FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post Reply
User avatar
Reisova
Posts: 1004
Joined: 15/08/2011 16:28

#1 FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Reisova »

FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Za sada obećaje.

Konačno neki premijer koji ima plan i zna o čemu priča.

Premijer koji ne prosipa šuplju kako bi prikrio svoje neznanje kao što je do sada bio slučaj.

Mjere imaju smisla osim što me je strah ovih reformi oko zakona o radu.
User avatar
Reisova
Posts: 1004
Joined: 15/08/2011 16:28

#2 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Reisova »

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/202 ... alica.html


SPAS ZA FEDERACIJU U OSAM TAČAKA: Ekspoze federalnog premijera Novalića

U cijelosti prenosimo ekspoze federalnog premijera Fadila Novalića:

- Ovaj ekspoze će se vjerovatno u mnogome razlikovati od većine ekspozea, s obzirom da ću se skoncentrisati isključivo na mjere i ciljeve ekonomske politike, koje, uz Vašu podršku, namjeravam provoditi u mandatnom periodu. No, prije toga, želim napraviti kraći presjek kretanja makroekonomskih indikatora: - Realni rast BDP- a za 2014. – 0,5 – 0,7%; projekcije za 2015. godinu iznose između 1,5 i 2,5 %, a projekcije su od strane Svjetske banke i EBRD-a; - Nezaposlenost – 43,7 %; ILO – 27,5 %, - Nezaposlenih u BiH: 551.167 (decembar 2014. godine); - Nezaposleni u FBiH: 395.133 (januar); - Zaposleni u FBiH: 445.788 (januar); - Penzioneri: 393.107 (min. 326,17 KM; prosj. 373,28 KM; najvi: 2.174,48 KM); - Do oktobra smo tri uzastopna kvartala imali deflaciju (inflacija – 0,1 %); 2014. godina završena sa inflacijom od oko 0,5%; - Javni dug BiH – 11,249 milijarde KM; - Doing business 2015. (107); doing business 2014. (104); - Nažalost, 2013. (418 mil KM) i 2014. godina (512 mil KM) zaista su najslabije kada je u pitanju ukupan neto priliv direktnih stranih ulaganja u BiH ekonomiju. Jedino je recesijska 2009. bila lošija sa 350 mil KM; - Porast prihoda od indirektnih poreza od 6,06 % bruto (6,118 milijardi KM) 349,3 mil KM više u odnosu na 2013. godinu, odnosno 4,34 % neto (povrat 1.171.596.161 – 2014.; 997 mil KM – 2013. god.); međutim u januaru tekuće godine smo imali pad prihoda od indirektnih poreza od oko 11%; prema preliminarnim informacijama ovaj pad se iznivelisao nakon februarskih prihoda; - Projekcije rasta prihoda od indirektnih poreza za 2015. i 2016. godinu su 2,1 i 1,8 % - Porast prihoda od direktnih poreza 5,24% (3,7 milijardi KM); porez na dobit 161,06 mil KM (7,03%); 1/3 FBiH, kantoni i općine ostatak; porez na dohodak – 260 miliona KM (kantoni i općine). Složićemo se da je stanje daleko od dobrog, te smo se stoga i opredijelili za mjere, o kojima ću ukratko i govoriti. Ključne mjere o kojima ću govoriti u okviru svog ekspozea proizilaze iz koncepta ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2014. – 2018. godina.

Ključne mjere ekonomske politike uključuju: 1. Smanjenje i nadzor javne potrošnje 2. Smanjenje opterećanja na rad 3. Reforme tržišta rada 4. Poboljšanje poslovnog okruženja 5. Aktiviranje resursa 6. Privreda i potpore privrednim aktivnostima 7. Borba protiv korupcije 8. Socijalna oblast

I SMANJENJE I NADZOR JAVNE POTROŠNJE

Što se javne potrošnje tiče, ista u FBiH iznosi 46,6% BDP-a i samo Crna Gora, od zemalja u okruženju troši više. Prva mjera će biti donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Ova mjera će biti na snazi do daljnjeg, a intencija je da se prirodnim odlivom radne snage, smanji broj zaposlenih, te da se i na ovaj način umanje troškovi po osnovu plata. Reforma javne uprave je nešto od čega se godinama bježi, no imperativno je hrabrije ući u taj proces. Na tom tragu, izvršićemo analizu svih budžetskih institucija iz perspektive racionalizacije njihove brojnosti i funkcionalnosti. Nakon toga će se analitičkom procjenom radnih mjesta utvrditi objektivan broj zaposlenih potreban za efikasnu i racionalnu organizaciju javne uprave, te efikasniji rad samih institucija. Naravno, uslovi za ovo će biti stvoreni izmjenama radno-pravnog zakonodavstva, koje između ostalog uključuje i izmjene zakona o državnoj službi. Također je neophodno izvršiti i reformu školstva, odnosno prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama tržišta rada. Školstvo, odnosno obrazovanje je kantonalna nadležnost, no spremni smo pružiti punu pomoć nižim nivoima vlasti, kod reforme ovog sektora. Kroz punu implementaciju Zakona o budžetima, osiguraćemo odgovorniji utrošak javnih sredstava, te realnije planiranje prihoda i primitaka, posebno od strane nižih nivoa vlasti. Što se tiče Budžeta FBiH, materijalni troškovi će biti svedeni na minimum, no nažalost, skoro 94% budžeta je fiksno, tako da nam to ne ostavlja previše manevarskog prostora. Vlada će se ponašati u skladu sa nečelima restriktivne fiskalne politike, a sve s ciljem očuvanja fiskalne stabilnosti. Bez obzira na predviđeni primarni suficit, planiran i nacrtu Budžeta FBiH za 2015. godinu, usljed povećanog servisiranja duga, imamo višak rashoda nad prihodima u iznosu od 684 miliona KM. S obzirom da se ovdje radi o neravnoteži platne bilanse, odnosno o nemogućnosti servisiranja svih obaveza, neki novi aranžman sa međunarodnim finansijskim institucijama će nam biti neophodan. Pokušaćemo ispregovarati tzv. Extended Fund Facility aranžman sa MMF-om, jer ta vrsta aranžmana nam pruža povoljniji otplatni plan. Pomjeranja u otplati za kasnije godine su neophodna radi ogromnih opterećanja po osnovu otplate vanjskog duga u naredne tri godine. Postoje jasni signali o većem stepenu involviranja Svjetske banke i EU i taj momentum moramo iskoristiti. U bliskoj saradnji sa kantonima ćemo raditi na definisanju obaveznog odnosa tekuće i kapitalne potrošnje, različite na različitim nivoima vlasti sa intencijom poboljšanja istog. Fokus ćemo također staviti na program restruktuiranja javnih preduzeća, koja posluju sa gubitkom, sa ciljem rehabilitacije ili ozdravljenja istih, ili njihovog pravovremenog gašenja.

