu kojim je lansiran Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu u srpnju 1999. zajedno s Alijom Izetbegovićem potpisao taj sporazum.
No, on sve do danas nije ratificiran. Nedavno je Tomislav Karamarko, čelnik HDZ-a, kao jedan od argumenata da od sporazuma treba odustati naveo da ga ni Tuđman nije htio ratificirati. Ova je teza izuzetno populistička i netočna.
Svega dva mjeseca nakon potpisivanja sporazuma Tuđman se teško razbolio, a unutarnja se politika bavila isključivo pitanjem budućih izbora, tako da Tuđman nije ni mogao više utjecati na ratifikaciju. Odgovor na pitanje zašto ga ostale HDZ-ove vlade nisu ratificirale nemamo jer nije javno iznesen, ali jedan bi od razloga mogao biti da mu se snažno protivio Luka Bebić, visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a, koji je protivnik sporazuma od prvog trenutka jer mu je zbog negativne reakcije lokalnog stanovništva narušavao politički utjecaj i ugled.
3. Zagovornici sporazuma
Hrvatska se Vlada nakon preuzimanja vlasti našla pred nizom problema vezanih za dovršavanje hrvatskog pristupa Europskoj uniji, od kojih je jedan i pitanje povezivanja sjevera i juga zemlje razdvojenog neumskim koridorom. Riječ je o osjetljivoj točki budući da Hrvatska mora na svojim granicama provoditi standarde EU-a za prijevoz ljudi te biljnih i životinjskih proizvoda, kao i živih životinja
Dvostruka granična kontrola na razdaljini od svega nekoliko desetaka kilometara izuzetno je neučinkovita i skupa, te je Vlada stala razmatrati moguća rješenja - jedno od njih je koridor u zaleđu Neuma, a drugi Pelješki most. No, oba ta projekta traže da se točno definira granica, pa je rješavanje spoja zemlje izravno povezano s definiranjem granica. Osim toga, nakon ulaska Hrvatske u EU naše granice s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postaju vanjske granice EU-a i za njih vrijede nova pravila. Važno je i da se na njima što prije uspostave potrebni standardi kako bi Hrvatska mogla postati članicom Schengenskog prostora. Vlada je stoga posegnula za postojećim sporazumom kako bi ubrzala procedure i što prije i efikasnije riješila taj problem.
Vladi se može prigovoriti da žuri bez velike potrebe budući da EU (barem ne javno) ne postavlja velike zahtjeve kad je riječ o granicama. Dakle, Vlada bi mogla, umjesto da ratificira postojeći sporazum, pokrenuti nove pregovore s BiH o granici. No, taj bi proces bio dugotrajan budući da se političko stanje u BiH najlakše može opisati kaotičnim, sukobi koalicijskih partnera su svakodnevnica od formiranja vlasti, pa se postavlja pitanje s kime bi se zapravo pregovaralo.
Naime, Banja Luka je zainteresirana samo za granice vezane uz Republiku Srpsku, što bi dodatno otežalo pregovarački proces. Osim toga, zahtjevi BiH vezani uz izgradnju Pelješkog mosta prije svega su unutarnjopolitički motivirani jer njima SDP potvrđuje svoju državotvornost kako bi ojačao svoju poziciju u sporu sa SDA.
Vašingtonski sporazum, povratak savezništvu
Drugi je pak element u tom kontekstu pokušaj službenog Sarajeva da pritiskom oko Neuma ishodi dodatne koncesije vezane za luku Ploče koja je ključna točka za uvoz i izvoz BiH gospodarstva. Naime, Sarajevo stalno ističe kako most mora biti tako građen da omogući ulazak velikih brodova u Malostonski zaljev iako je potpuno jasno da u Neumu ne postoje uvjeti za izgradnju luke (ekološki zaštićen prostor).
Kad bi Hrvatska pristala na dodatne koncesije oko Ploča (treba napomenuti da su i ovdje zahtjevi BiH maksimalistički i idu čak do traženja prava na upravljanje lukom), tada bi se smirila i traženja vezana uz Neum. Ratifikacija ovog sporazuma također otvara pitanje preciznog utvrđivanja nekih od spornih točaka na kopnenoj granici (najpoznatiji je slučaj otoka kod Kostajnice) te je pitanje hoće li se s ovakvom političkom strukturom u BiH moći postići bilo kakvo rješenje u razumnom roku. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, dugo se nije uključivao u raspravu na liniji Zagreb - Sarajevo, da bi zatim izjavio kako ne odustaje od otoka na Uni. Dakle, i nakon ratifikacije u Hrvatskoj proći će dosta vremena dok se granica konačno ne utvrdi.
