Proučavanjem ljudske psihe.Autobus wrote:Dokazali su da su nagoni pokretači ljudskog ponašanjaKako su ovo dokazali?dokazali su da je svjesna aktivnost samo mali dio psihičkog života
F. Nietzsche vs S.Freud
Moderator: Bloo
-
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#51 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
-
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#52 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
C.G. Jung totalno promašio sa pojmom 'kolektivno nesvjesno'.cartman wrote:vs C.G Jung
- cartman
- Posts: 1106
- Joined: 02/12/2004 13:31
#53 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Kako mislis promasio? Meni licno savrseno zvuci njegova teorija, a posebno ako je gledas kroz prizmu kvantne fizike! a posto mi zen i tao i ostala istocnjacka ucenja i filozofije nisu strane, Jung mi je daleko blizi od Frojda i Nicea, iako su mi obojica dragi i ne mogu ih kategoricno odbitGreat Cornholio wrote:C.G. Jung totalno promašio sa pojmom 'kolektivno nesvjesno'.cartman wrote:vs C.G Jung
-
- Posts: 338
- Joined: 07/09/2008 02:30
#54 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Haha, znači ne znaš?Great Cornholio wrote:Proučavanjem ljudske psihe.Autobus wrote:Dokazali su da su nagoni pokretači ljudskog ponašanjaKako su ovo dokazali?dokazali su da je svjesna aktivnost samo mali dio psihičkog života
Dokazati i psihoanaliza ne idu u jednoj rečenici. Dokazati i bilo koja terapija i pravac ne idu jedno sa drugim u jednoj rečenici. Koliko ima slijepih ljudi koji vjeruju da je psihoanaliza nešto dokazala, toliko ima i ljudi koji su opčinjeni humanističkim pravcima i idejom da je čovjek svjesno biće koje teži samoaktuelizaciji, te i oni kažu da je to dokazano.
Ili da ti kažem što jednostavnije, ništa od toga nema dokaza. Danas je u psihologiji motivacija kao pokretač ljudskog ponašanja jedan od ključnih problema, te imaš najmanje 10 različitih definicija koje su prihvaćene. Istina je da niko od njih pojma nema šta nas pokreće na ponašanje. Tako da je malo sablasno kada pročitam da je neko dokazao količinu svjesne aktivnosti ili pokretaće ponašanja kao da pričamo o fizici.
Freud je osoba koja je pomogla razvijanju mišljenja u psihologiji primarno zbog važnosti koju je posvetio djeci. Ali i tu, kao i u svemu što je radio, pretjerivao je. Gotovo sam siguran da je 60% vremena bio pod utjecajem narkotika, što ne diskredituje rad, ali okolnosti čini interesantnim.
-
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#55 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Vjerovanje po kojem iskustva naših predaka ostaju zapisana u našim genima i da ta iskustva mi ponovo oživljavamoo u našem životu više je naučna fantastika, nego što je psihologija.cartman wrote:Kako mislis promasio? Meni licno savrseno zvuci njegova teorija, a posebno ako je gledas kroz prizmu kvantne fizike! a posto mi zen i tao i ostala istocnjacka ucenja i filozofije nisu strane, Jung mi je daleko blizi od Frojda i Nicea, iako su mi obojica dragi i ne mogu ih kategoricno odbitGreat Cornholio wrote:C.G. Jung totalno promašio sa pojmom 'kolektivno nesvjesno'.cartman wrote:vs C.G Jung
-
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#56 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Psihoanaliza je prirodoznanstvena, materijalistička psihologija. Ona ukazuje na nagone i potrebe kao pokretače čovječjeg ponašanja. Ti nagoni potječu od fiziološki ukorijenjenih pokretača, koji se ne mogu neposredno promatrati. Psihoanaliza je pokazala da je čovječja svjesna psihička aktivnost samo relativno malen dio njegova psihičkog života i da su mnogi odlučujući impulsi psihičkog ponašanja nesvjesni. Ona je uspješno demaskirala individualne i kolektivne ideologije kao izraz izvjesnih specifičnih želja i potreba ukorijenjenih u nagonima i otkrila da su naši »moralni« i idealni motivi donekle prikriveni i racionalizirani izraz nagona (Erich Fromm- Kriza psihoanalize).Autobus wrote:
Haha, znači ne znaš?