II SMANJENJE OPTEREĆENJA NA RAD

Svjesni smo vrlo rasprostranjenog neformalnog sektora ekonomije, a taj gorući problem ćemo pokušati riješiti na nekoliko načina. Jedan od načina predstavlja i potpuno oslobađanje od obaveza prve dvije godine. Ova mjera bi djelovala stimulativno, te bi se neformalni sektor značajno smanjio. Oni poslodavci, koji ne bi iskoristili ovu pogodnost, bi bili radikalno kažnjeni. Nužno je donijeti set uredbi koji bi definisao olakšice za prvo zapošljavanje, odnosno zapošljavanje poslije dužeg prekida, također bi predvidio i sankcije za eventualnu zloupotrebu. Jedna od prvih mjera bi bilo ukidanje naknada koje nemaju karakter plate (topli obrok, prevoz, regres), te ekvivalentno smanjenje procenta obaveza na neto platu, da bi se održao neutralan efekat. Dakle, namjera je proširenje poreske osnove, no zadržavanje na istom nivou prihoda za vanbudžetske fondove. Sredstva ušteđena na poziciji plata će biti iskorištena ili u druge namjene ili će deficit biti manji za taj iznos. Neophodno je pojednostaviti proceduru obračuna plata i uplate pripadajućih obaveza i planiramo umjesto, dosadašnjih 9 ili 10 uplata na različite račune, to svesti na jedan ili dva računa, odnosno jednu ili dvije uplatnice. Jedan od osnovnih problema definisanih i u okviru Sporazuma o rastu i zapošljavanju je preveliko poresko opterećenje rada. Ilustracije radi, navodim obaveze na platu u zemljama regije: Srbija – 64,00 %; Hrvatska – 64,00%; Slovenija – 69,20%, dok nakon posljednjih izmjena u Republici Srpskoj ovaj procenta iznosi 62%. U našem programu planiram postupno smanjenje obaveza na rad sa 72,17%, na oko 50%. Ovo će se postići proširenjem poreske osnove (ukidanjem naknada koje nemaju karakter plate, te ugradnjom istih u platu i povećanjem broja zaposlenih). Bitno je istaći da će svaka izmjena poreske legislative biti neutralnog karaktera, odnosno za iznos svih dodatno obezbijeđenih finansijskih sredstava, ekvivalentno će biti umanjivani doprinosi. Ponavljam da ćemo se ovdje skoncentrisati na proširenje poreske osnove i bolju naplatu javnih prihoda i to kroz restruktuiranje Poreske uprave FBiH, te bolje povezivanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH i entitetskih poreznih uprava. Ovo je vrlo bitno jer mi se susrećemo sa paradoksalnom situacijom da imamo firme koje uredno ostvaruju povrat PDV-a, a istovremeno imaju dugove na ime direktnih poreza.

III REFORMA TRŽIŠTA RADA

Ono u čemu naša država posebno zaostaje za regionom i da ne spominjem modernim, razvijenim državama je reforma tržišta rada. Koncept minulog rada je nepoznat svugdje u razvijenom svijetu, te je stoga neophodno raditi na uvođenju radnih vještina u osnov plate. Tržište rada je dosta rigidno, te je neophodno isto u kratkom vremenskom roku učiniti dosta fleksibilnijim. Cilj je poslodavcima pružiti šansu da zapošljavaju, a nezaposlenim osobama šansu da rade. Do ovog cilja možemo doći samo kroz izmjene postojeće radno-pravne legistative, odnosno kroz donošenje novog Zakona o radu, koji će na racionalniji i efikasniji način definisati način započinjanja, sadržaj i raskid radnog odnosa. Ukratko, novi Zakon o radu mora uvesti fleksibilnost u radne odnose, što podrazumiijeva: liberalniji ulaz ali i izlaz iz preduzeća, veću mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme i zapošljavanje sa skraćenim radnim vremenom. Moraju se ispregovarati i zaključiti novi kolektivni ugovori sa ograničenim rokom trajanja. U potpunosti sam svjestan osjetljivosti ovih reformi, no trenutno stanje je neodrživo i iz dana u dan postaje sve nepovoljnije. Kroz uspostavljanje privrednih sudova planiramo ograničiti trajanje postupka za rješavanje radnih sporova. Putem restrukturiranja našim biroima za zapošljavanje moramo pružiti šansu da se bave aktivnostima, zbog kojih su i uspostavljeni; dizajnom i implementacijom aktivnih mjera zapošljavanja. Taj proces neizostavno uključuje dovođenje u red spiskova osoba, te ostavljanje na spiskovima samo onih koji su na biroima usljed radne potrebe, odnosno onih koji aktivno traže posao. Moramo iznaći načina da povećamo fond za zbrinjavanje onih koji su ostali bez posla. Povećanjem sredstava, koja će biti na raspolaganju biroima, plan je sufinansirati zapošljavanje i samozapošljavanje, te sufinansirati obuku i aktivno traženje posla. Svjesni smo načina finansiranja ovih biroa, da kada im je potrebno najviše sredstava, isti prikupe najmanje, s obzirom da se finansiraju iz doprinosa uposlenih, no ostvarićemo kontakte sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje su nam spremne pomoći da se uhvatimo u „koštac“ sa ovim problemom. Ovdje prvenstveno mislim na Svjetsku banku. Također planiramo prilagođavanje Zakona o posredovanju pri zapošljavanju, na način da se prošire zakonske mogućnosti istog. Na tragu ovih izmjena želimo omogućiti i formiranje agencija za iznajmljivanje radnika za privremene, povremene i sezonske poslove.

