Iskrivljenice u srpskom i hrvatskom jeziku

[Hadzi Lojo]

I moje prezime u Srbiji izgovaraju Adzi, al vole da naglase Lojo, to him odgovara jer za maslo kazu da je loj pa zato ne vole "tursku" baklavu zalivenu sa maslom jer kao osjeti se na loj kako kazu a po njima loj smrdi a svinjska mast ne.

Takodje kazu oraji umjesto orasi u mnozini, a u jednini oraj.
Naprosto se muce kada to izgovaraju samo kako bi pred "Mujom" naglasili kako su pismeni.

Takodje mnogi u sjevernoj Srbiji i Vojvodini ne jedu janjetinu jer se osjeti , a ja odmah dobacim vjerovatno se osjeti na kurac od ovce!

A sto volim da ih stime iznerviram to je cudo jedno.

Jos kad im kazem da se pecena prasetina osjeti na mokracu onda popizde, al meni stvarno udara na mokracu, ne znam mozda nije ustrojena ali kad prolazis pored tih pecenjara gdje se peku osjeti se po mokraci.

[Sanjarko]

A moju komšinicu niko ne zove bez H, a ima nas svakakviJeh u komšiluku.

Štaš sad...

Kakom komsiluku ba. Jest pokojna prijateljica njena ali tamo kod Brckog je bez H mnogi zovu. Kao sto vidis sa onim jednoumlje sam te demantiro. Ja nikome ne odredzujem, ista. Savjetovo bi itd. ali ne bi odredio, nego da sami odluce, da narod sam odluci, ne ko za Ch, bilo prije jedno sad dva. Odredio neko i nametnuo to a ne ja.

[¤ jelena ¤]

Zašto se to nepostojanje ili izbacivanje glasa h kod komšija i susjeda ne može shvatiti kao kulturološka različitost i prosto linija manjeg otpora (običnom narodu je neuporedivo lakše izgovoriti lako, nego lahko ili kafa/kava pogotovo, nego kahva, ajde umjesto hajde, elem - helem, oćemol nego hoćemol itd), a ne kao isključivo ideološka, namjerno potencirana različitost i averzija prema nečemu...drugom narodu, slovu i tome slično...

sama se sebi u facu smijem.

nači....nema šanse, nemoguća misija i utopija svemirskijeh razmjera...



Dobro, bar sam pokušala, a sad...

[Sanjarko]

To je generalno pravilo, a nazivi papa su nešto drugo. Papa svoje ime uzima po nekom svecu, a imena istih svetaca mogu biti različita u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi.

Pope Saint John Paul II (Latin: Ioannes Paulus II; Italian: Giovanni Paolo II; Polish: Jan Paweł II; born Karol Józef Wojtyła

Pa i ovo. Jel Pavle, Pavao, Savle, Saul, Paul, Paol. Znam da je frajko imo dva navodno imena. Neka pisu onda oba, a ne jedni Savle, drugi Pavle.

[¤ jelena ¤]

A moju komšinicu niko ne zove bez H, a ima nas svakakviJeh u komšiluku.

Štaš sad...

Kakom komsiluku ba. Jest pokojna prijateljica njena ali tamo kod Brckog je bez H mnogi zovu. Kao sto vidis sa onim jednoumlje sam te demantiro. Ja nikome ne odredzujem, ista. Savjetovo bi itd. ali ne bi odredio, nego da sami odluce, da narod sam odluci, ne ko za Ch, bilo prije jedno sad dva. Odredio neko i nametnuo to a ne ja.

Gle, kad je tvoje lično ime u pitanju itekako imaš pravo i da zahtijevaš kako će te neko zvati ako ti nešto zasmeta.


Sve ostalo....narod ima pravo, u svakodnevnom govoru, izgovarati kako god hoće. I na to uglavnom ne možeš uticati.

To je poenta.

