Dobre vijesti iz BiH

[kockakockica]

Gutić: Cilj da do kraja godine bude 100.000 zaposlenih u TK

[kockakockica]

Marriott MOSTARSKA RUŽA - Luksuzni hotel za turiste koji će tek otkriti Mostar





''Zgradu ćemo završiti krajem godine, a prve turiste ćemo početi primati u sljedećoj turističkoj sezoni, dakle u ožujku 2018. godine'', rekao je za Bljesak.info generalni menadžer hotela Marriott Mostar Marwan Ragheb.Kako nam je rekao Ragheb završeni su vanjski radovi na zgradi hotela, te su orijentirani na unutrašnjost, tako da se rade podovi, izrađuju zidovi. Rekao je kako već znaju kako će sobe otprilike izgledati.Istaknuo je kako se radi o velikoj zgradi, te se radovi odvijaju kat po kat. Rekao je kako u planu imaju zaposliti oko 200 djelatnika.







Bazen na krovu



''U hotelu će raditi oko 200 osoba tijekom turističke sezone. Tijekom zimskog razdoblja taj broj će se smanjiti'', objasnio nam je Ragheb.

Luksuzni hotel će imati 182 sobe i apartmana, a gosti će moći noćiti u predsjedničkom ili diplomatskom apartmanu. Imat će priliku uživati u fitness centru i spa. Ono što ovaj hotel čini posebnim svakako je bazen na vrhu zgrade.

''Bazen na krovu će biti završen kad i ostatak hotela. Veličina će mu biti kao pola olimpijskog bazena. Bit će to jedan od unikatnijih bazena u Mostaru, ali i cijeloj regiji. Bit će napravljen od novijih materijala'', rekao je Ragheb za Bljesak.info.
Ovaj hotel svojim gostima želi pružiti jedinstven gastronomski užitak, tako će imati priliku jesti jela iz svjetskih kuhinja poput azijske, talijanske.






Delicije iz svjetske kuhinje

''Vjerujemo da gosti Marriotta nisu danas u Mostaru i mi ćemo ih dovesti u ovaj grad. Misija našeg hotela je učiniti Mostar mnogo atraktivnijim za sastanke, kongrese, elitniju klijentelu'', rekao nam je Ragheb. Dodao je da se nada da će Marriott postati mjesto društvenog okupljanja.

Kaže kako je Mostar legendarna destinacija koja je izuzetno atraktivna turistima.

''Mostar je možda mali grad, ali je jako atraktivan turistima. Ima velike turističke potencijale i dobru lokaciju. Blizu je Dubrovnik, Split, Sarajevo. Kad ste u Mostaru možete posjetiti Konjic, Stolac, Međugorje'', rekao je Ragheb i dodao da se nada da će se grad još infrastrukturno razviti.

Kad su u pitanju drugi hoteli u Mostaru, smatra da Marriott nema konkurenciju, jer se radi o hotelu koji nosi svjetsko ime. Dodaje da će se nada da će otvaranje ovog hotela pridonijeti razvoju Mostara u svakom pogledu.

''Ljudi koji budu dolazili u naš hotel žele izravno sletjeti u Mostar, što će biti dobro i za nas i za ostale u turizmu. Otvaranje ovog hotela bit će dobro i za trgovinu jer ćemo kupovati voće, povrće, piće i ostalo'', objašnjava Ragheb.

''Marriott je vidljiv klijentima iz cijeloga svijeta i oni će doći u Mostar'', rekao je Ragheb za Bljesak.info.
Marriott International, Inc. je vodeća svjetska tvrtka za smještaj s više od 6.000 nekretnina u 122 zemlje. U 2016. godini je ostvarila prihod od 17 milijardi dolara.

[kockakockica]

Novi ljetni hit Bingosa u saradnji sa Šejlom












Bingosi dominiraju, mogli bi napraviti pravi animirani film 3D

[kockakockica]

Record day for Sarajevo Airport!






Sarajevo International Airport will record today its busiest day year to date. Total of 60 air operations will be handled at the airport today: 52 regular and charter flights and 6 cargo and GA flights. Total number of available seats on all flights today is around 8.000. The airport should record around 7.000 passengers using the airport in 24 hours’ period.

[kockakockica]

Nova Vita osvježila Sarajlije: Uspješna promocija Pak Centra


Kompanija Pak Centar je svojim brendom Nova Vita danas obradovala sve one koji su se zatekli u ulici Ferhadija u Sarajevu i donijela im osvježenje vitaminskim napitkom.







"Kroz ovu aktivnost kompanija se još više približila domaćim potrošačima i dokazala kvalitet svojih proizvoda. Za sve one sve one koji se u ovom trenutku nisu zadesili u Sarajevu, svoje osvježenje Nova Vita mogu pronaći na policama trgovačkih centara širom BiH", poručili su iz Pak Centra.

Kompanija je i na ovaj način pokazala kvalitetan domaći instant napitak koji je rezultat dugogodišnjeg rada i proizvod kojeg su potrošači prepoznali.

"Nova Vita je osvježavajući bezalkoholni multivitaminski instant napitak obogaćen sa devet vitamina neophodnih za uravnoteženo funkcionisanje organizma. Napitak je dodatak prehrani koji dopunjuje ili potpuno nadoknađuje nedostatak vitamina u organizmu. Postao je prepoznatljiv i omiljeni domaći brend koji se proizvodi u sedam okusa: narandža, limun, zova, grejp, brusnica, energy i izotonični napitak Sport. Zahvaljujući praktičnom pakovanju, osvježavajući i zdrav napitak je uvijek na dohvat ruke, a može se konzumirati na poslu, s društvom u kafiću, kod kuće, na izletu i u svim drugim prilikama", naveli su u saopćenju iz Pak Centra.

http://www.pakcentar.ba/

[kockakockica]

Svježe domaće gljive sa tržišta BiH potisnule uvozne, godišnje se proizvede 2.200 tona

Uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu posljednjih nekoliko godina sve je zastupljeniji. Domaće svježe gljive sa našeg tržišta potisnule su uvozne, što uzgajivači smatraju najvećim uspjehom. Kažu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, a najavljuju i uspostavljanje procesa prerade gljiva, što bi im omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.