IV POBOLJŠANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA

Jedan od osnovnih problema konstantnog pada nivoa investicija, posebno stranih direktnih, leži u činjenici da imamo jako nepovoljno poslovno okruženje. Također znamo da su strane direktne investicije jedan od primarnih nosilaca ekonomskog razvoja jedne države, te stoga moramo učiniti sve što je u našoj mogućnosti, da naš poslovni ambijent učinimo što privlačnijim, kako za strane, tako i za domaće investitore. U ovom segmentu imamo više mjera, no ja ću se skoncentrisati na one ključne. Neophodno je reformisati poresku upravu u Upravu za direktno oporezivanje u FBiH. Istovremeno, moramo ojačati i dodatno informatički uvezati sve kantonalne urede i ispostave u jedinstven sistem. Moramo povećati stepen naplate i ubiranja postojećih javnih prihoda, te istim na adekvatniji način obuhvatiti i udruženja građana i nevladin sektor. Planiramo uvesti nove direktne poreze koji će uključivati: porez na nepokretnu (ili prekomjernu) imovinu, porez na luksuz, na neiskorištene poduzetničke nekretnine, itd. Od oko 393.000 nezaposlenih u FBiH, smatra se da se minimalno 130.000 ljudi nalazi u neformalnom sektoru ekonomije. Računica je vrlo prosta. Ukoliko bi ovih radnici bili prijavljeni na minimum, od 343 KM, doprinos bi za njih iznosio oko 206 KM na mjesečnom nivou i ukoliko napravimo kalkulaciju na godišnjem nivou, govorimo o gubitku sredstava od preko 321 milion KM. Za sve ove radnike, zavodi zdravstvenog osiguranja plaćaju participaciju, koja iznosi od 7 do 17 KM u ovisnosti od kantona i ukoliko uzmemno srednju vrijednost od 12 KM, dolazimo do podatka da se i po ovom osnovu gubi oko 19 miliona KM. Dakle, ovdje govorimo o 340 miliona KM, direktnog udara na naše vanbudžetske fondove. Iz ovih činjenica i proizilazi naša naredna mjera a to je suzbijanje sive ekonomije. Ova mjera uključuje jačanje kontrolnih funkcija i povećanje kazni po osnovu rada na crno. Međutim, učinak ove mjere možemo pospješiti na nekoliko načina. Nerealno je samo se pouzdati u kontrolne mehanizme, tako da se nameće potreba i stimulativnog djelovanja. Ovdje podrazumijevam ono što sam već spomenuo, a tiče se uvođenja radnika u sistem, uz dvogodišnje, odnosno temporalno oslobađanje od plaćanja obaveza. Po mom mišljenju, ovo bi djelovalo vrlo stimulativno na smanjenje sive ekonomije, te na proširenje poreske baze. Ukoiko provedena na efikasan način, ova mjera bi mogla donijeti između 15.000 – 20.000 dodatnih uposlenika na godišnjem nivou. Moramo poduzeti aktivnosti oko identifikacije i kontrole svih parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti, te isti ili smanjiti ili u potpunosti ukinuti. Moramo pažljivo sagledati razlog postojanja istih. Dodatno moramo ubrzati i pojednostaviti proceduru za registraciju preduzeća, te ponuditi posebne olakšice, da bismo stimulisali inkluziju mladih osoba u privredne tokove. Također ćemo pojednostaviti i vremenski ograničiti proces dobijanja urbanističkih, građevinskih i energetskih saglasnosti definisanjem vremenskog okvira od mjesec dana. Radi sporosti rješavanja privrednih sporova, nameće se potreba formiranja privrednih sudova. Ova problematika daje percepciju korupcije, tako da bi uspostavljanje ovih sudova ubrzalo rješavanje privrednih sporova, te smanjilo i percepciju korupcije u ovom sektoru. Formiraćemo jedinstveni registar privrednih subjekata u FBiH, te jedinstveni registar udruženja građana i nevladinih organizacija te ih kao takve podvesti pod tretman subjekata u pravnom prometu. Naša privreda se susreće sa velikim problemom u kontekstu likvidnosti, te smo s ciljem poboljšanja stepena likvidnosti predvidjeli nekoliko mjera. Jedna od mjera uključuje i donošenje Zakona o multilateralnoj kompenzaciji radi smanjenja unutrašnjeg duga. Također planirano donošenje zakona o rokovima plaćanja, plaćanjima budžetskih korisnika, te naplata unutrašnjih i vanjskih faktura u roku od 90 dana. Parlamentu ćemo predložiti i donošenje zakona o predstečajnom poravnanju u trajanju do 2 mjeseca. Izmjenama zakona o stečajnom postpuku, namjeravamo usmjeriti okvir trajanja stečajnog postupka u smislu restruktuiranja preduzeća, koji bi bio vremenski ograničen.

V AKTIVIRANJE RESURSA

Naša zemlja je jako bogata prirodnim i drugim resursima, no neophodno je aktiviranje istih da bismo stvorili pretpostavke za značajniju privrednu aktivnost. Ekonomskim žargonom rečeno: „moramo se što više približiti našoj krivi proizvodnih aktivnosti“. Ovo je posebno značajno, jer se više ne možemo osloniti na okruženje i na tzv. „sistem spojenih posuda“, gdje bi rast ekonomksih aktivnosti zemalja u okruženju, donekle pozitivno djelovao i na makrokretanja u našoj zemlji. U prilog ovoj činjenici idu projeckije rasta realnog BDP-a naših susjeda, a kreću se za Srbiju do -0,5% i Hrvatsku do 0,5% u ovoj godini. Projekcije nisu povoljnije ni za EU i kreću se do 1,1%, dok se za Eurozonu kreću do 0,8%. S ciljem što efikasnijeg aktiviranja resursa, u najkraćem mogućem roku moramo donijeti funkcionalan Zakon o javno-privatnom partnerstvu u FBiH. Ovaj zakon će stvoriti legalni okvir za udruživanje resursa, te stvoriti pretpostavke za nastavak i otpočinjanje značajnijih investicijskih projekata. Naravno, kao i kod drugih zakonskih rješenja, i ovdje ćemo voditi računa o kantonalnim propisima. Neophodna nam je i funkcionalna zakon o koncesijama, te planiramo ukidanje komisija i formiranje agencije za koncesije na nivou FBiH, kojom bi upravljala Vlada FBIH. Harmoniziraćemo nivo odlučivanja o davanju koncesija, te ćemo izmijeniti način vrijednovanja i ubiranja prihoda od koncesija, da bismo iste učinili efikasnijim. Radićemo na bržoj privatizaciji privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu po kriteriju buduće efikasnosti naspram cijene. Radićemo i na uvođenju ciljanog korporativnog upravljanja u javnim preduzećima, koristeći OECD-ove smjernice upravljanja vođenog ciljevima. Provesti ćemo sve aktivnosti vezane za efikasniju i bržu zaštitu, te prodaju imovine u drugim državama. Ustanovićemo zakonske procedure koje će osigurati da izdavanje obveznica bude najvećim dijelom korišteno za kapitalne, razvojne i projekte zapošljavanja. Putem posebno kreiranog programa mogućnosti, ponuditi ćemo našoj dijaspori da se uključi, te da na taj način u funkciju razvoja stavimo značajan investicioni potencijal. S obzirom da najveći vrlo značajan izvoz bilježimo u drvnoj industriji, te da u tom sektoru iz godine u godinu, bilježimo rast broja zaposlenih, neophodno je usvojiti Zakon o šumama. S obzirom da u većini slučajeva izvozimo trupce bez ikakve dodane vrijednosti, uspostavićemo stepen finalizacije kao kriterij dostupnosti drvne mase. Uvjereni smo da ćemo na ovaj način stimulisati dodatnu obradu drvne mase, te povećanje vrijednosti finalnog proizvoda.