Interesantno je da se oko ovog pitanja u pravilu nisu izjašnjavale hrvatske stranke u BiH. Jedno od mogućih tumačenja takvog stava je da im se taktika 'pravimo se mrtvi' čini najučinkovitijom - hrvatskoj strani mogu reći da ih podržavaju, ali da ne žele iritirati svoje bošnjačke koalicijske partnere, a njima pak da ih podržavaju, ali ne žele iritirati hrvatsku stranu.
4. Protivnici sporazuma
Riječ je o vrlo heterogenoj skupini u kojoj se nalaze sve opozicijske stranke jer smatraju da će tako ojačati svoj položaj. Drugu skupinu čine političke i civilne strukture s juga Hrvatske, iz Dubrovačko-neretvanske županije čiji čelnici smatraju da će ovim sporazumom Hrvatska izgubiti dio svog teritorija. Kako naši političari nisu u pravilu skloni sagledati cjelovitu sliku problema, već više vole izdvojiti djelić i onda na njemu oštriti retoriku, tako se gotovo cjelokupna argumentacija protivnika svela na pitanje granice na moru, dakle u Malostonskom zaljevu.
Sporazumom je, naime, određeno da dva otočića (prije možda veće hridi), Mali i Veliki Školj te Punta Kleka pripadaju BiH. To je postao krunski argument protivnika koji tvrde da se na takav način Hrvatska odriče svog teritorija te smatraju da je svakako potrebno odbaciti potpisani sporazum i krenuti u nove pregovore koji bi trebali biti vođeni međunarodnim pravom i sačuvati navedena područja unutar hrvatskih granica. Osim toga, navode i povijesne razloge (to je oduvijek bilo hrvatsko, nije bilo prodano Osmanlijama) te potvrđeno privatno vlasništvo hrvatskih osoba nad tim područjima. Pozivaju također da se u pregovore uključe međunarodnopravni stručnjaci jer ističu da se sporazumom dovode u pitanje Badinterove granice.
Povijesni argumenti u cijelom ovom slučaju ne igraju gotovo nikakvu ulogu. Za određivanje granice ključno je stanje zatečeno 25. lipnja 1991. godine kad je Hrvatska proglasila samostalnost te trenutak kad je međunarodno priznata, pa administrativne granice postaju državnima. O povijesnim se argumentima može raspravljati, kao i o tome je li 1974. godine dio teritorija lažno upisan u BiH zemljišne knjige, ali o tome se može raspravljati i kad se granica bude utvrđivala na terenu.
Kad je pak o odlukama Badinterove komisije riječ, treba još jednom napomenuti da ona nije utvrđivala granice, već ih je samo potvrdila. Administrativne granice u bivšoj Jugoslaviji nisu bile utvrđivane na terenu, već su samo ucrtavane na kartu, i to u velikim razmjerima, 1:25.000 ili 1:50.000. Granica se na terenu utvrđuje na kartama razmjera 1:5.000. Dakle, granice na kopnu tek treba utvrditi.
Kad je pak o granici na moru riječ, treba podsjetiti da je bivša Jugoslavija cijeli Jadran smatrala jedinstvenim područjem na kojem nije bilo ucrtanih administrativnih granica, odakle i izvire ključni problem. Naime, u Malostonskom zaljevu nikad u povijesti nije bila određena nikakva granica, što znači da se ona mora (kao i u Piranskom zaljevu) po prvi puta odrediti. To je osjetljiv posao za koji jasne upute daje Međunarodna konvencija o pravu mora: od točke na kojoj kopnena granica izlazi na more (a ona u ovom slučaju uopće nije sporna ni za protivnike) vuče se granična crta do međunarodnih voda (po sredini, ali mogući su i drugi dogovori).
Prema svim dostupnim informacijama hrvatskog pregovaračkog tima, taj je kriterij upotrijebljen u Malostonskom zaljevu i zbog njega su škojevi pripali BiH. Treba imati na umu da bi zagovaranje bilo kakvog drugog kriterija za određivanje granice na moru na ovoj točki imalo reperkusije na rješavanje granice u Piranskom zaljevu (Savudrijskoj vali), gdje je Slovenija cijelo vrijeme tražila da se taj kriterij modificira (pa su konačno uveli i argument ex aequo et bono, dakle da se sudi po pravičnosti).
