Filozofija

[Kwaheri]

Iako me i dalje buni ovaj nacin moja zbunjenost mozda ce rezultirati nekonzistentnocu u pisanju, no ne marimo jel da, pisemo sta nam pada na um

Al hajmo polahko, molim vas, sporokontajuca sam ...i pratim jedino svoj tok misli, a ne i tuđi... posebno kada se ovako izrazi. Sojka, nista licno, ali hajde da izvucemo ponesto od ovoga sto pises, pa da konacno pocne ovaj razgovor.

Zeno..

Nisam imala odredjeni pravac. Ne obecavam nista- nisam duhovni, ni politicki vodja.. Ovo su bile neke od mojih primjedbi cisto da vidim ima li zainteresovanih za filozofiju i one koje kriticno razmisljaju.

Evo zainteresiranih ima, jes da si neke od nas u startu iskljucila, no ja i dalje mislim da s tobom a i drugima (ako ne ravnopravno, onda) makar mogu razgovarati na neki od postavljenih "problema".

Podijelila sam neka moja opazanja.

Hvala. Meni se razgovara na teme iz podrucja filosofije... samo da opet ima nekog reda... da znamo (ne dr. gog, nije panel diskusija) gdje smo poceli... jer podrucje je siroooko...

Ukoliko bi podijelili ispravno ovaj podforum: po meni u sektore filozofije-opsta diskusija, religija- opsta diskusija- (Islam- vjerski pravac, Katolicanstvo, Pravoslavlje-vjerski pravac: zbog postovanja vjernika)- od filozofije u ovom slucaju nista ne bi ostalo.

Ovo ne razumijem „Filozofija - opsta diskusija... pa od filozofije u ovom slucaju nista ne bi ostalo"
da preskocim samo? "

Priznajem nestrpljiva sam da po ko zna koji put objasnjavam sta je to filozofija i ogradim se u potpunosti.

Ovo jos manje..razumijem. (ne ljuti se sto ne razumijem, vrati se na onaj dio gdje velim da sporo kontam... Sta znaci recenica koju si napisala. Objasnis nesto pa se ogradis, k tomu si jos i nestrpljiva da objasnis ili da se ogradis? Zezam malo...ali logika je pakao, citirah vec...

Nevezano za to da li sam vjernik ili ne- religija mi ne daje odgovore na moja pitanja.Ogranicava me i horizont da pogledam i sa druge strane.

Ovo mogu razumijeti. Donekle, opet malo ...grr..al hajde. Religija te ogranicava. Razumljivo je to, jer na neki nacin religijskim sistemima kada je u pitanju ponasanje, to i jeste zadaca. Kada je u pitanju misljenje, barem neki religijski sistemi, podstrekavaju na to...evo npr. budhizam. (pozivam se na "neutralne" religije...da ne kazem islam...ima ovdje osjetljivih na to...) Al hajde, mislim da nekome ko uci "Filosofiju" i ne treba stavljati religijska ucenja kao "model"... Pa ih ovaj put preskacem, ali zadrzavam pravo (mislim molim ucesnike da mi to dopuste) da se u daljnim raspravama pozivam na filozofijske stavove nastale u okrilju religija..jer bez njih..khm..velikih i vrijednih filosofskih sistema ne bi ni bilo . To je cinjenica.

Simi,
Da. Mi nastojimo da uvjek budemo u toku, da imamo pregled. Da li nam sve to polazi uvjek od ruke i sta su faktori smetnje... Religijska filozofija bavi se sustinskim pitanjima, koji su manje vise oduvjek bila ista tj. presjeca sa relig. naukom. Utoliko je sporija i prilagodjuje se naucnom.

Ovaj dio o religijskoj filosofiji... znas sojka, ako su pitanja ista, nisu isti odgovori. Trazenje, valjda je to bit filosofije. Ako je neko dao odgovor na "sustinsko" pitanje, taj neko, nije pretendirao, da je taj odgovor ono sto zatvara vrata onimma koji zele ponuditi drugaciji odgovor, stavise... Uvijek su to pokusaji... No ovaj dio kad velis "sporija i prilogodjuje se naucnom"...ne kontam, al opet, do mene je..ako neko konta..molim pojasnjenje.
Sta je znanje i znanost (nauka)?

Svaki izum novi eticki, drustveni izazov i novi poredak. Dakle korak iza.

Eh...sojka sojka...o cemu sad ovdje da ti pishem..kad bih mogla tooliko... Svijet znanosti, svijet tehnike, problem odgovornosti..etika, etika...

U ekološkom i biotehnološkom horizonstu naše stvarnosti srećemo se s problemima koje pred nas postavljaju fizika i biologija, odnosno moderne tehnologije na fizikalnom i biološkom području. (promjene genoma, razbijanje atoma..) Ne pravi svaki izum, i nije u proslosti novi eticki izazov...nekad je bilo malo drugacije... Izazovi su, misljenja sam, nastupili onda kada je nauka (ne znanje) presla u stadij „da cini sve sto moze“.. a eticko pitanje nasega vremena, koje je kljucno jeste „Treba li nauka ciniti sve sto moze?“ Iako su ovi procesi ireverzibilni, za valjane eticke rasprave...treba pogledati ipak, sta su govorili i na kojim sistemima smo se mi obrazovali (makar i ne znali, jel de?)

Vidis dok T.Akvin. komentirajuci Aris. "O dusi" veli
Svako je znanje očito dobro zato što je dobro svake stvari ono što pripada punoći bivanja koju svaka stvar zahtijeva i za kojom žudi. A čovjek kao čovjek dostiže punoću svoga bića kroz znanje. S obzirom na dobre stavri, neke su samo dragocjene, naime, one koje su korisne u pogledu neke svrhe, - tako mi cijenimo dobrog konja zato što dobro trči, dok su druge dobre stvari vrijedne poštovanja, naime, one koje postoje radi njih samih, koje poštujemo kao svrhe a ne kao sredstva. Od znanosti neke su praktične, neke spekulativne. Razlika je u tome da prve imaju za svrhu da obave neki posao, dok su druge za svoju vlastitu svrhu. Spekulativne znanosti su otuada vrijedne poštovanja koliko i dobre dok su praktične samo dragocjene

Bacon, nesto kasnije kaze...

Ja bih svima uputio jedno opće upozorenje. Treba razmisliti šta su stvarni ciljevi znanja i tragati za znanjem ne zbog užitka razuma ili zbog prepiranja ili zbog nadmoći nad drugima, nego zbog probitka i koristi za život i da ga usavršavaju i upravljaju njime u dobročinstvu... (iz braka Uma i Univezuma može proizići pomoć ljudima) i čitav niz izuma koji mogu u određenoj mjeri svladati i nadići nuždu i bijedu ljudskog roda...Pitanje o kojem je ovdje riječ nije puki izraz spekulacije nego stvarni posao i sudbina ljudskog roda i sva moć djelovanja...I tako se ova dva predmeta blizanca, ljudsko znanje i ljudska moć, doista susreću u jednom

Uocavas li?


Svega sam nabacala jel da? No, razumijes, nadam se poentu...

Evo i nacin na koji razgovaramo o filozofiji je je slika vremena u kojem zivimo... vise, brze, bolje Mi sve to razaramo...mi samo unistavamo i ovo je cinjenica (digresija kratka: Kada smo stvorili Cernobil, najveci dio onih koji smo povrijedili nije se jos rodio“..citat..koji tako adekvatno govori o onome sta smo mi ucinili jer to mozemo), svaku sadasnjost guramo u proslost, a budućnost primicemo na uvijek istu neuhvatljivu udaljenost.

Ono prošlo više ne vrijedi, samo ono što upravo pripada sadašnjici. Zaborav je osnovna crta takvog opstanka, čiji se pogledi u prošlost i budućnost srozavaju gotovo na puku sadašnjost. Postaje to nekim protjecanjem života bez sjećanja i predviđanja, osim moći svrhovito apstrahirajućeg pogleda na učinak u funkciji aparata. Iščezava ljubav za stvari i ljude. Ono što je zgotovljeno kao da je nestalo, ono što ostaje jest mašinerija u kojoj se radi novo. Budući prinudno vezan za najbliže ciljeve čovjeku više ne preostaje prostor da gleda na neku životnu cjelinu.

A da.. citam na temu vremena. Sta je to vrijeme? Prvo sto sam se pitala zbog to u nasem jeziku postoji samo jedan pojam vremena, a u drugim dva. Krenimo od engl. time-vrijeme, weather- vrijeme. Utoliko cu iznijeti -by time- nesto i tom.

Sta citas? I mozemo li ti se prikljuciti? Nesto zanimljivo?
Sta je vrijeme? - nesto sto trebamo pobijediti, veli nase doba... Pogledaj samo reklame za kreme protiv bora
Iluzije koje nam nudi tekst u reklami kreme protiv bora, u riječima 'pobijedi vrijeme!' nije slučajno tu svuda oko nas. Pobijediti vrijeme – to je jedan od vodećih slogana cijele Moderne.
ili
govorimo o ]Apsolutno vrijeme je vječno trajanje Boga, a relativno nepravo vrijeme s granicama i ljudskim mjerama određeno je u odnosu na gibanja tijela[/i]

Pomenula si razlike u jezicima... Kada se malo ustabilimo, rado cu ucestvovati u ovim raspravama. Znas li da u arapskom jeziku nema glagola „imati“ u nasem smislu te rijeci, ili josh bolje kao pandana engleskom I have koje je iskoristeno i za tvorbe glagolskih vremena...

Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno.. sa djecjim okicama nastaju najzanimljiva pitanja, koja se nama podrazumijevaju, a tesko i nama samima pada da ih odgovorimo bez da se zapitamo i zacudimo)

Dr. Gog tema vrijeme ili filoz. haosa?

Bon apetit!
Pozzzz,
hasta luego...

