Mizo "mlijeko" - dobronamjerno upozorenje.

[Tensai]

Ja mislim da nijedno mlijeko u tetrapaku nije pravo,već da koriste hemikalije.Osjeti se velika razlika kad probas pravo mlijeko i kupovno to je nebo i zemlja.

[žulijan asanž]

Ja mislim da nijedno mlijeko u tetrapaku nije pravo,već da koriste hemikalije.Osjeti se velika razlika kad probas pravo mlijeko i kupovno to je nebo i zemlja.

pa normalno da se osjeti razlika kad domaće kravlje mlijeko ima po 5% i više mliječne masti. normalno da se razlikuje mlijeko od krave koja je stacionirana i tovljena i one koja hoda uokolo i bira hranu.

nisu tu nikakve hemikalije u pitanju

[@no403]

Posto mi je ovo struka da pojasnim neke nedoumice:

1) U mlijeku u tetrapaku NEMA nikakve hemije - ono svoju trajnost duguje čisto fizičkom postupku UHT STERILIZACIJE i pakovanja u sterilnim uvjetima. Laički rečeno mlijeko se kratkotrajno zagrijava na temperature bitno više od temperatura pasterizacije i te temperature uništavaju sve mikro organizme koji uzrokuju kvarenje. Takvo mlijeko nema aktivnih mikroba i MOZE trajati i znato duže nego što stoji na roku trajanja ukoliko je ambalaža kvalitetna i neoštećena ali je zakonska obaveza istaći odgovarajući rok trajanja.
Teoretski je moguće takvo mlijeko nakon isteka roka trajanja, otpakovati, ponovno sterilizirati i upakovati s novim rokom trajanja ali ne znam da li to rade. Ono sto znam da ona priča o brojevima koji označavaju broj recikliranja nema veze s tim!

2) Pokvareno mlijeko se ne može nikakvom hemijom ili bilo kakvom metodom ekonomično pretvoriti u ispravno te je i ta priča besmislica. Najjeftinije ga je jednostavno prosuti.

3) Mlijeko se standardizuje prije svega u pogledu procenta masti. Svježe kravlje mlijeko u pravilu uvijek ima više od onih 3,2% masnoca i one se svode na popularne 1,5%, 2,8%, 3,2% itd. procesom obiranja za šta se koriste centrifugalni separatori koji razdvajanje rade čisto fizičkom metodom koja se zasniva na razlici mase masti koja je lakša i ostatka koji je teži. Obiranje se u praksi ne radi do 0% već do željenog procenta jer bi imali nepotreban utrošak energije za separaciju. Standardizacija se može postići i mješanjem mlijeka s različitim procentom masti npr. pomješamo 1l već obranog mlijeka 1% masti s 1l punomasnog mlijeka s 4% masti i nakon homogenizacije imamo 2 litra 2,5% mlijeka.

4) Sastojci mlijeka imaju veoma puno primjena - obrana mast kao sto to svi znamo koristi se za proizvodnju putera, sira, veoma puno u konditorskoj industriji itd. Ono sto malo ljudi zna je da i proteini sirutke imaju svoju veoma široku upotrebu te se danas nakon proizvodnje sira, preostala sirutka koja sadrži visokovrijedne proteine sirutke (koji su još kvalitetniji od kazeina tj. proteina koji završava u siru) procesima ultrafiltracije razdvaja na whey protein koji skupo plaćaju bodybilderi (mada ima i mnoge druge namjene) i ostatak koji se kao što vidite može vratiti u mlijeko. To nije problem ali treba biti jasno naznačeno da se ne radi o 100% prirodnom mlijeku.