Razvoju gljivarstva u Bosni i Hercegovini doprinijelo je i otvaranje prve kompostare u našoj zemlji, a koja je smještena u Gračanici.
Cjelokupna proizvodnja gljiva u BiH iznosi blizu 2.200 tona godišnje, a najveći procenat pripada Tuzlanskom kantonu, koji se na godišnjem nivou kreće od 500 do 600 tona.






Šampinjon dominira


Dominira šampinjon čiji udio je nešto manji od 80 posto, zatim bukovača u omjeru od 20 posto, dok je na trećem mjestu i ujedno sa najmanjom zastupljenošću gljiva šitaki.

"Ovim brojkama, zatim cijenom i kvalitetom postigli smo to da potisnemo uvoznu gljivu sa našeg tržišta. Sama činjenica da 20 godina nije povećavana cijena gljive na ovom području pokazuje koliko je stabilna oblast. U svemu ovome trebalo je i veliko odricanje uzgajivača, ali i ulaganje finansijskih sredstava", kaže za Klix.ba predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona Mujdin Tokić.

U sklopu grupacije djeluje 30 gljivara, a među njima je i pet žena.

Jedna od njih je i Alma Fazlić iz Tuzle koja je prije nekoliko godina prvenstveno krenula s uzgojem šampinjona, međutim zbog oblasti u kojoj je potreban angažman veće radne snage, preorijentisala se na bukovače.

U cijeli posao je, priča nam ona, krenula s određenom dozom rizika, ali trud i rad su se isplatili.

Danas u svom malom proizvodnom pogonu uzgaja blizu tri i po tone bukovače, koja će za dva i po mjeseca naći svoj put do tržišta.

"Sam urod gljive zavisi od temperature zraka i vanjskih uticaja. Sam proces, od unosa vreća do plasmana na tržište, traje dva i po mjeseca. U tom periodu imamo tri vala. Prvi počinje samim unosom vreća i njega karakteriše proces inkubacije koji traje od 24 do 26 dana. Nakon toga potrebno je sedam dana za izbijanje plodova u drugom valu, dok je treći namijenjen za vađenje plodova", pojašnjava nam Fazlić.

Unosan posao


Sam rad ističe da nije previše fizički naporan, ali i da uzgoj gljiva sa sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao.

"S obzirom na situaciju u cijeloj zemlji, možemo reći da je ovaj posao unosan. Meni je primarna djelatnost, a uz veliku posvećenost od ovoga se može živjeti. Svu gljivu koju proizvedem plasiram u našem kantonu, a određeni dio uspijem prodati i u Republici Srpskoj", nadovezuje se ova uzgajivačica.

Govoreći o podsticajnoj politici, Tokić kaže da se iz kantonalnog budžeta izdvajaju određena novčana sredstva namijenjena uzgajivačima gljiva, a njihova isplata je redovna.

Za razliku od svih općina koje djeluju u TK, određeni iznos sredstava izdvaja i Grad Tuzla za nabavku folija i zdjelica za pakovanje proizvedenih gljiva.

S druge strane, kao i u svakoj drugoj proizvodnoj oblasti u BiH i u ovoj postoje određeni nedostaci, odnosno problemi.

"S obzirom da je riječ o mladoj proizvodnji u kojoj su ljudi sa malim iskustvom, dodatan problem nam predstavljaju i ekstremne temperature zraka. Ali, svi se bore kako bi se posao na najbolji mogući način obavio i na kraju postigao rezultat", ističe Tokić.

Plasman izvan BiH


Kada je riječ o izvozu, Tokić kaže da su određene količine bh. gljive već plasirane na tržište izvan naše zemlje.

Cilj domaćih gljivara je u narednom periodu, pored širenja postojeće proizvodnje, pokretanje i procesa prerade gljiva.

"Želja nam je s našeg tržišta potisnuti i uvoznu prerađenu gljivu koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca", rekao je na kraju Tokić, ocijenivši kvalitet domaće gljive izuzetno dobrim.

[kockakockica]

Njemačka firma Krampitz otvara 38 radnih mjesta u Bosanskom Brodu








Ove sedmice su otvorene pristigle ponude po javnom konkursu za prodaju nepokretnosti u dijelu Poslovne zone br. 6., saopšteno je iz Opštine Bosanski Brod.

Prihvaćena je ponuda od preduzeća „Krampitz“, za zemljište u svojini opštine Bosanski Brod, na lokaciji u Ul. Z. J. Jovanovića – bivša klaonica. Priprema Ugovora je u toku.

Ovo njemačko preduzeće trenutno posluje u iznajmljenim prostorijama nekadašnjeg „Metal – Broda“.

Na zemljištu u Ul. Z. J. Jovanovića, ukupne površine 30 138 m2, gradiće se proizvodna hala.

Takođe, kako je rečeno iz ovog preduzeća, planirano je zapošljavanje 38 radnika.

[kockakockica]

Piramida Mjeseca je opipljivi DOKAZ o autentičnosti piramida u Visokom BIH











http://visitmycountry.net/bosnia_herzeg ... ide-visoko

[kockakockica]

U Ljubljani trajno čuvanje gena bosanskog brdskog konja







Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja od aprila do sredine jula ove godine izvršilo je još jedan posao od izuzetne važnosti za očuvanje genetskog potencijala pasmine.