Dokazati i psihoanaliza ne idu u jednoj rečenici. Dokazati i bilo koja terapija i pravac ne idu jedno sa drugim u jednoj rečenici. Koliko ima slijepih ljudi koji vjeruju da je psihoanaliza nešto dokazala, toliko ima i ljudi koji su opčinjeni humanističkim pravcima i idejom da je čovjek svjesno biće koje teži samoaktuelizaciji, te i oni kažu da je to dokazano.
Ovo boldirano se može dokazati, i dokazano je! Vegetativni ( autonomni ) dio nervnog sistema nije pod kontrolom naše volje , a on mora da bude aktivan pri svakoj emociji, pri svakoj misli , pri svakom ponašanju. Misao-emocija-ponašanje, taj krug se mora zatvoriti, tako da bez emocije (uzbuđenja, nagona) nema ni misli a ni ponašanja.
-
- Posts: 363
- Joined: 18/03/2011 19:39
- Location: Los Rajvos
#57 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Fridrich Nietzsche vs Sigmund Freud !
Pokusacu dati potpun uvid u fenomenoloske elemente i razlike ova dva ucenja. Umjesto F. Nietzsche-a stavicu psihoanaliticara Alfred Adlera jer njegova psiholoska skola je bazirana na Nietzscheovim filozofskim okvirom i ucenjem o ''nagonu moci''. Alfred Adler je bio Freudov ucenik i kasnije se odvojio od Freuda i njegove psihoanalize otkrivanjem drugacijeg nacina tumacenja psihe baziranu na nagonom moci i osnivanjem svoje skole ''individualna psihologija''.
1. Freud tumaci covjeka kao zivotinju koju drustvo treba pripitomiti. Covjek je od rodejnja klupko nagona koji se moraju neprestalno zadovoljavati a drustvo vanjskim supresijama treba te nagone ukrotiti i usmjeriti njihovu energiju sa primarnih nagonskih ciljeva na neke nove ciljeve drustveno prihvatljive u formi socijalizacije.
Nagoni prvenstveno seksualne prirode a i oni agresivne, se moraju zadovoljavati zbog njihove periodicne akumulacije u svrsi otklanjanje napetosti-neugode pribavljanjem ugode ili zadovoljsva. Mehanizam ugoda- neugoda je temelj Freudovog ucenja. Svaki nadrazaj sa svojim energetskim naponom izaziva napetost,usmjeravanje nagona na njihove ciljeve i zadovoljavanje tih nagona stvara olaksanje napetosti pracenu jakom ugodom.
Freud tumaci psihu kao ledenu santu, 70% je u moru a 30% iznad mora, sto znaci nesvjesna psiha ili podsvjest je veca i jaca od svijesti i svaki obrazac ponasanja ili pomisli ili aktivnosti ili snova je determinisana nevjesnim elementima. Svjesna volja je mala u odnosu na nesvjesnu dinamiku i sve je nesvjesno ''determinisano''.
Freud objasnjava vaznost vanjskih faktora na oblikovanje karaktera covjeka prvenstveno roditelji, skola ,drustvo ,nacija itd..ovi odrastanjem represivno uticu na pomenuta nagonska ispoljavanja i tako nastoji adaptirati covjeka na socijalne uslove. Socijalizacija znaci potiskivanje nagona ili nagonskih zelja i biti visoko socijalizovan znaci imati visok stupan potiskivanja a potiskivanje stvara preduslov za psihopatologiju,prvenstveno neuroze.
Prvih sest godina zivota je najvaznije za oblikovanje karaktera. Nagoni hranjenja defekacije,uriniranja,cupkanja imaju libidozne elemente, tj jednu vrstu seksualnosti. Freud svaki nagon za ugodom kao i dojenje i defekacija smatra seksualnom prirodom. Kod Freuda sve vrvi od seksualnosti,Ali prije puberteta ta seksualnost kod djeteta nije dostigla genitalnu seksualnost koja je krajnje nagonsko razvice. Freud djeli nagonske stadije: Oralni,Analni,Ureteralni,Edipalni,Stadij latencije i na kraju Genitalni stadij. U zavisnosti na kojem stadiju je doslo do ''fiksacije libida'' od toga zavisi koji ce karakter covjek imati. S obzirom da cijeli period covjekovog odrastanja od prve god. zivota pa nadalje prati neprestalni '' SUKOB '' izmedjeu nagona ( ID ili Ono) i ''istancija'' vanjskih kasnije unutrasnjih koje potiskuju te nagone a to se zove moralni elemenat psihe ili ''savjest'' freud ga naziva Nad Ja ili Superego. Borba izmedu polimorfnih perverznih infantilnih nagona koji su uspostvljeni fiksacijama i covjekove savjesti stvara karakter ili licnost. Licnost ili karakter je kompromisna tvorevina izmedjiu borbe Ida i Superega odnosno Ega ili svijesti.
