Krajisnici

Zanimljivosti, dešavanja i kulturno-politički život u Bihaću, Buzimu, Cazinu, V. Kladuši, Bos. Petrovcu, Sanskom Mostu, Bos. Krupi...

Moderator: Chloe

Post Reply
User avatar
because_of_you
Posts: 2275
Joined: 24/11/2009 21:58

#176 Re: Krajisnici

Post by because_of_you »

Za kol'ko insana je planirana ova tepsija? :D :lol:
User avatar
Hemel
Posts: 6605
Joined: 08/11/2003 00:00
Location: prije i poslije tobe ista

#177 Re: Krajisnici

Post by Hemel »

because_of_you wrote:Za kol'ko insana je planirana ova tepsija? :D :lol:
jedi dok neko ne naidje...
nemeremo brete cekati kace ko doci... :-) :D
User avatar
because_of_you
Posts: 2275
Joined: 24/11/2009 21:58

#178 Re: Krajisnici

Post by because_of_you »

Fala ti, brete, đe čuo i ne čuo :-D

Fino's ti ovo ispek'o! :D
User avatar
Krajišnik
Posts: 13
Joined: 03/06/2012 18:46

#179 Re: Krajisnici

Post by Krajišnik »

Krajina je svaki geopolitički prostor prostor omeđen susjedima, a Krajišnik se u usmenoj narodnoj tradiciji tumači kao stanovnik Krajine, serhatlija koji čuva svoj identitet i egzistenciju. Branili su se stoljećima i od uskoka i hajduka i mletačkih ćesara i francuskih kraljeva i austrougarskih careva koji su se dovijali kako da stabilizuju svoje režime na ovom trusnom tlu. Takav način života je stvorio ljude sa specifičnim pogledom na svijet, etikom i načinom življenja.

Bosanska krajina nije, kako neki smatraju, prostor na kom "izumire glas mujezina" i koji razdvaja svjetove, nego mjesto gdje žive autohtoni Bošnjaci i spajaju se sa drugim i drugačijim čuvajući svoje specifičnosti. Rušili su je i palili ali nisu uspjeli prekinuti vjerske, emotivne, etičke, nacionalne i duhovne niti sa maticom svoga naroda. Ona je kolijevka junaka i ratnika, narodne epike i usmenog stvaralaštva, mjesto gdje se dodiruju Istok i Zapad, islam i Evropa. Različiti pogledi i mentaliteti.

Bosanska krajina je prostor između Une, Korane i Gline sa specifičnostima društveno-ekonomskom razvoju, natalitetu, historiji, kulturi i običajima sedimentiran stoljećima na postulatima objavljenih religija. Narodi su gradili moralni odnos unutar zajednice, a duhovno biće u kontaktu sa drugim i drugačijim i njegovali vjeru i tradiciju kao moćno oružje u odbrani svoga opstanka, identiteta i prostora na kom se stoljećima sukobljavaju interesi svjetskih sila. Uprkos tome što su ga u svakom stoljeću gasili tinjao je u njima islamski duh i filozofija zasnovana na trpljenju i inatu da bi u vrijeme posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu bljesnuo herojstvom nezapamćenim u historiji jednog naroda. Potomci Hrnjica, Hasanage Pećkog, Tale od Orašca, Murata Šuvalića, reis-ull-uleme Čauševića i drugih junaka mača i pera ponovo su udarili na goli nož da sačuvaju svoje domove. Izbačeni iz životne inercije, razmahnuli su se neviđenim vitalizmom koji pred sobom sve ruši i uništava. Na starim ratnim poprištima pisali su svojom krvlju nove stranice krajiške historije. Tekbiri su se oglasili Krajinom, a na krajiškim ruševinama ponovo se čuo ezan. Pokazali su Krajišnici da u Krajini nije izumro glas mujezina!

Uz sve to, Bosanska krajina je mjesto tolerancije gdje se stoljećima dodiruju Istok i Zapad, vjetrometina na kojoj su živjeli muslimani, pravoslavci i katolici, kapija kroz koju se lakše i brže ide u Evropu. U njoj stoljećima žive jedni pored drugih Bošnjaci, Hrvati i Srbi pokazujući da je moguća trajuća bliskost munara i tornjeva, mujezinova zova i crkvenog zvona i na toj relaciji su razvijali simbiozu koju je nametao suživot. Živjelo se životom trpljenja, život je bio usmjeren prema transcendentalnoj jednosti, ali se ipak u nekim vremenskim intervalima nije mogao izbjeći sudar razli-čitih svjetova što je kroz historiju uzrokovalo potrese i krvoprolića. Ovaj prostor najbolje je naslikao narodni pjevač stihovima:

"Ovakva je krvava Krajina
s krvi ručak, a s krvi večera,
svak krvave žvače zalogaje
nikad b'jela danka za odmorka".

I još jedan kuriozitet: Krajišnici, imaju bogato duhovno naslijeđe koje im je pomagalo da se uzvise nad sitnim i sebičnim interesima ostalih naroda na ovom prostoru sa kojima su pokušavali njegovati suživot i toleranciju. Međutim, taj suživot je uvijek bio na vagi, jer ga drugi nisu htjeli. Stoljećima su na ovim prostorima Srbi dizali bune, a u bunama su uvijek isticali svoje zahtjeve za ujedinjenje sa Srbijom. I što je zanimljivije sa današnjeg aspekta: historičari su pronašli podatke da je sve te bune i krvoprolića i u balkanskim ratovima i u Prvom i drugom svjetskom ratu i u ovoj posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu uvijek podsticala i pomagala vlast iz Srbije.

**********************

Sudbina Bosanske krajine se kroz sva stoljeća uvijek prelamala na Bosanskoj Krupi. Stari Krupljani pamte šta se sve činilo da se izbrišu naši intelektualni korijeni sa karte postojanja kako svijet, pa ni Krupljani ne bi bili svjesni veličine i značaja svojih predaka. Podmetali su nam Nikolice i Nikoletine, Jovice i Jovandeke kao autohtone Krajišnika u namjeri da prekinu idejne, emotivne, etičke i kulturne veze Bošnjaka i njihove tradicije.