[/color]



To treba pitati pedagoge. Mislim. A Sofijin svet...daje neke smjernice...kako i kuda

Evo ja biram temu vrijeme..iako me niko nije pitao....samo se odredite..malo blize o cemu biste razgovarali.

[Shoshana]

Svasta nesto i ovdje....

Kako pobogu, Sojka, uspje tako hirurski razdvojiti filozofiju i religiju? Bez obzira na to da li su ti polaznice cisto filozofske ili krajnje religiozne - nemoguce je odvojiti jedno od drugog. Izmedju ostalog, osim primijenjene nauke - sve je filozofija ( a i o tome bi se dalo razgovarati - ko je dobar teoreticar). Za mene je - apsolutno sve na ovom svijetu stvar filozofije, jer sve na ovom svijetu sto je poznato ljudima - cini dio cjeline naseg koncepta realnosti, a slozices se, valjda, da je koncept realnosti - itekako filozofija.

A o objasnjavanju pojma 'vrijeme' djetetu - ne bih... Objasni ga ti meni, a ja cu ti onda dovesti mog druga koij trenutno doktorira u polju kvantne fizike da nam svima objasni jedanaestu dimenziju...

[sojka]

Iako me i dalje buni ovaj nacin moja zbunjenost mozda ce rezultirati nekonzistentnocu u pisanju, no ne marimo jel da, pisemo sta nam pada na um

Zbunjivanje djeluje zarazno. Cini mi se.

Al hajmo polahko, molim vas, sporokontajuca sam ...i pratim jedino svoj tok misli, a ne i tuđi... posebno kada se ovako izrazi. Sojka, nista licno, ali hajde da izvucemo ponesto od ovoga sto pises, pa da konacno pocne ovaj razgovor.

Da si rekla polako, poljubila bih te, a ovako mi djeluje pomalo kao pljuvanje na jezik koji smo tada ucile i na kom smo tada,a i sada razgovorale.
Odbicu ovo na salu.

Zeno..

Nisam imala odredjeni pravac. Ne obecavam nista- nisam duhovni, ni politicki vodja.. Ovo su bile neke od mojih primjedbi cisto da vidim ima li zainteresovanih za filozofiju i one koje kriticno razmisljaju.

Evo zainteresiranih ima, jes da si neke od nas u startu iskljucila, no ja i dalje mislim da s tobom a i drugima (ako ne ravnopravno, onda) makar mogu razgovarati na neki od postavljenih "problema".

Svi imamo neke nase kriterije. Kada se zezam-zezam se, kada diskutujem ili razgovaram onda argumentujem, ne raspravljam se. Kada nesto hocu kao npr. izvjesne rezulate-onda se zalazem za iste. "Ili- ili- kako je to veoma jasno i lijepo opisao Kierkegaard.

Podijelila sam neka moja opazanja.

Hvala. Meni se razgovara na teme iz podrucja filosofije... samo da opet ima nekog reda... da znamo (ne dr. gog, nije panel diskusija) gdje smo poceli... jer podrucje je siroooko...

Ja sam pocela od teorije haosa, nastanka filozofije-vidi gore. Koliko-toliko podvrnula sam rukave da to ipak ima formu. Ni dosada nisam bacala, a ni nemam namjeru da nabacam nesto i snalazite se. Spremna sam korigovati, samoispraviti se, objasniti...

Ukoliko bi podijelili ispravno ovaj podforum: po meni u sektore filozofije-opsta diskusija, religija- opsta diskusija- (Islam- vjerski pravac, Katolicanstvo, Pravoslavlje-vjerski pravac: zbog postovanja vjernika)- od filozofije u ovom slucaju nista ne bi ostalo.

Ovo ne razumijem „Filozofija - opsta diskusija... pa od filozofije u ovom slucaju nista ne bi ostalo"
da preskocim samo? "

Zasto bi preskakala? Ne vidim razlog.

Priznajem nestrpljiva sam da po ko zna koji put objasnjavam sta je to filozofija i ogradim se u potpunosti.

Ovo jos manje..razumijem. (ne ljuti se sto ne razumijem, vrati se na onaj dio gdje velim da sporo kontam... Sta znaci recenica koju si napisala. Objasnis nesto pa se ogradis, k tomu si jos i nestrpljiva da objasnis ili da se ogradis? Zezam malo...ali logika je pakao, citirah vec...

Mislim da sam vec rekla da neki kriteriji postoje, koji sputavaju kvalitet diskusije i otezavaju, a toliko vremena ne zelim da investiram. Nestrpljiva sam u gubljenju vremena, i cak iskljuciva.

Nevezano za to da li sam vjernik ili ne- religija mi ne daje odgovore na moja pitanja.Ogranicava me i horizont da pogledam i sa druge strane.

Ovo mogu razumijeti. Donekle, opet malo ...grr..al hajde. Religija te ogranicava. Razumljivo je to, jer na neki nacin religijskim sistemima kada je u pitanju ponasanje, to i jeste zadaca. Kada je u pitanju misljenje, barem neki religijski sistemi, podstrekavaju na to...evo npr. budhizam. (pozivam se na "neutralne" religije...da ne kazem islam...ima ovdje osjetljivih na to...) Al hajde, mislim da nekome ko uci "Filosofiju" i ne treba stavljati religijska ucenja kao "model"... Pa ih ovaj put preskacem, ali zadrzavam pravo (mislim molim ucesnike da mi to dopuste) da se u daljnim raspravama pozivam na filozofijske stavove nastale u okrilju religija..jer bez njih..khm..velikih i vrijednih filosofskih sistema ne bi ni bilo . To je cinjenica.

Bojim se da mi ih na neki suptilan nacin ne nameces istu. Svjesno ili nesvjesno. Ne negiram, naravno da znam iz cega rezultira filozofija i kako je ista nastala, kojim (pra)pitanjima je vodjena. To nije ono sto mene zanima.To znam, a i idem dalje, sa vremenom. Ono sto mene zanima je istina. Ja sebi u tom pogledu uzimam slobodu i potrebno mi je jednostavno vise prostora.

Simi,
Da. Mi nastojimo da uvjek budemo u toku, da imamo pregled. Da li nam sve to polazi uvjek od ruke i sta su faktori smetnje... Religijska filozofija bavi se sustinskim pitanjima, koji su manje vise oduvjek bila ista tj. presjeca sa relig. naukom. Utoliko je sporija i prilagodjuje se naucnom.

Ovaj dio o religijskoj filosofiji... znas sojka, ako su pitanja ista, nisu isti odgovori. Trazenje, valjda je to bit filosofije. Ako je neko dao odgovor na "sustinsko" pitanje, taj neko, nije pretendirao, da je taj odgovor ono sto zatvara vrata onimma koji zele ponuditi drugaciji odgovor, stavise... Uvijek su to pokusaji... No ovaj dio kad velis "sporija i prilogodjuje se naucnom"...ne kontam, al opet, do mene je..ako neko konta..molim pojasnjenje.
Sta je znanje i znanost (nauka)?

Na ovom mjestu te ne kapiram. Imamo dvije solucije. Ukoliko je recimo pitanje koliko su 2+2. Odgovor je u ovom slucaju uvijek isti- 4. Nesto kao vjecna istina. Nerado, jako nerado ulazim u tvoju privatnost-ali ovo je za tebe vjera. Kako odgovori mogu biti uvijek drugaciji?? Zatim uzmimo da ne postoji nijedna vjecna istina. Druga solucija- nova problematika, nova istina. U ovom slucaju pitanje ne glasi koliko je 2+2, nego zasto i kako su 2+2=4, drugacije razumijevanje i postavka pitanja. Dakle drugacija pitanja- drugaciji odgovori. te strane nas sva vjerovanja skucavaju i tu su da budu korigovana, prevazidjena, unaprijedjena. Ne razumijem. Mada i da, sa vremenom pitanje postane isto. (Jos jedna tema koja se namece razlika izmedju misliti, znati, misliti da znas, vjerovati, vjerovati da znas.

Svaki izum novi eticki, drustveni izazov i novi poredak. Dakle korak iza.

Eh...sojka sojka...o cemu sad ovdje da ti pishem..kad bih mogla tooliko... Svijet znanosti, svijet tehnike, problem odgovornosti..etika, etika...

Veoma rado.

U ekološkom i biotehnološkom horizonstu naše stvarnosti srećemo se s problemima koje pred nas postavljaju fizika i biologija, odnosno moderne tehnologije na fizikalnom i biološkom području. (promjene genoma, razbijanje atoma..) Ne pravi svaki izum, i nije u proslosti novi eticki izazov...nekad je bilo malo drugacije... Izazovi su, misljenja sam, nastupili onda kada je nauka (ne znanje) presla u stadij „da cini sve sto moze“.. a eticko pitanje nasega vremena, koje je kljucno jeste „Treba li nauka ciniti sve sto moze?“ Iako su ovi procesi ireverzibilni, za valjane eticke rasprave...treba pogledati ipak, sta su govorili i na kojim sistemima smo se mi obrazovali (makar i ne znali, jel de?)

Vidis dok T.Akvin. komentirajuci Aris. "O dusi" veli
Svako je znanje očito dobro zato što je dobro svake stvari ono što pripada punoći bivanja koju svaka stvar zahtijeva i za kojom žudi. A čovjek kao čovjek dostiže punoću svoga bića kroz znanje. S obzirom na dobre stavri, neke su samo dragocjene, naime, one koje su korisne u pogledu neke svrhe, - tako mi cijenimo dobrog konja zato što dobro trči, dok su druge dobre stvari vrijedne poštovanja, naime, one koje postoje radi njih samih, koje poštujemo kao svrhe a ne kao sredstva. Od znanosti neke su praktične, neke spekulativne. Razlika je u tome da prve imaju za svrhu da obave neki posao, dok su druge za svoju vlastitu svrhu. Spekulativne znanosti su otuada vrijedne poštovanja koliko i dobre dok su praktične samo dragocjene

Bacon, nesto kasnije kaze...