VI PRIVREDA I POTPORE PRIVREDNIM AKTIVNOSTIMA

Poljoprivreda je sektor privrede koji je nedovoljno iskorišten. Što se tiče same poljoprivrede, definisali smo sedam strateških ciljeva, i to: - Država kao nosilac razvoja poljoprivrede; - Sektori od strateškog značaja; - Voće, stočarstvo, povrtlarstvo; - Kvantitativno i kvalitativno povećanje poljoprivredne proizvodnje; - Jačanje kapaciteta rasadničke proizvodnje; - Afirmisanje razvoja ruralnog na prirodnom i tradicionalnom; - Jačanje kapaciteta skladišnih i prerađivačkih centara. - Ubjeđeni smo da ispunjavanjem svih gore navedenih ciljeva, sektor poljoprivrede možemo izdići na vrlo zavidan nivo, te značajno povećati naš izvoz. U budžetu postoje značajna sredstva planirana za razvoj ovog sektora, a na nama će biti da uz pomoć tih sredstava ispunimo ovih sedam ciljeva. Vrlo je bitno voditi konzistentnu registraciju poljoprivrednih proizvođača. Razvoj ovog sektora planiramo podržati i kroz osnivanje svojevrsnog agrofonda / agrobanke sa ravnomjernom disperzijom na cijelom prostoru. Sredstva za ovu namjenu bi se mogla obezbijediti uvođenjem poreza na neobrađeno poljopivredno zemlljište. Na svaki mogući način moramo poticati plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda i to kroz: robne rezerve, program kupujmo domaće, kupovinu za državne i javne institucije, pa i moguću isplatu jednog dijela socijalnih davanja u vaučeru za kupovinu domaćih proizvoda. Energetski sektor predstavlja našu ogromnu komparativnu prednost i moramo učiniti sve da očuvamo energetsku nezavisnost. Moramo nastaviti ispunjavati sve naše obaveze po ugovoru o pristupanju energetskoj zajednici, a s obzirom da se radi o sektoru u kojem uživamo ogromnu komparativnu prednost i koji na investiciju pruža veliki povrat, neophodno je nastaviti sa ulaganjima u vjetroelektrane, hidroelektrane, termoelektrane i obnovljive izvore energije. Neophodno je uspostaviti sistem asimetrične naplate potrošnje struje sa socijalnom komponentom. Što prije treba usvojiti zakon o gasu, kako bi se uredilo i to tržište. Što se tiče naftnog sektora, moramo ojačati naftne terminale i naftne rezerve, te nastaviti istraživanja i mogućnosti eksploatacije i uvođenja dodatnih akciza u periodima niske cijene nafte, kako bi se došlo do dodatnih sredstava za izgradnju putne infrastrukture. Također bi se mogla definisati i koncesija na cjelokupnoj putnoj infrastrukturi u FBiH. Dakle, intencija je što brži iznalazak povoljnih sredstava za nastavak izgradnje putne infrastrukture kroz FBiH. U sektoru rudarstva, nastaviti sa restruktuiranjem koncerna Elektroprivrede BiH sa akcentom na restruktuiranje rudnika i to operativno, kadrovsko i finansijsko. Cestovna infrastruktura je od krucijalnog značaja za privredni razvoj, kako FBiH, tako i BiH i moramo raditi nastavku održive gradnje uz pomoć novih izvora finansiranja, i to: dodatne akciza na naftne derivate, povećanju putarina na registraciju vozila i sl. Što se sektora namjenske industrije tiče, mora doći do restruktuiranja fabrika koje iskazuju gubitke, a kroz usvojeni zakon o javno-privatnom partnerstvu moramo uvesti i privatni kapital. Namjensku industriju će dodatno ojačati civilni programi, te razvoj dobavljačkog lanca u BiH. U sektoru tekstila, obuće i kožarstva plan nam je sagledati mogućnosti podizanja postojećih obaveza od 125 KM na uposlenike sa minimalnom platom na 150 KM, ali uz obuhvat svih radnika koji rade na tzv. ciklusnom vremenu. U okviru ove ključne mjere ekonomske politike, bavićemo se i efikasnijim upravljanjem otpadom, na način da nastavimo sa aktivnostima na uspostavi zakonodavnog okvira iz oblasti deponija i reciklaže, te harmonizaciji propisa na nivou FBiH, kantona i općina. Uz pomoć fondova i kreditnih linija Svjetske banke i EU, uspostavićemo regionalne sortirnice otpada i deponija. Smatramo da je neophodno obezbijediti veću potporu privrednih subjekata iz FBiH privrednim aktivnostima povratnika u RS. Ovo možemo postići pružanjem podrške privrednim društvima iz FBiH da bi uspostavili svoje poslovne jedinice i pogone u povratničkim područjima. Privatizacijski proces dosad u mnogome nije donio spektakularne rezultate, no da bismo postigli što bolji poslovni rezultat u privrednim društvima u većinsko vlasništvu FBiH, trebali bi raditi na osnivanju Direkcije za upravljanje privrednim društvima, povezanim agencijama i zavodima. Ova direkcija bi bila zadužena za nadzor, upravljanje, operativno, finansijsko i vlasničko restruktuiranje. Sektor malog i srednjeg poduzetništva se susreće sa velikim problemima dostupnosti finansijskih sredstava, neophodnih za razvoj istog. Nameće se potreba formiranja agencije za razvoj sektora MSP-a. U okviru iste bi se formirao fond kompatibilan za IPA fondovima. U okviru svojih nadležnosti ćemo raditi i na programu povećanja konkurentnosti MSP-a u skladu sa smjernicama EU. Još jedna stimulans privrednog razvoja, koji je kod nas prilično nerazvijen predstavljaju tehnološki parkovi i industrijske zone. Moramo intenzivirati izgradnju tehnoloških parkova i industrijskih zona kroz povećan okvir kapitalnih ulaganja. Ovo je nadležnost općinskog nivoa vlasti, no uvjeren sam da im možemo pružiti veliku podršku sa federalnog nivoa, te da zajedničkim aktivnostima možemo pridonijeti bržoj uspostavi istih. Neperspektivna državna imovina se može iskoristiti za formiranje industrijskih i slobodnih zona. Izvoz moramo dodatno stimulisati. Nažalost, svjesni smo da se Izvozno-garantna agencija BiH nalazi u nezavidnoj situaciji, usljed prevelike izloženosti prema određenim firmama, no sa svoje strane moramo učiniti sve da se njen rad učini efikasnijim s obzirom na značaj izdvanja garancija za izvozno-orjentirane poslove. Moramo iznaći dodatna finansijska sredstva, kako bismo regresirali kamate na kredite za izvoznike preko 80%. Faktoringom moramo omogućiti trenutnu naplatu na izvezene fakture sigurnim kupcima. Kroz određene zakonske odredbe, osiguraćemo stimulanse strateškim investitorima, da bismo i na taj način privukle kako strani, tako i domaći kapital. Moramo dodatno ojačati Union banku (92% vlasništvo FBiH) i Razvojnu banku FBiH. Iako ove dvije banke predstavljaju samo oko 1,6% ukupnog bankarskog tržišta, vrlo su značajne za privredni razvoj FBiH. Uloga Razvojne banke FBiH i fondacije OdRaz mora biti redefinisana uz mogućnost uspostave banke mentora. Uz pomoć Vlade FBiH, kod Union banke uspostaviti revolving fond i dodatne kreditne linije za definisane preferencijalne sektore privrede. Bilo bi idealno u upravljačke strukture Razvojne banke i fondacije OdRaz uvesti i privrednike, odnosno korisnike sredstava. U svakom slučaju, Union banka, fondacija OdRaz i Razvojna banka FBiH moraju aktivnije biti stavljene u funkciju razvoja FBiH.

VII BORBA PROTIV KORUPCIJE

Moramo nastaviti raditi na uspostavljanju učinkovitog sudskog okvira i jakog tužilaštva. Istovremeno moramo definisati i prekršajne odgovornosti. Imperativno je što prije otpočeti proces oduzimanja nelegalno stečene imovine, ali za sve ove mjere iz oblasti borbe protive korupcije, neophodna nam je svesrdna podrška međunarodne zajednice.