Povijest Krupe su pravili kako je njima odgovarala, a pisali su je nepismeni ljudi po direktivama iz velikih nacionalističkih centara. Tako ćete naći podatke o Krupi iz pera minornog pisca Milana Karanovića, priučenog učitelja Rajka Drljače, samozvanog historičara Milana Ćurguza, neškolovanog novinara Pere Drljače, nametnutog autoriteta sa učiteljskim kursom znanja Čede Vignjevića, vječitog partijskog kadra Paje Stojisavljevića, nezaobilaznog kulturnjaka bez znanja o kulturi Žiže Stojakovića, ženskog kadra koji je imao tačne upute i zadatke Dragice Šipke, brkatog Nidže Štrpca, novinara "Oslobođenja Ilije Mandića koji je strašio krupske Srbe zelenim beretkama. Uz njihovu pomoć, a Boga mi, i nekih Krupljana Bošnjaka koji su služili kao pokriće činili su zlodjela bosanskokrupskoj književnosti i kulturi. Takve komisije, tijela i pojedinci su mijenjali historiju Bosanske Krupe, topografske nazive, brisali ono što im nije odgovaralo, a afirmisali što im odgovara. Pisali su ono što su im govorili razni Kličkovići, Vještice, Bubulji, Šipke, Medići, Vignjevići, Obradovići, Zmijanjci, Ivaniševići, Glišići i drugi koji su nam, poslije svojih đedova u Podgrmeču što su isto to radili našim precima, decenijama kovali zavjeru i čekali svoj trenutak, a da mi to nismo znali. A eto, dočekali da se nađu na listama ratnih zločinaca i putnika za Hag.

Falsifikovali su prošlost da bi dokazali svoju autohtonost na tlu Bosanske Krupe.

Uzalud. Istina se ne može falsifikovati!

**********************

Stare knjige kažu da se jedan dio današnje Vranjske zvao Badnjevića Vranjska, a drugi Beširevića Vranjska. Da se današnja Jasenica zvala Hasanbegova Jasenica, a Velika Jasenica se zvala Hadžibegova Jasenica. Današnji Srednji Dubovik se zvao Malićbegov Dubovik, Mali Dubovik Alajbegov Dubovik, a Donji Dubovik - Alibegov Dubovik, po čuvenom ratniku Ali-begu Krupiću. Današnja Donja Suvaja se zvala Hašimbegova Suhaja, a Gornja Suvaja - Mahmutbegova Suhaja. U svim tim mjestima krupski begovi su imali svoje ljetnikovce, kule i čardake.

Dalje historija govori da su Srbi počeli naseljavati sela oko Krupe dolaskom Austrougarske 1878. Dolazili su iz Like na prostore Podgrmeča i kao kmetovi obrađivali zemlju krupskih begova. Vremenom otkupljuju te posjede, jer se bogati Krupljani počinju iseljavati u Tursku o čemu je na dramatičan način u Novom Beharu iz 1928. godine pisao krupski pisac Murat Šuvalić u tekstu pod nazivom

Selenje bosanskohercegovačkih muslimana u Tursku i podnaslovom: Apel iz Bosanske Krupe.
U tom tekstu ima razmišljanja koja su aktuelna i danas:

"Oni koji su prezentovali muslimane u našim krajevima gledali su samo da zaštite vlastite interese. Sela se ovdje ispraznjuju od muslimana kao da zadnji dan dolazi. Odlazili su masovno i prodavali imanja i do 70 % jeftinije nego je njihova vrijednost. Ta imanja su kupovali pravoslavni seljaci iz Bosanskog Petrovca i Like. A Turci, kao vješti orijentalci, koristili su naše iseljenike u vlastite svrhe: da čuvaju zabalkanske granice i li da isušuju nezdrave i puste ritove Bitinije. Niko se nije sjetio da im pomogne u njihovoj nevolji".

Pokušavali su da nam orvelovskim metodama izbrišu pamćenje, a u tome su djelimično i uspjeli. Pitajte Krupljane danas, pa ćete vidjeti da malo znaju o velikanima iz svoje historije među kojima se izdvajaju:



Džemaludin ef. Čaušević (1870 – 1938) iz Arapuše najblistavijem umu Evrope s početka 20. stoljeća kog su zbog njegovih vazova zvali "bosanski Ciceron".

Murat Šuvalić (1897 – 1936) za kog kaže Alija Nametak da je bio "najvoljeniji i najčitaniji" pisac s početka prošlog stoljeća, čije su priče i pjesme sa nestrpljenjem čekali čitaoci El Hidaje, Osvita, Islamskog glasa, Savremenika, Behara i Novog behara. Ne znaju Krupljani ni danas mnogo o njemu jer je skoro jedno stoljeće bio izbrisan sa karte postojanja. A bio je izbrisan zbog toga što je ismijavao vlast tadašnje Vrbaske banovine i bana koji je po zanimanju bio mesar, doveden iz Beograda "da uvede red u Bosansku krajinu". Priča se da mu je ban nudio sahan dukata da ne objavi priču "Moj junac" što je Šuvalić odbio mada je bio vrlo siromašan. Članovi najbliže Šuvalićeve familije iz Bosanske Krupe i danas će vam pričati kako su bili proganjani zato što su bili u rodu sa ovim velikim piscem. Pisao je o srpskim bunama na Grmeču, hajducima i uskocima koji su imali podršku od aktuelne vlasti i po krupskim selima palili i pljačkali muslimanske kuće i džamije. U pričama je navodio ljude, imena, datume i događaje. Tako je u priči "Na Jagodnjaku" opisao četnikovanje Goluba Babića koji je opljačkao i popalio Arapušu i Jasenicu, pa dalje kaže: "Tu, u Risovcu zateče dva mladića, dva rođena brata Čatakovića, iz Čatakovića kod Cazina. Zarobi ih i nabi žive na kolje." (Na jagodnjaku, str. 52.). Dalje se priča razvija u tako jezivom doku da ga normalan ljudski um ne može ni zamisliti. A Krupljani su, nakon toga, čitavo stoljeće živjeli sa Babićima kao prvim susjedima, a nisu znali ništa ni o Muratu Šuvaliću ni o svojim komšijama.