Ja bih svima uputio jedno opće upozorenje. Treba razmisliti šta su stvarni ciljevi znanja i tragati za znanjem ne zbog užitka razuma ili zbog prepiranja ili zbog nadmoći nad drugima, nego zbog probitka i koristi za život i da ga usavršavaju i upravljaju njime u dobročinstvu... (iz braka Uma i Univezuma može proizići pomoć ljudima) i čitav niz izuma koji mogu u određenoj mjeri svladati i nadići nuždu i bijedu ljudskog roda...Pitanje o kojem je ovdje riječ nije puki izraz spekulacije nego stvarni posao i sudbina ljudskog roda i sva moć djelovanja...I tako se ova dva predmeta blizanca, ljudsko znanje i ljudska moć, doista susreću u jednom

Uocavas li?


Svega sam nabacala jel da? No, razumijes, nadam se poentu...

Evo i nacin na koji razgovaramo o filozofiji je je slika vremena u kojem zivimo... vise, brze, bolje Mi sve to razaramo...mi samo unistavamo i ovo je cinjenica (digresija kratka: Kada smo stvorili Cernobil, najveci dio onih koji smo povrijedili nije se jos rodio“..citat..koji tako adekvatno govori o onome sta smo mi ucinili jer to mozemo), svaku sadasnjost guramo u proslost, a budućnost primicemo na uvijek istu neuhvatljivu udaljenost.

Ono prošlo više ne vrijedi, samo ono što upravo pripada sadašnjici. Zaborav je osnovna crta takvog opstanka, čiji se pogledi u prošlost i budućnost srozavaju gotovo na puku sadašnjost. Postaje to nekim protjecanjem života bez sjećanja i predviđanja, osim moći svrhovito apstrahirajućeg pogleda na učinak u funkciji aparata. Iščezava ljubav za stvari i ljude. Ono što je zgotovljeno kao da je nestalo, ono što ostaje jest mašinerija u kojoj se radi novo. Budući prinudno vezan za najbliže ciljeve čovjeku više ne preostaje prostor da gleda na neku životnu cjelinu.

A da.. citam na temu vremena. Sta je to vrijeme? Prvo sto sam se pitala zbog to u nasem jeziku postoji samo jedan pojam vremena, a u drugim dva. Krenimo od engl. time-vrijeme, weather- vrijeme. Utoliko cu iznijeti -by time- nesto i tom.

Sta citas? I mozemo li ti se prikljuciti? Nesto zanimljivo?
Sta je vrijeme? - nesto sto trebamo pobijediti, veli nase doba... Pogledaj samo reklame za kreme protiv bora
Iluzije koje nam nudi tekst u reklami kreme protiv bora, u riječima 'pobijedi vrijeme!' nije slučajno tu svuda oko nas. Pobijediti vrijeme – to je jedan od vodećih slogana cijele Moderne.
ili
govorimo o ]Apsolutno vrijeme je vječno trajanje Boga, a relativno nepravo vrijeme s granicama i ljudskim mjerama određeno je u odnosu na gibanja tijela[/i]

Pomenula si razlike u jezicima... Kada se malo ustabilimo, rado cu ucestvovati u ovim raspravama. Znas li da u arapskom jeziku nema glagola „imati“ u nasem smislu te rijeci, ili josh bolje kao pandana engleskom I have koje je iskoristeno i za tvorbe glagolskih vremena...

Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno.. sa djecjim okicama nastaju najzanimljiva pitanja, koja se nama podrazumijevaju, a tesko i nama samima pada da ih odgovorimo bez da se zapitamo i zacudimo)

Dr. Gog tema vrijeme ili filoz. haosa?

Bon apetit!
Pozzzz,
hasta luego...

[/color]



To treba pitati pedagoge. Mislim. A Sofijin svet...daje neke smjernice...kako i kuda

Evo ja biram temu vrijeme..iako me niko nije pitao....samo se odredite..malo blize o cemu biste razgovarali.[/quote]

Vraticu se na ovo.Ovdje gdje sam stala pocinje diskusija. Daj mi malo vremena. Sofijin svijet je lagan za citanje, ali mi svojevremeno treba opet vise. Pozzz!

[sojka]

Nikako da odem. Svezana sam.

Shoshana, nisam fanatik bilo koje vrste. Svako za sebe treba da zna i odgovori samom sebi pitanje Boga, ali to ne zelim
kao predmet rasprave. Utoliko mi je drago sto smo diskutovali o tom i stavili jasne konture, odrednice u kom pravcu bi trebalo da ide, bez da se ogranicavamo u rastu. Sloboda treba obostrano da postoji. Ukoliko si pratila razvoj diskusije i dinamiku, otoliko si trebala da vidis da mi je konkretno postavljeno pitanje u kom smjeru ides. Odgovorila sam precizno
koliko je moguce.

Dakle mimo toga iskljucili smo copy/paste by englisch, dakle prevode istih tekstova.
Ako zelis prikljuci se.

[Shoshana]

Nikako da odem. Svezana sam.

Shoshana, nisam fanatik bilo koje vrste. Svako za sebe treba da zna i odgovori samom sebi pitanje Boga, ali to ne zelim
kao predmet rasprave. Utoliko mi je drago sto smo diskutovali o tom i stavili jasne konture, odrednice u kom pravcu bi trebalo da ide, bez da se ogranicavamo u rastu. Sloboda treba obostrano da postoji. Ukoliko si pratila razvoj diskusije i dinamiku, otoliko si trebala da vidis da mi je konkretno postavljeno pitanje u kom smjeru ides. Odgovorila sam precizno
koliko je moguce.

Dakle mimo toga iskljucili smo copy/paste by englisch, dakle prevode istih tekstova.
Ako zelis prikljuci se.

Niti te optuzih za fanatizam, niti dovedoh u pitanje postojanje/nepostojanje boga. Niti ista napisah na engleskom.

Razvoj diskusije ne upratih - mada dvaput sve procitah. No, kako da te uzmem zaozbiljno kada gore mrtva hladna tvrdis da je 2+ 2 uvijek cetiri i da postoji vjecna istina, i cak se pitas kako ista drugo moze i postojati. Ovo jeste ogranicavanje rasprave, ali ogranicavanje u smislu odbacivanja bilo kakvog drugacijeg misljenja, sto nikako ne prilici jednoj filozofskoj raspravi. Izmedju ostalog, pitanje postojanja apsolutne istine (van ljudske svijesti) je - koliko ja znam jos uvijek predmet filozofske rasprave.

[sojka]

Zeno,

" U ekološkom i biotehnološkom horizonstu naše stvarnosti srećemo se s problemima koje pred nas postavljaju fizika i biologija, odnosno moderne tehnologije na fizikalnom i biološkom području. (promjene genoma, razbijanje atoma..) Ne pravi svaki izum, i nije u proslosti novi eticki izazov...nekad je bilo malo drugacije... Izazovi su, misljenja sam, nastupili onda kada je nauka (ne znanje) presla u stadij „da cini sve sto moze“.. a eticko pitanje nasega vremena, koje je kljucno jeste „Treba li nauka ciniti sve sto moze?“ Iako su ovi procesi ireverzibilni, za valjane eticke rasprave...treba pogledati ipak, sta su govorili i na kojim sistemima smo se mi obrazovali (makar i ne znali, jel de?)"

Zanimljiva tema. Ja bih pitanje postavila drugacije ima li smisla zaustavljati napredak nauke koja ide dalje, htjeli mi to ili ne?? Da li bi danas bili to sto jesmo da nije te nauke?! Gdje bi bili? Nisu li nas kroz istoriju bolno kocili- stradanja naucnika na nase bolje sutra. Zasto su nas kocili? Iz straha? Ne cinimo li istu gresku i danas? Dakle i danas poturamo pleca za ono bolje sutra, a ujedno ga kocimo. Etika pred novim izazovima. Napredak je jako brz..tako da izaziva paniku, strahove, a na nama je da se prilagodimo duhu vremena. Pitanje je kako? Sve ima dvije strane medalje. Prije bi smo umrli od tuberkuloze recimo, a danas se uspjesno lijeci. Ujedno se pribojavamo svakog izuma. Zasto? Zasto nauku treba stopirati i kociti? Jer nismo dovoljno brzi, jaki? Jer je nepregledna? Zar nauka znaci isto sto i nehumanost? Nikako. Stvara promjene sa svojim plusevima i minusima. Neophodno je drzanje koraka sa vremenom i stalno ucenje.

Vidis dok T.Akvin. komentirajuci Aris. "O dusi" veli
Svako je znanje očito dobro zato što je dobro svake stvari ono što pripada punoći bivanja koju svaka stvar zahtijeva i za kojom žudi. A čovjek kao čovjek dostiže punoću svoga bića kroz znanje. S obzirom na dobre stavri, neke su samo dragocjene, naime, one koje su korisne u pogledu neke svrhe, - tako mi cijenimo dobrog konja zato što dobro trči, dok su druge dobre stvari vrijedne poštovanja, naime, one koje postoje radi njih samih, koje poštujemo kao svrhe a ne kao sredstva. Od znanosti neke su praktične, neke spekulativne. Razlika je u tome da prve imaju za svrhu da obave neki posao, dok su druge za svoju vlastitu svrhu. Spekulativne znanosti su otuada vrijedne poštovanja koliko i dobre dok su praktične samo dragocjene.

Covjek ne prestaje da bude vazan, mjerilo je svega. Slazem se da sa tim da se od nas u sadasnjici vise trazi i zahtijeva, mozda nam to budi mutna osjecanja. Umjetnost, poezija nisu nista manje vazni. Mada je to, kao sto rekla vremenski luxus. A kako smo kao ljudi snalazljivi, nalazimo uvijek nova rijesenja i savladamo sve. Stavljeni smo pred drugaciji problem sto i trazi nesto drugacije. Date su nam brojne olaksice- mobilni, internet shopping, online banking, racunari kao usteda vremena. U drustvenom polju novi socioloski poredci: patchwork recimo, kao pojava, etc..