I...nije sve uslovljeno ideološkom matricom i mržnjom, to treba imati u vidu....ali, nažalost, ovdje o tome očito ne vrijedi govoriti i detaljno objašnjavati (ne tebi lično, nego govorim uopšteno).

Eto, ukratko, a sad izvini, žurim da pobjegnem s ove teme....

[Sanjarko]

Sve ostalo....narod ima pravo, u svakodnevnom govoru, izgovarati kako god hoće. I na to uglavnom ne možeš uticati.

To je poenta.

I...nije sve uslovljeno ideološkom matricom i mržnjom, to treba imati u vidu....ali, nažalost, ovdje o tome očito ne vrijedi govoriti i detaljno objašnjavati (ne tebi lično, nego govorim uopšteno).

Vizionar 1985 wrote:

Jeste za jednoumlje.

Sta sam ja reko. Da sam za jednoumlje ili antiprotivno istog.

[Sanjarko]

Sve ostalo....narod ima pravo, u svakodnevnom govoru, izgovarati kako god hoće. I na to uglavnom ne možeš uticati.

To je poenta.

I...nije sve uslovljeno ideološkom matricom i mržnjom, to treba imati u vidu....ali, nažalost, ovdje o tome očito ne vrijedi govoriti i detaljno objašnjavati (ne tebi lično, nego govorim uopšteno).

Vizionar 1985 wrote:

Jeste za jednoumlje.

Sta sam ja reko. Da sam za jednoumlje ili antiprotivno istog.

A uopsteno ne tebi licno.

[Toffee karamela]

Npr. stari rimski naziv Livna je Hliwno. Neko je nekad povezao to h sa jos mnogo rijeci koje ga sadrze i zbrisao ga zauvijek.

hmmmmm...

Dominantna je teza da je u korijenu imena grada Hlivna praslavenska riječ hlijev (ikavski hliv), što ne znači - kako bi se mislilo hljeb ili hlib - nego staju

https://bs.wikipedia.org/wiki/Hlivno

je li znaš bar okvirno latinski, podsjeća li tebe riječ hlivno uopšte na latinski jezik?

[¤ jelena ¤]

hlivno, hlivna neutrum.

Sta sam ja reko. Da sam za jednoumlje ili antiprotivno istog.

Evo šta si ti reko:

Budite dosljedni. Hag zovite Ag, a Had zovite Ad.

Ocu na Amburger kod Ame, pa popit Ercegovacko vino, koje nije iz Hlivna.

Kad bolje razmislim na Ajniken pivo.

I na kraju tvoj stav u vezi sa svim ovim primjerima koje si naveo:

Da se razmjemo nemam ja nist antiprotivno.

Eto ti odgovra na tvoje pitanje: ''jesi li za jednoumlje ili antiprotivno istog''.


Lijep pozdrav i sad definitivno toliko od mene što se ove teme tiče.

[Sanjarko]

[Sanjarko]

hlivno, hlivna neutrum.

Sta sam ja reko. Da sam za jednoumlje ili antiprotivno istog.

Evo šta si ti reko:

Budite dosljedni. Hag zovite Ag, a Had zovite Ad.

Ocu na Amburger kod Ame, pa popit Ercegovacko vino, koje nije iz Hlivna.

Kad bolje razmislim na Ajniken pivo.

I na kraju tvoj stav u vezi sa svim ovim primjerima koje si naveo:

Da se razmjemo nemam ja nist antiprotivno.

Eto ti odgovra na tvoje pitanje: ''jesi li za jednoumlje ili antiprotivno istog''.


Lijep pozdrav i sad definitivno toliko od mene što se ove teme tiče.

Sta sam krivo reko. Zar vam nije pravilo pisi kako govoris itd. A suprotno od toga radite. A tjerate i ispravljate sve ko pravi gramarnacisti. Znaci budite dosljedni ili moze Hanka ili Anka ili oboje. A trenutno krsite pravilo sami svoje koje ste uveli i nas ispravljate po forumima mnoge u vezi Ch, Dz itd. ko gramarnacisti.