Ne znaju Krupljani ništa ni o Krupljaninu

Muratu Hajroviću (1873-1918) najprefinjenijem piscu bajki svoga doba, velikom misliocu, prevodiocu i sakupljaču narodnih umotvorima na ovom prostoru. Priče mu označavaju afirmaciju bošnjačke etike i kulture (Sabur) u kojoj slika patnju i stradanje, ali i potrebu strpljenja i opreza (sabura) što dovodi do iskupljenja i praštanja.

U njima nade i težnje pretvara u iluziju stvarnosti, a čitaoce navodi da samo iz priča izvlače zaključke u kojima je naglašena etička dimenzija:

"Bio nekakav čovjek koji se i dan i noć trudio, dok nije stekao hadžijski trošak, pa naumi hadž učiniti. Ali, pošto je bio jedinjak u svoje matere, ona ga odvraćaše od hadža, govoreći:

- Moj sinko, ti si u mene jedinjak, nemoj ići na Ćabu, jer ja ne mogu sama ostati!

- On ne htjede odustati od svoje nakane, već se spremi i pođe. Idući tako jedan dan, prispije u prvi grad i padne u jedan han. Te večeri ode na jaciju u džamiju, pa pošto klanja jaciju, ostane sam u džamiji da još klanja.

- Ali, ne lezi vraže! U blizini džamije neki hrsuz udari na jednu kuću da je oplijeni, na što ga komšije opaze, te ga okupe.

- Hrsuz bježi, a oni za njim. Hrsuz okrene džamiji, a oni za njim. A kad biše kod džamije, nesta hrsuza, ko da je u zemlju propao. Pretražujući oko džamije, da se nije gdjegod sakrio, pope se jedan od njih, i proviri na prozor, pa opazivši ovog hadžiju u džamiji, pomisli da je to onaj hrsuz, što im se sakrio, i poviče društvu:

- Hajte ovamo, eno njega u džamiji - bajagi klanja!

Oni se iskupe, otvore džamiju i poviču:

- Ha, lopove jedan, sad si se razmahao klanjati, a malo prije si htio pokrasti našega komšiju!

- On se iznenadi da nije mogao ni jedne progovoriti. Oni ga napokon svežu, i kad je da osvanuo, dovedu ga na sud.

- Pošto su u toj stvari bili gotovi svjedoci, sud je osudio, da mu se odsiječe ruka, a onda da se provede kroz čaršiju i da se poviče:

Ovako će biti svakome ko se god usudi krasti!

Ne, vi nemojte vikati, dočeka on. Vi vičite: ovako će biti svakome ko se usudi ne poslušati svoje matere! Kad ga zapitaše zašto, on im kaže da je pošao na hadž bez materine dozvole, te ga je za to ta nesreća stigla, a da on nije nikada ni bio hrsuz.

Kad oni razumješe, pustiše ga, a on se odmah vrati kući."

Branko Ćopić (1915. Hašani kod Bosanske Krupe - 1984. Beograd), pripada tradiciji i kulturi Bosanske Krupe i Podgrmeča. Jednom dijelom stvaralaštva je zaslužio da uđe u književnu i kulturnu mapu ovoga grada. Ima trideset objavljenih knjiga. Sa ovog prostora je tihi i nenametljivi

Đorđe Vlajić 1920. Pučenik, Bosanska Krupa - 1995. Beograd). Pisac deset knjiga romana i pripovijedaka.

Ni za Safeta Krupića (1911. Bosanska krupa, 1942. Jasenovac) ne znaju mnogi Krupljani. Vrhunskog filozofa i intelektualca koji je stradao u mračnim logorima Jasenovca.

Što je tragičnije, ne znaju ni današnje pisce, umjetnike i intelektualce među kojima bih izdvojio one koji su napisali zanimljiva djela koja bi, da je bilo razumijevanja mogla obilježiti jedno vrijeme i jedno podneblje: među njima se izdvajaju:

Sadik Šehić (1936. Bosanska Krupa - živi u Gradačcu) pisac dvadesetak knjiga, monografija i publicističkih radova.

Husnija Krupić (1942. Bosanska otoka – živi u Zenici). Dječiji pisac, tri objavljene knjige

Zahida Ćirić - Mušeljić (1944. Bihać - živi u Bosanskoj Krupi) koja je obilježila jedno vrijeme zbirkom pjesama "Bosna kao majka". Vrijeme kad smo se mnogi od nas krili po podrumima ili u inostranstvu.

Enes Kišević (1947. Bosanska Krupa - živi u Zagrebu). Ima dvadeset i četiri objavljene knjige.

Enes Bešić (1968. Bosanska Krupa) i danas živi o Bosanskoj Krupi.

Faruk Šehić (1970. Bosanska Krupa – živi u Sarajevu), jedan od najznačajnijih savremenih pisaca u Bosni i Hercegovine

Husein Osmanagić (1972. Bosanska Krupa), zbirka pjesama za djecu

Izašao bih iz konteksta svoje teme, a mogao bih nabrojati veliki broj generala, brigadira, vrsnih političara iz Bosanske Krupe, doktora nauka, kulturnih i javnih radnika koji su djelovali u posljednja dva stoljeća, ili djeluju i danas.

**********************


Džemaludin
ef. Čaušević

Krajina je imala velike alime i muallime koji su ostavili dubok trag u svom vremenu. Među njima je i Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević, jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca u I pol. 20. stoljeća.