Bacon, nesto kasnije kaze...

Ja bih svima uputio jedno opće upozorenje. Treba razmisliti šta su stvarni ciljevi znanja i tragati za znanjem ne zbog užitka razuma ili zbog prepiranja ili zbog nadmoći nad drugima, nego zbog probitka i koristi za život i da ga usavršavaju i upravljaju njime u dobročinstvu... (iz braka Uma i Univezuma može proizići pomoć ljudima) i čitav niz izuma koji mogu u određenoj mjeri svladati i nadići nuždu i bijedu ljudskog roda...Pitanje o kojem je ovdje riječ nije puki izraz spekulacije nego stvarni posao i sudbina ljudskog roda i sva moć djelovanja...I tako se ova dva predmeta blizanca, ljudsko znanje i ljudska moć, doista susreću u jednom

Uocavas li?

Znam. Jos davnooo raspravljali smo uopsteno o odgovornosti naucnika naspram covjecanstva. Eticki razgovori. Recimo djela poput Fizicari, Openhajmer. Krecem od postavke da vecina naucnika radi na poboljsanju svijeta i ljubavi naspram njega. Daj mi konkretan primjer na sta mislis..
Evo dva pro i kontra primjera:
- Einstein izum atomske- Za cije i koje dobro? Mada vodjen i dobrim motivima, s krajnji cilj poguban za covjecanstvo- Contra
- Biologija- oblast genetike ciji izumi poboljsavaju ne samo kvalitet zivota, nego spavaju i produzavaju. Zar nam ne laska ideja o vjecnosti zivota???

Svega sam nabacala jel da? No, razumijes, nadam se poentu...


Evo i nacin na koji razgovaramo o filozofiji je je slika vremena u kojem zivimo... vise, brze, bolje Mi sve to razaramo...mi samo unistavamo i ovo je cinjenica (digresija kratka: Kada smo stvorili Cernobil, najveci dio onih koji smo povrijedili nije se jos rodio“..citat..koji tako adekvatno govori o onome sta smo mi ucinili jer to mozemo), svaku sadasnjost guramo u proslost, a budućnost primicemo na uvijek istu neuhvatljivu udaljenost.

Nazalost unistavamo, sto me jako cesto cini tuznom i nemocnom. Nadam se da za sva ta razaranja ipak radja nesto novo. Ali gubitak je gubitak. Ne cinimo li sve koliko je u nasoj moci da bude sve ok ? Razocarenje je da ni to nije dovoljno, ali trudimo.

Ono prošlo više ne vrijedi, samo ono što upravo pripada sadašnjici. Zaborav je osnovna crta takvog opstanka, čiji se pogledi u prošlost i budućnost srozavaju gotovo na puku sadašnjost. Postaje to nekim protjecanjem života bez sjećanja i predviđanja, osim moći svrhovito apstrahirajućeg pogleda na učinak u funkciji aparata. Iščezava ljubav za stvari i ljude. Ono što je zgotovljeno kao da je nestalo, ono što ostaje jest mašinerija u kojoj se radi novo. Budući prinudno vezan za najbliže ciljeve čovjeku više ne preostaje prostor da gleda na neku životnu cjelinu.

Ljubav treba njegovati, zalivati najdragocijenim neovisno od drugih. Ljubav je po meni najveci pokretac i kada u nju pocnemo sumnjati, sto je opet razumljivo.Ljubav je lajt motiv, cega bi smo se trebali prisjecati. I medjuostalom daje najsladje i najljepse plodove.

sojka wrote:
A da.. citam na temu vremena. Sta je to vrijeme? Prvo sto sam se pitala zbog to u nasem jeziku postoji samo jedan pojam vremena, a u drugim dva. Krenimo od engl. time-vrijeme, weather- vrijeme. Utoliko cu iznijeti -by time- nesto i tom.


Sta citas? I mozemo li ti se prikljuciti? Nesto zanimljivo?
Sta je vrijeme? - nesto sto trebamo pobijediti, veli nase doba... Pogledaj samo reklame za kreme protiv bora
Iluzije koje nam nudi tekst u reklami kreme protiv bora, u riječima 'pobijedi vrijeme!' nije slučajno tu svuda oko nas. Pobijediti vrijeme – to je jedan od vodećih slogana cijele Moderne.
ili
govorimo o ]Apsolutno vrijeme je vječno trajanje Boga, a relativno nepravo vrijeme s granicama i ljudskim mjerama određeno je u odnosu na gibanja tijela[/i]

Citam >Filozofiju u svom vremenu<- Ljubomir Tadic. I uopsteno o vremenu. Googlam i tako.) Dakle tema vrijeme iziskuje mi vrijeme , ne zurim, jer tako ne mogi doci do boljih zakljucaka. Lijepo si to rekla.
Pomenula si razlike u jezicima... Kada se malo ustabilimo, rado cu ucestvovati u ovim raspravama. Znas li da u arapskom jeziku nema glagola „imati“ u nasem smislu te rijeci, ili josh bolje kao pandana engleskom I have koje je iskoristeno i za tvorbe glagolskih vremena...

Sjajno. Pisacemo o tom...ima vremena... Mozda pronadjem stare biljeske...

sojka wrote:
Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno.. sa djecjim okicama nastaju najzanimljiva pitanja, koja se nama podrazumijevaju, a tesko i nama samima pada da ih odgovorimo bez da se zapitamo i zacudimo)

Dr. Gog tema vrijeme ili filoz. haosa?

Bon apetit!
Pozzzz,
hasta luego...
[/color]



To treba pitati pedagoge. Mislim. A Sofijin svet...daje neke smjernice...kako i kuda

Evo ja biram temu vrijeme..iako me niko nije pitao....samo se odredite..malo blize o cemu biste razgovarali.[/quote]

Vodi je u pravcu kom zelis. Misao je slobodna... You are welcome.

[sojka]

Nikako da odem. Svezana sam.

Shoshana, nisam fanatik bilo koje vrste. Svako za sebe treba da zna i odgovori samom sebi pitanje Boga, ali to ne zelim
kao predmet rasprave. Utoliko mi je drago sto smo diskutovali o tom i stavili jasne konture, odrednice u kom pravcu bi trebalo da ide, bez da se ogranicavamo u rastu. Sloboda treba obostrano da postoji. Ukoliko si pratila razvoj diskusije i dinamiku, otoliko si trebala da vidis da mi je konkretno postavljeno pitanje u kom smjeru ides. Odgovorila sam precizno
koliko je moguce.

Dakle mimo toga iskljucili smo copy/paste by englisch, dakle prevode istih tekstova.
Ako zelis prikljuci se.

Niti te optuzih za fanatizam, niti dovedoh u pitanje postojanje/nepostojanje boga. Niti ista napisah na engleskom.

Razvoj diskusije ne upratih - mada dvaput sve procitah. No, kako da te uzmem zaozbiljno kada gore mrtva hladna tvrdis da je 2+ 2 uvijek cetiri i da postoji vjecna istina, i cak se pitas kako ista drugo moze i postojati. Ovo jeste ogranicavanje rasprave, ali ogranicavanje u smislu odbacivanja bilo kakvog drugacijeg misljenja, sto nikako ne prilici jednoj filozofskoj raspravi. Izmedju ostalog, pitanje postojanja apsolutne istine (van ljudske svijesti) je - koliko ja znam jos uvijek predmet filozofske rasprave.

________________________________
Dobro. Akceptiram. Postujem.

Pozzz

[Gost123]

Ono sto mene zanima odkud tako malo interesovanja za filozofiju, pod uslovom da "ovdje" ta oblast bilo koga uopste zanima??
Dakle da ne mijesajmo te pojmove, ostavimo religiju na stranu, jer je stvar vjere. Zanima me znanje i pristup problematikama sadasnjice ne religioznim, nego misaonim, naucnickim prilazom ka istoj. Koliko primjene "zapadna" filozofija ima u nasim/vasim zivotima?

Zanimanje za filozofiju, po mom misljenju, ovisi o tome kako tko gleda na filozofiju. Neki ju vide kao isprazno brbljanje, valjanje šupljih priča, bez svrhe i koristi. Prema tome, oni koji ju tako gledaju, nece se ni zanimati za nju. Dosadna im je, nezanimljiva, beskorisna. Ali iskreno, ne bi ni valjalo da se svatko bavi njome:) Baviti se znanoscu je korisno, donosi neke prakticne rezultate, radi se o konkretnim stvarima, korisnost i rezultate vide mnogi. Religija daje kakve-takve odgovore, upute kako zivjeti, ponasati se, djelovati itd (iako je i to filozofija), dobrom dijelu ljudi daje duhovnu hranu. Ali sama filozofija k'o filozofija... koja je njena uloga, svrha? Mislim da je razlicita za razlicite ljude. Meni filozofija daje duhovnu hranu. Na drugaciji nacin nego sto je to u religijama, ali je to ono sto meni cini unutarnje zadovoljstvo. Pitanja morala, etike,ljubavi, smisla, zivota, smrti itd promisljam kroz filozofiju. Nije zadaca filozofije da daje odgovore i gotove upute, nego da postavlja pitanja, nova pitanja koja su od najvecih interesa za moj(u biti svih ljudi) duhovni zivot, da tjera ljude na promisljanje iz drugih perspektiva. Ta nesigurnost, ne-dogmaticnost je njena velika vrijednost. I to obogacuje i duhovno i kulturno.

Na sto mislis pod primjenom u nasim zivotima?