Freud tkriva dva najvaznija nagona : Nagoni zivota ,seksualni i nagoni samoodrzanja ( Eros) nagoni agresije ili razaranja ,smrti( Thanatos) Ova dva nagona neprestalno uticu na covjekovo ponasanje i njihovo pripitomljavanje nije lako. Ako uspije da se ovi nagoni podrede diktaturi uma to je naj povoljnije i najprihvatljivije rijesenje za covjeka. '' Najidealnije stanje bi bilo kad bi se nagoni erosa i tanatosa ''sublimirali'' u socijalno prihvatljive obrazce i to bi bilo krajnji cilj covjekovog zivota''-S.Freud.
Covjekovo Ja mora izaci na kraj sa zahtjevima Ida, supersega i zahtjevima realnosti. Ove tri stvari su teske za ja i stalno mu prijeti tjeskpba i anksioznost kada popusti odbrambeni zid. Ja treba da se prilagodi realnosti i logiki zivljenja, ja treba za zadovolji zahtjeve nagona Ida, ja treba da zadovolji zahtjeve savjesti ili Superega. stalno dolazo do zatezanja i stvaranja napetosti i ja neprestalno aktivira odbrambene mehanizme da otkloni napetost.Potiskivanje,projekcija ,poricanje,rgresija su najcesci odbrambeni mehanizmi. Po Freudu covjek je neuroticna zivotinja zbg postojanja razuma ili savjesti. Savjest je kriva za potiskivanje nagona i stvaranje neuroza a izravno zadovoljenje nagona bi bila katastrofa za covjecanstvo.
2. Adler negira znacaj seksualnog nagona i teorije potiskivanja i cjelokupnog temelja Freudove psihoanalize. Adler se odvojio od Freuda uspostavlajnjem novog ucenja i tumcenja covjeka,koji je proizvod Nietzscheovog shvatanja nagona.
Kod Adlera covjek nije zivotinja koju drustvo treba pripitomiti nego covjek je socijalno bice koje instinktivno pripada zajednici ili coporu i nuzda zivota zahtjeva ucenje obrazca ponasanja u toj zajednici. Covijek od rodjenja se osjeca sicusan i nemocan ili inferioran u odnosu na odrasle ili roditelje i tu se stvara jaz u osjecaju sebe u odnosu na druge. Nagon z aposjedovanjem je primarni nagon i centar je svih psihickih zbivanja. Malo dijete nastoji zadovoljavanjem osnovnih instinktivnih radnji-hranjenje pridobiti za sebe objekat koji hrani-majka i smatrati je svojom vlastitom. Posjedovanje je jednako vladanje ili moc. Karakterne razlike kod dijece su vlastite skice ili ''majstorije'' koje su uspostavljene isprobanim fintama da se ojeti nagonsko zadovoljenje nagona za ''vazenjem'' ili moci. Koliko ljudi na ovom svijetu, toliko ima karakternih razlika tj. '' zivotnih stilova'' koji su vlastito sretstvo uspostavljanjem osjecaja vazenja ili moci. kad se pridobije osjecaj vazenjem tad se coovijek osjeca relaksiranim a cijeli zivot se po Adleru opisuje ''savladjivanje prepreka''. Osjecati se manje vrijednim je ljudski jer je ono motivaciona snaga za kretanje ili napredak prilagodjavanja ili borbe za zahtjevima zivota. Zastoji na prilagodjavanju ili preprekama stvara zategnuto stanje u dusi covjeka i hronificirano zatezanje u dusi stvara '' Kompleks manje vrijednosti''. Gdje se jednom uspostavi kompleks inferiornosti tu automatski imamo ''kompleks moci'' . Kod klasicnog poravnjanja osjecaja manje vrijednosti zove se ''kompenzacija'' ili normalno otklanjanje napetosti li inferiornosti nekim siocijalnim aktivnostima. Ako imamo kompleks manje vrijednosti tu se stvara ''nadkompenzacija '' ili nadporavnjanje nepodnosljivog osjecaja inferiornosti,koje je prozeto kompleksom moci ili uspostvljenja neurotskog karktera koji se izrazava u milionitim oblicima i formama u svrhu da se upostavi nadmoc nad dugima ili da se bude broj jedan u svemu iznad drugih.