[PipiDugaDevetka]

Posto mi je ovo struka da pojasnim neke nedoumice:

1) U mlijeku u tetrapaku NEMA nikakve hemije - ono svoju trajnost duguje čisto fizičkom postupku UHT STERILIZACIJE i pakovanja u sterilnim uvjetima. Laički rečeno mlijeko se kratkotrajno zagrijava na temperature bitno više od temperatura pasterizacije i te temperature uništavaju sve mikro organizme koji uzrokuju kvarenje. Takvo mlijeko nema aktivnih mikroba i MOZE trajati i znato duže nego što stoji na roku trajanja ukoliko je ambalaža kvalitetna i neoštećena ali je zakonska obaveza istaći odgovarajući rok trajanja.
Teoretski je moguće takvo mlijeko nakon isteka roka trajanja, otpakovati, ponovno sterilizirati i upakovati s novim rokom trajanja ali ne znam da li to rade. Ono sto znam da ona priča o brojevima koji označavaju broj recikliranja nema veze s tim!

2) Pokvareno mlijeko se ne može nikakvom hemijom ili bilo kakvom metodom ekonomično pretvoriti u ispravno te je i ta priča besmislica. Najjeftinije ga je jednostavno prosuti.

3) Mlijeko se standardizuje prije svega u pogledu procenta masti. Svježe kravlje mlijeko u pravilu uvijek ima više od onih 3,2% masnoca i one se svode na popularne 1,5%, 2,8%, 3,2% itd. procesom obiranja za šta se koriste centrifugalni separatori koji razdvajanje rade čisto fizičkom metodom koja se zasniva na razlici mase masti koja je lakša i ostatka koji je teži. Obiranje se u praksi ne radi do 0% već do željenog procenta jer bi imali nepotreban utrošak energije za separaciju. Standardizacija se može postići i mješanjem mlijeka s različitim procentom masti npr. pomješamo 1l već obranog mlijeka 1% masti s 1l punomasnog mlijeka s 4% masti i nakon homogenizacije imamo 2 litra 2,5% mlijeka.

4) Sastojci mlijeka imaju veoma puno primjena - obrana mast kao sto to svi znamo koristi se za proizvodnju putera, sira, veoma puno u konditorskoj industriji itd. Ono sto malo ljudi zna je da i proteini sirutke imaju svoju veoma široku upotrebu te se danas nakon proizvodnje sira, preostala sirutka koja sadrži visokovrijedne proteine sirutke (koji su još kvalitetniji od kazeina tj. proteina koji završava u siru) procesima ultrafiltracije razdvaja na whey protein koji skupo plaćaju bodybilderi (mada ima i mnoge druge namjene) i ostatak koji se kao što vidite može vratiti u mlijeko. To nije problem ali treba biti jasno naznačeno da se ne radi o 100% prirodnom mlijeku.

Pošto si stručnjak za mlijeko vjerovatno ćeš znati odgovoriti na moje pitanje.

Kada i kod koje firme će se pojaviti mlijeko sa oznakom NON-BGH?

[@no403]

Razvijene zemlje a prije svega Amerikanci su masovno upotrebljavali hormone i ostale trikove (GMO) da bi povećali produkciju...nasa zaostalost je u ovom slučaju prednost u smislu da je naše mlijeko "prirodnije". Koliko znam naši uzgajivači a pogotovo oni manji uglavnom ne koriste steroide tako da si ste strane miran. Antibiotici se koriste kao i svudje kad za tim ima potrebe.
Kao što vjerovatno znaš priča o organskoj hrani nalazi plodnije tlo u bogatijim zemljama - na siromasnijim trzistima cijena je sve a organska hrana nije jeftina...

[PipiDugaDevetka]

Razvijene zemlje a prije svega Amerikanci su masovno upotrebljavali hormone i ostale trikove (GMO) da bi povećali produkciju...nasa zaostalost je u ovom slučaju prednost u smislu da je naše mlijeko "prirodnije". Koliko znam naši uzgajivači a pogotovo oni manji uglavnom ne koriste steroide tako da si ste strane miran. Antibiotici se koriste kao i svudje kad za tim ima potrebe.
Kao što vjerovatno znaš priča o organskoj hrani nalazi plodnije tlo u bogatijim zemljama - na siromasnijim trzistima cijena je sve a organska hrana nije jeftina...