"Stručnjaci Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane, s kojim Udruženje ima dugugodišnju uspješnu saradnju, izvršili su uzimanje i dugoročno konzerviranje sjemena (smrzavanje i pohranjivanje u tekućem dušiku) od tri linije pastuha i pohranili ga u banci gena na odjelu porodiljstva koje djeluje pri tom fakultetu za namjenu očuvanja pasmine "In Vitro", kazao je Feni član Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja Enver Žiga.

Pojasnio je da je taj način trajnog očuvanja gena izvornih ugroženih pasmina uobičajen i koristi se u većini država Europske unije.

"Zahvaljujući velikom angažiranju predsjednika Udruženja Antona Dolinšeka i susretljivosti nekolicine profesora sa Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane uspjeli smo trajno sačuvati gene za linije pastuha: Miško, Barut i Durmitor, a u planu je da se na taj način sačuva sjeme i od pastuha linije Đulbeg", kazao je Žiga.

Tako je Udruženje, kako je naglasio, pored velike pažnje koju posvećuje fizičkom očuvanju pasmine kroz stalno povećanje broja grla i muške i ženske populacije, napravilo veliki korak u cilju trajne zaštite dijela ovoga izuzetno vrijednog genetskog materijala.

"Ovo bi trebalo da je briga državnih i entitetskih službi ili fakulteta u BiH koji nažalost, vrlo malo ili nimalo vode računa o izvornim pasmina. Sva je sreća da postoji Udruženje i ljudi u njemu koji ne štede ni sredstva ni vrijeme ni vlastiti rad na očuvanju bosanskog brdskog konja", naglasio je Žiga.

Prilikom formiranja Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, u martu 2010. godine, utvrđeni su osnovni ciljevi među kojima je najvažniji bio očuvanje pasmine i zaštita njenog genetskog materijala.

U dosadašnjem radu Udruženje je ostvarilo niz značajnih rezultata među kojima su: povećanje brojnosti pasmine, povečanje broja ergela i broja malih uzgajivača, utvrđivanje standarda pasmine, registracija Udruženja kao verifikovane uzgojne organizacije i povećanje broja država u kojima se selekcijski uzgaja pasmina.

[kockakockica]

Dijaspora u BiH godišnje uloži 1,57 milijardi eura, 14 posto GDP-a









“Dijaspora može poslužiti kao pokretač ekonomskih reformi u BiH. Jasno nam je da se mora poboljšati težak poslovni ambijent, u čemu će trebati pomoć medija koji bi trebali potaknuti ljude koje se žele vratiti u BiH i pokrenuti biznis”, kazao je Duffy.

Ajša i Muris Obarčanin su se 2009. godine vratili u BiH iz Holandije.

“Pokrenuli smo vlastiti biznis i boravimo tri sedmice u BiH, jednu u Holandiji. S projektom smo startali 2011. godine sa partnerima iz Holandije, a bavimo se CNC obradom metala za auto, brodsku i namjensku industriju”, kazali su.

Zbog dosadašnje sporadične i neadekvatne interakcije sa dijasporom, nužna je odlučna intervencija kako bi se investitori iz dijaspore uključili na planirani, osmišljen način, te kako bi im se pružila podrška za investicije te uspostavile lokalne platforme koje će pružati poslovne usluge dijaspori i olakšati proces investiranja.

USAID-ov projekt “Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju zemlje” ima za cilj da promoviše, stimuliše i podrži investicije u BiH.

Projekt ima tri glavne komponente:

podrška razvoju strateškog okvira za angažman i investicije iz dijaspore u BiH koji bi se uključio u strategije ekonomskog razvoja i akcione planove na svim nivoima vlasti (država, entiteti, kantoni, općine).
povećanje direktnih investicija iz dijaspore kroz terhničku podršku i grantove odgovrajućim malim i srednjim preduzećima u početnoj fazi.
razvoj održive lokalne platforme koja će dijaspori pružati poslovne usluge i olakšati investicijski proces.
Očekivani rezultati?

Povodom cjelokupnog projekta, očekuju se sljedeći ciljevi:

uključivanje bh. dijaspore u planiranje razvoja i provođenje politika na svim nivoima vlasti u BiH
140 kompanija iz dijaspore pomognuto kroz program što bi rezultiralo investicijama od najmanje 22 miliona američkih dolara i kreiranjem najmanje 250 radnih mjesta
povećan transfer znanja i prenosa modernih tehnologija
snažnije uvezana mreža poslovnih ljudi i kompanija u dijaspori, te kontinuirana podrška investicijama kroz “one stop shop” i online bh. mapu dijaspore

[kockakockica]

U raftingu uživaju domaći i gosti iz cijelog svijeta

Rafting na Neretvi je najveća turistička atrakcija u BiH kada je u pitanju ovaj vid avanturističkog turizma.






A da ova atrakcija i ove sezone plijeni pažnju sve većeg broja domaćih i stranih gostiju, potvrđuju iz turističke agencije „Visit Konjic", iz koje ističu da je u odnosu na isti period prošle godine, kada je gotovo 30.000 posjetitelja uživalo u raftingu, broj dolazaka povećan za skoro 15 posto, piše Dnevni avaz.

Velika potražnja

- Imali smo savršene vremenske prilike, a temperature su rasle i do 45 stupnjeva Celzijevih, što je idealno za rafting na Neretvi za sve turiste, da dođu i osvježe se na našoj Neretvi i uživaju u adrenalinskom spustu - kazao je Sanjin Bubalo iz agencije „Visit Konjic".

Naglašava da je ove godine naročito povećan broj gostiju iz Amerike, Kanade, Australije, Skandinavije i Velike Britanije.