Cijeli bi se slučaj, jasno, mogao iznijeti i pred neko sudište, ali treba imati u vidu da su dva ugledna hrvatska međunarodna pravnika, Davorin Rudolf i Vladimir Đuro Degan u više navrata rekli kako ocjenjuju da takve argumente ne bismo mogli obraniti.
'Granica između Hrvatske i BiH – onako kako je definirana ugovorom koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović – pravedna je, a ključne točke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, izgubila bi', izjavio je ranije ovog ljeta Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskog instituta HAZU.
Treba dodati i da se u praksi međunarodnih sudova i arbitraža razgraničenja na kopnu i moru koristi načelo teritorijalnih cjelina: manje se priklanjaju većima. Dakle, dva su škoja uz obalu BiH i njoj se priklanjaju. Tim je kriterijem obavljena arbitraža kanala između Argentina i Čilea i presuda između Eritreje i Jemena.
U medijima se sve češće pojavljuje karta na kojoj se govori o AVNOJ-evskim granicama koje se ucrtavaju uz kopno BiH (jer, kako smo rekli, u ex-Yu nije bilo administrativniih granica na moru) te se traži da se taj kriterij poštuje. Takva je teza međunarodnopravno neodrživa jer se treba držati aksioma kojim je akademik Vladmir Ibler posramio Slovence tijekom pregovora da onaj koji kontrolira kopno, kontrolira i more uz kopno. Dakle, BiH mora dobiti dio Malostonskog zaljeva kako god postavili stvar.
Kad je pak o privatnom vlasništvu riječ, ono uopće nije tema rasprave o granicama. Naime, privatno vlasništvo ostaje privatno vlasništvo, dakle vlasnici škoja će i dalje biti vlasnici škoja bio on u BiH ili Hrvatskoj. U ovom tekstu smo nastojali ne stati ni na jednu stranu, već pokušati pojasniti cjelokupnu situaciju.
Imamo sporazum i bilo bi dobro pridržavati se pravne teze pacta sunt servanda i tako pokazati državnu vjerodostojnost. Legitimno je i zatražiti pokretanje novih pregovora, ali u tom slučaju treba biti svjestan svih posljedica takve odluke i ishoda koji bi mogli po Hrvatsku biti nepovoljniji od postojećih rješenja te vjerojatnih reperkusija na ostale hrvatske granične sporove.
Konačno, svima koji su se upustili, često i bez pravih argumenata, u žučljivu raspravu - posebno političarima iz vlasti i opozicije - autor bi preporučio da se sjete što piše na Kneževu dvoru u Dubrovniku: Obliti privatorum publica curate
Autor: Željko Trkanjac
Objavljeno 14.09.2012 u 07:12
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/s ... c-20120913
Al taj član ne govori o neškodljivom prolazu već o nečemu drugom. član 39, stav 2 i 3teodolit wrote: A distinction must be drawn between, on the one hand, Croatia’s right to prescribe laws and regulations for ships and aircraft within the Junction Area and, on the other hand, Croatia’s right to take action to enforce its laws and regulations in that area. The Tribunal considers it fair, just, and practical for Croatia to remain entitled to adopt laws and regulations applicable to non-Croatian ships and aircraft in the Junction Area, giving effect to the generally accepted international standards in accordance with UNCLOS Article 39(2) and (3). Ships and aircraft exercising any aspect of the freedom of communication would be under an obligation to comply with such Croatian laws and regulations.
Lik je kadar za vjestaka u buducoj arbitrazi. Sve zna.tnnt wrote:malo sam zguglao i vidio o čemu se radi, to ti je kad pomorsko društvo iz Vogošće tumači pomorski zakonikKejn wrote:
Zašta link? Naveo sam ti stranicu po kojoj Bosna ima pravo na suverenitet nad HR teritorijalnim vodama. Znaš valjda engleski...