Na web. stranici Državne veterinarske službe sam gledao spiskove dozvoljenih hormonskih lijekova, pa sam neke našao, ali nisam stručan, pa ne znam jesu li to ti GMO hormoni? Čak sam vidio i tv. reklame neke firme iz bh. entiteta R.S. preparata za tov životinja. Pretpostavljam da su hormonski preparati.

Hvala na utješnom odgovoru.

Imam ogroman strah, skoro paranoidan, pa kupujem preskupu dječiju hranu Aptalmil3 umjesto mlijeka. Bio sam zabezeknut kada je SBiH ministrica dozvolila uvoz slovenačkog antibioticima obogaćenog mlijeka. Uopšte ne jedem mlijeko i mliječne proizvode jer hormoni BGH ili rBGH NISU ZABRANJENI U BIH.

Što nije zabranjeno, to je dozvoljeno, je li?!

[@no403]

GMO znači genetski modificirani organizmi
Čest je slučaj u Americi da čak iako muzne krave nisu genetski modificirane krma odnosno hrana kojom se hrane potiče od genetski modificiranog organizma. Stanje u Evropi po pitanju GMO hrane je znatno bolje ali tu treba napraviti razliku izmedju EU i naše zemlje koja spada u svojevrsnu sivu zonu.
Za ishranu krava se koriste razni koncentrati, daju im se vitaminski pripravci, postoje i hormonalni lijekovi za plodnost / polno sazrijevanje ali sintetski kravlji hormon rasta (rBGH) ja ne vidim na listi državne veterinarske službe.
Druga je priča SAD i njihov FDA (Food and Drug Administration) koji u interesu krupnog kapitala dopušta mnoga sranja pa i to...

P.S. I ja imam sina od 10 mjeseci i nakon Aptamila 2 koji je trošio do 9 mjeseca već mu polagano uvodim kravlje mlijeko 2.5%. Tvoj je, ako je na Aptamilu 3 još stariji, ne brini previše - nisu djeca bas od stakla a i naše mlijeko ipak nije iz Černobila

[Felidae]

Posto mi je ovo struka da pojasnim neke nedoumice:


Teoretski je moguće takvo mlijeko nakon isteka roka trajanja, otpakovati, ponovno sterilizirati i upakovati s novim rokom trajanja ali ne znam da li to rade. Ono sto znam da ona priča o brojevima koji označavaju broj recikliranja nema veze s tim!

pricu nisam izmislila, sad sam trazila novine u kojima sam to procitala i nisam ih nasla....znaci idem opet da ih trazim....neznam kako bi ikome ovakva prica pala na pamet

[Felidae]

"informacije govore da se mlijeko s proteklim rokom salje natrag proizvođacu, koji ima zakonsko dopustenje da se ponovi proces pasterizacije na 190 stepeni, te da ga vrati na trziste. Taj proces moze se ponavljati pet puta. Proizvodjac je duzan objaviti koliko je puta ponovio ovaj proces. Tajna je napisana na dnu kartonske kutije sitnim brojevima. Recimo ako pise 1245 (nedostaje broj 3) znaci da je mlijeku tri puta protekao rok i toliko puta je bilo ponovo prekuhano......" Azra, 22.februar 2012.
ja nisam strucnjak i ovo je bilo dobronamjerno skretanje paznje da pijemo reciklirano mlijeko

[strong69]

"informacije govore da se mlijeko s proteklim rokom salje natrag proizvođacu, koji ima zakonsko dopustenje da se ponovi proces pasterizacije na 190 stepeni, te da ga vrati na trziste. Taj proces moze se ponavljati pet puta. Proizvodjac je duzan objaviti koliko je puta ponovio ovaj proces. Tajna je napisana na dnu kartonske kutije sitnim brojevima. Recimo ako pise 1245 (nedostaje broj 3) znaci da je mlijeku tri puta protekao rok i toliko puta je bilo ponovo prekuhano......" Azra, 22.februar 2012.
ja nisam strucnjak i ovo je bilo dobronamjerno skretanje paznje da pijemo reciklirano mlijeko

Cuj reciklirano mlijeko. Svasta. Da se imalo zelite educirati o tome pretpostavljam da bi vam idiotski djelovala informacija da je "PASTERIZACIJA" na 190 stepeni. Pronadite negdje sta se desava sa secerima i proteinima sadrzanim u mlijeku na toj temperaturi.

