OBJAVLJIVANJE ČLANAKA U INDEKSIRANIM ČASOPISIMA

[francophil]

Pozdrav svima,

zanima me procedura objavljivanja strucnih clanaka u indeksiranim casopisima, pa ako je neko vec imao iskustva sa tim ...lijepo bi mi dosao savjet

[Drinski]

I mene zanima, plaća li ko honorare, u pravnim stručnim i naučnim časopisima, u BIH ili je to na unaprijed besplatnoj osnovi?

[foton]

Pozdrav svima,

zanima me procedura objavljivanja strucnih clanaka u indeksiranim casopisima, pa ako je neko vec imao iskustva sa tim ...lijepo bi mi dosao savjet

Mislim da je vec bila slicna tema. Ali evo ukratko... Casopisi obicno imaju urnek po kojem treba raditi (fontovi, tabele, slike, razmaci itd.) i to skines sa internet stranice. Neki casopisi imaju ogranicenja u vezi broja stranica pa i na to moras paziti. Pazi da pises vrlo koncizno, da koristis adekvatno referenciranje, da jasno kazes u cemu je doprinos / novina tvog clanka specificnom polju nauke... Gotov clanak posaljes na recenziju. Nakon par mjeseci dobijas odgovor da li je clanak za objavu, za objavu ali da su potrebne korekcije ili da nije vrijedan objavljivanja. Sva procedura obicno traje oko godinu dana (moze i nesto brze/sporije, zavisi od casopisa). Sto se placanja tice, najcesca su dva modela - ili ti placas (odnosno institucija za koju radis jer su naknade povisoke) objavljivanje clanka pa je citaocima besplatno preuzimanje, ili je besplatno objavljivanje, a pretplatnici imaju pravo da vide clanak.

Tesko je ovako objasniti sta sve treba... Mentor treba da ti pruzi upute oko odabira casopisa, akademskog nacina izrazavanja...

Smijem li pitati koja je strucna oblast koja te interesuje?

[crnoplavo]

mehanika fluida

[crnoplavo]

il je dinamika
uglavnom stagod o fluidima, a fluidi su sirok pojam, narod misli da nisu, mnogi ali jesu

[U_kost]

Ja probao na index.hr ali avaj

[Vaduz]

zaredaš po svim portalima i forum sajtovima koje poznaješ i postavljaš svoje autorske tekstove.

[Arii]

Objavljivanje u časpoisu može trajati uuuuu baš baš dugo, to zna biti procedura od slanja, do njihovog bilo kakvog odgovora, naročito s časopisima koji imaju veći impakt faktor. U suštini, ako imaš mentora za taj rad on te najbolje može uputiti kako sve to, al za bilo koji časopis kad pročitaš neki njihov članak i sam skontaš formu. Orginalnost i inovativnost rada, svakako je imperativ.
a možeš i na nekom kongresu svoj rad objaviti, pogotovo ako ti je to prvi rad

[tagomago]

upute autorima imaš pri svakom časopisu, kao i citatni dio, stilovi itd.
par solucija kako i gdje objaviti:

1. prijaviš se na konferenciju, pošalješ sažetak uz kotizaciju* ako bude prihvaćen, izložiš a rad dostaviš na recenziju, recenzija uspješna, rad se objavi u indeksiranom zborniku radova
2. nađeš indeksirane open access časopise, tipa, doaj.org, apliciraš na pozive koji su katkad bez troškova po autora
3. pronađeš relevantne časopise kod nas ili regiji a koji su indeksirani (probaj EBSCO i CEEOL host i područje oblasti koje te zanima)
4. časopisi koji objavljuju specijalizirani instituti, univerzitet, članice univerziteta i sl.
5. utali se s nekim ko ima iste ambicije kao koautor pa podijelite troškove
6. ako znaš nekog iz akademske zajednice, oni uvijek imaju "poznanike, prijatelje, kolege" u izdavačkoj djelatnosti, pa to iskoristi kako priliči

što se čekanja tiče, od par mjeseci do godine, ovisno od načina izlaženja časopisa, finansijskih uvjeta (štampanje, OCR-a i sl), recenzije.

*kotizacija je fakat simbolična (čak i da je do 100 eura po radu) uzmeš li u obzir koliko se plaća recenzija i participacija u nekom stručnom/naučnom indeksiranom časopisu van naših granica.

[Drinski]

Ako se ne plaćaju autorski honorari. gdje je onda finan. motiv (govorimo o tom motivu koji je ipak uvijek pokretački) autora da objavljuje članke?
Nije niti čudo što niko nište ne objavljuje.

[notsure]

Ako se ne plaćaju autorski honorari. gdje je onda finan. motiv (govorimo o tom motivu koji je ipak uvijek pokretački) autora da objavljuje članke?
Nije niti čudo što niko nište ne objavljuje.