imaš knjigu o ravnim linijama na moru
https://books.google.hr/books?id=iLFeQf ... &q&f=false
vanjske granice teritorijalnog mora se mogu povuči ravnom crtom, tj da neprate striktno kopnenu liniju
radi lakšeg upravljanja, kontrole i slično
kada povučeš ravnu crtu to nesmiješ napraviti na štetu susjedne države i tako joj zatvoriti put ( u Hr slučaju npr. Crnoj Gori)
to znači ama baš nikakve veze sa BiH nema ni sa vašim fantomskim koridorom i pravima na moru
ludih li Bošnjačkih pomorskih stručnjaka
Dodjoh do boldiranog i odustah od citanja clanka , pokakim se u relevantne argumente i cinjenice koje hrvatichi zastupaju. Ali mali napredak je vidljiv, do skora je Bosna nastala u AVNOJ-u, sad se vec veze polako spominje 19 stoljece, za nekih 50 godina mozda saznaju neke nove cinjenice o Bosni.Matzan wrote:Jedan podug članak, ali ga se isplati pročitati, jer objašnjava dosta stvari oko granice.
GRANICE I OGRANIČENJA
Sve što ste željeli znati o Sporazumu Tuđman - Izetbegović
Najava hrvatske Vlade da će pokrenuti ratifikaciju graničnog sporazuma između Hrvatske i BiH izazvala je proteklih mjeseci pravu buru u javnosti koja se i dalje ne stišava. Ključna je odlika javnog diskursa zagovornika i protivnika ratifikacije da nijedna strana, sve do sada, u pravilu nije diskutirala o argumentima druge strane, već je nastupala pro domo sua, iznoseći samo svoja stajališta. Vlada i opozicija svoju argumentaciju vjerojatno čuvaju za najavljenu saborsku raspravu u kojoj će se, kako je tportal objavio, tražiti samo kvalificirana većina za potvrdu sporazuma, što bi pak moglo značiti da će završiti na Ustavnom sudu, kako su najavili neki predstavnici opozicije
pravo zbog svega navedenog smatrali smo da bi bilo korisno na jednom mjestu sakupiti sve do sada javno poznate relevantne argumente i činjenice vezane uz sporazum te ih, sine ira et studio, izložiti.
1. Geografske specifičnosti
Hrvatska je zbog posebnosti geografskog položaja i izgleda malena zemlja s izuzetno dugim granicama. One su pak u velikoj mjeri lako utvrdive prirodnim barijerama (npr. granica s Mađarskom ili Srbijom), dok je s druge strane riječ o povijesno poznatim i utvrđenim granicama na kopnu (npr. sa Slovenijom) ili na moru s Italijom. Budući da se i na povijesnim i prirodno određenim granicama javljaju sporna mjesta (npr. pitanje Martina na Muri), sasvim je logično očekivati da će posebno problematične biti točke na kojima granica u povijesti nikad nije postojala.
BiH je formirana kao posljedica osmanlijskog prodora na Balkan i njezine se granice utvrđuju sredinom 19. stoljeća, da bi tijekom Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo raznih teritorijalnih eksperimenata. Formiranjem druge Jugoslavije povijesne granice BiH postaju administrativne i kasnije međudržavne.
To boldirano je neautorizirano navodjenje izvora. Da sam je Miroslav Tudjman tuzio bih autora sto je, bez navodjenja izvora, koristio sintagmu koju je proizveo njegov tata (veliki povjesnicar koje je izgleda istoriju ucio od prodora Osmanlija nadalje. Ovo prije ...... puj, pike, ne vazi.)Kat wrote:Dodjoh do boldiranog i odustah od citanja clanka , pokakim se u relevantne argumente i cinjenice koje hrvatichi zastupaju. Ali mali napredak je vidljiv, do skora je Bosna nastala u AVNOJ-u, sad se vec veze polako spominje 19 stoljece, za nekih 50 godina mozda saznaju neke nove cinjenice o Bosni.Matzan wrote:Jedan podug članak, ali ga se isplati pročitati, jer objašnjava dosta stvari oko granice.