Evo procitajte do koje temperature je pasterizacija; http://bs.wikipedia.org/wiki/Pasterizacija


Takoder procitajte i ovo;
Očitovanje Hrvatske agencije za hranu donosimo u cijelosti:

„Zakonodavstvo Republike Hrvatske koje regulira područje sigurnosti hrane i hrane za životinje u potpunosti je usklađeno sa zakonodavstvom EU. U skladu s Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN, br. 87/09), mlijeko i druge vrste hrane životinjskog podrijetla kojima je istekao rok trajanja smatraju se: nusproizvodom životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Sukladno zakonskoj regulativi oni se moraju skladištiti na odgovarajućoj temperaturi, u određenom objektu za skladištenje odobrenom u skladu s Pravilnikom, ili u određenom odvojenom prostoru u objektu odobrenom u skladu s propisima o hrani.

Dakle, navedeno znači da mljekara koja je proizvela i stavila na tržište mlijeko i/ili mliječne proizvode, nakon isteka roka valjanosti, može te proizvode vratiti u isti objekt u kojem su proizvedeni i pohraniti u zasebnu prostoriju određenu za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, gdje se čuva isključivo do njihovog neškodljivog zbrinjavanja.

Nadalje, sukladno Zakonu o hrani (NN, br. 46/07), subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom, moraju osigurati da hrana ili hrana za životinje udovoljava propisima o hrani koji su od važnosti za njihovo poslovanje i moraju dokazati da je udovoljeno propisanim zahtjevima. Dakle, jednako vrijedi i za mlijeko i za mliječne proizvode.

MPRRR, MZSS i Držav­ni inspektorat nadziru provođenje propisa o hrani te potvrđuju usklađenost subjekta u poslovanju s hranom s propisima o hrani. U tu svrhu uspostavlja se sustav službenih kontrola nadzora hrane i hrane za životinje, kao i drugih odgovarajućih aktivnosti. Propisima o hrani također se utvrđuju učinkovite i primjerene mjere kako bi se osigurao preventivni učinak, te kazne za kršenje zakonskih odredbi.

Bitna promjena u novom sustavu je to što nadzor nad sustavom hrane više nije isključivo na finalnom proizvodu, već kroz cijeli sustav proizvodnje i distribucije do krajnjeg potrošača. Globalizacijom, posebice stvaranjem jedinstvenog tržišta te s ciljem postizanja konkurentnosti, bilo je potrebno osigurati način koji bi riješio problem različitih nacionalnih legislativa koje se odnose na hranu. U tom kontekstu došlo se do zaključaka da se ujednačena sigurnost hrane može osigurati samo ako se kontrola provodi u svakoj fazi njezine proizvodnje, prerade i distribucije. Naime, odgovornost za sigurnost hrane je proširena, podijeljena među više subjekata koji sudjeluju u ovom lancu, a svaki je odgovoran za svoj dio proizvodnje kako bi se u konačnici dobio siguran proizvod.

Naposljetku, bitno je naglasiti kako se u svim fazama proizvod­nje, prerade i distribucije hrane, sukladno Zakonu o hrani (46/07), mora uspostaviti sljedivost „od polja do stola“. Prema principu „jedan korak naprijed, jedan korak nazad“ subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, hranom za životinje ili životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane. Također, oni moraju biti u mogućnosti identificirati druge subjekte kojima su isporučili svoje proizvode.

S tim ciljem subjekti moraju uvesti sustave i postupke koji omogućavaju da takva informacija uvijek bude dostupna nadležnom tijelu na njegov zahtjev.

Upravo su to mehanizmi kontrole koji omogućuju da sustav sigurnosti hrane funkcionira u našoj zemlji. Razloga za strah i zabrinutost za potrošače nema, a natpisi o recikliranom mlijeku nemaju nikakvu utemeljenost.