Svi ostali instinktivni procesi u covjeku bivaju podredjeni zivotnom stilu koji je volja za moc ili nagon moci. Cak se i seksualni nagoni po Adleru podredjuju nagonu moci ili se koriste kao sredstvo za neke ego interese.
Po adleru cojvek je socijalno bice koje mora da se izbori za svoju ulogu u drustvu i da solidarise uzajamnim intersima i zahtjevima zajednice. Osjecaj zadovoljstva i zadovoljenja nagona za vazenjem daje normalnog covjeka,a neurotski karakter bi bio onaj koji je isfrustriran na nagonu za vazenjem i kod njega se uspostavio nenormalan nagon za moci tj.nadmoci.
Seksualnost i potiskivanje nagona kao kod Freudovog ucenja, kod Adlera ne igra nikakvu bitnu ulogu zbog drugacijeg shvatanja prirode covjeka i njegovog zivota.
Nietzscheovo pisanje o nagonu moci Adler je empiriski razdadio i opisao u svojim djelima na posmatranju normalnih i patoloskih slucajeva i Adlerova shvatanja su vrijedni doprinosi u objasnjavanju pojave kompleksa manje vrijednosti i njihovog ljecenja.
pozdrav
Pokusacu dati potpun uvid u fenomenoloske elemente i razlike ova dva ucenja. Umjesto F. Nietzsche-a stavicu psihoanaliticara Alfred Adlera jer njegova psiholoska skola je bazirana na Nietzscheovim filozofskim okvirom i ucenjem o ''nagonu moci''. Alfred Adler je bio Freudov ucenik i kasnije se odvojio od Freuda i njegove psihoanalize otkrivanjem drugacijeg nacina tumacenja psihe baziranu na nagonom moci i osnivanjem svoje skole ''individualna psihologija''.
1. Freud tumaci covjeka kao zivotinju koju drustvo treba pripitomiti. Covjek je od rodejnja klupko nagona koji se moraju neprestalno zadovoljavati a drustvo vanjskim supresijama treba te nagone ukrotiti i usmjeriti njihovu energiju sa primarnih nagonskih ciljeva na neke nove ciljeve drustveno prihvatljive u formi socijalizacije.
Nagoni prvenstveno seksualne prirode a i oni agresivne, se moraju zadovoljavati zbog njihove periodicne akumulacije u svrsi otklanjanje napetosti-neugode pribavljanjem ugode ili zadovoljsva. Mehanizam ugoda- neugoda je temelj Freudovog ucenja. Svaki nadrazaj sa svojim energetskim naponom izaziva napetost,usmjeravanje nagona na njihove ciljeve i zadovoljavanje tih nagona stvara olaksanje napetosti pracenu jakom ugodom.
Freud tumaci psihu kao ledenu santu, 70% je u moru a 30% iznad mora, sto znaci nesvjesna psiha ili podsvjest je veca i jaca od svijesti i svaki obrazac ponasanja ili pomisli ili aktivnosti ili snova je determinisana nevjesnim elementima. Svjesna volja je mala u odnosu na nesvjesnu dinamiku i sve je nesvjesno ''determinisano''.
Freud objasnjava vaznost vanjskih faktora na oblikovanje karaktera covjeka prvenstveno roditelji, skola ,drustvo ,nacija itd..ovi odrastanjem represivno uticu na pomenuta nagonska ispoljavanja i tako nastoji adaptirati covjeka na socijalne uslove. Socijalizacija znaci potiskivanje nagona ili nagonskih zelja i biti visoko socijalizovan znaci imati visok stupan potiskivanja a potiskivanje stvara preduslov za psihopatologiju,prvenstveno neuroze.