[dr.gog]

Vidis dok T.Akvin. komentirajuci Aris. "O dusi" veli
Svako je znanje očito dobro zato što je dobro svake stvari ono što pripada punoći bivanja koju svaka stvar zahtijeva i za kojom žudi. A čovjek kao čovjek dostiže punoću svoga bića kroz znanje. S obzirom na dobre stavri, neke su samo dragocjene, naime, one koje su korisne u pogledu neke svrhe, - tako mi cijenimo dobrog konja zato što dobro trči, dok su druge dobre stvari vrijedne poštovanja, naime, one koje postoje radi njih samih, koje poštujemo kao svrhe a ne kao sredstva. Od znanosti neke su praktične, neke spekulativne. Razlika je u tome da prve imaju za svrhu da obave neki posao, dok su druge za svoju vlastitu svrhu. Spekulativne znanosti su otuada vrijedne poštovanja koliko i dobre dok su praktične samo dragocjene.

Covjek ne prestaje da bude vazan, mjerilo je svega. Slazem se da sa tim da se od nas u sadasnjici vise trazi i zahtijeva, mozda nam to budi mutna osjecanja. Umjetnost, poezija nisu nista manje vazni. Mada je to, kao sto rekla vremenski luxus. A kako smo kao ljudi snalazljivi, nalazimo uvijek nova rijesenja i savladamo sve. Stavljeni smo pred drugaciji problem sto i trazi nesto drugacije. Date su nam brojne olaksice- mobilni, internet shopping, online banking, racunari kao usteda vremena. U drustvenom polju novi socioloski poredci: patchwork recimo, kao pojava, etc..

Bacon, nesto kasnije kaze...

Ja bih svima uputio jedno opće upozorenje. Treba razmisliti šta su stvarni ciljevi znanja i tragati za znanjem ne zbog užitka razuma ili zbog prepiranja ili zbog nadmoći nad drugima, nego zbog probitka i koristi za život i da ga usavršavaju i upravljaju njime u dobročinstvu... (iz braka Uma i Univezuma može proizići pomoć ljudima) i čitav niz izuma koji mogu u određenoj mjeri svladati i nadići nuždu i bijedu ljudskog roda...Pitanje o kojem je ovdje riječ nije puki izraz spekulacije nego stvarni posao i sudbina ljudskog roda i sva moć djelovanja...I tako se ova dva predmeta blizanca, ljudsko znanje i ljudska moć, doista susreću u jednom

Uocavas li?


Evo i nacin na koji razgovaramo o filozofiji je je slika vremena u kojem zivimo... vise, brze, bolje Mi sve to razaramo...mi samo unistavamo i ovo je cinjenica (digresija kratka: Kada smo stvorili Cernobil, najveci dio onih koji smo povrijedili nije se jos rodio“..citat..koji tako adekvatno govori o onome sta smo mi ucinili jer to mozemo), svaku sadasnjost guramo u proslost, a budućnost primicemo na uvijek istu neuhvatljivu udaljenost.

Nazalost unistavamo, sto me jako cesto cini tuznom i nemocnom. Nadam se da za sva ta razaranja ipak radja nesto novo. Ali gubitak je gubitak. Ne cinimo li sve koliko je u nasoj moci da bude sve ok ? Razocarenje je da ni to nije dovoljno, ali trudimo.

Ono prošlo više ne vrijedi, samo ono što upravo pripada sadašnjici. Zaborav je osnovna crta takvog opstanka, čiji se pogledi u prošlost i budućnost srozavaju gotovo na puku sadašnjost. Postaje to nekim protjecanjem života bez sjećanja i predviđanja, osim moći svrhovito apstrahirajućeg pogleda na učinak u funkciji aparata. Iščezava ljubav za stvari i ljude. Ono što je zgotovljeno kao da je nestalo, ono što ostaje jest mašinerija u kojoj se radi novo. Budući prinudno vezan za najbliže ciljeve čovjeku više ne preostaje prostor da gleda na neku životnu cjelinu.

Ljubav treba njegovati, zalivati najdragocijenim neovisno od drugih. Ljubav je po meni najveci pokretac i kada u nju pocnemo sumnjati, sto je opet razumljivo.Ljubav je lajt motiv, cega bi smo se trebali prisjecati. I medjuostalom daje najsladje i najljepse plodove.


Citam >Filozofiju u svom vremenu<- Ljubomir Tadic. I uopsteno o vremenu. Googlam i tako.) Dakle tema vrijeme iziskuje mi vrijeme , ne zurim, jer tako ne mogi doci do boljih zakljucaka. Lijepo si to rekla.
Pomenula si razlike u jezicima... Kada se malo ustabilimo, rado cu ucestvovati u ovim raspravama. Znas li da u arapskom jeziku nema glagola „imati“ u nasem smislu te rijeci, ili josh bolje kao pandana engleskom I have koje je iskoristeno i za tvorbe glagolskih vremena...

Sjajno. Pisacemo o tom...ima vremena... Mozda pronadjem stare biljeske...

sojka wrote:
Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno.. sa djecjim okicama nastaju najzanimljiva pitanja, koja se nama podrazumijevaju, a tesko i nama samima pada da ih odgovorimo bez da se zapitamo i zacudimo)

Dr. Gog tema vrijeme ili filoz. haosa?

Bon apetit!
Pozzzz,
hasta luego...
[/color]


[/i]

Stari Bejkon,kojem ne upamtih navedeni citat,jer se zamajavam analizama svakodnevne tjeskobe i preživljavanjem onih kojima zviždi iznad glave ,ovim riječima je iskazao davno ono što osjećam kao svoju richtlinie-smjernicu.I sve više gubim potrebu za silnim potvrdama onog što iz tih rečenica,ponavljam i telalim,idući na živce malom mainstream krugu sagovornika.I zapravo se plašim,hbga, i onog što znam -da kažem, jer ako ne upali znanje i jasna činjenica,onda me posljedična nesreća i tegoba pogodi kao lična,a ličnih demona imamo svi,zar ne ?

Pomenuste Chernobyl,sasma slučajno i u prolijetanju iskaza,i dotače me onih nekoliko desetaka slika i stranice dopisivanja sa Zhenyom,ukrajincem,oficirom naučnikom,koji se jedva trsio raka iz svog poluuništenog tijela.I u vrijeme kemoterapije,Zhenya je razmišljao o svojoj krivnji nad još nerođenim,i kao naučnik dumao o logički neizvodivoj manipulaciji nad dimenzijom vremena,uzdajući se da će jednog dana doći do alhemijskog spoja SF-a i Fizike,i da će,hebavajući sve po spisku Ajnštajnu,uspjeti da se kotira u mjesto zvano Pripyat(gdje živjahu socijalistički pregaoci nuklearnog napretka SSSr-a),te nekim nejasnim postupcima izmjeniti matricu vrijeme-prostor-događaji,i spasiti hiljade malih ukrajinaca u budućnosti.
I tako je dumao pod analgeticima,poluhalucinirajući,i istovremeno odgovarajući na pisma prijatelja prastarim laptopom,internetom plaćenim od drugova koji su još gutali radijaciju...

i tu je ostala odrednica ljubavi,na koju se osvrćem bez apstrakcije,jer apstrakciju počesto vidim kao ispraznost,osobito današnje vrijeme.
i zaista,ne vidim -niti hoću da vidim-umjetnost mudrosti kao sklop mentalnih jednačina za koje trebaju tomovi knjiga i rječnika da se razjasni.
Isto kao što ne volim razgraničavanje filozofske misli,pa i po religioznoj odrednici,neovisno od mojih,vama već poznatih stavova.
Valjda dok sam živ,pokušavaću da jednostavnost ljubavi pretočim u svakodnevnicu,makar djetetu koje odgajam...ona nek kasnije posuđuje,kupuje knjige i bude diplomac ovih tema koje pokreću savremenici njenog oca u začetku(pazte sad ovo)multimedijalnog stepena razvoja filozofije.
Raja,morate priznat jednu činjenicu,2008 će jednom biti za nekog "davno,davno"....a naše riječi kao reminiscencije cijenjenog Lj.Tadića

[simi5]

Zamislim se tako sinoć kako mislimo da činimo ovoliko mnogo što se bavimo nekakvom naukom, psihologijom, filosofijom, religijom,... I da na kraju za sve to treba da dobijemo nekakve zasluge i nagrade. A onda se setim kako moja ćerka isto to misli o svojoj školi, kao da je njena zasluga što se školuje i da zato treba da bude nagrađena od nas, roditelja i društva. I tako mi sine jedno malo, malecko religiozno prosvetljenjce da je naš život put da naučimo školu za veće slobode i moći.

U skladu s tim pomislim na našu ograničenost u tri dimenzije i izvodu četvrte. Mnogo puta sam razmišljala šta bih učinila da mogu da se vratim kroz vreme. A polako prihvatam ideju da taj put ne bi bio smislen, da bi poništio smisao svega. Jer šta bi bilo da se vratimo u taj 1. maj? Da nije bilo toga možda bi se SSSR raspadao u nuklearnom holokaustu. Često se setim kako smo se borili za demokratiju u Jugoslaviji, pa nam ta demokratija donese rat od koga, sada vidimo, nas je štitila tiranija. Nekad mi je bilo lakše da mislim o popravkama vremena. Danas više ne znam šta bih popravila a da ne bude još gore.

[Abacija]

Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno..

Vrijeme je sociokulturni proizvod. Na primjer, nomadi u Jugoistocnoj Aziji koji zive na splavovima i camcima i rijetko izlaze na kopno osim po potrebi i kada je tsunami u pitanju, pojma nemaju sta je to ’dobar dan’ ili ’do vidjenja’ jer to pretpostavlja pojam o vremenu. Ne znaju kada je rucak i o tome razmisljaju tek kad ogladne. Uopste se ne iznenade kada poslije duzeg perioda sretnu poznanika, i pojma nemaju koliko je vremena proslo od njihovog zadnjeg susreta.