Rođen u Arapuši kod Bosanske Krupe. Otac mu je bio učeni Ali-efendija omiljen među krajišnicima koji su ga zvali Ali-hodža. Ali-hodža je sinu bio i prvi učitelj. Nakon završenog mekteba i osnovne škole upisao se u čuvenu Bihaćku medresu. U 17. godini - odlazi u Carigrad na školovanje do završetka Mektebi hukuka (Pravni fakultet). U Carigradu je poznate muallime iznenadio bistrinom i slobodoumnošću. U vrijeme ramazana putovao po raznim mjestima Anadolije i Makedonije, bio veoma cijenjen, a njegove vazove su poredili sa Ciceronovim besjedama. To mu je omogućilo da upozna život tamošnjih muslimana i njihove nevolje. Povratkom u Bosnu je boravio držao predavanja u Begovoj džamiji. Aktuelnošću tema i specifičnim načinom izlaganja osvojio je Sarajlije. Govorio je jednako i o ovom i budućem svijetu, predlagao reforme, nudio muslimanima vizije o boljem vjerskom i svjetovnom životu. Uočio je loše prilike u kojima su živjeli muslimani u našim krajevima, pa je kao pravi sin svoga naroda – odlučio da se po završetku školovanja vrati u Bosnu.

Povratkom u Sarajevo imenovan je za nastavnika arapskog jezika na sarajevskoj gimnaziji. 1905. je postavljen za člana uleme Medžlisa, tijela koje je do tada životarilo, odvojeno od naroda. Radi na podizanju njegovog ugleda i uloge u muslimanskom svijetu. Putuje i proučava vjerski i svjetovni život muslimana u Bosni i Hercegovini. Zabrinjavala ga je neukost i konzervativizam, učmalost i uskogrudnost, te druge mane koje se mogu liječiti prosvjećivanjem, knjigom i školom. Shvatio je da nema napretka bez reforme i unapređenja vjerske nastave, pa pokreće inicijative na vjerskom i vjersko-prosvjetnom planu. Posebnu pažnju poklanja reformama programa u mektebima i medresama koje su bile potpuno prevaziđene. Da bi se to postiglo trebalo je imati udžbenike koji bi zamijenili one na turskom i arapskom jeziku. Bio je to početak reformatorskog i programskog djelovanja Mehmeda Džemaludina ef. Čauševića na kome će ostati do kraja života.

Mada je u radu nailazio na probleme, osobito kod konzervativne uleme koji su bili protiv reformi, Čauševićev rad i ideje su naišle na velik odjek u narodu. 1910. godine je postavljen za profesora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu. Oduševio je studente kvalitetnim predavanjima, inovacijama i slobodoumljem kojim je naučno prezentirao islamsku misao. Osavremenio program novim lektirama, osobito knjigama iz arapskog jezika koje je prevodio na bosanski. Dolaskom Osmana Nuri Hadžića za direktora ove škole, koji nije bio iz ilmijskog kruga, Čaušević, mada su bili lični prijatelji, demonstrativno napušta školu i dvije godine je bez posla.

1913. nakon ostavke reis-ull-uleme hafiza Sulejmana ef. Šarca, Hodžinska kurija kao kandidata predlaže Džemaludina ef. Čauševića, što nije bilo po volji Zemaljske vlade i nekih muslimanskih političara. Međutim, kad je i drugi put Čaušević jednoglasno predložen, zemaljska vlada konačno prihvata prijedlog i carskim rješenjem ga 1913. imenuje za reis-ull-ulemu Bosne i Hercegovine. Ustoličenje je izvršeno 26. marta 1914. u Carevoj džamiji u Sarajevu kada mu je uručena menšura i veliko odlikovanje halife iz Carigrada, koje se dodjeljuje samo izuzetnim alimima toga vremena.

To je bilo vrijeme I svjetskog rata, teško za muslimane i složeno za reis-ill-uleme. Trebalo se brinuti i za sirotinju koju svaki rat donosi, a istovremeno raditi i na vjersko-prosvjetnom uzdizanju muslimana u BiH. Formiranjem kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, odnosno, kraljevine Jugoslavije, nastalo je vrijeme revanšizma, nacionalne netolerancije i mržnje, vrijeme otvorenog progona i genocida muslimana. Dosljedan svojim principima, Čaušević se svim sredstvima i bez ikakvih kompromisa borio za ravnopravnost islama sa drugim vjerama, jednakost muslimana sa pripadnicima drugih konfesija u državi i za vjersku autonomiju. Zbog toga je dolazio u sukobe sa jugoslavenskom vladom, konzervativnom ulemom i brojnim protivnicima islama koji su tražili način da ga smijene. Uprkos pritiscima, on je istupao dostojanstveno, hrabro i argumentirano, uvijek čvrsto stojeći na braniku islamske zajednice. Takvim stavom uzdigao je položaj reisuleme kao vrhovnog poglavara muslimana u očima naroda i položaj muslimana u očima tadašnje vlasti. Na položaju reisuleme Čaušević je bio do 1930. godine, kada je, dosljedan sebi i svom pozivu, na vlastiti zahtjev napustio tu dužnost i povukao se u mirovinu. Živio je povučeno, bio rado viđen na svakom mjestu, poštovan i cijenjen. Njegov ugled i autoritet ostavkom je još više porastao. Umro je u Sarajevu1938. godine, a pokopan u haremu begove džamije.

Pisac i prevodilac Kur'ana, Čaušević se, osim vjerskog i političkog, bavio i kulturnim, književnim, publicističkim i prosvjetnim radom. Još kao student u Carigradu sarađivao je u tadašnjim listovima, a dolaskom u Bosnu nastavio sa tom saradnjom. Izdavao je i uređivao Tarik, uredio sedmo godište Behara, pisao članke, rasprave, crtice i zapise, ukazivao na probleme i tragao za putevima njihovog rješavanja. Bio je rječit i oštar govornik i stajao u zaštitu obespravljenih i osiromašenih muslimana. U toku I svjetskog rata je pisao o problemima vojnika muslimana koji su u austrougarskoj vojsci bili izlagani nepravdama i šikaniranju. Tako je jednom prilikom sa ćursa u begovoj džamiji, pred mnoštvom svijeta, upitao austrijske časnike:

- Hoćemo li se sada moliti onom Bogu što ga vi bosanskim vojnicima psujete?