Prvih sest godina zivota je najvaznije za oblikovanje karaktera. Nagoni hranjenja defekacije,uriniranja,cupkanja imaju libidozne elemente, tj jednu vrstu seksualnosti. Freud svaki nagon za ugodom kao i dojenje i defekacija smatra seksualnom prirodom. Kod Freuda sve vrvi od seksualnosti,Ali prije puberteta ta seksualnost kod djeteta nije dostigla genitalnu seksualnost koja je krajnje nagonsko razvice. Freud djeli nagonske stadije: Oralni,Analni,Ureteralni,Edipalni,Stadij latencije i na kraju Genitalni stadij. U zavisnosti na kojem stadiju je doslo do ''fiksacije libida'' od toga zavisi koji ce karakter covjek imati. S obzirom da cijeli period covjekovog odrastanja od prve god. zivota pa nadalje prati neprestalni '' SUKOB '' izmedjeu nagona ( ID ili Ono) i ''istancija'' vanjskih kasnije unutrasnjih koje potiskuju te nagone a to se zove moralni elemenat psihe ili ''savjest'' freud ga naziva Nad Ja ili Superego. Borba izmedu polimorfnih perverznih infantilnih nagona koji su uspostvljeni fiksacijama i covjekove savjesti stvara karakter ili licnost. Licnost ili karakter je kompromisna tvorevina izmedjiu borbe Ida i Superega odnosno Ega ili svijesti.
Freud tkriva dva najvaznija nagona : Nagoni zivota ,seksualni i nagoni samoodrzanja ( Eros) nagoni agresije ili razaranja ,smrti( Thanatos) Ova dva nagona neprestalno uticu na covjekovo ponasanje i njihovo pripitomljavanje nije lako. Ako uspije da se ovi nagoni podrede diktaturi uma to je naj povoljnije i najprihvatljivije rijesenje za covjeka. '' Najidealnije stanje bi bilo kad bi se nagoni erosa i tanatosa ''sublimirali'' u socijalno prihvatljive obrazce i to bi bilo krajnji cilj covjekovog zivota''-S.Freud.
Covjekovo Ja mora izaci na kraj sa zahtjevima Ida, supersega i zahtjevima realnosti. Ove tri stvari su teske za ja i stalno mu prijeti tjeskpba i anksioznost kada popusti odbrambeni zid. Ja treba da se prilagodi realnosti i logiki zivljenja, ja treba za zadovolji zahtjeve nagona Ida, ja treba da zadovolji zahtjeve savjesti ili Superega. stalno dolazo do zatezanja i stvaranja napetosti i ja neprestalno aktivira odbrambene mehanizme da otkloni napetost.Potiskivanje,projekcija ,poricanje,rgresija su najcesci odbrambeni mehanizmi. Po Freudu covjek je neuroticna zivotinja zbg postojanja razuma ili savjesti. Savjest je kriva za potiskivanje nagona i stvaranje neuroza a izravno zadovoljenje nagona bi bila katastrofa za covjecanstvo.
2. Adler negira znacaj seksualnog nagona i teorije potiskivanja i cjelokupnog temelja Freudove psihoanalize. Adler se odvojio od Freuda uspostavlajnjem novog ucenja i tumcenja covjeka,koji je proizvod Nietzscheovog shvatanja nagona.
Kod Adlera covjek nije zivotinja koju drustvo treba pripitomiti nego covjek je socijalno bice koje instinktivno pripada zajednici ili coporu i nuzda zivota zahtjeva ucenje obrazca ponasanja u toj zajednici. Covijek od rodjenja se osjeca sicusan i nemocan ili inferioran u odnosu na odrasle ili roditelje i tu se stvara jaz u osjecaju sebe u odnosu na druge. Nagon z aposjedovanjem je primarni nagon i centar je svih psihickih zbivanja. Malo dijete nastoji zadovoljavanjem osnovnih instinktivnih radnji-hranjenje pridobiti za sebe objekat koji hrani-majka i smatrati je svojom vlastitom. Posjedovanje je jednako vladanje ili moc. Karakterne razlike kod dijece su vlastite skice ili ''majstorije'' koje su uspostavljene isprobanim fintama da se ojeti nagonsko zadovoljenje nagona za ''vazenjem'' ili moci. Koliko ljudi na ovom svijetu, toliko ima karakternih razlika tj. '' zivotnih stilova'' koji su vlastito sretstvo uspostavljanjem osjecaja vazenja ili moci. kad se pridobije osjecaj vazenjem tad se coovijek osjeca relaksiranim a cijeli zivot se po Adleru opisuje ''savladjivanje prepreka''. Osjecati se manje vrijednim je ljudski jer je ono motivaciona snaga za kretanje ili napredak prilagodjavanja ili borbe za zahtjevima zivota. Zastoji na prilagodjavanju ili preprekama stvara zategnuto stanje u dusi covjeka i hronificirano zatezanje u dusi stvara '' Kompleks manje vrijednosti''. Gdje se jednom uspostavi kompleks inferiornosti tu automatski imamo ''kompleks moci'' . Kod klasicnog poravnjanja osjecaja manje vrijednosti zove se ''kompenzacija'' ili normalno otklanjanje napetosti li inferiornosti nekim siocijalnim aktivnostima. Ako imamo kompleks manje vrijednosti tu se stvara ''nadkompenzacija '' ili nadporavnjanje nepodnosljivog osjecaja inferiornosti,koje je prozeto kompleksom moci ili uspostvljenja neurotskog karktera koji se izrazava u milionitim oblicima i formama u svrhu da se upostavi nadmoc nad dugima ili da se bude broj jedan u svemu iznad drugih.