Vrijeme je samo abstraktan pojam koji ne postoji kao objektivna fizicka dimenzija. Pojam vjecnosti govori o necemu sto nema kraja ali ne govori nista o pocetku. Ako bi rekli da je vrijeme pocelo npr. sa Big Bang-om, onda se moramo zapitati sta je bilo prije ”velikog praska”. A to je problematicno, jer kako mozemo govoriti o necemu sto nije ni bilo (nije se desilo poslije pocetka svijeta)! Moj zakljucak je da vrijeme nije vjecno nego je iluzija. Fazon je sto smo mi od te iluzije stvorili socijalnu kategoriju po kojoj se povinujemo da bi opstali u drustvu.

[Abacija]

Pomenuste Chernobyl,sasma slučajno i u prolijetanju iskaza,i dotače me onih nekoliko desetaka slika i stranice dopisivanja sa Zhenyom,ukrajincem,oficirom naučnikom,koji se jedva trsio raka iz svog poluuništenog tijela.I u vrijeme kemoterapije,Zhenya je razmišljao o svojoj krivnji nad još nerođenim,i kao naučnik dumao o logički neizvodivoj manipulaciji nad dimenzijom vremena,uzdajući se da će jednog dana doći do alhemijskog spoja SF-a i Fizike,i da će,hebavajući sve po spisku Ajnštajnu,uspjeti da se kotira u mjesto zvano Pripyat(gdje živjahu socijalistički pregaoci nuklearnog napretka SSSr-a),te nekim nejasnim postupcima izmjeniti matricu vrijeme-prostor-događaji,i spasiti hiljade malih ukrajinaca u budućnosti.
I tako je dumao pod analgeticima,poluhalucinirajući,i istovremeno odgovarajući na pisma prijatelja prastarim laptopom,internetom plaćenim od drugova koji su još gutali radijaciju...

Chernobyl se desio zbog ljudskog faktora; glavni uzrok je najvjerovatnije manjak odmora i sna kod zaposlenih.
Naucnici su otkrili da um zna oprilike 30 sekundi unaprijed kada ce uciniti fatalnu gresku. Predvidja se da ce u roku od 15 godina na trziste izaci mobilni elektroencefalograf koji ce moci da hvata signale iz mozga i time alarmirati o mogucoj opasnosti.
Nemoguce je putovati kroz vrijeme unazad, ali je mozda moguce ”otici u buducnost do 30 sekundi unaprijed”.

P.S. Osim upotrebe u nuklearnim elektranama i na drugim odgovornim mjestima, nadam se da bi i politicari koristili takav uredjaj pred glasanje u parlamentu.

[walkabout]

Kada bi vas dijete pitalo- Sta je to vrijeme? Kako objasniti dimenziju koju ne vidi..?:)) Zatim da li je vjecno? Oduvijek postojalo, vjecno, a kako to da je i prolazno..

Vrijeme je sociokulturni proizvod. Na primjer, nomadi u Jugoistocnoj Aziji koji zive na splavovima i camcima i rijetko izlaze na kopno osim po potrebi i kada je tsunami u pitanju, pojma nemaju sta je to ’dobar dan’ ili ’do vidjenja’ jer to pretpostavlja pojam o vremenu. Ne znaju kada je rucak i o tome razmisljaju tek kad ogladne. Uopste se ne iznenade kada poslije duzeg perioda sretnu poznanika, i pojma nemaju koliko je vremena proslo od njihovog zadnjeg susreta.

Vrijeme je samo abstraktan pojam koji ne postoji kao objektivna fizicka dimenzija. Pojam vjecnosti govori o necemu sto nema kraja ali ne govori nista o pocetku. Ako bi rekli da je vrijeme pocelo npr. sa Big Bang-om, onda se moramo zapitati sta je bilo prije ”velikog praska”. A to je problematicno, jer kako mozemo govoriti o necemu sto nije ni bilo (nije se desilo poslije pocetka svijeta)! Moj zakljucak je da vrijeme nije vjecno nego je iluzija. Fazon je sto smo mi od te iluzije stvorili socijalnu kategoriju po kojoj se povinujemo da bi opstali u drustvu.

Mislim da je ljudska "opsteprihvacena" percepcija vremena dosta pogresna, ne mogu se oteti utisku da mi "vrijeme" posmatramo iz nekog "slijepog coska" i da jednostavno ne vidimo cjelokupnu sliku. Prethodni post sam citirao jer ima dosta elemenata u prilog ovome.

Ja licno mislim da vrijeme treba posmatrati vishe kao BRZINU STARENJA materije (gdje je zivi svijet, a time i covjek, enormno mali djelic "svega") tj. kao brzinu transformacije iz jednog oblika u drugi.
(Ovo ne treba mijesati sa bioloskim starenjem zivih organizama!)
Gdje kao jedinu "cvrstu" referencu mozemo uzeti brzinu elektromagnetnog talasa (gdje pripada i svjetlost - tj spektar elmag talasa vidljivih nasem oku).

I josh mi se zanimljivim cini posmatrati svijet koristeci "dimenziju" (nemam neke druge adekvatnije rijeci) koja je "obrnuto proporcionalna" vremenu - a to je FREKVENCIJA. Postoji tzv. FREKVENTNI DOMEN (uglavnom matematicki model) koji je, da kazem, "ekvivalentan" ovom "nasem" VREMENSKOM DOMENU. Sto je vrlo zanimljivo je to da neki (matematicki) problemi koji su skoro/totalno nerijesivi u vremenskom domenu postaju vrlo jednostavni u frekventnom domenu.

Posmatrati ovaj nas svijet odbacujuci vrijeme i uzimajuci frekvenciju kao "glavnu" "dimenziju" mozhe dati neocekivane ideje, zamisli, vizije,...

[sojka]

Jedan experiment...

Na sajtu u o vremenu nasla sam racunar koliko smo stari.
Razlika je kada cujes godine i dane i ostalo. Podrazumijeva nam se nekako.

955.661.093 sekunde sam stara.

http://www.wasistzeit.de/zeitrechner/index.php

Pogledajte!

[Liberalism]

Interesantna tema.

Mrsko mi da trazim neke definicije, ali po meni filozofija bi trebala traziti odgovore na pitanja koja se ne mogu dobiti (provjeriti) naucnim putem. kazu da je medju najvecim filozofskim pitanjima - pitanje zbog cega smo mi ovde i odakle smo dosli, pitanje koje uvijek i iznova postavlja Hawking?

Mozda je ovo dobar start za razmisljanje o filozofiji za svakoga. Naravno ima i nekih drugih polaznih tačaka koje sigurno mogu biti interesantna startna pozicija, kao sto su pitanje nastanka novca (svi govore o jednom te istom putu nastnka novca iako ta prica izgleda da potice ''oduvijek'') isl.

Pitanje zbog cega smo mi ovde danas je vrlo korisno jer bi nam trebalo osvjetliti svrhu naseg zivljenja i samim tim ukazati sta je ispravno a sta pogresno. Ovo moze imati presudan utjecaj na ishod donosenja zakljucka o tome sta je moralno a sta ne, sta je dobro a sta ne, sta je korisnino a sta ne isl isl.

Drugi dio Hawkingovog pitanja ukazuje na potrebu razumjevanja najmisticnijeg pitanja u ljudskoj istoriji - pitanje odakle je nastalo sve ovo. Ono sto je najvaznije iz potrage za odgovorom na ovo pitanje jeste sloboda svakog od nas, koja se ogranicava brojnim mehanizmima koji u sustini funkcionisu na principu straha od nepoznavanja odgovora na pitanje ''odakle smo dosli''.

Ovo su samo neki slikoviti primjeri...

[Kwaheri]

Zeno,



Zanimljiva tema. Ja bih pitanje postavila drugacije ima li smisla zaustavljati napredak nauke koja ide dalje, htjeli mi to ili ne?? Da li bi danas bili to sto jesmo da nije te nauke?! Gdje bi bili? Nisu li nas kroz istoriju bolno kocili- stradanja naucnika na nase bolje sutra. Zasto su nas kocili? Iz straha? Ne cinimo li istu gresku i danas? Dakle i danas poturamo pleca za ono bolje sutra, a ujedno ga kocimo. Etika pred novim izazovima. Napredak je jako brz..tako da izaziva paniku, strahove, a na nama je da se prilagodimo duhu vremena. Pitanje je kako? Sve ima dvije strane medalje. Prije bi smo umrli od tuberkuloze recimo, a danas se uspjesno lijeci. Ujedno se pribojavamo svakog izuma. Zasto? Zasto nauku treba stopirati i kociti? Jer nismo dovoljno brzi, jaki? Jer je nepregledna? Zar nauka znaci isto sto i nehumanost? Nikako. Stvara promjene sa svojim plusevima i minusima. Neophodno je drzanje koraka sa vremenom i stalno ucenje.

...

Covjek ne prestaje da bude vazan, mjerilo je svega. Slazem se da sa tim da se od nas u sadasnjici vise trazi i zahtijeva, mozda nam to budi mutna osjecanja. Umjetnost, poezija nisu nista manje vazni. Mada je to, kao sto rekla vremenski luxus. A kako smo kao ljudi snalazljivi, nalazimo uvijek nova rijesenja i savladamo sve. Stavljeni smo pred drugaciji problem sto i trazi nesto drugacije. Date su nam brojne olaksice- mobilni, internet shopping, online banking, racunari kao usteda vremena. U drustvenom polju novi socioloski poredci: patchwork recimo, kao pojava, etc..