GRANICE I OGRANIČENJA
Sve što ste željeli znati o Sporazumu Tuđman - Izetbegović
Najava hrvatske Vlade da će pokrenuti ratifikaciju graničnog sporazuma između Hrvatske i BiH izazvala je proteklih mjeseci pravu buru u javnosti koja se i dalje ne stišava. Ključna je odlika javnog diskursa zagovornika i protivnika ratifikacije da nijedna strana, sve do sada, u pravilu nije diskutirala o argumentima druge strane, već je nastupala pro domo sua, iznoseći samo svoja stajališta. Vlada i opozicija svoju argumentaciju vjerojatno čuvaju za najavljenu saborsku raspravu u kojoj će se, kako je tportal objavio, tražiti samo kvalificirana većina za potvrdu sporazuma, što bi pak moglo značiti da će završiti na Ustavnom sudu, kako su najavili neki predstavnici opozicije
pravo zbog svega navedenog smatrali smo da bi bilo korisno na jednom mjestu sakupiti sve do sada javno poznate relevantne argumente i činjenice vezane uz sporazum te ih, sine ira et studio, izložiti.
1. Geografske specifičnosti
Hrvatska je zbog posebnosti geografskog položaja i izgleda malena zemlja s izuzetno dugim granicama. One su pak u velikoj mjeri lako utvrdive prirodnim barijerama (npr. granica s Mađarskom ili Srbijom), dok je s druge strane riječ o povijesno poznatim i utvrđenim granicama na kopnu (npr. sa Slovenijom) ili na moru s Italijom. Budući da se i na povijesnim i prirodno određenim granicama javljaju sporna mjesta (npr. pitanje Martina na Muri), sasvim je logično očekivati da će posebno problematične biti točke na kojima granica u povijesti nikad nije postojala.
BiH je formirana kao posljedica osmanlijskog prodora na Balkan i njezine se granice utvrđuju sredinom 19. stoljeća, da bi tijekom Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo raznih teritorijalnih eksperimenata. Formiranjem druge Jugoslavije povijesne granice BiH postaju administrativne i kasnije međudržavne.
Ovo nije tačno, koridor je izdvojen iz sastava hrvatskih teritorijalnih voda i praktično na njemu vrijedi zakon o otvorenom moru. U koridoru, Hrvatska ima, men' se čini, pravo ekskluzivne ekonomske zone, a Slovenija je dobila prava polaganja kablova i cjevovoda.teodolit wrote:
Slovenija nije dobila nikakav zajednički suverenitet već joj je eksplicitno rečeno da je koridor i dalje hrvatsko teritorijalno more. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. Sve što je Slovenija dobila je teritorijalno more definirano međom u Savudrijskoj vali.
Nije tako.tnnt wrote:
dobila je, nitko nije rekao da nije
I dalje je to Hrvatsko more i tamo vrijedi neškodljivi prolaz
dobili su što su imali i do sada, samo što imaju nacrtani koridor na karti
Moraju slušati zaduženu međunarodnu instituciju - u ovom slučaju, hrvatsku i lučku kapetaniju i kontrolu zračnog prometa.Kejn wrote:Al taj član ne govori o neškodljivom prolazu već o nečemu drugom. član 39, stav 2 i 3teodolit wrote: A distinction must be drawn between, on the one hand, Croatia’s right to prescribe laws and regulations for ships and aircraft within the Junction Area and, on the other hand, Croatia’s right to take action to enforce its laws and regulations in that area. The Tribunal considers it fair, just, and practical for Croatia to remain entitled to adopt laws and regulations applicable to non-Croatian ships and aircraft in the Junction Area, giving effect to the generally accepted international standards in accordance with UNCLOS Article 39(2) and (3). Ships and aircraft exercising any aspect of the freedom of communication would be under an obligation to comply with such Croatian laws and regulations.
Ships in transit passage shall:
(a) comply with generally accepted international regulations,
procedures and practices for safety at sea, including the
International Regulations for Preventing Collisions at Sea;
(b) comply with generally accepted international regulations,
procedures and practices for the prevention, reduction and
control of pollution from ships.