Pisao je o potrebi promjena, bio za nošenje šešira i otkrivanje muslimanki, pa je došao u sukob sa konzervativnim elementima. Najznačajnija su mu djela: Vazovi i nasihati; I i II ilmihal, Tedžvid, Tarihi islam, Dedini menakibi (doživljaji) - zbirka poučnih priča za djecu). Kur'an Časni je preveo sa hafizom Mehmedom ef. Pandžom 1937.

Kur'an je počeo prevoditi 1930., a na prijevodu je radio sedam godina. Prijevod je objavljen 1937. pod naslovom "Kor'an Časni – prijevod i tumač.

Uprkos kritikama Čauševićevog prijevoda koje su dolazile uglavnom od članova Glavnog odbora El Hidaje, prijevod je cijenjen zbog širine, tolerancije i liberalnih Čauševićevih pogleda. Iz njega su vršeni izbori Kur'anskih ajeta, a mnogi istaknuti islamski učenjaci oslonili su na njega svoja učenja.


Dr. Rizo Džafić, profesor na Pedagoškom fakultetu u Bihaću
User avatar
Arteta
Posts: 6740
Joined: 24/09/2011 11:59
Location: Tamni Vilajet

#180 Re:

Post by Arteta »

horns&drums wrote:
p.s. vise bih volio, kad je to vec neizbjezno bilo, da su oni naselili Sarajevo nego sandze
Neka ih u Krajini,zar cemo pustiti te lijepe dijelove nase zemlje da budu prazni?
User avatar
Zlatni_bi
Posts: 6
Joined: 03/07/2012 01:49

#181 Re: Krajisnici

Post by Zlatni_bi »

Najbolji prijatelji i najgori neprijatelji, pa vi ostali birajte kako cete s nama :D
User avatar
zambaklija
Posts: 2734
Joined: 27/03/2008 14:56
Location: budžak

#182 Re: Krajisnici

Post by zambaklija »

svakog gosta čuvamo ko malo vode na dlanu ,svakog smatramo jaranom al' brete ako neuzvratiš dobrotom nama sikira u vogla :D :D
User avatar
Zlatni_bi
Posts: 6
Joined: 03/07/2012 01:49

#183 Re: Krajisnici

Post by Zlatni_bi »

zambaklija wrote:svakog gosta čuvamo ko malo vode na dlanu ,svakog smatramo jaranom al' brete ako neuzvratiš dobrotom nama sikira u vogla :D :D
Svakom prema zasluzi :D
BlackRiver
Posts: 418
Joined: 11/07/2012 10:36

#184 Re: Krajisnici

Post by BlackRiver »

Krajišnici uvijek prepoznati u ostalim dijelovima Bosne. Sjecam se situacije prije nekoliko godina u Zenici, pred utakmicu ko' lud lutam oko stadiona trazim ulaznicu viška. Nailazim na nekog lokalnog dilera i pitam ga ima li išta za istok..Njegova reakcija: "A Krajišnik, ha? Imaš li nož?" :lol:

Primjetio sam da postoji mnogo podjela unutar same Krajine. Iz nekog ličnog iskustva, Krupljani slabo podnose Cazin. Postoji mnogo ljubomore zbog uspjeha Bihaća i Cazina. Bihac univerzitetski grad, Cazin dozivio jednu vrstu ekonomskog procvata poslije rata. Bosanska Krupa poslije rata bila sravljena sa zemljom i realno zaostaje puno za ostalim gradovima.

Ako već spominjemo poznate Krajišnike, imao sam čast kao dječak 1993. godine u Bužimu upoznati rahmetli Izeta Nanića. Te godine sam se iz Zagreba, preko Kladuše vratio u Bosnu. Živo se sjećam scene, na liniji razdvajanja između Bužima i Kladuše, parkiran autobus pun vojnika (Bužimljana) i iz njega izlazi Nanić i dolazi pravo pred mene i pita me: "Jel te ko' dirao?" Pored toga u sjećanju mi ostali ćevapi koji mi je upravo Nanić naručio u nekom hotelu u Bužimu:)
User avatar
zambaklija
Posts: 2734
Joined: 27/03/2008 14:56
Location: budžak

#185 Re: Krajisnici

Post by zambaklija »

BlackRiver wrote:
Primjetio sam da postoji mnogo podjela unutar same Krajine. Iz nekog ličnog iskustva, Krupljani slabo podnose Cazin. Postoji mnogo ljubomore zbog uspjeha Bihaća i Cazina. Bihac univerzitetski grad, Cazin dozivio jednu vrstu ekonomskog procvata poslije rata. Bosanska Krupa poslije rata bila sravljena sa zemljom i realno zaostaje puno za ostalim gradovima.
ja bi prije rek'o da ta nepodnošljivost proizlazi iz vremena mudžaherluka/izbjeglištva :sad:
BlackRiver
Posts: 418
Joined: 11/07/2012 10:36

#186 Re: Krajisnici

Post by BlackRiver »

zambaklija wrote: ja bi prije rek'o da ta nepodnošljivost proizlazi iz vremena mudžaherluka/izbjeglištva :sad:
Ima i toga. U većini slučajeva izbjeglice su bile lijepo prihvaćene, ali nažalost bilo je i onih drugih situacija. Ustaljeno mišljenje u gradovima koji su dali veliki broj izbjeglica je to da su gradovi koji su primali izbjeglice, danas razvijeni baš zbog njih, tj. jedne vrste finansijskog iskorištavanja za vrijeme rata.
User avatar
Sofija89
Posts: 353
Joined: 22/06/2010 14:15

#187 Re: Krajisnici

Post by Sofija89 »

Diskoteka "Together" u Bihaću najavljuje koncert godine. Kao gošća ove diskoteke, biti će jedna od najpoznatijih estradnih zvijezda na balkanu, a to je Dragana Mirković.
-KONCERT D.M. U BIHACU DVA DANA NAKON GODISNJICE SREBRENICE -
,,Ovaj događaj je posebno dogovoren za naše fanove koji su uz nas od otvora diskoteke i zato vjerujemo da smo opet dogovorili nekog koga će doći poslusati… Ovaj koncert zasluzuje naziv KONCERT GODINE jer je ta pjevačica kod nas tražena od otvora a i sama je sa svojim hitovima pokazala da je jedna od najboljih na balkanu i zato u PETAK 13.JUL samo za vas gostuje * ČETNIČKA DIVA-DRAGANA MIRKOVIC * - kaže se na službenoj web stranici ove diskoteke.