Znam. Jos davnooo raspravljali smo uopsteno o odgovornosti naucnika naspram covjecanstva. Eticki razgovori. Recimo djela poput Fizicari, Openhajmer. Krecem od postavke da vecina naucnika radi na poboljsanju svijeta i ljubavi naspram njega. Daj mi konkretan primjer na sta mislis..
Evo dva pro i kontra primjera:
- Einstein izum atomske- Za cije i koje dobro? Mada vodjen i dobrim motivima, s krajnji cilj poguban za covjecanstvo- Contra
- Biologija- oblast genetike ciji izumi poboljsavaju ne samo kvalitet zivota, nego spavaju i produzavaju. Zar nam ne laska ideja o vjecnosti zivota???

...

Nazalost unistavamo, sto me jako cesto cini tuznom i nemocnom. Nadam se da za sva ta razaranja ipak radja nesto novo. Ali gubitak je gubitak. Ne cinimo li sve koliko je u nasoj moci da bude sve ok ? Razocarenje je da ni to nije dovoljno, ali trudimo.

...

Ljubav treba njegovati, zalivati najdragocijenim neovisno od drugih. Ljubav je po meni najveci pokretac i kada u nju pocnemo sumnjati, sto je opet razumljivo.Ljubav je lajt motiv, cega bi smo se trebali prisjecati. I medjuostalom daje najsladje i najljepse plodove.

Citam >Filozofiju u svom vremenu<- Ljubomir Tadic. I uopsteno o vremenu. Googlam i tako.) Dakle tema vrijeme iziskuje mi vrijeme , ne zurim, jer tako ne mogi doci do boljih zakljucaka. Lijepo si to rekla.

Sjajno. Pisacemo o tom...ima vremena... Mozda pronadjem stare biljeske...

Sojka, tvoje razumijevanje bioetičkih problema je tako naivno (cak je i simpaticno) da se cinim sebi samoj ostarjela, prepadnuta, pesimistkinja pa i ultrakonzervativac..koja u svem, pride, vidi nesto zlo... Plasim se za sliku svoje duse... Dio teksta kojim amnestiras nauku, na nacin koji ju cini neutralnom..me cini josh i ljutom Posebno nakon teksta dr. goga.. Cernobil... Nadam se da tvoja naivnost nijeu ravni poznavanja onih "problema" koji su stupili na scenu sa nezaustvaljivim silovanjem biotehnoloskih nauka danas...
Znanost...kojoj je zivi organizam predmet eksperimenta, nije ono sto bi trebao biti ljudski izbor. Jer,razmisli, cak i po cijenu da ce se pronaci neki jako vazan lijek za 1000 djece, a da se eksperiment treba izvesti na jednom djetetu (čak i da su posljedice ekspermineta poptpuno nepoznate, i ne moraju biti fatalne) ko je taj ko ce izabrati to dijete za eksperiment?
Znanost ne zeli pod "zakone" etike. Samo se trudi da cuva imidz neutralnosti. Daleko je od toga...
Zato cu o ovome svemu..nekad kasnije..

[sojka]

Sto vise mislim to vise pitanja.. o definiciju uopste upitno..

(Cini mi se da covjek u neprestanoj borbi, ne samo za opstanak i konkretnim okolnostima, nego i sa vremenom.Dok je sa jednu stranu oslanja na vrijeme, nekad se bori i hvata u kostac s njim...)

Ne dajemo li praznim, nevidljivim prostorima- kao sto npr. i vrijeme sami mi smisao, definiciju, odrednice? Ne stvaramo li mi te slike? Ukoliko ne, da li nas koci realnost ili drustvene norme...etc, etc.

Tik- tak- ..)

Nego pogledajmo promjenu, evoluciju satova..prije je to bio pjescani, pa zatim sat priblizan danasnjem, s tim sa sadasnji satovi vecinom u futuristickom stilu (sa mjerenjem stotinki). ...

Tik-tak...))

.

[Liberalism]

Znanost...kojoj je zivi organizam predmet eksperimenta, nije ono sto bi trebao biti ljudski izbor. Jer,razmisli, cak i po cijenu da ce se pronaci neki jako vazan lijek za 1000 djece, a da se eksperiment treba izvesti na jednom djetetu (čak i da su posljedice ekspermineta poptpuno nepoznate, i ne moraju biti fatalne) ko je taj ko ce izabrati to dijete za eksperiment?
Znanost ne zeli pod "zakone" etike. Samo se trudi da cuva imidz neutralnosti. Daleko je od toga...
Zato cu o ovome svemu..nekad kasnije..

Ko bi to trebao odluciti sta je to ljudski izbor? Ljudski izbor (iako je tesko razumjeti tu odrednicu) bi se vjerovatno trebao zasnivati na univerzalnim vrijednostima (kao sto je sloboda na primjer) i ukoliko je neki naucni proces u skladu sa tim, mislim da je potpuno pogresno kritikovati ga (pa bilo to bilo sta). Sa druge strane stavljajuci ultimatume bilo kakve vrste pred nauku generalno jeste upravo suprotno ciljevima filozofije.

Primjeri eksperimentisanja na ljudima su grubo receno besmisleni, jer danas vecinu stvari koje koristimo su u nekoj fazi proizvod eksperimenta na ljudima (od antibiotika koje pijemo kod odjece koje nosimo)...

[sojka]

"Sojka, tvoje razumijevanje bioetičkih problema je tako naivno (cak je i simpaticno) da se cinim sebi samoj ostarjela, prepadnuta, pesimistkinja pa i ultrakonzervativac..koja u svem, pride, vidi nesto zlo... Plasim se za sliku svoje duse... Dio teksta kojim amnestiras nauku, na nacin koji ju cini neutralnom..me cini josh i ljutom Posebno nakon teksta dr. goga.. Cernobil... Nadam se da tvoja naivnost nijeu ravni poznavanja onih "problema" koji su stupili na scenu sa nezaustvaljivim silovanjem biotehnoloskih nauka danas...
Znanost...kojoj je zivi organizam predmet eksperimenta, nije ono sto bi trebao biti ljudski izbor. Jer,razmisli, cak i po cijenu da ce se pronaci neki jako vazan lijek za 1000 djece, a da se eksperiment treba izvesti na jednom djetetu (čak i da su posljedice ekspermineta poptpuno nepoznate, i ne moraju biti fatalne) ko je taj ko ce izabrati to dijete za eksperiment?
Znanost ne zeli pod "zakone" etike. Samo se trudi da cuva imidz neutralnosti. Daleko je od toga...
Zato cu o ovome svemu..nekad kasnije.."
______________________________________________________________________________________________________
Zeno, moj prvi utisak je da li ova zena pise o nauci iz doba 2. Svjetskog rata kada su sve izume koristili protiv Jevreja
i teritorijalnu borbu. Ozbiljno! Pitam se o kojoj nauci pricas kao opstem zlu? Sta se desava? Gdje je to cula i vidjela sto iznosi?
Zatim te molim, molim da ne iznosis pretpostavke, neprovjerene informacije kao istinu. Objasnicu ti zeno. Ovdje u drzavi gdje sam ja postoji pravilo, zakonski, pa cak i drzavno, internacionalno nadgleda je svaki izum i rasprava eticka dok se ne plasira na trziste. Recimo da je kloniranje palo u vodu. Kocenje eticko. Hocemo li poseci za tim,vjerovatno kada za to dodje vrijeme ili i ne, kada uvidimo svrhu i eticku blagonaklonost. Nauka ide prije vremena, izaziva strah kod ljudi, sto ju koci..Godinama, vjekovima ista prica.
Zatim da se vratim na lijek: Ti si recimo Dr. hemicar koji radi na izumu lijeka protiv side, cijeli zivot si posvetila tome. I jednoga dana-flash - bingo! To je to- to je formula. Provjeris vise puta- ok, uspjelo. Posaljes drugim strucnicima- ok. To je to. Dakle moras da ispunis kriterij provjerljivosti, da bi se moglo reci "Ovo moze biti- jer to jos nije to". Experimente smijes izvrsavati samo na subkulturama celija, pa cak i na zivotinjama su zabranjeni. Citas li o masovnim protestima??? (Da li spasiti covjecanstvo ili zivotinje?!U svakom slucaju ih ne smijemo muciti." Experimenti nad ljudima. Svaki covjek koji je punoljetan dobrovoljno se sam prijati. Ponavljam sam, na sopstvenu odgovornost. Placa mu se usluga. Slobodna volja. Djeca ne, ni sa dozvolom roditelja. Jedino u rijetkom, jako rijetkom slucaju neke rijetke bolesti, kada i roditelji i doktori tj. svi ocijene da su sanse male i da nema sta da izgubi.

Prema tome, nemoj molim te demonizirati naucne izume kao da se radi o naucniku Mengeleu i slicnima.
Drugo pitanje- Koje sve prednosti imas? Kompjuter, struju koji nisu Bozja djela- ni izumi bozjih poslanika iz relig.
mitova, nego naucnika. Samo negativno vidis, bez da zahvalis nekom naivnom sto je mozgao dan i noc i budala je,
da bi mi uzivali samo produkte toge-bez hvala. Ne traze nam puno, samo prostor za slobodu.
Sve se da zloupotrijebiti- ponavljam. Ukinuti nauku, tempirati ju- je nemoguce. I nije rijesenje. Sta bi bez nje?
Mislim razmislimo uzrocno-posljedicno..

I da zbog cega neke nauke ne zele pod etiku? Relativno!
Napisah o kloniranju. Moze li ijedan eticar potrvditi da se za 20 godina ne
pokaje i kaze: Glasao sam protiv. Cak se borio protiv, a vidi sad kad sam ostao bez najvoljenijih- ovo se dokazalo da
sam da sam glasao za-mogao zadrzati najdraze. Nisam li ih odlukom ubio, kao i mnoge druge koji bi sada bili zivi.
Moglo bi se ovako postaviti pitanje? Nijedna ni druga strana 100% ne zna sta donosi sutra. Prema tome?!