VIII SOCIJALNA OBLAST

Reforma socijalnih davanja je neizbježna. Kroz proces uspostavljanja registra svih gotovinskih naknada iz budžeta, uticati na bolje targetiranje socijalnih davanja. Nivo socijalnih davanja ćemo zadržati na dostignutom nivou, s tim da će bolje targetiranje istog, omogućiti pravedniju raspodjelu onoga što nam je na raspolaganju. S obzirom na stalnu problematiku vezanu za boračko-invalidsku zaštitu, potrebno je raditi na uspostavi jedinstveni vanbudžetski fond za ovu namjenu, te moguće prenošenje svih nadležnosti sa općina, kantona i FBiH na ovaj fond. U saradnji i uz tehničku i finansijsku podršku Svjetske banke, otpočećemo reformu zdravstvenog sistema. Intencija reforme je da troškova zdravstva svih nivoa sa 7% BDP-a svedemo na 6%, a sve to kroz: smanjenje materijalnih troškova, fuziju istovrsnih zdravstvenih kapaciteta, informatizaciju zdravstva, indeksiranje medicinske opreme, te minimizaciju pomoćnog neliječničkog osoblja i korištenje vanjskih usluga. Također je neophodno izvršiti stepenovanje usluga, odnosno definisanje paketa osiguranja dostupnog svima i dodatnih paketa koji se plaćaju. Zakon će se regulisati nespojivost istovremenog rada u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama. Izvršiće se maksimalna harmonizacija zdravstvenih usluga, revizija i ujednačavanje liste esencijalnih lijekova po kantonima. Ove i druge mjere iz ove oblasti ćemo provoditi zajedno sa kantonima, vodeći naravno računa, o stvarnim nadležnostima. I posljednja, ali ne manje važna mjera iz sfere socijalne zaštite je i cjelokupna reforma sistema penzijsko-invalidsko osiguranja. Održivost sistema je već neko vrijeme pod velikim upitnikom s obzirom da je odnos uposlenih i penzionera trenutno 1,14 / 1, što ovaj „pay-as-you-go“ sistem čini neodrživim. U proceduri će se naći novi Zakon o PIO-u, o organizaciji PIO-a, te o dobrovoljnim - penzionim fondovima. Ovi zakoni će biti usmjereni na dodatnu finansijsku stabilnosti Zavoda PIO/MIO, a zakon će osigurati uvođenje bodovnog sistema, gdje će svako bez većih problema moći izračunati iznos svoje penzije. Ova reforma uključuje i revalorizaciju boda, kako bi se osigurala što ravnopravnija raspodjela prihoda. Socijalni pristup će također uključivati smanjenje raspona penzija, te potencijalno uvođenje drugih izvora. Sistemskim zakonom ćemo riješiti pitanje uvezivanja nedostajućeg staža i to primjenom temporalnog modusa. Odnosno, staž će se uplaćivati po sticanju uslova za penzionisanje.

ZAKLJUČAK

Sve o čemu sam govorio je, između ostalog, sadržano i u Sporazumu o rastu i zapošljavanju, te predstoje, a koje su neophodne da bi se doveli u poziciju da značajnije povećamo broj zaposlenih, smanjimo stopu nezaposlenosti, te stvorimo pretpostavke za značajniji rast realnog BDP- a. Sve ove mjere su provodive i namjeravamo ih provoditi uz Vašu podršku i uz podršku cjelokupnog društva. Naša zemlja ima mnogo resursa, ali da bismo ih stavili u funkciju razvoja, moramo provesti i neke bolne reforme. Te reforme će dovesti do stabilizacije tržišta rada, povećanja stepena konkurentnosti privrede, privlačenja investicija, a samim tim do značajnijeg „zamaha“ poslovnog ciklusa. Moramo biti strpljivi, jer sve mjere moraju biti dizajnirane i implementirane na najoptimalniji mogući način. Samo tako, ćemo stvoriti pretpostavke za značajniji ekonomski rast i smanjenje stope nezaposlenosti. Zahvaljujem se na ukazanom povjerenju i želim istaći da ću predano raditi na ostvarivanju ključnih ciljeva koji će voditi boljem kako Federacije BiH tako i Bosne i Hercegovine - kazao je Novalić.
User avatar
_BataZiv_0809
Nindža revizor
Posts: 65335
Joined: 09/05/2013 13:56
Location: ...da ti pricam prstima..kad padne haljina...
Vozim: Lancia na servisu

#3 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by _BataZiv_0809 »

Nadam se da ce imati podrsku za svoje ideje,mada sumnjam.
User avatar
Reisova
Posts: 1004
Joined: 15/08/2011 16:28

#4 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Reisova »

_BataZiv_0809 wrote:Nadam se da ce imati podrsku za svoje ideje,mada sumnjam.
I ja se nadam mada prošlo je vrijeme rasipanja para sada se osvajaju simpatije "mješajući u svoj posao".... :D
User avatar
JoseMujica
Posts: 27417
Joined: 11/01/2011 14:33
Location: škripe oko Lištice
Grijem se na: Legitimnost
Vozim: Političko Sarajevo
Horoskop: Poskok

#5 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by JoseMujica »

Reisova wrote:FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Za sada obećaje.

Konačno neki premijer koji ima plan i zna o čemu priča.

Premijer koji ne prosipa šuplju kako bi prikrio svoje neznanje kao što je do sada bio slučaj.

Mjere imaju smisla osim što me je strah ovih reformi oko zakona o radu.
dok obećaje bome bi tebi i Esso a.s. bio dobar...zasad
User avatar
addem
Posts: 2766
Joined: 13/02/2004 00:00

#6 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by addem »

Svi su oni dobri dok citaju ekspoze. Svi oni znaju sta pricaju, medjutim kada se predje sa rijeci na djela onda nastaju problemi. Dacemo Novalicu 100 dana da vidimo sta ce poduzeti. Nek je sa srecom itekako ce mu trebati. A o njemu i njegovoj stranci govorice plate, penzije, nezaposlenost, izgradjeni kilometri autoputa.
User avatar
Danguba
Posts: 12106
Joined: 01/12/2003 00:00
Location: Tu negdje

#7 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Danguba »

Bolji bi ja program znao napisati.
User avatar
Crvene_brigade
Posts: 1582
Joined: 19/10/2014 21:31

#8 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Crvene_brigade »

Reisova wrote:FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Za sada obećaje.

Konačno neki premijer koji ima plan i zna o čemu priča.

Premijer koji ne prosipa šuplju kako bi prikrio svoje neznanje kao što je do sada bio slučaj.

Mjere imaju smisla osim što me je strah ovih reformi oko zakona o radu.
Polupismeni internet (SDA) plaćenici unaprijed i bez ikakvih ostvarenih rezultata hvale nepostojeći uspjeh Fadila Novalića u funkciji predsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a da prethodno nisu objasnili i pojasnili ranije aferime i afere dok je bio direktor "Cimos-a"

"Fadil Novalić je zloupotrebljavao položaj, sebi povećavao platu i isključivao struju radnicima!"

http://zurnal.ba/novost/18558/slovenci- ... -radnicima
Last edited by Crvene_brigade on 01/04/2015 19:50, edited 1 time in total.
User avatar
It_is_a_Leclerc
Posts: 19223
Joined: 23/05/2012 23:51
Location: Osmatračnica

#9 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by It_is_a_Leclerc »

Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
User avatar
Reisova
Posts: 1004
Joined: 15/08/2011 16:28

#10 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Reisova »

Crvene_brigade wrote:
Reisova wrote:FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Za sada obećaje.