Srdačan pozdrav,

Hrvatska agencija za hranu“

[@no403]

Ne vjeruj svemu sto ti serviraju u Azri / Dnevnom Avazu.
FYI bilo je na Provjerenom (emisija NOVE TV) prica bas o tom recikliranju i brojevima gdje je fino receno da je ta prica novinarska patka...ti brojevi znače skroz drugu stvar...Da ne govorim da se čak ni kod sterilizacije ne koriste temperature od 190 stepeni jer bi unistile mlijeko (karemelizacija itd). Pa za pasterizaciju se koristi max 75 stepeni

Uostalom evo nadjoh samo za tebe pa fino ti je sve objašnjeno
http://svartberg.org/mif/recikliranje-mlijeka/

Pravi problem su neuki novinari koji pišu svakakva sranja bez prethodne provjere...

[strong69]

Ne vjeruj svemu sto ti serviraju u Azri / Dnevnom Avazu.
FYI bilo je na Provjerenom (emisija NOVE TV) prica bas o tom recikliranju i brojevima gdje je fino receno da je ta prica novinarska patka...ti brojevi znače skroz drugu stvar...Da ne govorim da se čak ni kod sterilizacije ne koriste temperature od 190 stepeni jer bi unistile mlijeko (karemelizacija itd). Pa za pasterizaciju se koristi max 75 stepeni

Uostalom evo nadjoh samo za tebe pa fino ti je sve objašnjeno
http://svartberg.org/mif/recikliranje-mlijeka/

Pravi problem su neuki novinari koji pišu svakakva sranja bez prethodne provjere...

Nisu ni novinari problem koliko su problem citaoci. Pitam se jesu li citaoci tih "novina" u skoli ucili o pasterizaciji i o Pasteru. Pa to je osnovno i opste obrazovanje.

A brojevi na dnu Tetrapaka znace serije. U fabrici koja proizvodi Tetrapak ambalazu ima 5 traka i svaka ima oznaku od 1 do 5. Time se omogucava sljedivost u slucaju problema.

I ne kontam da nekakav "profesor" napise da je pasterizacija na 190 stepeni

[žulijan asanž]

Pitam se jesu li citaoci tih "novina" u skoli ucili o pasterizaciji i o Pasteru. Pa to je osnovno i opste obrazovanje.

ovo je zaista bazična stvar i čudi me da ljudi mogu ne poznavati ovo jer mi to otprilike dođe kao da ne znaš pitagorinu teoremu iz matematike ili nešto slično....

I ne kontam da nekakav "profesor" napise da je pasterizacija na 190 stepeni

jbg novinari moraju znati o svemu "pomalo"

[Felidae]

Pravi problem su neuki novinari koji pišu svakakva sranja bez prethodne provjere...

ovim je sve receno...mene ne morate napadati

[TDK-90]

greška

[TDK-90]

PUTAR PUTER ili MASLAC





-Izgleda kao putar
-Upakovan je kao putar ( i na naslovnici stoji BUTLER inače stoji BUTTER ali je za oko koje nema vremena previd )
-Miriši kao putar
-Na polici u friž. stoji do ostalih proizvođača putra
-Na cedulji od cijene stoji putar ( i to s ponosom istaknuto FRANCUSKI PUTAR )

Onda to mora biti PUTAR ili ???


Malo morgen




90 % biljna ulja: palmino ulje, kokosovo ulje
10 % maslac ( PUTAR) permeat ( smeće ) mlaćenica, emulgatori, vještačka boja, mliječna kultura



1l mlijeka 2,8 % mm košta 1,40 KM , a 1l kajmaka 22 % mm oko 3,70 KM pa me zanima kako i od čega dobiše ovoliku količinu mm teoretski treba 8 l - 9 l mlijeka x 1,40 KM = 11,20 KM - 12,60 KM

Znam za ove sireve Gouda, Edamer/Edamec i slični cijena od 7,50 KM - 11,- KM da su napravljeni od margarina tačnije dodaje se margarin u tu smjesu farbe vještačkih boja i aroma i mlijeka.... Ali da li je i naš kajmak svagdašnji manipuliran ?