[Sanjarko]

Pojo vuk h u hlivnu ko i u drugim rijecima, imenima. Dok u drugim nije. Negdje jedno ime, drugdje drugo ime, a likovi imaju trece ime itd.

Dogovorite se i budite dosljedni tome. Ja sam recimo za ono sto je Midhat ili ti ga Mithat reko, nek pise i govori kako ko god hoce dok osnovna pravila ne krsi i dok ih zna.

[Sanjarko]

Jel evo Isus ili je Jesus ili je Iosusus. Mozda je sve troje. Sto ne bi i moglo, ka i Isa, Isu, Jasu itd. Ali ne prdit ovo jest a ovo nije.

[cyprus]

Mene više interesuje zašto se u bosanskom duplaju slova, u primjerima Allah, Muhammed ili recimo hadždž (ovo posljednje baš izgleda čudno)...

Jesu li Muhammed i Muhamed različita imena? Da li je onda nepravilno davati djeci imena Muhamed ili Abdulah (bez duplanja slova)?

I btw, mene interesuje postoji li u konačnici pravilo bosanskog jezika koje jasno određuje - da li se strana imena pišu "po Vukovom" ili izvorno? Ili može kako god?

Ovako kako sam napisao dva posta iznad, dakle obavezno po Vuku ako je iz jezika koji se ne služi latinicom. Iz jezika koji se služe ćirilicom se može direktno prevesti. Tu naši novinari često griješe, pa možeš pročitati šta ja znam, Shenzhen, Anzhi, Saint Petersbourg. Razlog je prevođenje vijesti s engleskog jezika koji opet sebi prevode, je l', po svom Vooku.

Iz nekog razloga su ovih nekoliko imena i pojmova iz arapskog eksplicitno navedeni kao izuzetak u pravopisu bosanskog jezika.

A šta je pravilo za ova latinična strana imena? Jesu li i ona po Wolfu ili jok?

Nego kad si spomenuo Shenzhen... To je zanimljivo... NR Kina ako se ne varam traži od svih latiničara u svijetu da koriste taj pinyin način transliteracije...

[¤ jelena ¤]

Ja sam recimo za ono sto je Midhat ili ti ga Mithat reko, nek pise i govori kako ko god hoce dok osnovna pravila ne krsi i dok ih zna.

Misliš na prof. Riđanovića...e, s tim ću se složiti.
U svakodnevnom govoru svako može govoriti kako god hoće i to važi dokle god se sagovornici razumiju i poštuju jedni druge...

A ove podjele na ''mi vaki'' i ''vi naki'' ...pa onda vi nama ovo... i tome slična mentalna sTanja...to komotno zadrži za sebe.

Ja nikog ne ispravljam, nisam ni ''mi'', a ni ''vi'' i nikom ništa ne namećem.

Nadam se da sam bila jasna.

[Sanjarko]

Ja sam recimo za ono sto je Midhat ili ti ga Mithat reko, nek pise i govori kako ko god hoce dok osnovna pravila ne krsi i dok ih zna.

Misliš na prof. Riđanovića...e, s tim ću se složiti.
U svakodnevnom govoru svako može govoriti kako god hoće i to važi dokle god se sagovornici razumiju i poštuju jedni druge...

A ove podjele na ''mi vaki'' i ''vi naki'' ...to komotno zadrži za sebe. Ja nikog ne ispravljam, nisam ni ''mi'', a ni ''vi'' i nikom ništa ne namećem!

Nadam se da sam bila jasna.

To ljubavi. Tako. Da se slozimo. Znaci nish=nicht jednoumlje. Kako se vec nista na Svabskom pise. Nish ispravljanje. Ko je pismen i zna citat neko pismo i razumjet ce, ako je jezik i pismo razumljivo. Britanci su jedno vrijeme namecali na BBC samo Londonski akcenat itd. pa sad ide i Irski, Skotski, pa mozda jednog dana i Pekamski, Troterov.