Konačno neki premijer koji ima plan i zna o čemu priča.

Premijer koji ne prosipa šuplju kako bi prikrio svoje neznanje kao što je do sada bio slučaj.

Mjere imaju smisla osim što me je strah ovih reformi oko zakona o radu.
Polupismeni internet (SDA) plaćenici unaprijed i bez ikakvih ostvarenih rezultata hvale Fadila Novalića u funkciji predsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a da prethodno nisu objasnili i pojasnili ranije aferime i afere dok je bio direktor "Cimos-a"

"Fadil Novalić je zloupotrebljavao položaj, sebi povećavao platu i isključivao struju radnicima!"

http://zurnal.ba/novost/18558/slovenci- ... -radnicima
Vjerovatno si u pravu (mada uzimam s rezervom samo jer se radi o slovencima), ali tema je šta očekujemo od njega na ovoj funkciji. Do sada je jedini menadžer koji je na ovoj poziciji i ima i za sebe rezultate. I stvarno dolazi iz privrede...Pa vidjećemo.
User avatar
Crvene_brigade
Posts: 1582
Joined: 19/10/2014 21:31

#11 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Crvene_brigade »

It_is_a_Leclerc wrote:Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
Lik i (ne)djelo Fadila Novalića: Fadil Novalić je zloupotrebljavao položaj, sebi povećavao platu i isključivao struju radnicima!


Piše: Mirna Stanković Luković


Najozbiljniji kandidat za premijera Federacije Bosne i Hercegovine je Fadil Novalić, preduzetnik i predsjednik Odbora za privredno-finansijsku politiku Stranke demokratske akcije. O Novaliću se relativno malo zna, osim da je do kraja maja prošle godine bio direktor gradačačkog Cimos TMD Automobilska industrija d.o.o., kada je smijenjen sa ove pozicije.

Pojedini bh. mediji su tada objavili da je Novalić smijenjen jer se suprotstavio zatvaranju Cimosovih fabrika u Sarajevu i Srebrenici, a sam Novalić je u jednom intervjuu izjavio da je ponosan na otkaz u Cimosu.


- Vrhunac Cimosove mimikrije bio je da mene imenuju za vođu projekta zatvaranja fabrika u Srebrenici i Sarajevu, što sam odbio, jer nisam bitan ja, nego su bitni radnici, rekao je Fadil Novalić za bh. dnevni list Novo vrijeme.

Iz Cimos Grupe iz Kopra su, ipak, stigle drugačije informacije. U saopštenju se navodi da je Novalić smijenjen zbog neizvršavanja odluka Skupštine po pitanju imenovanja prokuriste i smanjivanja ovlasti direktora, kršenje individualnog ugovora o radu tj. isplata više plate od ugovorene, te sumnje za višekratnu zloupotrebu položaja.


- Svi koraci su bili usklađeni s bivšim direktorom Novalićem, koji je na žalost zaposlenima prenosio lažne informacije o zatvaranju svih tvornica na području BiH do 2014. godine i s takvim ponašanjem je društvu nanio nepopravljivu štetu, stoji u saopštenju Grupe Cimos, čije se sjedište nalazi u Kopru, u Sloveniji.

Grupa Cimos iz Kopra je za Žurnal potvrdila da je Fadil Novalić otpušten sa mjesta direktora, ali da protiv njega nisu podnesene krivične prijave.

PODRŠKA RADNIKA


Nakon otpuštanja Novalića, radnici Cimos TMD iz Gradačca su stupili u štrajk, čemu je, prema slovenačkim medijima, najviše doprinio Ševalija Đolić, predsjednik sindikata Cimos TMD, blizak Novaliću. Budući da mnogi radnici, u strahu za svoj posao, nisu željeli prekinuti rad, organizatori protesta su ih prisilili tako što su isključili struju fabrici.

Dio kampanje podrške Novaliću bilo je i potpisivanje peticije da se novoimenovani direktor Ibrahim Šehdanović ne smije vratiti na vodeće mjesto u kompaniji. Tokom protesta, jedan od zaštitara firme Meri-Tex, koja u to vrijeme nije imala odgovarajuću dozvolu za rad, fizički je napao jednog od predstavnika slovenske delegacije Cimos, koja je stigla u Gradačac, piše slovenački Dnevnik.si.

Dnevnik.si piše da je Novalić sa grupom povezanih ljudi uspio izgraditi mrežu firmi koje ili posluju sa Cimosom TMD, čiji je on bio direktor, ili automobilskom industrijom. Jedna od tih firmi je društvo TMD Group u vlasništvu Adema Hanića, koje sarađuje sa Cimosom TMD. Dio grupe TMD je je i TMD Mibo, čiji je direktor Mersad Hanić, Ademov brat. Sa Cimosom TMD je poezan i TMD Hanibal, na čijem čelu je Sead Hanić.

Sa Cimos TMD adresu u Gradačcu je dijelila firma Supfina d.o.o. čija je suvlasnica Novalićeva supruga. Supfina je ispostava istoimene njemačke firme za proizvodnju alata, a među prvim referencama koje je gradačačka Supfina dobila je ona od Cimos MTD.

LJUBITELJ FUDBALA


Dnevnik.si dalje navodi da je Cimos TMD sa Novalićem na čelu sponzorirala različite događaje u Gradačcu, među kojima je i Sajam šljive. Cimos TMD je bio i sponzor lokalnog fudbalskog kluba Zvijezda kojem je Cimos svake godine davao i do 100 hiljada eura. U ovom klubu su važne uloge imali pojedinci koji su na ovaj ili onaj način bili povezani sa Novalićem, piše Dnevnik.si.

I Zvijezdin stadion je najvećim dijelom izgrađen od Cimosovih sredstava. Novalić je od prošle godine predsjednik Zvijezde, a prije toga je vodio upravni odbor kluba. Na tom mjestu ga je zamijenio nekadašnji fudbaler Nurdin Peštalić. Peštalić je vlasnik kompanije Wagner automotive i TMD-AGS, koja izrađuje aluminijumske odlivke za automobilsku industriju. Finansije fudbalskog kluba Zvijezda vodi Samir Iskrić, koji je vodio finansijsku službu u Cimosu TMD.

Ime Fadila Novalića će se ponovo dovesti u vezu sa Cimosom TMD u oktobru ove godine kada su se pojavile špekulacije da je zainteresovan za kupovinu Cimos TMD-a. Novalić je demantovao ove navode.

DRUGA KANDIDATURA

Fadilu Novaliću je ovo druga kandidatura za mjesto premijera Federacije BiH. Prvi put je kandidovan nakon ostavke Nadžada Brankovića. Novalić je tada prvobitno bio odustao od kandidature, poručivši da ta funkcija nije za njega, da dolazi iz privrednog, a ne političkog sektora.
U utrci za premijera novog saziva Vlade FbiH su, pored Fadila Novalića i Erdal Trhulj i Denis Zvizdić, ali prema nezvaničnim informacijama iz SDA, najvjerovatniji kandidat je upravo Novalić.