[StupskaBitanga]

Zašto kupovati mađarsko mlijeko koje nije ni mlijeko već nekakav napitak sa vrhnjem pored ovoliko naših mljekara?
Zašto kupovati ove žnj putere kada imamo domaći PPM Tuzla i Poljorad Travnik a ako baš hoćemo vrhunski puter tu je Meggle alpski

[motorola01]

Znam za ove sireve Gouda, Edamer/Edamec i slični cijena od 7,50 KM - 11,- KM da su napravljeni od margarina tačnije dodaje se margarin u tu smjesu farbe vještačkih boja i aroma i mlijeka..

Otkud ti ovo? Koji onda "sir" sir, jer velika vecina trapist sireva se i krece u tom rasponu cijena od 8-12KM?

[TDK-90]

Zašto kupovati mađarsko mlijeko
Zašto kupovati ove žnj putere

Zašto je sve ovako u državi kakvo je ??? Tema je da se upozori na manipulacije proizvodima koje nam se poturaju

Ali evo i da odgovorim na tvoje zašto ? koje je očigledno

-Zato što su uvozni i FAKE proizvodi JEFTINJI od domaćih ....dovoljan razlog ???
-Zato što ih uvijek ima na stanju u izobilju
-Zato što su ljudski upakovani i složeni
-Zato što imaju najbolju reklamu
-Zato što imaju lijepu boju, oblik, aromu
........

Znam za ove sireve Gouda, Edamer/Edamec i slični cijena od 7,50 KM - 11,- KM da su napravljeni od margarina tačnije dodaje se margarin u tu smjesu farbe vještačkih boja i aroma i mlijeka..

Otkud ti ovo? Koji onda "sir" sir, jer velika vecina trapist sireva se i krece u tom rasponu cijena od 8-12KM?

Probaj u životu samo što jednostavnije da razmišljaš i proširit će ti se vidici najbolje da se UVIJEK ima na umu ljudska pohlepa

Pravi sir ti je npr. TRAPIST onaj što je kao kolut tvrd i težak i košta oko 40-ak KM
Za 10-ak KM ica ništa se nalik siru ne može prodavati ( izuzetak su Travnički sir...ali nije riječ o toj vrsti sira)

Imaš npr domaći "FARMA -Spreča" ili " Sarajevski MILKOS" feta sir....neko je već slikao na forumu sastav 40 % biljna masnoća

muda pod bubrege..."feta" sa 50% biljne masnoce...haman margarin :-(

Inače ove FAKE namirnice se često zovu analogne , pa ako znaš engleski ili njemački imaš puno tekstova o tome: Analog Cheese ili Analogkäse

Ako ti je pri ruci neka pašteta a ima ih dosta stoji 30 % kokošije meso ( ovdje ulazi i kožica i meso i iznutrice )
A šta je ostalih 70 % margarin,soja, škrob, so, začini i OBAVEZNO E621-natrimglutamat on služi da ti čulo okusa stavi u stanje neke anestezije tako da nismo svjesni onog momenta kada jedemo kakvoj u stvari okusa.


Evo ti čak i na našem forumu je prije 3 4 godine o ovome i pisano http://www.klix.ba/forum/sta-jedemo-sur ... 65804.html

[StupskaBitanga]

-Zato što su uvozni i FAKE proizvodi JEFTINJI od domaćih ....dovoljan razlog ???
mislim da bi normalna logika bila da 10-20 kf ili nešto slično ide u korist domaćeg
Konkretno Mizzo mlijeko je oko 1,3KM a ti za 1,35 možeš naći Milkos

-Zato što ih uvijek ima na stanju u izobilju

Gdje? u Konzumu ili Mercatoru ili sl. stranom lancu da ali u domaćem Bingu i ne baš