Dakle, ne zaboravite u petak 13. juli 2012. godine u 20 sati. Svoje ulaznice i mjesto besplatno rezervišite na broj telefona

Dan poslije, 14. jula 2012. godine, Dragana Mirković gostuje u Velikoj Kladuši u sportskom centru MIDŽ HIT, dok 16. jula nastavlja svoju turneju po Bosanskoj krajini, i gostuje u Sanskom Mostu u diskoteci CAMEL.,,

Pitam se samo kako to mogu dozvoliti i ko uopce ide slusati to smece Image --znaci dva dana poslije godisnjice genocida cetnikusa dolazi pjevati,ja nemam rjeci,ma ne bi nikako trebala dolaziti ali ljudi pa dva dana poslije ovoga :( :( a svi znamo sta je izjavljivala tokom rata i gdje je sve pjevala
User avatar
zambaklija
Posts: 2734
Joined: 27/03/2008 14:56
Location: budžak

#188 Re: Krajisnici

Post by zambaklija »

Sofija89 wrote:Diskoteka "Together" u Bihaću najavljuje koncert godine. Kao gošća ove diskoteke, biti će jedna od najpoznatijih estradnih zvijezda na balkanu, a to je Dragana Mirković.
-KONCERT D.M. U BIHACU DVA DANA NAKON GODISNJICE SREBRENICE -
,,Ovaj događaj je posebno dogovoren za naše fanove koji su uz nas od otvora diskoteke i zato vjerujemo da smo opet dogovorili nekog koga će doći poslusati… Ovaj koncert zasluzuje naziv KONCERT GODINE jer je ta pjevačica kod nas tražena od otvora a i sama je sa svojim hitovima pokazala da je jedna od najboljih na balkanu i zato u PETAK 13.JUL samo za vas gostuje * ČETNIČKA DIVA-DRAGANA MIRKOVIC * - kaže se na službenoj web stranici ove diskoteke.

Dakle, ne zaboravite u petak 13. juli 2012. godine u 20 sati. Svoje ulaznice i mjesto besplatno rezervišite na broj telefona

Dan poslije, 14. jula 2012. godine, Dragana Mirković gostuje u Velikoj Kladuši u sportskom centru MIDŽ HIT, dok 16. jula nastavlja svoju turneju po Bosanskoj krajini, i gostuje u Sanskom Mostu u diskoteci CAMEL.,,

Pitam se samo kako to mogu dozvoliti i ko uopce ide slusati to smece Image --znaci dva dana poslije godisnjice genocida cetnikusa dolazi pjevati,ja nemam rjeci,ma ne bi nikako trebala dolaziti ali ljudi pa dva dana poslije ovoga :( :( a svi znamo sta je izjavljivala tokom rata i gdje je sve pjevala
haj bolan taki smo ti mi :-) nije to ništa,onomad u ratu dobJo vhs kasetu o dešavanjima i prikazuje ranjenike a no iz radJona piči sesa i ova diva..... :skoljka: :run:
zlata
Posts: 2679
Joined: 06/09/2002 00:00

#189 Re: Krajisnici

Post by zlata »

Sofija89 wrote:Diskoteka "Together" u Bihaću najavljuje koncert godine. Kao gošća ove diskoteke, biti će jedna od najpoznatijih estradnih zvijezda na balkanu, a to je Dragana Mirković.
-KONCERT D.M. U BIHACU DVA DANA NAKON GODISNJICE SREBRENICE -
,,Ovaj događaj je posebno dogovoren za naše fanove koji su uz nas od otvora diskoteke i zato vjerujemo da smo opet dogovorili nekog koga će doći poslusati… Ovaj koncert zasluzuje naziv KONCERT GODINE jer je ta pjevačica kod nas tražena od otvora a i sama je sa svojim hitovima pokazala da je jedna od najboljih na balkanu i zato u PETAK 13.JUL samo za vas gostuje * ČETNIČKA DIVA-DRAGANA MIRKOVIC * - kaže se na službenoj web stranici ove diskoteke.

Dakle, ne zaboravite u petak 13. juli 2012. godine u 20 sati. Svoje ulaznice i mjesto besplatno rezervišite na broj telefona

Dan poslije, 14. jula 2012. godine, Dragana Mirković gostuje u Velikoj Kladuši u sportskom centru MIDŽ HIT, dok 16. jula nastavlja svoju turneju po Bosanskoj krajini, i gostuje u Sanskom Mostu u diskoteci CAMEL.,,

Pitam se samo kako to mogu dozvoliti i ko uopce ide slusati to smece Image --znaci dva dana poslije godisnjice genocida cetnikusa dolazi pjevati,ja nemam rjeci,ma ne bi nikako trebala dolaziti ali ljudi pa dva dana poslije ovoga :( :( a svi znamo sta je izjavljivala tokom rata i gdje je sve pjevala
Pa nju dovode vec godinama. http://www.youtube.com/watch?v=Rsw5ezNA ... re=related
I ne samo nju....
A Babini mahsuz isticu svoju toleranciju i obnovljeno "Bratstvo-Jedinstvo" dovodeci srpske pjevace..... :roll:

Uostalom, Dragana je OK.
Nikom se ne zamjera. Radi svoj pos'o posteno. Ne krade.
Nema cetnicki pedigre kao Ceca,
i nije se nigdje pokazala kao ksenofob nit' je Cetnikusa.
bjuik_rivera
Posts: 47
Joined: 16/08/2010 22:42

#190 Re:

Post by bjuik_rivera »

Nosferatu wrote:To kad pricas, o Krajsniku, ima prica izvana i iznutra.

Npr. kad pricas o Krajini, Krajina je kao regija mnogo manje unificirana nego druge npr. Hercegovina ili Istocna Bosna etc.