(zurnal.info)
User avatar
It_is_a_Leclerc
Posts: 19223
Joined: 23/05/2012 23:51
Location: Osmatračnica

#12 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by It_is_a_Leclerc »

Ima li kakOvih ozbiljnih dokaza za ovo pisanje ?! Mislim, ja razumijem da vi patite[youtube] za vremenima kad je jedina istina bilo ono što vam Partija pusti na Šezdeset skandalozno idiotskih Minuta, al' ovo, srećom, nisu više ti mračni, nesretni dani. Mi danas tražimo ozbiljne dokaze, dokumente, prije nego nekog osudimo za kriminal, bacimo na goli otok, na robiju, prisilan rad i tako to :)

Pogotovo sam skeptičan prema bijednim slovenskim piskaralima koja indoktriniraju svakog ko stane na rep njihovim monopolističkim ciljevima ovdje.
gidra
Posts: 3513
Joined: 17/11/2011 16:11
Location: Sarajevo

#13 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by gidra »

pošto će biti priče u narednom periodu o Zakonu o radu , jer evo Fadil je to iznio u svom ekspozeu pa da priupitam par stvari, pošto ne razumijem ovu tematiku.

Koja je razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora?
Ako zaposlenik ima potpisan ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kolektivni na npr 3 godine, šta sve to predstavlja za običnog radnika, zašto je to toliko bitno da i kolektivni ugovor bude na neodređeno?
Zašto se budžetlije boje ukidanja kolektivnog ugovora na neodređeno, ako imaju već ugovor o radu potpisan na neodređeno?
Nijedan nacrt Zakona o radu ne predviđa ukidanje ugovora o radu na neodređeno, dok se za kolektivni ostavlja maksimalan rok do 3 godine.

Nadam se da pitanja nisu konfuzna :D
User avatar
Better Man
Posts: 16656
Joined: 01/10/2006 20:10

#14 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Better Man »

gidra wrote:pošto će biti priče u narednom periodu o Zakonu o radu , jer evo Fadil je to iznio u svom ekspozeu pa da priupitam par stvari, pošto ne razumijem ovu tematiku.

Koja je razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora?
Ako zaposlenik ima potpisan ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kolektivni na npr 3 godine, šta sve to predstavlja za običnog radnika, zašto je to toliko bitno da i kolektivni ugovor bude na neodređeno?
Zašto se budžetlije boje ukidanja kolektivnog ugovora na neodređeno, ako imaju već ugovor o radu potpisan na neodređeno?
Nijedan nacrt Zakona o radu ne predviđa ukidanje ugovora o radu na neodređeno, dok se za kolektivni ostavlja maksimalan rok do 3 godine.

Nadam se da pitanja nisu konfuzna :D
Kolektivnim ugovorom se utvrđuju i regulišu određena prava iz radnog odnosa za sve zaposlenike i u skladu sa istim osobi koja se zapošljava se pravi ugovor o radu, tj. zaključuje ga.
HM 2011
Posts: 4736
Joined: 26/06/2011 22:58

#15 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by HM 2011 »

Better Man wrote:
gidra wrote:pošto će biti priče u narednom periodu o Zakonu o radu , jer evo Fadil je to iznio u svom ekspozeu pa da priupitam par stvari, pošto ne razumijem ovu tematiku.

Koja je razlika između ugovora o radu i kolektivnog ugovora?
Ako zaposlenik ima potpisan ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kolektivni na npr 3 godine, šta sve to predstavlja za običnog radnika, zašto je to toliko bitno da i kolektivni ugovor bude na neodređeno?
Zašto se budžetlije boje ukidanja kolektivnog ugovora na neodređeno, ako imaju već ugovor o radu potpisan na neodređeno?
Nijedan nacrt Zakona o radu ne predviđa ukidanje ugovora o radu na neodređeno, dok se za kolektivni ostavlja maksimalan rok do 3 godine.

Nadam se da pitanja nisu konfuzna :D
Kolektivnim ugovorom se utvrđuju i regulišu određena prava iz radnog odnosa za sve zaposlenike i u skladu sa istim osobi koja se zapošljava se pravi ugovor o radu, tj. zaključuje ga.
Kolektivni ugovor je obično ugovor unutar određenog privrednog sektora (npr. Hemijska industrija, metaloprerađivači, drvo, administracija), koji potpisuju predstavnici poslodavaca i predstavnici sindikata ispred radnika a u masi slučaja uključuje se i predstavnik vlade kao garant da će biti ispoštovano potpisano.

Kolektivni ugovor obično daje više prava od onih predviđenih zakonom, a nikada ne smije dati manje prava od onih predviđenih zakonom.

Važi za sve radnike u jednoj branši dok god ga poštuju poslodavci a na terenu aktivno podržava provođenje Vlada.

----

za nivo FBiH postoji i opći kolektivni ugovor koji utvrđuje minimum prava ispod kojih se ne smije ići (a dokazano je da se išlo i ide i dalje).....
User avatar
fosna2014
Posts: 7123
Joined: 28/05/2014 15:17
Location: ... u Francuskoj revoluciji.

#16 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by fosna2014 »

It_is_a_Leclerc wrote:Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
Inace u toj vladi nije bio SDA. :-)
HM 2011
Posts: 4736
Joined: 26/06/2011 22:58

#17 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by HM 2011 »

fosna2014 wrote:
It_is_a_Leclerc wrote:Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
Inace u toj vladi nije bio SDA. :-)
izuzimajući kadrove SDA... (eto jel sad lakše?)
almir90
Posts: 7799
Joined: 08/06/2008 00:56

#18 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by almir90 »

Crvene_brigade wrote:
It_is_a_Leclerc wrote:Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
Lik i (ne)djelo Fadila Novalića: Fadil Novalić je zloupotrebljavao položaj, sebi povećavao platu i isključivao struju radnicima!

Aaaa, privatnici se udružili, i otvorili firme, i nakon toga da sve bude gore, oni su zaposlili narod. Znamo da je to velika bruka i sramota, pa crveni se toliko borili da se nezaposlenost poveća, a ovi stručnjaci zapošljavaju svijet. I izgleda da je grijeh što su pomagali i bili glavni sponzor Zvijezdi. Koja je ostvarivala rezultate dok je CIMOS (Fadil) bio "umiješan" i tamo. Šta reći, koju posluku porati? :lol:

Zašto nisi napisao da su radnici u Fadilovo vrijeme imali minimalne plate po 1000-1200 KM, i to oni za mašinama (tek kad je resecija došla, počeli su rezovi), plus sve na ostalo što ih slijedi? Inžinjeri imali primanja bolja, normalno. Pitaj kakve su sada plate, i da stručni ljudi pod pritiskom napuštaju firmu. Nije bilo javašluka u firmi kao sada. Zašto ne napišeš da su slovenci doveli firmu haman pa pred stečaj, da su izgubili dosta poslova? Koje im je Fadil ugovorio. Zašto ne napišeš da se slovenci kriju po drugim gradovima, izbjegavaju se u firmi i pojavljivati? A, za ovim čovjekom se svi radnici digli, kad je napuštao firmu.

Ja SDA, kao stranku, ne podnosim. Ali, ovakve gluposti pisati je bezveze. Ako si iz Gradačca bio bi bolje upoznat situacijom. Pričaj malo o vodi i naplati sve i jednom kvadratnog centimetra parkinga (SDP), još malo pa će se i pješačenje morati plaćati.