-Zato što su ljudski upakovani i složeni

Sve to zavisi od prodavnice i lanca mada prilikom kupovine prosječnom kupcu je to najmanje bitno i to je više indivdualna stvar

-Zato što imaju najbolju reklamu

Za Mizzo nisam vidio TV reklamu a u katalozima recimo Konzuma se pojavljuju jer Mizzo uvozi firma Džananović Zenica koja je svoje objekte iznajmila njima

-Zato što imaju lijepu boju, oblik, aromu

Opet lična stvar mada recimo ambalaža Milkos mlijeka je puno bolja nego Mizzova ili recimo Dar prirode PPM

[bingov buraz]

Ima fete po razumnoj cijeni,meni je ova vrh



pola kg kosta oko 5 kaemova.

A tog Mize se sjecam jos iz vojske,toliko je bio dobar da ga ni gladna regrutska usta nisu mogla jesti

Smece!

[zambaklija]

Nije isto mlijeko, ali je slicna tematika, pa cu iskoristiti ovu temu da upozorim cijenjene forumase.

Naime, nakon sto smo izlili svo mlijeko iz tetrapaka, samo pakovanje mi se ucinilo nekako tesko, kao da jos nesto u njemu ima. I posto mi djavo ne da mira uzmem noz i otvorim. Imao sam sta i vidjeti. Na dnu se stvorila nekakva smjesa naizgled slicna pavlaci, debela solodnih 2 cm. Ima praškast i jako ruzan ukus. Kupljena dva pakovanja, na oba ista situacija na dnu.

Mlijeko je kao sto se i vidi na slikama domaceg proizvodjaca Natura vita (kako ironican naziv).

Ne znam da li je jos neko imao slicno iskustvo sa neki mdrugim mlijekom, ali ovo nece vise uci u moju kucu.

to je razmućena varenika ono kupe neĐe pojeftino ratne zalihe varenike u prahu pa onder razmute i to je to...ako duže stoji stvara se taj talog

[motorola01]

Ima fete po razumnoj cijeni,meni je ova vrh



pola kg kosta oko 5 kaemova.

A tog Mize se sjecam jos iz vojske,toliko je bio dobar da ga ni gladna regrutska usta nisu mogla jesti

Smece!

Ovaj sir je odlican i kosta 3-4KM,ali sta vrijedi kad je i sirelin trapist dobar i kosta nekih 12KM/kg i po onom gore postu ne valja. Ko zna onda sta ima i u tom feta siru

[safran]

Vidiš - nedavno pravila kolač i, ne znam šta mi bi, kupila taj Butler - nekako mi se čudno ponašao ali nisam pogledala sastav. Levat - ako izgleda kao puter i zapakovano je kao puter -onda je puter

[strong69]

Da li citate deklaracije? Mislim da su inspekcije dobro odradile posao i da na svakom proizvodu pise tacno ono sto taj proizvod jeste i pise sastav.

Npr, Arla, danski feta sir, pise da je to "Zamjena za sir" jer sadrzi biljnu mast. Isto to pise na Milkosovom siru "Farma", "zamjena za sir" i pise u deklaraciji koliki je sadrzaj masnoce. Na Mizo mlijeku pise mlijecni napitak i pise sastav. Na sirevima od biljne masti pise da su od biljne masti. Nemojte da vam bude mrsko da procitate. Sve ove slucajeve sto ovdje navodite sam pregledao kada sam bio u kupovini jer mi je stalo da zastitim sebe i porodicu i niko me od gore navedenih slucajeva nije prevario, moje je samo da citam.

Jedine varalice mogu biti trzni centri koji MORAJU izdvojiti Mizo mlijecni napitak od pravog mlijeka i ostale proizvode od pravih.

Ima fete po razumnoj cijeni,meni je ova vrh



pola kg kosta oko 5 kaemova.

Kad smo ovo dobijali u ratu bili smo presretni Ali nije ovo feta, i ova kao i Milkosova "Farma" ima biljnu masnocu ali cini mi se 100%. A ta biljna masnoca moze biti palmino ulje, moze biti suncokretovo itd... Nije margarin