Unutar sam Krajine koja je 1/3 Bosne, imas podjele na vise Krajina.

Unutar vise tih Krajina, postoji nesto sto se zove Ljuta Krajina.

To je trokut - Kladusa-Cazin-Buzim, i taj region.

Tu inace, vladaju cudni neki zakoni, medju ljudima. To je prisutno kroz istoriju i nije nesto sto se moze objasniti, mnogo je lakse, osjetiti. Npr. Krajsnik je za mene, neko, ko po svojoj sudbini, je destiniran, da bude outsider, covjek s periferije, niko i nista, bez ikakvog znacaja i potpuno, podlozan vrhu i ljudima s vrha, medjutim - neko ko uprkos, svim sansama koje ima, da najebe, ukoliko iritira, one odozgo, pa bilo da su Turci, Austro-Ugari, Komunisti, Balije, Cetnici, Ustase ili komsija, zena ili sopstveno dijete - Krajsnik ima kodeks.

I Krajsnik je ok, dok se ne remeti kodeks.

Ali kad se kodekds prekrsi, e onda je djavo odnjeo salu, i vrijeme je da se nekom najebe majke. Kodeks je najcesce, emotivnog karaktera, tj. nije nesto sto je napisano, u kamenu, to je nesto, sto je prihvaceno, opcenito, presutno, zna se koje se stvari ne cine drugim ljudima. To nema veze uopste s tim, ko je taj neko, stranac ili sopstvena krv, zena, dijete, komsija, ili neki guzonja. Dirnulo se je u nesto, u sta se ne dira, i sto ima reprekusije.

Zbog toga, ljudi koji zive u tim krajevima, znaju obicno gdjesu granice mjere i kako prepoznati da se sprema "kuliminacija" medjutim - onim slabije upoznatim s mentalitetom, tj. ove "buregdzije i piljari" - kako bih ja kolektivno nazvao mentalitet Istocne Bosne, Podrinja i najveceg dijela Sarajeva, mahom, cini im se da su Krajsnici - uvijek nesto zajebani, ratoborni, kocoperni, sam protiv svih, kako ne razumiju salu i zajebanciju na svoj racun, kako nekavu sudbinu zive, tragicnu, cesto i bez ikakve potrebe ili koristi ali samo zato sto to tako smatraju jedino ispravnim.

Imas tu dosta materijala, prostudiraj regiju kroz ratove, i njen doprinos, i to sta bude u miru, takodje pogledaj koje prvi u BiH i moguce je jedini digao bunu kontra komunista a i to nije bilo planski vec ho ruk, i prije toga cak i u 2 svijetskom ratu, imali su Krajsnici neke Husare i Zelene, koji su prelazili iz partizana u ustase, i opet nazad u partizane,pa Hrnjicu Muju koji je narodni heroj opisan u pjesmama, kao vrlo hrabar lik, iako je upitno koliko inteligentan. Uglavnom - ono sto je zacudujuce, je kako takvi ljudi koji zive, naocigled, jedonostavnim zivotom, su komplikovani. I mogu biti sretni u nesreci i nesretni u sreci. To je uglavnom, srz Krajsnika, da je to covjek, koji je komplikovan i kojeg se ne moze procitati lako, vec se mora osjetiti. To sto je komplikovan, opet ne znaci da nije sirov, jer to je ta kombinacija, odredjena sirovost, pomankanje rafiniranosti sto Krajsnika cini uocljivim, plus komplikovanost iako ocekujes od covjeka, koji nema nista, i nije niko i nista, da bude jednostavniji, da bi sam samom sebi olaksao, ali Krajsnik to ne zna, on zna - sta zna i samom mu cesto, nije lako sa njim samim, ali to ne znaci da onakav kakav je on nije pravi... i dodjes do one, poznate Josipa Pejakovica kad je opisivao "konduktera negdje iz Krajine" - "covjek koji se ujutro prvo, s jastukom posvadja, pa onda sa svakim drugim..".

Doduse postoje i novije generacije Krajsnika iz gradova, i koji su daleko od svojih pravih korijena, od graha i kuruze, od zena s 12-toro dijece, od tuberanskih kuca s 2 sobe, od tezackog zivota, od depresije ekonomske, kao sredstva vladanja i slicno, ti i takvi su Krajska zabokracina jer nisu postigli nista, a postali su meke kite, pa se tako cini da jedini ljudi vrijedni spomena iz Krajine su upravo - zajebani, silnici i drekadzije, jer takvi su jedino i uspjevali, da nesto naprave, i sa samim sobom, i u sirem kontekstu, tj. ta sila, ma kako izgledala destruktivno je u stvari pokretacka snaga, koja je cesto, doprinjela, da regija prezivi, kao i ljudi u njoj, neke od na prvi pogled, nepremositive dogadaje, kao npr u ovom ratu iza nas... i zbog toga je to nesto, sto se slavi, makar, kroz pricu i pjesmu, ako nikako drukcije.

Interesatno je to jos, da se Srbi takodje smatraju Krajsnicima, i cak i oni su ponosni, mada kod njih je drukcija istorija Krajsnistva, i obicno znaci, da su ljudi s medje, ciji su djedovi ratovali i drzali granicu, stotinama godina, naspram po svemu nadmocnijih Turaka, ali eto, Srbi, su nasli nesto na rubu Austro-Ugarskog kraljevstva, cega nije bilo u Raskoj i Zeti, i doselili su tu, poslje Velike Seobe, inace kad je Krajina formirana - oficijalno, u knjigama, kao Vojna Krajina koja se protezala od Vojvodine, do Dalmacije. Moguce je da grijesim, ali nikad nisam vidjeo, i cuo Hrvata, da se deklerira Krajsnikom, i da je to neka, odrednica od znacaja, osim regionalnog, Hrvate inace, u Krajini drugi zovu najcesce Sokci/Madjarima, i iako ih je odredjeni broj Madjarskog porijekla, najvise se vezuje uz vrijeme Austro-Ugarske, kao i cinjenicu da ljudi koji su otisli iz Krajine, su bjezali, na sjever, prema Madjarskoj, od Turaka. Interesatno je da je i u Sanskom Mostu npr. zivjelo najvise etnickih skupina i manjina, u bivsoj Jugi.
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/8 ... ojsku.html

http://www.youtube.com/watch?v=MDFlm9wMsDQ
gerberica
Posts: 4944
Joined: 26/07/2011 22:28