Znamo da se ovaj čovjek ne uklapa u crvenu socijaldemokratiju, odnosno vaš štakoraše koji ste uništili privredu za četiri godine.
User avatar
Grover
Posts: 1201
Joined: 17/03/2008 18:13

#19 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by Grover »

Kapitalizam je spasen. Stigao je Fadil..
User avatar
aCme
Posts: 3427
Joined: 23/04/2010 01:06

#20 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by aCme »

Dobar dečko.
HM 2011
Posts: 4736
Joined: 26/06/2011 22:58

#21 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by HM 2011 »

almir90 wrote:
Crvene_brigade wrote:
It_is_a_Leclerc wrote:Zasad je dobar. Makar nije zaposlio svog brata, kao lažni socijaldemokrata Nerka - Trenerka.

A kakav će biti, vidjet ćemo...

Izgleda kao čovjek koji će pokušati nešto uraditi. S obzirom da smo u zadnje četiri godine imali najgoru vladu u historiju, onu predvođenu socijaldemokratama, ne treba očekivati neka čuda.
Lik i (ne)djelo Fadila Novalića: Fadil Novalić je zloupotrebljavao položaj, sebi povećavao platu i isključivao struju radnicima!

Aaaa, privatnici se udružili, i otvorili firme, i nakon toga da sve bude gore, oni su zaposlili narod. Znamo da je to velika bruka i sramota, pa crveni se toliko borili da se nezaposlenost poveća, a ovi stručnjaci zapošljavaju svijet. I izgleda da je grijeh što su pomagali i bili glavni sponzor Zvijezdi. Koja je ostvarivala rezultate dok je CIMOS (Fadil) bio "umiješan" i tamo. Šta reći, koju posluku porati? :lol:

Zašto nisi napisao da su radnici u Fadilovo vrijeme imali minimalne plate po 1000-1200 KM, i to oni za mašinama (tek kad je resecija došla, počeli su rezovi), plus sve na ostalo što ih slijedi? Inžinjeri imali primanja bolja, normalno. Pitaj kakve su sada plate, i da stručni ljudi pod pritiskom napuštaju firmu. Nije bilo javašluka u firmi kao sada. Zašto ne napišeš da su slovenci doveli firmu haman pa pred stečaj, da su izgubili dosta poslova? Koje im je Fadil ugovorio. Zašto ne napišeš da se slovenci kriju po drugim gradovima, izbjegavaju se u firmi i pojavljivati? A, za ovim čovjekom se svi radnici digli, kad je napuštao firmu.

Ja SDA, kao stranku, ne podnosim. Ali, ovakve gluposti pisati je bezveze. Ako si iz Gradačca bio bi bolje upoznat situacijom. Pričaj malo o vodi i naplati sve i jednom kvadratnog centimetra parkinga (SDP), još malo pa će se i pješačenje morati plaćati.

Znamo da se ovaj čovjek ne uklapa u crvenu socijaldemokratiju, odnosno vaš štakoraše koji ste uništili privredu za četiri godine.
znaci dusmani nastavljaju po starom - blate li blate.....

jos jedan od razloga za reci -

PODRZATI SAMO SDA - NA SVIM NIVOIMA
User avatar
LonelyWolf
Posts: 146
Joined: 09/10/2014 11:29

#22 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by LonelyWolf »

SDA ne volim nikako ali kritike na račun Novalića su neosnovane. Dobar menadzer prije svega ali ni kao čovjek nije loš uopšte. Ako mu dozvole da radi biće i rezultata ali u to sumnjam, previše će on imati kocnicara u samoj SDA.
User avatar
pici
Posts: 43531
Joined: 19/07/2007 23:17
Location: zbrinut u kupleraju...
Grijem se na: Ženske gHuzove
Vozim: Trajvan
Horoskop: Djevac

#23 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by pici »

User avatar
KatarinaKosaca
Posts: 20066
Joined: 30/08/2008 17:28
Location: Izmedju kurvinih sinova i pokvarenih kurvinih sinova

#24 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by KatarinaKosaca »

Meni ovaj čovjek ulijeva tračak nade. Ima dokazane rezultate u privredi, zna sa čim se sreću poduzetnici na tržištu, nije vegetirao na budžetu cijeli život kao naši svi političari, tako da on ulijeva neku nadu. Sastav vlade, nikako. Već entabliran sistem inertnosti administrativnog aparata+ sastav njegove vlade dovode u sumnju ovu nadu. Vidjećemo....
maher
Posts: 491
Joined: 07/11/2003 00:00

#25 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH

Post by maher »

- u ekspozeu 27 puta rijec „moramo“ ... ekspoze uglavnom spisak zelja, nigdje nacina i mehanizama kako te zelje ostvariti ... i uglavnom se radi o operativnim stvarima koje svaka vlada svakako radi ... tako da ne vidim neke revolucionarne stvari ... mada super bi bilo i da te operativne stvari rade kako treba ili makar na nivou prethodne vlade, koja nije bila losa, mada je morala i mogla biti puno bolja ...
- takodjer, iz ekspozea ne vidim sta je prioritet rast ili razvoj ... rast se moze relativno brzo postici tako da mali broj ljudi ima koristi od toga i da bude zadovoljan ... razvoj je nesto kada veci broj ljudi i drustvena zajednica ima koristi od tih mjera
- moratorij na zaposljavanje u javnom sektoru ... znaci nije bitan kvalitet, kompetentnost i efiksnost, nego cekati prirodni odliv ... ovo mi bas ne djeluje pametno ... znaci ako telecomu i elektroprivredi treba najbolji student elektrotehnickog fakulteta, ne mogu ga zaposliti ... bojim se da ce to biti kontraproduktivno ...
- razumijem potrebu za smanjenjem opterecenja na rad, ali to ce dovesti do smanjenja budzetskih prihoda i vjerovatno do kasnjenja penzija, smanjenja potrosnje, smanjenja proizvodnje i otpustanja radnika ..., sumnjam da ce ijedan privatnik povecati platu uposleniku zbog toga ...
- izmjene zakona o radu uvijek dovode do turbulencija, strajkova, tako da i ova mjera moze biti kontraproduktivna ako nacin kako ce se provoditi ne bude pametno odabran...
- neshvatljivo mi je da se pitanje sive i crne ekonomije rijesava stimulativnim mjerama, znaci radili ste na crno i sada dobivate nagradu u pogodnosti da dvije godine nemate nikakvih obaveza ako legalizujete svoj rad ... znaci, oni sto godinama rade legalno ispadaju budale ili mogu da pocnu i oni raditi na crno pa kada bude ova legalizacija da i oni iskoriste pogodnosti ... ovo isto moze biti kontraproduktivno ... moze legalizovati ono sto nije po zakonu, ali se mogu predomisliti i oni koji su do sada radili po zakonu ... opet je pitanje kako ovo prakticno provesti ...
- za energetiku, industriju i rudarstvo je dovoljno sto je ministar politolog bez iskustva u radu izvrsne vlasti ... tu ne treba komentar... bicu zadovoljan ako broj radnih mjesta ostane isti ...
Last edited by maher on 02/04/2015 10:49, edited 3 times in total.
Post Reply