- Mnogo smo uradili na promociji i marketingu i sada imamo rezultate na terenu. Ovi gosti dolaze na višednevne ture, ne samo na jedan dan, a, osim za rafting, odlučuju se i za brdski biciklizam, hajking, kanjoning i druge aktivnosti koje su u ponudi. Svi koji dođu ostaju zapanjeni i očarani cjelokupnim našim krajolikom, rijekom Neretvom i sadržajima - kaže Bubalo.

U suradnji s hotelima, motelima i hostelima u Sarajevu i Mostaru također su ostvarili suradnju tako da gosti, koji posjećuju ove gradove svakodnevno, traže i usluge raftinga na Neretvi.

- Dostigli smo nivo da svakodnevno imamo veliku potražnju, što se može vidjeti i po velikom broju autobusa koji svaki dan prevoze posjetitelje na relaciji Konjic - Glavatičevo, odakle rafting ture startaju - navodi Bubalo.

Usluge splavarenja

Ove godine, ističe, zabilježen je i porast broja turista s Bliskog Istoka, koji uživaju u raftingu, ali i splavarenju Jablaničkim jezerom.

- Veliki broj njih odlučuje se za te laganije ture. Dosta njih su neplivači pa iz sigurnosnih razloga se odlučuju za to. Mnogi operateri i domaćinstva uz Jablaničko jezero počeli su da nude usluge splavarenja, splavovima koji mogu da prime 10 do 20 osoba, što se pokazalo pravim pogotkom jer to zaista plijeni pažnju kod turista s Bliskog istoka - naglašava Bubalo.

Doživljaj pun adrenalina

Od Glavatičeva do Konjica vozi se najinteresantnija rafting tura na Neretvi, gdje dužina staze iznosi oko 23 kilometara, a neponovljiv doživljaj pun adrenalina traje oko pet sati. Cijena jednodnevnog aranžmana, u zavisnosti od kluba i paketa koji su u ponudi, kreće se od 30 do 90 KM.


http://stecakkonjic.ba/rafting?gclid=CL ... GwodpisKzQ

http://www.neretvarafting.com/

[kockakockica]

Studente očekuju bolji uslovi u domovima

Do polovine septembra biće završen i restoran kapaciteta 150 mjesta koji će biti na raspolaganju za 800 studenata




BJELAVE

Predstojeće akademske godine nešto veći broj studenata zadužit će sobe u studentskim domovima Bjelave i Nedžarići, ali ipak, kapacitet od 1.700 mjesta u oba doma neće biti popunjen. Potvrdio nam je ovo direktor JU Studentski centar Tarik Curić.

- Prošle godine smo imali 1.380 studenata, dok ćemo ove imati 1.500. Roditelji širom BiH su prepoznali naše napore da studentske domove učinimo komfornijim za boravak njihove djece, tako da imamo ovo blago povećanje, kazao je direktor Curić, te se detaljnije osvrnuo na ono što će studente dočekati prilikom useljenja.

Kuhinje



- Privodimo kraju renoviranje osmog sprata u Nedžarićima koji do sada nije bio u funkciji, a sada ćemo tu imati novih 40 soba. Ostalo nam je još tri sobe da sredimo u narednom periodu. Tu će biti jednokrevetne i dvokrevetne sobe, kao i novi ormari i dušeci. Očekujemo da će biti završene do 15. septembra, kada studenti obično počinju useljavati u domove. Renoviranjem su obuhvaćene i kuhinje u oba doma. Također, do istog roka će biti završen i restoran kapaciteta 150 mjesta koji će biti na raspolaganju za 800 studenata koji će boraviti u Nedžarićima, pojasnio je Curić, kazavši da se u toku ljetne pauze slične aktivnosti odvijaju i u Domu na Bjelavama.



NEDŽARIĆI




- Kada je riječ o ovom domu, i tu ćemo imati novitete u odnosu na prošlu godinu. Također se priprema veliki restoran sa baštom, kao i renoviranje šestog paviljona, najavio je Curić.

Turisti



Istakao je kako su ljetnu pauzu i odsustvo studenata iskoristili da ugoste turiste.

- Za vrijeme Sarajevo Film Festivala u Domu smo imali oko 150 turista, tako da smo ljeto iskoristili za renoviranje i turizam, rekao je Curić.

Podsjetimo, studenti plaćaju 50 posto troškova, dok drugu polovinu plaćaju kantoni iz kojih studenti dolaze. Cijena je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu, a iznosi 150 KM po studentu.

[kockakockica]

Priznanje velikoj bh. sportašici: Razija Mujanović u FIBA-inoj Kući slavnih


Priznanje velikoj bh. sportašici: Razija Mujanović u FIBA-inoj Kući slavnih




Obavijest o tome nedavno je stiglo od FIBA-e na adresu Razije Mujanović, a zvanični prijem u Kuću slavnih bit će održan narednog mjeseca.

Pored Razije Mujanović, u Kući slavnih je i Mirza Delibašić.

Mujanović je, između ostalog, tri puta bila izabrana za najbolju košarkašicu u Evropi, a nekoliko puta je bila i klupska prvakinja Starog kontinenta. Predvodila je reprezentaciju BiH do osvajanja zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Monpeljeu.



Jedinstvo Aida Tuzla wins European title 1989

[kockakockica]

Košarkaši BiH slavili u Armeniji i plasirali se u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo







Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je u Armeniji u posljednjem kolu pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo domaću selekciju rezultatom 83:66.
Novom pobjedom bh. selekcija se plasirala u kvalifikacije za Mundijal, koji će se 2019. godine održati u Kini.

Naši košarkaši su dobro otvorili meč i nakon četiri minute igre imali su prednost od šest poena razlike. Ipak, bude se i Armenci na krilima sjajnog Boatrighta pa se izuzetno efikasna prva četvrtina okončala s prednošću domaćih od jednog poena.