Motiv se zove "publish or perish". Ako namjeravaš graditi akademsku karijeru, moraš imati naučno-nastavno zvanje, koje je vremenski ograničeno, tako da nakon isteka perioda na koji si izabran, ako ne ispuniš uslove (a dio uslova su i objavljeni radovi) ideš na biro, džaba ti doktorat.

Evo uslova za napredovanje u Sarajevu (slični su manje više svuda):

Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u naučnonastavna zvanja na visokoškolskoj ustanovi su:
a) asistent: odgovarajući univerzitetski stepen sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8 ili 3,5;
b) viši asistent: stepen drugog ciklusa studija (magisterij);
c) lektor: stepen drugog ciklusa studija (magisterij);
d) docent: naučni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri naučna rada objavljena u priznatim publikacijama,
pokazane nastavničke sposobnosti;
e) vanredni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta, najmanje pet naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni stručni uspjeh kao {to je projekt, patent ili originalni metod, sve nakon izbora u zvanje docenta te mentorstvo najmanje jednog kandidata za stepen drugog ciklusa
studija;
f) redovni profesor: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora, najmanje dvije objavljene
knjige, najmanje osam naučnih radova objavljenih u priznatim publikacijama, sve nakon sticanja zvanja vanrednog profesora te mentorstvo najmanje po jednog kandidata za stepen drugog i tre}eg ciklusa studija.

Kod nas su dugo ljudi napredovali na osnovu sumnjivih publikacija, pa se u zadnje vrijeme pokušava uvesti reda tako što se priznaju samo "Indeksirani" časopisi. Međutim, i tome su Balkanci dohakali, pa se pojavilo ovo:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/405799 ... ove-KOLIKO
http://www.jutarnji.hr/pobuna-protiv-kv ... a/1128442/

Doduše, nije to samo na Balkanu slučaj, ima toga i dalje:
http://en.wikipedia.org/wiki/Predatory_ ... publishing

[tagomago]

Ako se ne plaćaju autorski honorari. gdje je onda finan. motiv (govorimo o tom motivu koji je ipak uvijek pokretački) autora da objavljuje članke?
Nije niti čudo što niko nište ne objavljuje.

to možeš očekivati u popularističkim časopisima, na portalima, web magazinima, studentskim časopisima koje finansira neko/nešto i sl. tamo gdje je imperativ objavljivanje radova u indeksiranim publikacijama sa svrhom napredovanja u zvanju i/ili struci (iliti laički, "čuvanja" radnog mjesta, akademskog pogotovo), tamo autorskog honorara nema, štaviše, tamo sam izdvajaš za svako objavljivanje. jedino što možeš u tim slučajevima jeste aplicirati na grantove ministarstva (ili nekih organizacija, a opet to je škakljivo) da ti omoguće sufinansiranje disertacije/monografije/publikacije i nadati se da će te neko pogledati. kasnije, objavljenu publikaciju izdavač logično prodaje, no ti od toga finansijsku dobit nemaš. nemaš ništa u tom "materijalnom kontekstu".

[Drinski]

Ma razumijem ja to, ali nemaju svi potrebu da imaju xy broj radova da bi mogli na doktorski studij ili biti proizvedeni u više zvanje i sl. Sada bi neko treba da napise predlog napr.reformi ZKP ili uporedni prikaz norveskih propisa o razvodu brakova ili nesto o mikroekonomiji, a da zauzvrat ne dobije nista.
I znam da se istrazivanja samostalno finansira. I stoga mi nema smisla nepostojanje honorara.

A svako ko ima bilo kakvu poziciju na fakultetu, toliku dostupnost literature i slob.vrijeme i treba biti izbacen ako ne moze napisati bar dvije knjige.

No tako je kako je.

[tagomago]

Ma razumijem ja to, ali nemaju svi potrebu da imaju xy broj radova da bi mogli na doktorski studij ili biti proizvedeni u više zvanje i sl. Sada bi neko treba da napise predlog napr.reformi ZKP ili uporedni prikaz norveskih propisa o razvodu brakova ili nesto o mikroekonomiji, a da zauzvrat ne dobije nista.
I znam da se istrazivanja samostalno finansira. I stoga mi nema smisla nepostojanje honorara.

A svako ko ima bilo kakvu poziciju na fakultetu, toliku dostupnost literature i slob.vrijeme i treba biti izbacen ako ne moze napisati bar dvije knjige.

No tako je kako je.

kriv je cjelokupan obrazovni sistem kod nas koji se lomi ponajviše na asistentima, kada govorimo o fakultetskim pozicijama. srećom i te su pozicije prolaznog vijeka. a što se tiče podsticaja, slažem se da je bitan, osobito tamo gdje istraživanje iziskuje ogromne troškove. ali opet, postoje i brojni drugi elementi onog drugog vida; evo recimo, izvjesni su teoretičari open source aktivizma, primjerice, profitirali i finansijski ne od svojih publikacija i podsticaja za iste, ili prodaje, nego od njihove viralnosti, brenda, pozvanih predavanja, učešća u projektima itd. itd. što je druga strana medalje, kod nas manje zastupljena.