3. Za slovenske avione:
Aircraft in transit passage shall:
(a) observe the Rules of the Air established by the International
Civil Aviation Organization as they apply to civil aircraft; state
aircraft will normally comply with such safety measures and
will at all times operate with due regard for the safety of
navigation;
(b) at all times monitor the radio frequency assigned by the
competent internationally designated air traffic control authority
or the appropriate international distress radio frequency
Sud je eksplicitno presudio da Slovenija ne može proglasiti pravo na EEZ i da Slovenija ne može povlačiti nikakve međunarodne ovlasti na temelju proglašavanja koridora.Unlike innocent passage, the freedoms of communication in the Junction Area are not conditioned upon any criterion of innocence and are not suspendable under any circumstances. The freedoms of communication in the Junction Area are not subject to any duty of submarine vessels to navigate on the surface, nor to any coastal State controls or requirements other than those permitted under the legal regime of the EEZ established by UNCLOS
As regards the ‘high seas’—that is, the area lying beyond the 12 NM limit of the territorial sea prescribed by UNCLOS Article 3—the Tribunal again finds it unnecessary to define any particular usage regime. As has been explained, if coastal States exercise their rights under UNCLOS to establish exclusive economic zones, every part of the ‘high seas’ in the Adriatic Sea and Mediterranean Sea could be converted into exclusive economic zones. International law does not require the creation of a special regime for parts of the exclusive economic zone in the northern Adriatic Sea, and neither do equity or the principle of good neighbourly relations. The Tribunal is satisfied that its determinations concerning “Slovenia’s junction to the high sea” and the regime for use of the territorial sea achieve a fair and just result.
Oni moraju slušati lučku kapetaniju samo u svrhu poštivanja propisa iz članka 39 koji važe ionako za sve brodove svijeta i odnose se prije svega na njihovu sigurnost i sl stvari na otvorenom moru. Daleko od toga da im Hrvatska može nametati zakone neškodljivog prolaza na tom koridoru koji su mnogo rigorozniji.teodolit wrote:Moraju slušati zaduženu međunarodnu instituciju - u ovom slučaju, hrvatsku i lučku kapetaniju i kontrolu zračnog prometa.Kejn wrote:Al taj član ne govori o neškodljivom prolazu već o nečemu drugom. član 39, stav 2 i 3teodolit wrote: A distinction must be drawn between, on the one hand, Croatia’s right to prescribe laws and regulations for ships and aircraft within the Junction Area and, on the other hand, Croatia’s right to take action to enforce its laws and regulations in that area. The Tribunal considers it fair, just, and practical for Croatia to remain entitled to adopt laws and regulations applicable to non-Croatian ships and aircraft in the Junction Area, giving effect to the generally accepted international standards in accordance with UNCLOS Article 39(2) and (3). Ships and aircraft exercising any aspect of the freedom of communication would be under an obligation to comply with such Croatian laws and regulations.
Ships in transit passage shall:
(a) comply with generally accepted international regulations,
procedures and practices for safety at sea, including the
International Regulations for Preventing Collisions at Sea;
(b) comply with generally accepted international regulations,
procedures and practices for the prevention, reduction and
control of pollution from ships.
3. Za slovenske avione:
Aircraft in transit passage shall:
(a) observe the Rules of the Air established by the International
Civil Aviation Organization as they apply to civil aircraft; state
aircraft will normally comply with such safety measures and
will at all times operate with due regard for the safety of
navigation;
(b) at all times monitor the radio frequency assigned by the
competent internationally designated air traffic control authority
or the appropriate international distress radio frequency
Sud je režim plovidbe izjednačio sa High seas a onda dosudio da Hrvatska može proglasiti ekonomsko ekološki pojas na High sea. I dao joj sve međunarodne ovlasti koje proizlaze iz toga.
Unlike innocent passage, the freedoms of communication in the Junction Area are not conditioned upon any criterion of innocence and are not suspendable under any circumstances. The freedoms of communication in the Junction Area are not subject to any duty of submarine vessels to navigate on the surface, nor to any coastal State controls or requirements other than those permitted under the legal regime of the EEZ established by UNCLOS
As regards the ‘high seas’—that is, the area lying beyond the 12 NM limit of the territorial sea prescribed by UNCLOS Article 3—the Tribunal again finds it unnecessary to define any particular usage regime. As has been explained, if coastal States exercise their rights under UNCLOS to establish exclusive economic zones, every part of the ‘high seas’ in the Adriatic Sea and Mediterranean Sea could be converted into exclusive economic zones. International law does not require the creation of a special regime for parts of the exclusive economic zone in the northern Adriatic Sea, and neither do equity or the principle of good neighbourly relations. The Tribunal is satisfied that its determinations concerning “Slovenia’s junction to the high sea” and the regime for use of the territorial sea achieve a fair and just result.