Zaigrala je naša odbrana nešto bolje u drugoj dionici te su naši košarkaši uspjeli preokrenuti rezultat. Najefikasniji u bh. selekciji u tom trenutku bio je Musa s deset postignutih koševa. Na odmor se otišlo s rezultatom 44:41 za bh. reprezentaciju.

Uspjeli su naši košarkaši u trećoj četvrtini zadržati prednost od tri poena razlike. I dalje su najraspoloženiji bili Boatright kod domaćih, odnosno Musa u našoj selekciji.

Posljednju dionicu naši mladi momci su odigrali fantastično i na kraju stigli do uvjerljive pobjede.

Najefikasniji u bh. selekciji bio je Musa s 21 postignutim poenom. Podršku je imao u Tomiću i Atiću koji su postigli 16, odnosno 15 poena. Najbolji u domaćim redovima bio je Boatright s 22 poena.

Vrijedi istaći da je reprezentacija BiH u Armeniju otputovala bez selektora Duška Vujoševića, kojem je zbog ozbiljnih zdravstvenih problema ljekarski tim preporučio da izbjegne taj put. Crnogorskom strategu potreban je tretman lijeve noge kako ne bi došlo do ozbiljnih posljedica.

Naša selekcija je takmičenje u pretkvalifikacijama okončala s četiri pobjede i dva poraza te dijele prvo mjesto s švedskom reprezentacije.

[kockakockica]

Lilium bosniacum: Gradačac 20. August 2017

[kockakockica]

Otvorena džamija u Dlancu


Danas je u Dlancu na Žegulji nadomak Stoca svečano otvorena džamija, u sklopu programa Dani stolačkih džamija 2017.







Među velikim stolačkim vakifima su i otac i sin Avdo i Emir Sadžak. Oni su vlastitim sredstvima, te u saradnji sa rodbinom i prijateljima, sagradili džamiju u Dlancu.

Prisutnima su se obratili Hasan ef. Makić, izaslanik reisul-uleme, Emir Hadžihafizbegović, glavni imam Medžlisa IZ Stolac Mersed ef. Šabanović, Emir Sadžak, Avdo Sadžak, muftija Salem ef. Dedović i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić.






“Ja danas čestitam džematlijama, posebno ocu i sinu Sadžak, koji su evo uradili ovo veliko hajirli djelo. Čestitam Medžlisu IZ Stolac i Muftijstvu mostarskom, posebno muftiji koji se iskreno zalaže i trudi na ojačanju vjerskog života na ovim prostorima.”, rekao je Hasan ef. Makić, izaslanik reisul-uleme.

Emir Hadžihafizbegović je u svom obraćanju naglasio značaj današnjeg dana. “Ovo je danas ne samo vjerski nego i kulturni događaj. Emir Sadžak je zajedno sa mojim sinom bio na hadžu i nekako shvatio sam nikada se stvari ne mogu analizirati iz stanja prezenta. Trebat će proći izvjesno vrijeme da ovaj današnji dan u svima nama fermentira i tek sa jedne distance moći ćemo svi čitati značaj ovog dana”.

“Jedna od blagodati je i ovo današnje okupljanje ovdje, a velika je blagodat i povod današnjeg okupljanja. Veliko je djelo izgradnja Božije kuće, to veliko djelo rade i grade samo veliki ljudi kao što su Avdo i Emir pa im ja ovom prilikom čestitam na tom uspjehu i što su Allahovom voljom napravili jedan duhovni, vjerski centar gdje će se vjernici okupljati i gdje će duhovno biti bogatiji.”, rekao je glavni imam Medžlisa IZ Stolac Mersed ef. Šabanović.





Emir Sadžak, jedan od vakifa, zahvalio se svima koji su učestvovali u izgradnji džamije: “Hvala i svim ljudima koji su gradili ovu džamiju, koji su bili angažovani kao neimari na izgradnji džamije. Dok se gradila džamija i ljudi koji su je posjećivali poslije bilo je raznih komentara, možda je mala, možda je velika, možda je munara mala… Za mene ova džamija, pošto sam je sam projektovao, taman je onakva kakvu sam je zamislio, ali najljepši ukras ove džamije treba da su ljudi.”.

“Ova džamija šalje niz poruka, a jedna od njih je da smo mi Sadžaci ovdje više stotina godina. To potvrđuje onaj harem pored kojeg ste prošli, gdje leže naši preci. Druga poruka je da smo kao što vidite i danas ovdje. Treća poruka je da će ova džamija, i mi, biti ovdje do sudnjeg dana.”, rekao je Avdo Sadžak.

“Nema ništa moćnije, ništa snažnije, ništa inspirativnije od srca koje je napunjeno vjerom, iskrenom, nepatvorenom vjerom i ljubavi. Ko ima u sebi ljubav onda ta ljubav rađa dobrotu, rađa plemenitost, u tom srcu se gnijezde te pozitivne vrijednosti, stvari. To srce je okrenuto životu, okrenuto je da čini dobro, plemenite stvari, da ustrajava i motivišu na dobro. Ta plemenita srca bila su povod i ovog današnjeg skupa.”, rekao je muftija Salem ef. Dedović.

“Mi se nažalost onako kao narod smo se koncentrisali u neke velike gradove, koji su nam postali pomalo tijesni, a onda smo sami od sebe postali pomalo tijesni, nezadovoljni, frustrirani i nekad i zaboravimo šta sve imamo, šta smo odbranili i šta smo dobili odbranom države i šta nam je obaveza da izgradimo i predamo u amanet nekoj novoj generaciji koja dolazi iza nas. Zbog toga mi je zadovoljstvo da danas prisustvujem ovdje u sredini iz koje su potekli neki naši uspješni ljudi koji, nebitno je gdje žive, nisu zaboravili odakle su. Investirali su i napravili hajr djelo u mjestu odakle jesu.”, rekao je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić.