[Ajatolah_]

Mene više interesuje zašto se u bosanskom duplaju slova, u primjerima Allah, Muhammed ili recimo hadždž (ovo posljednje baš izgleda čudno)...

Jesu li Muhammed i Muhamed različita imena? Da li je onda nepravilno davati djeci imena Muhamed ili Abdulah (bez duplanja slova)?

I btw, mene interesuje postoji li u konačnici pravilo bosanskog jezika koje jasno određuje - da li se strana imena pišu "po Vukovom" ili izvorno? Ili može kako god?

Ovako kako sam napisao dva posta iznad, dakle obavezno po Vuku ako je iz jezika koji se ne služi latinicom. Iz jezika koji se služe ćirilicom se može direktno prevesti. Tu naši novinari često griješe, pa možeš pročitati šta ja znam, Shenzhen, Anzhi, Saint Petersbourg. Razlog je prevođenje vijesti s engleskog jezika koji opet sebi prevode, je l', po svom Vooku.

Iz nekog razloga su ovih nekoliko imena i pojmova iz arapskog eksplicitno navedeni kao izuzetak u pravopisu bosanskog jezika.

A šta je pravilo za ova latinična strana imena? Jesu li i ona po Wolfu ili jok?

Nego kad si spomenuo Shenzhen... To je zanimljivo... NR Kina ako se ne varam traži od svih latiničara u svijetu da koriste taj pinyin način transliteracije...

Što se tiče latiničnih imena, po bosanskom i sprskom pravopisu dopušteno je oboje, mada se generalno kod nas češće koristi izvorni oblik, dok se u srpskom preporučuje transkripcija... Hrvatski dopušta isključivo izvorni. Ako pišeš bosanski jezik ćirilicom, tu su već druga pravila...

Inače, najčešća pravopisna greška koju ljudi danas rade je dekliniranje izvorno prenesenih imena s crticom, tipa "radi u Apple-u" umjesto u Appleu...

Što se tiče pinyina, sad ne znam, njega Kinezi jesu napravili za međunarodnu upotrebu, ali opet stoji da to nisu izvorno latinična imena... Možda bi se to s "oficijelnom" transkripcijom kod Kineza moglo smatrati kao neki specijalni slučaj koji naš pravopis nije do kraja razjasnio.

[¤ jelena ¤]

Ovako kako sam napisao dva posta iznad, dakle obavezno po Vuku ako je iz jezika koji se ne služi latinicom. Iz jezika koji se služe ćirilicom se može direktno prevesti. Tu naši novinari često griješe, pa možeš pročitati šta ja znam, Shenzhen, Anzhi, Saint Petersbourg. Razlog je prevođenje vijesti s engleskog jezika koji opet sebi prevode, je l', po svom Vooku.

Iz nekog razloga su ovih nekoliko imena i pojmova iz arapskog eksplicitno navedeni kao izuzetak u pravopisu bosanskog jezika.

A šta je pravilo za ova latinična strana imena? Jesu li i ona po Wolfu ili jok?

Nego kad si spomenuo Shenzhen... To je zanimljivo... NR Kina ako se ne varam traži od svih latiničara u svijetu da koriste taj pinyin način transliteracije...

Što se tiče latiničnih imena, po bosanskom i sprskom pravopisu dopušteno je oboje, mada se generalno kod nas češće koristi izvorni oblik, dok se u srpskom preporučuje transkripcija... Hrvatski dopušta isključivo izvorni. Ako pišeš bosanski jezik ćirilicom, tu su već druga pravila...

Inače, najčešća pravopisna greška koju ljudi danas rade je dekliniranje izvorno prenesenih imena s crticom, tipa "radi u Apple-u" umjesto u Appleu...

Što se tiče pinyina, sad ne znam, njega Kinezi jesu napravili za međunarodnu upotrebu, ali opet stoji da to nisu izvorno latinična imena... Možda bi se to s "oficijelnom" transkripcijom kod Kineza moglo smatrati kao neki specijalni slučaj koji naš pravopis nije do kraja razjasnio.