[Kwaheri]

"Sojka, tvoje razumijevanje bioetičkih problema je tako naivno (cak je i simpaticno) da se cinim sebi samoj ostarjela, prepadnuta, pesimistkinja pa i ultrakonzervativac..koja u svem, pride, vidi nesto zlo... Plasim se za sliku svoje duse... Dio teksta kojim amnestiras nauku, na nacin koji ju cini neutralnom..me cini josh i ljutom Posebno nakon teksta dr. goga.. Cernobil... Nadam se da tvoja naivnost nijeu ravni poznavanja onih "problema" koji su stupili na scenu sa nezaustvaljivim silovanjem biotehnoloskih nauka danas...
Znanost...kojoj je zivi organizam predmet eksperimenta, nije ono sto bi trebao biti ljudski izbor. Jer,razmisli, cak i po cijenu da ce se pronaci neki jako vazan lijek za 1000 djece, a da se eksperiment treba izvesti na jednom djetetu (čak i da su posljedice ekspermineta poptpuno nepoznate, i ne moraju biti fatalne) ko je taj ko ce izabrati to dijete za eksperiment?
Znanost ne zeli pod "zakone" etike. Samo se trudi da cuva imidz neutralnosti. Daleko je od toga...
Zato cu o ovome svemu..nekad kasnije.."
______________________________________________________________________________________________________
Zeno, moj prvi utisak je da li ova zena pise o nauci iz doba 2. Svjetskog rata kada su sve izume koristili protiv Jevreja
i teritorijalnu borbu. Ozbiljno! Pitam se o kojoj nauci pricas kao opstem zlu? Sta se desava? Gdje je to cula i vidjela sto iznosi?
Zatim te molim, molim da ne iznosis pretpostavke, neprovjerene informacije kao istinu. Objasnicu ti zeno. Ovdje u drzavi gdje sam ja postoji pravilo, zakonski, pa cak i drzavno, internacionalno nadgleda je svaki izum i rasprava eticka dok se ne plasira na trziste. Recimo da je kloniranje palo u vodu. Kocenje eticko. Hocemo li poseci za tim,vjerovatno kada za to dodje vrijeme ili i ne, kada uvidimo svrhu i eticku blagonaklonost. Nauka ide prije vremena, izaziva strah kod ljudi, sto ju koci..Godinama, vjekovima ista prica.
Zatim da se vratim na lijek: Ti si recimo Dr. hemicar koji radi na izumu lijeka protiv side, cijeli zivot si posvetila tome. I jednoga dana-flash - bingo! To je to- to je formula. Provjeris vise puta- ok, uspjelo. Posaljes drugim strucnicima- ok. To je to. Dakle moras da ispunis kriterij provjerljivosti, da bi se moglo reci "Ovo moze biti- jer to jos nije to". Experimente smijes izvrsavati samo na subkulturama celija, pa cak i na zivotinjama su zabranjeni. Citas li o masovnim protestima??? (Da li spasiti covjecanstvo ili zivotinje?!U svakom slucaju ih ne smijemo muciti." Experimenti nad ljudima. Svaki covjek koji je punoljetan dobrovoljno se sam prijati. Ponavljam sam, na sopstvenu odgovornost. Placa mu se usluga. Slobodna volja. Djeca ne, ni sa dozvolom roditelja. Jedino u rijetkom, jako rijetkom slucaju neke rijetke bolesti, kada i roditelji i doktori tj. svi ocijene da su sanse male i da nema sta da izgubi.

Prema tome, nemoj molim te demonizirati naucne izume kao da se radi o naucniku Mengeleu i slicnima.
Drugo pitanje- Koje sve prednosti imas? Kompjuter, struju koji nisu Bozja djela- ni izumi bozjih poslanika iz relig.
mitova, nego naucnika. Samo negativno vidis, bez da zahvalis nekom naivnom sto je mozgao dan i noc i budala je,
da bi mi uzivali samo produkte toge-bez hvala. Ne traze nam puno, samo prostor za slobodu.
Sve se da zloupotrijebiti- ponavljam. Ukinuti nauku, tempirati ju- je nemoguce. I nije rijesenje. Sta bi bez nje?
Mislim razmislimo uzrocno-posljedicno..

I da zbog cega neke nauke ne zele pod etiku? Relativno!
Napisah o kloniranju. Moze li ijedan eticar potrvditi da se za 20 godina ne
pokaje i kaze: Glasao sam protiv. Cak se borio protiv, a vidi sad kad sam ostao bez najvoljenijih- ovo se dokazalo da
sam da sam glasao za-mogao zadrzati najdraze. Nisam li ih odlukom ubio, kao i mnoge druge koji bi sada bili zivi.
Moglo bi se ovako postaviti pitanje? Nijedna ni druga strana 100% ne zna sta donosi sutra. Prema tome?!

Sojka,
U nepreglednoj krivini ne prelazis na drugu stranu zato sto s druge strane ima auto, vec zato sto ne znas da li ga ima.
Problem s biotehnoloskom znanoscu jeste taj sto su posljedice njene primjene nesagledive. Posljedice promjena koje se vrse u genskoj strukturi samo se djelimicno mogu izracunati. Prave rezultate ce vidjeti generacije koje ce doci. Zahvaćanje u tu sferu, po posljedicama, je nepredvidivo. Imaju li pravo oni koji nisu rođeni? Mi sada drzimo buducnost u svojim rukama. Prije 50 godina napravili smo korake, cije posljedice vidimo tek sad. Da li covjek smije da uradi/napravi sve sto moze? Tvrdim, da potpuno naivno postavljas znanost u neutralan polozaj.
I jasno je, da nije samo do znanstvenika. Treba, jasno, preispitati i eticke normative u novim odnosima gdje dominiraju znanost i tehnologija. Jer, etika danas, nije individualna stvar. To sto ja bacam najlon u rijeku, nije samo moja stvar. I nije samo moja stvar ako dopustim genetsko eksperimentiranje na svom tijelu, vec i oni koje cu roditi. Ja odlucujem u njihovo ime. Imam li na to pravo? Jer nij to isto, sto i moja odluka da zivim u Australiji. Oni koje cu roditi uvijek mogu odluciti se za drugi kontinent.... U ovom slucaju nije tako.

Ne pisem o nauci kao o opstem zlu. Opce zlo je nepostojanje odgovrnosti.

[sojka]

Kweri necemo se ponavljati u nejasnom smjeru. Nisam papagaj. Rekla sam svoje.

[sojka]

Primjer: elektrika_NAUKA. Doslo se do struje. Kako bi nam svijet nepreglediv da je nema. Zamislimo samo te posljedice. Prisjetimo se olaksica koje donosi. Zatim neko dozivi strujni udar?.. Losa je nauka. Nije naivno, nego veoma ograniceno
razmisljanje sa vase strane.

Svasta! Hajdemo u pecine, upaliti baklje. Ni to nije rijesenje.

[onako]

[quote="sojka"]Dobar dan ! Cisto da se javim nekim dragim likovima.) Koliko mogu primjetiti diskusije na ovom podforumu se vode iskljucivo u (jednom) pravcu religije. Ono sto mene zanima odkud tako malo interesovanja za filozofiju, pod uslovom da "ovdje" ta oblast bilo koga uopste zanima??

Dakle da ne mijesajmo te pojmove, ostavimo religiju na stranu, jer je stvar vjere. Zanima me znanje i pristup problematikama sadasnjice ne religioznim, nego misaonim, naucnickim prilazom ka istoj. Koliko primjene "zapadna" filozofija ima u nasim/vasim zivotima? Pro/contra-moguce rijesenje.Kako bi nazvali sadasnju eru- globalistickom ili modernom? Da li su ovo uopste precizni termini?
Ukoliko ima sagovornika na filozofiju- odakle bi trebali poceti ili stati?:)

Molim sve one koje imaju religijski, tj. dogmaticni pristup- da odstupe.Imaju svoje teme.
Unaprijed hvala!

(filo)sojka
_________________________________________
http://www.youtube.com/watch?v=NZX_T2kVfug[/quote

Da li si htjela da pitas jesmo li sretniji razvojem nauke i tehnickih dostignuca? I da li nam je nauka donijela vise dobra ili zla... I da li ona sluzi nama ili mi njoj? I da li smo mi njoj eksperiment, ili ona nama?
Licno mislim da je covjek mnogo manje sretniji, sve vise otudeniji...Sadasnju eru ne ih nazvao ni globalnom ni modernistiskom, nazvao bi je erom otudenja od onog najljepseg i najprefinjenijeg u covjeku...

[sojka]

Onako..nisam ni rekla da to dobro, ni da nije, ni da usrecuje, ni unesrecuje. Nekada se iz nezadovoljstva nesto izrodi sto bi
moglo biti zadovoljavajuce i bolje. Najbalniji primjer ves masina. Ali to nije nauka zapravo. Nauka je skup naseg znanja.

Znanje je krhko....u zivotnom smislu...

Ne znam kako bih nazvala novu eru. Razloga za otudjenje je mnogo...

[onako]

Onako..nisam ni rekla da to dobro, ni da nije, ni da usrecuje, ni unesrecuje. Nekada se iz nezadovoljstva nesto izrodi sto bi
moglo biti zadovoljavajuce i bolje. Najbalniji primjer ves masina. Ali to nije nauka zapravo. Nauka je skup naseg znanja.

Znanje je krhko....u zivotnom smislu...

Ne znam kako bih nazvala novu eru. Razloga za otudjenje je mnogo...

Nisam ni rekao da si rekla, nego da li si pod svojim pitanjima sa aspekta filozofije mozda u tom pravcu zeljela ici...Jer svi odgovori se svode "sve je svemu"...Ne treba polemisati da je voda mokra a trava zelena, jer znano je da nema dobra bez zla, niti zla bez dobra...Sve se prozima...Ja sam iznio svoj stav u globalu, a uvijek se moze naci argumentacija za i protiv zar ne Postavia si temu, a koji je tvoj stav o temi