[kockakockica]

OTVOREN SPOMENIK LJILJAN, SIMBOL OTPORA I HRABROSTI, POSVEĆEN SVIM BORCIMA ARMIJE BIH

[kockakockica]

U petak svečano otvaranje shopping centra Hercegovinapromet u Mostaru

[kockakockica]

Semberka počela otkup krompira i povrća


Nastavljena ulaganja od kompanije Bingo u obnovu fabrike u vidu opreme i mašina koje će omogućiti kvalitetan proizvod







Fabrika za preradu voća, povrća i začina Semberka iz Janje počela je otkup prvih količina povrća za koje je početkom godine poljoprivrednicima iz semberskog kraja podijeljen sadni materijal i gnojivo.

„Nakon što smo u aprilu i maju prerađivali srijemoš, trenutno u fabrici proizvodimo začine i supe, a sada smo krenuli sa preradom krompira, nakon čega slijedi prerada mrkve i paštrnjka. Očekivane količine za preradu su 1.500 tona krompira, te po 3.000 tona mrkve i paštrnjka, što zadovoljava potrebe punog kapaciteta fabrike, što znači da ćemo prerađivati 50 tona svježeg povrća dnevno, sve do kraja godine. Nastavljena su velika ulaganja od kompanije Bingo u obnovu fabrike u vidu opreme i mašina koje će nam omogućiti da dobijemo kvalitetan proizvod uz kvalitetnu sirovinu. Zbog toga smo uveli i standard ISO 22000, a u toku su i pripreme za uvođenje Halal standarda. Kompanija Bingo zajedno sa Federalnim ministarstvom i Gradom Bijeljina podržala je poljoprivrednike u Semberiji omogućivši im besplatan sadni materijal i gnojivo. Otkup krompira je počeo prije pet dana i do sada je dovezeno 150 tona što je omogućilo da krenemo sa preradom i sušenjem krompira. Zadovoljni smo saradnjom sa zadrugom Agrofarmer i proizvođačima koje smo posjećivali od početne faze sijanja pa sve do vađenja“, kazao je Zlatan Pejić, rukovodilac u Semberki.

Proteklih mjesec dana u Semberki su proizvedeni i novi proizvodi Bio začin u staklenoj teglici 150 g,Semberski dodatak jelima s povrćem doypak pakovanje sa zipom 250 g,te Semberske supe u tri okusa.

„Osim Semberskog dodatka jelima od 5 kg, 1 kg i 500 g u proteklih mjesec dana proizveli smo i Semberski dodatak jelima od 250 g doypack pakovanje sa zipom, te Bio začin od 150 g, pakovan u staklenim teglicama. Nakon 6 godina ponovo smo proizveli tradicionalne Semberske supe i to u tri okusa: Semberska kokošija supa, Semberska goveđa supa i Semberska povrtna supa. U narednom periodu planiramo da na tržište plasiramo još novih proizvoda od kojih će biti supe u još nekoliko okusa, te komercijalna pakovanja sušenog povrća. Osnovne karakteristike naših proizvoda su kvalitet i tradicionalna receptura“, kazala je Sanela Telalović-Adanalić, tehnolog.

[kockakockica]

Amko otvorio market u kompleksu Sarajevo Waves

U sarajevskom naselju Otes danas je otvoren šoping-centar Sarajevo Waves, koji ima za cilj stvoriti sve potrebne uslove za kvalitetan i moderan način življenja unutar kompleksa Sarajevo Waves, te osigurati kapacitete za svakodnevne aktivnosti djece, ali i odraslih.






Širok asortiman

Restorani, igraonice, frizerski salon, salon namještaja i supermarket Amko komerca samo su neki od sadržaja ovog centra.






- Novi prodajni objekat Amko komerca smješten je u prizemlju šoping-centra izgrađenog od najkvalitetnijih materijala praćenih svjetskim dizajnom i arhitekturom. Novi supermarket Amko komerca prostire se na više od 500 kvadratnih metara savremeno opremljenog i uređenog prodajnog prostora u kojem se kupcima nudi širok asortiman proizvoda za porodičnu kupovinu. Uz izuzetno povoljne cijene svih proizvoda, svojim kupcima Amko komerc će ponuditi bogat izbor domaćih proizvoda, raznovrstan asortiman na odjelima sa svježim voćem i povrćem, delikatesom i mesnicom, kazala nam je Minela Džuho iz marketing-odjela Amko komerca.


Pogodnosti za kupce

Centar Sarajevo Waves je večeras otvoren za zvanice, a sutra vrata otvara i za kupce.

Ono što kupce očekuje u supermarketu Amko komerca jesu akcijske cijene i sniženja, promocije i degustacije, pokloni i za najmlađe druženje sa omiljenim maskotama.


http://www.amko.ba/wp/

[kockakockica]

Udvostručili prihode, zaposlili 60 novih radnika, izvoze na sve kontinente





Kompanija MS&Wood, jedan od vodećih proizvođača namještaja u BiH, u prvoj polovini godine je skoro udvostručila prihode u odnosu na isti period 2016. godine, izvještava BiznisInfo na osnovu polugodišnjeg izvještaja.

Firma je za 6 mjeseci ove godine ostvarila poslovne prihode od 19,7 miliona KM, u odnosu na 10,6 miliona maraka iz prvog polugodišta lani.

Prodaja na domaćem tržištu je porasla sa oko 3 miliona na skoro 8,5 miliona maraka. Zanimljivo je da je izvoz, odnosno prodaja na stranom tržištu porasla sa 7,4 na 10,8 miliona maraka.

Kompanija je zabilježila neto dobit od oko 90 hiljada maraka, a broj radnika je povećan sa 220 na 280.