Samo mala dopuna boldiranog.

Matičin pravopis iz 2014. dopušta crticu.

Ko koristi normu srpskog, a piše latinicom i bira izvorno pisanje, neće pogriješiti ako nastavke za oblik odvoji crticom.

Ako piše ćirilicom, a izabere navesti ime u izvornoj latinici (kad ne zna kako se čita i izgovara napisano ) onda je crtica obavezna i obavezno je nastavak iza crtice napisati ćirilicom (što se podrazumijeva, ali nije zgoreg da podsjetim).

[Ajatolah_]

Što se tiče latiničnih imena, po bosanskom i sprskom pravopisu dopušteno je oboje, mada se generalno kod nas češće koristi izvorni oblik, dok se u srpskom preporučuje transkripcija... Hrvatski dopušta isključivo izvorni. Ako pišeš bosanski jezik ćirilicom, tu su već druga pravila...

Inače, najčešća pravopisna greška koju ljudi danas rade je dekliniranje izvorno prenesenih imena s crticom, tipa "radi u Apple-u" umjesto u Appleu...

Što se tiče pinyina, sad ne znam, njega Kinezi jesu napravili za međunarodnu upotrebu, ali opet stoji da to nisu izvorno latinična imena... Možda bi se to s "oficijelnom" transkripcijom kod Kineza moglo smatrati kao neki specijalni slučaj koji naš pravopis nije do kraja razjasnio.

Samo mala dopuna boldiranog.

Matičin pravopis iz 2014. dopušta crticu.

Ko koristi normu srpskog, a piše latinicom i bira izvorno pisanje, neće pogriješiti ako nastavke za oblik odvoji crticom.

Ako piše ćirilicom, a izabere navesti ime u izvornoj latinici (kad ne zna kako se čita i izgovara napisano ) onda je crtica obavezna i obavezno je nastavak iza crtice napisati ćirilicom (što se podrazumijeva, ali nije zgoreg da podsjetim).

OK za ćirilicu, to je manje-više oduvijek i razumljivo je... Ali za latinicu, je l' to baš nešto novo, od 2014.? Bosanska i hrvatska norma definitivno ne dopuštaju crticu kod latinične deklinacije, a nisam je iskreno nikad vidio ni kod srpskih pismenijih izvora... Meni uvijek bode oči kad vidim.

[ExNihilo]

Iz Pravopisa Halilovića:

[Toffee karamela]

Iz Pravopisa Halilovića:

ma tako je majstore Senahide, davat ću prednost po drugi put iskrivljenim arabiziranim oblicima hebrejskih imena a neću upotrebljavati njihove koliko toliko originalne oblike iz Starog zavjeta...ono dok skontam Gabrijela na arapskom na nekom ispitu, samo mi dajte 3 minute da se sjetim profesore...a tek Mesiha

[cyprus]

A šta kaže Dževad?

[¤ jelena ¤]

OK za ćirilicu, to je manje-više oduvijek i razumljivo je... Ali za latinicu, je l' to baš nešto novo, od 2014.? Bosanska i hrvatska norma definitivno ne dopuštaju crticu kod latinične deklinacije, a nisam je iskreno nikad vidio ni kod srpskih pismenijih izvora... Meni uvijek bode oči kad vidim.

Najnovije, koliko je meni poznato. To je Pravopis srpskog jezika u izdanju Matice srpske iz 2014. godine, ijekavski izgovor.
Imaš u pdf-u taj isti pravopis iz 2010. i u njemu je crtica dozvoljena (172. str.).

Da li postoji neko izdanje novijeg datuma, ja ne znam.

[Truba]

najveće iskrivljenje je jovan pavle II

još da u srbiji nema Ivana to bi moglo proći

[¤ jelena ¤]

jes vala... i Pavao...baš se često može čut međ Srbima...

pogotovo apostol Pavao i Ivan Krstitelj, a ne naki Pavle i Jovan...