Nije im dao nikakva prava već je doslovno presudio da Slovenija nema nikakav dodir s međunarodnim morem i ne može ostvarivati nikakva prava osim prava da im brodovi bez zaustavljanja proplove. Te da u koridoru hrvatska ima pravo implementirati sve međunarodne propise.daddy-kool wrote:Imamo situaciju:
3. Slovenija je dobila pravo na koridor prema svojim teritorijalnim vodama na način da je dio hrvatskih teritorijalnih voda bukvalno proglašen za otvoreno more i data dodatna prava Sloveniji. Po mom mišljenju ovo nema veze sa međunarodnim pravom, ali je dobar presedan da BiH traži ustupke.
.
Iz odluke:teodolit wrote:
Nije im dao nikakva prava već je doslovno presudio da Slovenija nema nikakav dodir s međunarodnim morem i ne može ostvarivati nikakva prava osim prava da im brodovi bez zaustavljanja proplove. Te da u koridoru hrvatska ima pravo implementirati sve međunarodne propise.
Znači dio teritorijalnih voda Hrvatske je proglašen međunarodnim vodama. Slovenija slobodno polaže kablove, podmornice piče ispod površine, avioni lete neometano i sl, ali eto Slovenija nije dobila prava da eksploatiše tlo pod ovim dijelom mora ili da pravi vještačke otoke - ako je za utjehu.1127. Unlike innocent passage, the freedoms of communication in the Junction Area are not conditioned
upon any criterion of innocence and are not suspendable under any circumstances. The freedoms
of communication in the Junction Area are not subject to any duty of submarine vessels to
navigate on the surface, nor to any coastal State controls or requirements other than those
permitted under the legal regime of the EEZ established by UNCLOS.
1128. Unlike transit passage, the freedoms of communication in the Junction Area are exercisable as if
they were high seas freedoms exercisable in an exclusive economic zone. They are not subject to
any additional restrictions and conditions except as provided in this Award. They include the
freedoms of navigation and overflight and of the laying of submarine cables and pipelines, and
other internationally lawful uses of the sea related to these freedoms. The laying of submarine
cables and pipelines is subject to the conditions set out in UNCLOS Article 79, including the right
of Croatia under Article 79(4) to establish conditions for such cables and pipelines entering other
parts of Croatia’s territorial sea.
Dao im je pravo da proplove u skladu s pravilima koja važe u hrvatskoj EEZ. Slovenija je eksplicitno proglašena landlocked zemljom a Hrvatskoj potvrđeno pravo da proglasi EEZ. Svaki brod koji prolazi kroz junction je dužan držati se tih pravila, a ako ih prekrši Hrvatska ima pravo intervenirati čim brod izađe iz junctiona.daddy-kool wrote:Iz presude:teodolit wrote:
Nije im dao nikakva prava već je doslovno presudio da Slovenija nema nikakav dodir s međunarodnim morem i ne može ostvarivati nikakva prava osim prava da im brodovi bez zaustavljanja proplove. Te da u koridoru hrvatska ima pravo implementirati sve međunarodne propise.
Znači dio teritorijalnih voda Hrvatske je proglašen međunarodnim vodama. Slovenija slobodno polaže kablove, podmornice piče ispod površine, avioni lete neometano i sl, ali eto Slovenija nije dobila prava da eksploatiše tlo pod ovim dijelom mora ili da pravi vještačke otoke - ako je za utjehu.1127. Unlike innocent passage, the freedoms of communication in the Junction Area are not conditioned
upon any criterion of innocence and are not suspendable under any circumstances. The freedoms
of communication in the Junction Area are not subject to any duty of submarine vessels to
navigate on the surface, nor to any coastal State controls or requirements other than those
permitted under the legal regime of the EEZ established by UNCLOS.
1128. Unlike transit passage, the freedoms of communication in the Junction Area are exercisable as if
they were high seas freedoms exercisable in an exclusive economic zone. They are not subject to
any additional restrictions and conditions except as provided in this Award. They include the
freedoms of navigation and overflight and of the laying of submarine cables and pipelines, and
other internationally lawful uses of the sea related to these freedoms. The laying of submarine
cables and pipelines is subject to the conditions set out in UNCLOS Article 79, including the right
of Croatia under Article 79(4) to establish conditions for such cables and pipelines entering other
parts of Croatia’s territorial sea.