Razlog za ovako malu dobit su upravo povećani troškovi radne snage koja je prolazila kroz obuku radeći (60 radnika je više nego što je u prosjeku bilo prošle godine). kao i zbog povećanja troškova učešća na sajmovima.

Kako je Biznisinfo ranije pisao, kompanija MS&WOOD povećala je prošle godine poslovne prihode na 25,5 miliona KM, sa 20,2 miliona iz 2015. godine. To pokazuje da prihodi ove kompanije konstantno rastu.

Podsjetimo da je firma MS&Wood svim učenicima u Fojnici, gdje ima pogone, ponudila stipendije i osiguran dobro plaćen posao ako upišu drvoprerađivačku školu. Ovo je jasan pokazatelj da će firma nastaviti rasti u godinama koje dolaze.

Namještaj ove firme izvozi se na sve kontinente, u više od 40 zemalja.

Jedan od najznačajnijih partnera ove bosanskohercegovačke industrije namještaja je najveći proizvođač i lanac prodavnica namještaja na svijetu, švedska IKEA.


http://mswood.ba/

[kockakockica]

Rekordan bosanskohercegovački izvoz u julu - 970 miliona BAM






Bosna i Hercegovina je u julu ostvarila rekordnu vrijednost izvoza od 970,9 miliona KM, izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.
Dosadašnji najveći mjesečni izvoz bio je u martu ove godine kada je iznosio 945,6 miliona KM.
Julski izvoz veći je za čak 25,4 posto nego u istom mjesecu prošle godine,kada je iznosio 774,2 miliona KM.

Istovremeno, uvoz je u julu ostvaren u vrijednosti 1,52 mlrd KM, što je povećanje od 13,6 posto u odnosu isti prošlogodišnji mjesec.

U periodu I-VII 2017. godine bh. izvoz je iznosio 6,18 mlrd. KM, što je za 16,9 % više nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iznosio 10,14 mlrd KM, što je povećanje za 11,8 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom je dosegla 61%, dok se vanjskotrgovinski robni deficit zaustavio na 3,95 mlrd KM.

Izvoz u ovoj godini raste na krilima povećanog plasmana robe u zemlje CEFTA, gdje je ostvareno povećanje od 32,9 posto, ali rast bilježi i izvoz u zemlje EU gdje je registrovano povećanje od 14,4 posto.
Ohrabruje da je uvoz iz zemalja CEFTA-e i EU rastao sporijim tempom od izvoza bilježivši stope od 9,9%, odnosno 9,7%.

Treba napomenuti da je na impresivne stope rasta izvoza uticalo povećanje cijena pojedinih izvoznih proizvoda usljed čega je realni rast izvoza manji od nominalno prikazanog.

[kockakockica]

Ljubav od malih nogu: Sejad uzgaja golubove pismonoše


Skoro u svim starogradskim naseljima poput Vratnika, Sedrenika, Bistrika, Soukbunara, Hrida uzgajali su se golubovi





“Gotovo da nije bilo mahale u kojoj nije bilo po nekoliko ljubitelja golubova koji su ih uzgajali. Kod mene na Soukbunaru bilo je oko 70-80 golubarnika, a danas ih je tek desetak. Nakon rata uslijedio je drastičan pad uzgajivača golubova. Danas je sve manje ljudi koji vole, uzgajaju životinje a posebno golubove i ptice. Sve manje je prostora za to, a i takmičenja su skupa”, priča Sejad Đozo, koji je ove životinje počeo uzgajati još u djetinjstvu.






Ovaj veliki ljubitelj prirode i životinja danas je predsjednik Ekološkog udruženja za zaštitu i uzgoj ptica Sarajevo, kojem je cilj da se ove životinje promovišu i očuvaju. Sejad i njegove kolege posebno se ponose Sarajevskim prevrtačem, autohtonom vrstom goluba, koja će poslužiti i kao maskota za Evropski zimski olimpijski festival za mlade (EYOF) koji će 2019. godine biti održan u glavnom gradu BiH, piše “Faktor“…

Sarajevski prevrtač brendiran

“Prvu autohtonu vrstu goluba Sarajevski prevrtač napravili smo davne 1984. godine, a 1987. godine on je priznat od evropskih i svjetskih asocijacija. To je golub koji obituje ovdje više od 150 godina, on je jedinstven u svijetu. Specifičan je jer leti oko kuće, diže se visoko i prevrće se u zraku, pravi salto. Nikad ne može ženka biti šarena, ili je crna, plava ili je siva, a muškarci su uvijek bijelo-pirgavi. Ovaj golub, ne može biti ničiji drugi, on je sarajevski. Nismo brendirali ćevap, somun, ali je sarajevski prevrtač brendiran još u bivšoj Jugoslaviji”, ističe za Faktor Đozo, dodajući da je prije rata bilo oko sedam do osam hiljada prevrtača, dok ih je danas nažalost samo nekoliko stotina.

I golubovi pismonoše velika su Sejadova ljubav, zbog čega jako puno vremena provodi hraneći ih, uzgajajući ih i trenirajući ih za takmičenja, kojih je posljednjih godina sve više i na našim prostorima.

Golubovi pismonoše fasciniraju mnoge, jer je za njih karakteristično to što bez obzira sa koje lokacije polete, znaju se vratiti kući.

Zbog toga su ovi golubovi imali veliki značaj u ratovima, a nekoliko mjeseci koristili su se i za prenos poruka na početku agresije na BiH.

“Na samom početku rata su se koristili, dok nismo uspostavili induktorske veze telefona. Odnijeli smo ih na Bistrik i donosili su nam određene poruke. Inače, golubovi pismonoše su igrali ogromnu ulogu dok nije bilo telefona, interneta. Prenosili su pisma, bitne informacije, prije svega, vojne. I sada da vam ja poklonim svog goluba, gdje god da odete čuvate ga i kada hoćete meni da pošalje poruku, on će doći”, kaže Đozo.