[dzejkej]

mehanika fluida

sta objavljujes? rezultate iz zavrsnog rada, magistarskog, neka mjerenja, simulaciju?

[Drinski]

... ali opet, postoje i brojni drugi elementi onog drugog vida; evo recimo, izvjesni su teoretičari open source aktivizma, primjerice, profitirali i finansijski ne od svojih publikacija i podsticaja za iste, ili prodaje, nego od njihove viralnosti, brenda, pozvanih predavanja, učešća u projektima itd. itd.

pa mislim da dobar dio onih koji pisu članke pucaju upravo u tom pravcu.

[iceman ze]

Uspio sam objaviti clanak tako sto sam bio ucesnik konferencije, tako da je rad i objavljen nakon toga. Sada trazim nacin da objavim novi clanak, s tim da cu ovaj put mozda pokusati i koautorski. Ne radim na fakultetu i literaturu uglavnom pribavljam kupujuci, ali je zaista tesko nekad pronaci korisnu informaciju.

Hvala svima!

[dzejkej]

Uspio sam objaviti clanak tako sto sam bio ucesnik konferencije, tako da je rad i objavljen nakon toga. Sada trazim nacin da objavim novi clanak, s tim da cu ovaj put mozda pokusati i koautorski. Ne radim na fakultetu i literaturu uglavnom pribavljam kupujuci, ali je zaista tesko nekad pronaci korisnu informaciju.

Hvala svima!

a mislis da oni koji rade na fakultetu ne kupuju literaturu
njima umjesto bajramluka poklone radove sa ScienceDirecta
ne odgovori ti sta objavljujes? nisam dzaba pitala. dobijam na mailove obavjestenja o konferencijama. do duse najveca je navala konferencija ljeto-jesen ali mozda bude sta korisno za tebe.

[Drinski]

Onaj ko radi na fakultetu, na raspolaganju ima fakultetsku biblioteku i pass za pristup stranim bazama podataka i bibliotekama.
Također, što je jako bitno ima mnogo vise slobodnog vremena nego onaj ko hoce da piše a ne radi na fakultetu. Druga je stvar što par sati rade sa studentima, a ostatak koriste za svoje privatne poslove.

[dzejkej]

Onaj ko radi na fakultet ima fakultetsku biblioteku i pass za pristup stranim bazama podataka i bibliotekama
Također, što je jako bitno ima mnogo vise slobodnog vremena nego onaj ko hoce da piše a ne radi na fakultetu. Druga je stvar što par sati rade sa studentima, a ostatak koriste za svoje privatne poslove.

njima je objavljivanje u opisu radnog mjesta ali pristup bazama podatka je urbana legenda
svi znaju da postoje ali niko jos nije vidio passworde. jos manje ih drzao u rukama

[Drinski]

njima je objavljivanje u opisu radnog mjesta ali pristup bazama podatka je urbana legenda
svi znaju da postoje ali niko jos nije vidio passworde. jos manje ih drzao u rukama

ajde?

[dzejkej]

njima je objavljivanje u opisu radnog mjesta ali pristup bazama podatka je urbana legenda
svi znaju da postoje ali niko jos nije vidio passworde. jos manje ih drzao u rukama

ajde?

mozes nekim bazama pristupiti ali na primjer ScienceDirect, gdje je ono sto ti treba za doktorata i ozbiljnog rada, ide po principu 'plati pa se klati'

[Drinski]

njima je objavljivanje u opisu radnog mjesta ali pristup bazama podatka je urbana legenda
svi znaju da postoje ali niko jos nije vidio passworde. jos manje ih drzao u rukama

ajde?

mozes nekim bazama pristupiti ali na primjer ScienceDirect, gdje je ono sto ti treba za doktorata i ozbiljnog rada, ide po principu 'plati pa se klati'

Zavisi o čemu se piše, onaj što piše o radu Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli ili pravu građenja kod nas, sve moze naci u nasim bibliotekama.

[dzejkej]

Zavisi o čemu se piše, onaj što piše o radu Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli ili pravu građenja kod nas, sve moze naci u nasim bibliotekama.

to je drugo.. dalje, valjda ne radi sve sam?! neka nadje nekog koautora/mentora/pajdu sa fakulteta i on ga moze dovesti da pogleda sta ima u biblioteci ili bazama podataka. dakle, nije problem tome pristupiti.

[Drinski]

ma naravno da nije, ako neko hoce da piše, naći će neki modus, ali ti kazem da onaj koji radi fakultetu ima vecu dostupnost tim izvorima, lakše pronalazi mentorstvo i ima mnogo vise slobodnog vremena od onoga koji radi van fakulteta, pa evo zamisli nekog ekonomistu koji je ass na Ekonom. fakultetu i nekoga koji radi u kakvoj računovodstvenoj firmi a i jedan i drugi zelu da napišu članak o nekim metodama u ekonometriji - to je "nebo i zemlja".