Mislim da Hrvatska nije proglasila EEZ, ali evo i ti potvrđuješ da je Hrvatska izgubila dio suvereniteta. Taj junction, tj koridor, povezuje Slovenske teritorijalne vode sa otvorenim morem. Ni u jednom trenutku nije neophodno da brodovi uđu u Hrvatske teritorijalne vode prilikom plovidbe do Slovenije. (Takođe pogledati pod prava država u EEZ.)teodolit wrote:
Dao im je pravo da proplove u skladu s pravilima koja važe u hrvatskoj EEZ. Slovenija je eksplicitno proglašena landlocked zemljom a Hrvatskoj potvrđeno pravo da proglasi EEZ. Svaki brod koji prolazi kroz junction je dužan držati se tih pravila, a ako ih prekrši Hrvatska ima pravo intervenirati čim brod izađe iz junctiona.
Nije, ima pravo, to ostaju teritorijalne vode hrvatske ali oni nesmiju kontrolisat plovila ili ometati plovni red na tom koridoru (naprimjer kroz neki most). I dalje smiju naprimjer crpiti naftu i tako te zajebancije jer je pravno njihovo more.Kejn wrote:Netačno. Zakon na tom koridoru je isti kao i zakon na međunarodno moru a to nije ni blizu ograničenja koji diktira neškodljiv prolaz,teodolit wrote:
. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. .
"The junction linking Slovenian territorial waters with international waters, which the country did not previously have, will be an area in which vessels and planes will have the same rights as at high sea"
Neće proći kroz teritorijalne vode nego kroz zaštićenu zonu u kojoj hrvatska primjenjuje sve svoje zakonedaddy-kool wrote:Mislim da Hrvatska nije proglasila EEZ, ali evo i ti potvrđuješ da je Hrvatska izgubila dio suvereniteta. Taj junction, tj koridor, povezuje Slovenske teritorijalne vode sa otvorenim morem. Ni u jednom trenutku nije neophodno da brodovi uđu u Hrvatske teritorijalne vode prilikom plovidbe do Slovenije. (Takođe pogledati pod prava država u EEZ.)teodolit wrote:
Dao im je pravo da proplove u skladu s pravilima koja važe u hrvatskoj EEZ. Slovenija je eksplicitno proglašena landlocked zemljom a Hrvatskoj potvrđeno pravo da proglasi EEZ. Svaki brod koji prolazi kroz junction je dužan držati se tih pravila, a ako ih prekrši Hrvatska ima pravo intervenirati čim brod izađe iz junctiona.
Nema pravo jer vidi šta je napisao :"Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza". Ovo možeš izvest samo u teritorijalnom vodama. Na međunarodnim vodama i po EEZ-u nemaš pravo nametati ograničenja tuđim brodovima ko što bi to mogao raditi u svojim teritorijalnim vodama.512MB wrote:Nije, ima pravo,Kejn wrote:Netačno. Zakon na tom koridoru je isti kao i zakon na međunarodno moru a to nije ni blizu ograničenja koji diktira neškodljiv prolaz,teodolit wrote:
. Prolazak kroz koridor i dalje podliježe ograničenjima neškodljivog prolaza. .
"The junction linking Slovenian territorial waters with international waters, which the country did not previously have, will be an area in which vessels and planes will have the same rights as at high sea"
Ahbab čim dobijete dozvolu iz BiH i pare iz EU što se tiče nas možete i dva mosta napraviti.Hafis wrote:https://www.klix.ba/vijesti/regija/pelj ... /170915043
Pelješki most mogla bi graditi kompanija iz Turske
Hajde, ako ništa jedna dobra vijest za brojne turkofile, kojih ruku na srce nije baš mali postotak.
Možda se na ovu novu mogućnost Bakir smiluje i odustane od protivljenja gradnji
treba napomenuti da sud nije utvrđivao dali ima pravo Slovenija na koridor ili ne, sud je morao utvrditi nekakav koridorteodolit wrote:Nije im dao nikakva prava već je doslovno presudio da Slovenija nema nikakav dodir s međunarodnim morem i ne može ostvarivati nikakva prava osim prava da im brodovi bez zaustavljanja proplove. Te da u koridoru hrvatska ima pravo implementirati sve međunarodne propise.daddy-kool wrote:Imamo situaciju:
3. Slovenija je dobila pravo na koridor prema svojim teritorijalnim vodama na način da je dio hrvatskih teritorijalnih voda bukvalno proglašen za otvoreno more i data dodatna prava Sloveniji. Po mom mišljenju ovo nema veze sa međunarodnim pravom, ali je dobar presedan da BiH traži ustupke.
.