Svi ostali instinktivni procesi u covjeku bivaju podredjeni zivotnom stilu koji je volja za moc ili nagon moci. Cak se i seksualni nagoni po Adleru podredjuju nagonu moci ili se koriste kao sredstvo za neke ego interese.
Po adleru cojvek je socijalno bice koje mora da se izbori za svoju ulogu u drustvu i da solidarise uzajamnim intersima i zahtjevima zajednice. Osjecaj zadovoljstva i zadovoljenja nagona za vazenjem daje normalnog covjeka,a neurotski karakter bi bio onaj koji je isfrustriran na nagonu za vazenjem i kod njega se uspostavio nenormalan nagon za moci tj.nadmoci.
Seksualnost i potiskivanje nagona kao kod Freudovog ucenja, kod Adlera ne igra nikakvu bitnu ulogu zbog drugacijeg shvatanja prirode covjeka i njegovog zivota.
Nietzscheovo pisanje o nagonu moci Adler je empiriski razdadio i opisao u svojim djelima na posmatranju normalnih i patoloskih slucajeva i Adlerova shvatanja su vrijedni doprinosi u objasnjavanju pojave kompleksa manje vrijednosti i njihovog ljecenja.
pozdrav
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50535
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#58 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Oficijelno resurrectam ovu temu
- mad_max_ba
- Posts: 26645
- Joined: 21/08/2015 12:42
- Location: Tamni Vilajet
#59 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
haman
đaba krečiš
đaba krečiš
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50535
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#60 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
mad_max_ba wrote:haman
đaba krečiš
Ama večeras kad dođem kući ću nešto dramatično duboko da postam, pa ko bude htio da diskutuje a da nije opet prežvakanovi Frojdovi postulati
- mad_max_ba
- Posts: 26645
- Joined: 21/08/2015 12:42
- Location: Tamni Vilajet
#61 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
uhuuuhuuu
dakle priprema pozor
sss
onaj kad kući doješ
dakle priprema pozor
sss
onaj kad kući doješ
- triconja
- Posts: 16211
- Joined: 29/04/2012 07:04
#62 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Evo ja da kaem da necu da diskutujem, znaci, da ne ispadne da si dzaba dizala temu
- SmokingMan
- Posts: 18829
- Joined: 08/07/2012 18:11
- Location: I am back!
#63 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Hvala,ja bi rado čitao knjige o marksizmu.Samo dok vam Azrulah bahne na vrata,nasihat s' nogu za sve.
- arzuhal
- Posts: 20826
- Joined: 03/06/2008 11:26
- Location: u čajdžinici "Kod nefsu-l-levvame"
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50535
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#65 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Ja ne bih ovdje o marksizmu Onda će mi se Gojeni na vrat navaliti.SmokingMan wrote:Hvala,ja bi rado čitao knjige o marksizmu.Samo dok vam Azrulah bahne na vrata,nasihat s' nogu za sve.
Kontah da malo udrobim Schopenhauer i Nietzschea, dalje Niče (fakat mi mrsko pisati na njemačkom ) je imao interesantne stavove o braku i prijateljstvu, MUZICI! , utjecaj na Webera....
Ali, očito će biti monolog
Who cares
Kakve veze ima arzuhal?
- SmokingMan
- Posts: 18829
- Joined: 08/07/2012 18:11
- Location: I am back!
#66 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
To o braku i prijateljstvu nije loše.Napište štošta,bez zajebancije.Koliko god skontam uharBloo wrote:Ja ne bih ovdje o marksizmu Onda će mi se Gojeni na vrat navaliti.SmokingMan wrote:Hvala,ja bi rado čitao knjige o marksizmu.Samo dok vam Azrulah bahne na vrata,nasihat s' nogu za sve.