#191 Re: Krajisnici

Post by gerberica »

Ne vidim potrebu za ovolikim tekstovima kad je meni to mrsko citati :lol: .Moze sve to da se uredno upakuje u manji tekst.
Nek se javi onaj ko cita ove velike tekstove,ja brate nemam zivaca a i morala bih uzeti opet godisnji :lol:
User avatar
Anes90
Posts: 74
Joined: 26/05/2012 11:58

#193 Re: Krajisnici

Post by Anes90 »

Pozdrav za SVE ...


Evo jos jednog iz Krajine tj. iz Sanskog Most-a , imam 22 godine :)


Za Krajinu mogu samo reci da su to ljudi koji ti nikad nece okrenuti ledja bilo da si iz Sarajeva ,Mostara , Banja Luke ... dok za druge gradove nemogu tako reci al uvijek ima izuzetaka
User avatar
Chloe
Photo mod
Posts: 71129
Joined: 03/10/2011 20:11

#194 Re:

Post by Chloe »

schevar wrote:toliko o krajisnicima.a kakve su krajiskinje?deder da cujem... :-D
Žestoke. :lol:
BISCANIN2
Posts: 1144
Joined: 22/09/2004 12:30
Location: Bihać

#195 Re: Krajisnici

Post by BISCANIN2 »

Kratak prikaz krajsnika.
Angazovan sam da na Zrmanju dodjem sa camcima i opremom na Zrmanjsku regatu .Regata na rijeci Zrmanji (Zadarsko zaleđe)već je tradcionalno okupljalište određenih krugova iz vlade hr , najjačih hr firmi ,poput ledo,rovinj ,budu i raznorazni hr celebrty itd.
Ja sam sa svojim skiperima došai medju prvim predveče ,a ostali skiperi iz Bihaća su došli do noći.Nakon pripreme opreme i čamaca ,na red su došli koke masnice ,sirevi ,pa rakijanje sa pivama i domaćim brljama ,uz karakterističan humor i međusobno hajkanje ,smijeh do plača i suza(neki likovi su hodajuće ikone ) ,i pred zoru je završilo sa međusobnom šorom (tučom ).
Pored nas bilo je nekoliko domaćih skipera i ekipe sa Cetine ,koji su bili odovojeni u drugom kampu.Ujtr u smo mi bili prvi na startu .Zrmanja nadošla od bujica valja ,organizatori u panici ,došla gss iz splita iz Zadra to su najnovija odijela nepromočiva, vozila unimag specijalne namjene,prsluci na samonapuhavanje ,najbolja alpinistička oprema, sve je zadnji krik tehnike za spašavanje,EEE SAD .... Kako riješiti slap visine 10 metara VODA VALJA NE MOŽE SE PRIĆI ,i nakon višesatnog dumanja i natezanja gsss ovaca napokon našli su rješenje putem užadi i karabinjera (halke ),pruže uže uz slap dole i gore ga učvrste, čamac zakače i gurnu .Međutim treba neko biti u dole grotlu da prihvati i preusmjeri .Iz gss neće niko kazu nisu oni za čamac i divlje vode ,domaći i ne pomišljai . Neće niko ali hoće naš ćelo ,dajte mi još jedno odijelo ,malo brlje da me grije ,i bogami ode ćelo u grotlo .
Najednom u po regate sve stoji ,hrpa turista čamaca ,skipera svi stoje i gledaju,jedan čamac zapeo na užetu u po slapa ne može ni
tamo ni vamo .Povuci potegni ,zaokreni dzaba .Probaj ovo ,ono ,ništa .Organizator ne zna šta da radi ,ali zna Krajša Dani ,kroz prsluk iza ledja provuče veslo ,nakači se ko vjeverica na uže I mic po mic dodje do čamca koji visi ,prizor ko iz kakvog filma ,slap koji bjesni čamac koji visi i čovjek koji se ubaciva ,sve u magli od kapljica.
Nešto ispetlja ,čamac zajdno sa njim surva se dole , nije ispao držo se za uže ,u grotlu ga dočeka ćelo , prihvati i njega i čamac preusmjeri prema startu.Dani kad je dosao na obalu dobi aplauz koji se zbog grmljavine slapa nije čuo .
Organizator mi je naveče posebno zahvalio ,kaže de nije bilo Ćele i Dania propade regata.
E ovo je krajša klasiični,kad je najgore najbolji i na kraju opet šipak.
VCorp
Posts: 1233
Joined: 16/08/2013 16:59

#196 Re: Krajisnici

Post by VCorp »

Krajisnici ima li nas zivih ? :D
User avatar
ćiribiribela
Posts: 14373
Joined: 04/03/2013 02:53
Location: Gotham

#197 Re: Krajisnici

Post by ćiribiribela »

Uvijek. :D :D
VCorp
Posts: 1233
Joined: 16/08/2013 16:59

#198 Re: Krajisnici

Post by VCorp »

Jede li se kljukusa ko pod stare dane ? :D Ja jedva cekam u petak povratak u Cazin, kljukuša za dorucak a Sejina jagnjetina za rucak :-)
User avatar
ćiribiribela
Posts: 14373
Joined: 04/03/2013 02:53
Location: Gotham

#199 Re: Krajisnici

Post by ćiribiribela »

Čuj kljukuša za doručak, koliko ti kila imas?! :lol: :lol:
VCorp
Posts: 1233
Joined: 16/08/2013 16:59

#200 Re: Krajisnici

Post by VCorp »

97 draga :D Ali s obzirom da igram rugby i da se hranim smećem jer nisam u Bosni to je dobro jer ne izgledam debeo :D
Post Reply