Nekada su i muškarci izjavljivali ljubav poklanjajući golubove pismonoše djevojkama sa raznim porukama, a iz šale su se ponekada i “krali”, pa bi ih vlasnici morali tražiti po cijeloj mahali.

Iako su nekada ove vrste golubova bile značajne po raznošenju poruka one se danas uglavnom koriste za takmičenja. Treniraju se da iz raznih krajeva što brže vrate svojim “kućama”.

Da bi golub bio uspješan na takmičenjima, kako objašnjava naš sagovornik, mora da ima dobar rodovnik, da je zdrav i da je dobro istreniran.

“Golub mora biti kao i svaki sportista, u dobroj formi i kondiciji. Njima jeste urođen taj osjećaj za lokaciju i orjentaciju, ali s njima se mora raditi, redovno trenirati a dajemo im i posebnu hranu i određene preparate za poboljšanje zdravstvenog stanja. Prije prve trke koja je iz Dervente imamo nekoliko zajedničkih i pojedinačnih treninga. Kaminioma odvezemo golubove prvo u Visoko, zatim u Kakanj, Zenicu, Doboj, Maglaj, svaki trening je udaljeniji grad i tako vježbaju povratak kući. Uglavnom lete 1500/1600 metara u minuti što je oko 80 kilometara na sat”, objašnjava sagovornik, dodajući da je doček golubova poseban doživljaj.

Iako se ovi golubovi uglavnom vrate na svoja odredišta, ponekada se desi i da zalutaju ili nastradaju.

“Znamo imati velike gubitke. Sve zavisi od vremena, a i puno je grabljivica. Također, ono što je nama neshvatljivo jeste da postoje lovci koji se maskiraju u poljima i puškama ubijaju golubove. Grabljivica će uzeti jednog goluba a oni znaju po 200, 300 golubova, to je strašno. Smetaju im i sateliti, radio i druge antene, pa nekada znaju zalutati, pogrešno se orjentišu, fule pravac… nekada golub kojeg očekujete dođe taj isti dan kada je poletio, a nekad nakon mjesec ili godinu dana, i to se dešavalo”, priča Đozo.

Historijski uspjeh

Dodaje da je ponosan na prošlogodišnji uspjeh golubova pismonoša iz BiH.

“Prošle godine kao Savez BiH napravili smo historijski uspjeh, a to je da smo imali 18 golubova koji su ispunili normu za svjetsku olimpijadu. Dakle, prvi put u historiji bh. golubarstva imali smo olimpijske golubove koji su išli na smotru najboljih golubova pismonoša u Briselu”, priča Đozo.




Nada se da će ovaj sport koji je veoma cijenjen na zapadu, više zaživjeti i na našim prostorima.

“U Engleskoj i kraljevske porodice imaju velike golubarnike. To je na zapadu prešlo u pravi biznis i pravi sport. Trke golubova su postale kao trke konja, klade se ljudi, većina žive i zarađuju od toga, dok je kod nas to samo hobi i ljubav. U Engleskoj su astronomske cifre golubova, čak koštaju do 300.000 funti, dok kod nas golub košta obično između 50 i 500 KM”, zaključuje Sejad Đozo.

[kockakockica]

Projekat regulacije rijeke Lepenice i Miljacke i rekonstrukcija obalnih zidova

[kockakockica]

Sanska Ilidža će biti moderno banjsko lječilište







Na lokalitetu banje Sanska ilidža, koja je udaljena dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, nakon okončanja ovogodišnje turističke sezone započeće realizacija druge faze izgradnje budućeg modernog banjskog lječilišnog kompleksa.

U sklopu ove faze radova, prema riječima vlasnika ovog kompleksa Aziza Mujdžića, predviđeno je natkrivanje vanjskog bazena, koji će, je istakao, u funkciji biti već iduće zime.

"Sem toga, obavljamo završne radove vezane za izgradnju smještajnih kapaciteta u kojima će se nalaziti 33 sobe i apartmana s ukupno sedamdeset kreveta. U objektu će biti smješteni i sadržaji za fizijatrijsko liječenje i rehabilitaciju. Također, plan je da uredimo okolno područje, izgradimo rekreativne sadržaje i staze za šetanje", istakao je Mujdžić.

Ističe kako će realizacija ovog projekta omogućiti preduzeću "Sanska ilidža" rad tokom cijele godine, s obzirom na to da je u proteklim godinama poslovanje bilo ograničeno samo na ljetnu sezonu.

Mujdžić kaže kako je planirano da budući moderni banjsko-lječilišni kompleks bude završen do 2018. godine, a u njega će biti ukupno uloženo oko pet miliona maraka.

I vlasti su se obavezali da će u saradnji s vlasnikom izvršiti sanaciju puta koji vodi do banje, kao i spajanje cijelog kompleksa na gradski vodovod. Idejnim planom izgleda budućeg banjsko Iječilišnog centra llidža predviđena je izgradnja savremenih smještajnih kapaciteta s potrebnim sportsko rekreacionim sadržajima.

U sklopu kompleksa nalazili bi se banjski zdravstveni i rehabilitacioni objekti, prilazni putevi, šetališne staze i parking mjesta.lzvori termalne vode na lokalitetu sela llidža, dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta bogati su sumporom, a stručnjaci su utvrdili kako ova voda ima vrlo ljekovita svojstva u liječenju reumatskih oboljenja.

Pomenuti ljekoviti izvori, prema istorijskim podacima, bili su poznati i starim Rimljanima, a ova banja ima tradiciju staru stotinama godina.