Kontah da malo udrobim Schopenhauer i Nietzschea, dalje Niče (fakat mi mrsko pisati na njemačkom ) je imao interesantne stavove o braku i prijateljstvu, MUZICI! , utjecaj na Webera....
Ali, očito će biti monolog
Who cares
Kakve veze ima arzuhal?
- MarlboroGold
- Posts: 21644
- Joined: 24/06/2013 17:14
- Location: Chaos Sanctuary
#67 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Zašto "vs" kad je Freudu uzor bio Nietzsche?
Navodno nikad nije čitao Nietzsheova djela, ali to je laž upravo zbog velikih sličnosti.
Navodno nikad nije čitao Nietzsheova djela, ali to je laž upravo zbog velikih sličnosti.
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50535
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#68 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Nisam ja kreirala temu Tako da ću jednostavno da ignorišem FreudaMarlboroGold wrote:Zašto "vs" kad je Freudu uzor bio Nietzsche?
Navodno nikad nije čitao Nietzsheova djela, ali to je laž upravo zbog velikih sličnosti.
- beni-bu-man
- Posts: 17400
- Joined: 10/04/2012 09:01
- Location: On land, air, or sea, I don't need No I.D
#69 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Die Zukunft einer Illusion
ima li ko sta ali na njemackom i da nije onTheline
ima li ko sta ali na njemackom i da nije onTheline
- MarlboroGold
- Posts: 21644
- Joined: 24/06/2013 17:14
- Location: Chaos Sanctuary
#70 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
aha Nietschze fangirlBloo wrote:Nisam ja kreirala temu Tako da ću jednostavno da ignorišem FreudaMarlboroGold wrote:Zašto "vs" kad je Freudu uzor bio Nietzsche?
Navodno nikad nije čitao Nietzsheova djela, ali to je laž upravo zbog velikih sličnosti.
Moji su Marx i Hegel. Tu i tamo Heidegger iako su njegove riječi nekad veoma teške za "sažvakati".
-
- Posts: 9087
- Joined: 19/06/2013 17:54
- Location: Kod Sirogojna na sijelu.
#71 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Samo o tome?Bloo wrote:
Kontah da malo udrobim Schopenhauer i Nietzschea, dalje Niče (fakat mi mrsko pisati na njemačkom ) je imao interesantne stavove o braku i prijateljstvu, MUZICI! , utjecaj na Webera....
Nietzscheova filozofija je daleko kompleksnija od toga.
Što se tiče čangrizavog Arthura, njegov pesimizam je imao donekle utjecaja na Nietzschea, ali, bar po meni, iako potenjeg smatraju rodonačelnikom nihilizma, mada ga je on dosljedno najavio ali iz sasvim drugih historijskih i društvenih procesa, njegova filozofija nikada nije bila krajnje nihilistička.
Sve u svemu, ona bi se mogla svesti na jednu njegovu maksimu - "memento mori, memento vivere".
- Bloo
- Globalna šefica
- Posts: 50535
- Joined: 16/01/2008 23:03
- Location: Korriban
#72 Re: F. Nietzsche vs S.Freud
Da, samo o tome...tri tackiceŠkobo Habu wrote:Samo o tome?Bloo wrote:
Kontah da malo udrobim Schopenhauer i Nietzschea, dalje Niče (fakat mi mrsko pisati na njemačkom ) je imao interesantne stavove o braku i prijateljstvu, MUZICI! , utjecaj na Webera....
Nietzscheova filozofija je daleko kompleksnija od toga.
Što se tiče čangrizavog Arthura, njegov pesimizam je imao donekle utjecaja na Nietzschea, ali, bar po meni, iako potenjeg smatraju rodonačelnikom nihilizma, mada ga je on dosljedno najavio ali iz sasvim drugih historijskih i društvenih procesa, njegova filozofija nikada nije bila krajnje nihilistička.
Sve u svemu, ona bi se mogla svesti na jednu njegovu maksimu - "memento mori, memento vivere".
To sto sam nabacala par stvari koje su mi interesantne, do tebe je sto si shvatio kao pojednostavljivanje.
Uostalom, ko zna gdje ce nas diskusija odvesti, pa nema potrebe odmah da se docira.
- MarlboroGold
- Posts: 21644
- Joined: 24/06/2013 17:14
- Location: Chaos Sanctuary