Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Ugrađeni sistemi vatrodojave i videonadzora u Zemaljskom muzeju
Okončanim radovima na ugradnji sistema vatrodojave i videonadzora u cijelom kompleksu Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, postignuti su osnovni uvjeti kojima se sprečava oštećenje objekata i kolekcija.
Ugradnja ovih sistema je dio preventivne konzervacije muzeja i muzejskih kolekcija.
Zemaljski muzej BiH u Sarajevu dobio je najsavremeniju opremu, a u implementaciju svih pripremnih aktivnosti i radova uloženo je više od 120.000 BAM , saopćeno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Prilikom izvođenja radova vodilo se računa o adekvatnim pozicijama kamera, dojavljivača vatre i drugih uređaja, kako ne bi ugrozili vizuelni dojam izložbenih prostora te istovremeno osigurali i maksimalnu funkcionalnost. U okviru aktivnosti Projekta zaposlenici muzeja su također obučeni za rukovođenje i praćenje rada ovih sistema.
Navedeni radovi dio su aktivnosti projekta “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu“ za koji je sredstva donirao Specijalni fond američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa pri Ambasadi SAD-a u BiH. Projekt u iznosu od 625.000 dolara provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Projekat primarne konzervacije ima za cilj spriječiti, zaustaviti ili usporiti propadanje muzejske građe uvođenjem visokih standarda zaštite i stvaranjem optimalnih uvjeta za njeno očuvanje, navodi se u saopćenju.
Livanjski divlji konji su konji koji žive na visoravni Krug, na predjelu od Koričina do Borove glave.
Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljodjelstvu. Nakon što ih je u toj ulozi potisla mehanizacija prije 40-50 godina, ostavljeni su življeti divlje, jer više nije bilo potrebe za njima.
Budući da skoro pola stoljeća nije postojala organizirana ljudska skrb za njih od strane države, dnevno prelaze desetke kilometara da bi se nahranili i napojili. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima.
Torbe iz Kiseljaka za kratko vrijeme osvojile su klijentice širom BiH, što Litrićima predstavlja dodatni vjetar u leđa da još bolje rade
U nedostatku posla i nemogućnosti pronalaska proizvoda koje je tržište tražilo, od preprodaje torbi što su radili godinama, u moru jednoličnih torbi uvidjeli su da tržište zahtijeva nešto drugačije, kvalitetnije pa je porodica Litrić iz Kiseljaka odlučila da pokrene proizvodnju torbi. Tako su nastale danas veoma popularne torbe ILEA, koje možete vidjeti na skoro svakoj djevojci.
Od hobija do brenda
Vlasnik ILEA brenda je Almir Litrić, a kako nam je kazala njegova kćerka Ilma, koja je kao studentica ekonomije zadužena za marketing i finansije, na samom početku šivala je samo mama Elmira, koja je imala iskustvo u šivanju odranije.
- Na osnovu toga smo i pokušali napraviti prvu torbicu, ličila je više na ceker nego na torbu, bila je dosta jednostavna i sada pomalo smiješna, ali nama svakako najdraža, kazala nam je Ilma.
Kako dodaje, nisu imali posebne ideje niti su smatrali da će napraviti brend.
- Jednostavno smo krenuli šiti iz hobija, nedostatka posla, ali uz želju da u postojeću robu s kojom smo radili unesemo svježinu i nešto drugačije. Međutim, torbe su vrlo brzo poprimile simpatije tržišta, gdje god bi se pojavile zajedno s uvoznim, svi su radije birali “ileice”, pa smo vremenom proširili proizvodnju i posvetili se samo njoj. Otvorili smo trgovinu, a radimo i na veliko s drugim trgovinama diljem BiH, pa se naše torbice mogu pronaći u Kiseljaku, Vitezu, Zenici, Visokom, Bihaću, Ljubuškom..., kaže Ilma.
Svaka torbica se najprije kroji, šablonski presama i ručno, kako okolica torbe tako i postava, džepovi, kaišići i sve što je potrebno da bi torba bila kompletna. Nakon toga skrojeni dijelovi se sastavljaju i na kraju stavljamo metalne dijelove poput kopče i lanca.
Danas nude više od 40 različitih modela torbi, od velikih vrećastih do torbica u obliku kockice koje su trenutno vrlo aktuelne.
Podrška
- Napravili smo za svakoga ponešto, kako oblikom, tako i pristupačnim cijenama prilagođenim našem standardu života. Trudimo se što češće ponuditi nešto novo našim klijenticama, kako materijalima i dezenima, tako i različitim modelima koji se svakodnevno kreiraju u krugu porodice, a cijene se kreću od 25 do 35 KM, istakla je Ilma te dodala da su se tokom rada susretali s raznim problemima, najčešće uzrokovanim neuređenom državom.
- Sve radimo samofinancirajući se, bez ikakve pomoći države u bilo kojem smislu te riječi i to nam svakako dodatno otežava. Ipak, najviše smo ponosni na naše zadovoljne klijentice kojih je svakim danom sve više. Svakodnevno nam šalju poruke podrške, zahvaljuju na divnim torbicama, a nama svaka poruka jako znači, rado je čitamo i veliki nam je vjetar u leđa da nastavimo s još boljim i kvalitetnijim radom, kazala je Ilma.
Na putu Tuzla – Doboj mnogi se zaustavljaju na štand “Kod Muje”. Svjež bostan mami mnoge kupce koji putuju ovim dijelom, a ima i onih koji namjenski dođu ovdje u kupovinu.
Proizvodnja bostana porodični je biznis Sejdinovića više od 15 godina. Ove godine lubenicu su zasadili na oko 20 dunuma i s pravom je mnogi zovu dolinom lubenica.
– Ovo je bostan koji se sadi direktno u zemlju, sjemenka, nije kalem na bundevu. Svako jutro berem svjež bostan – poručuje poljoprivrednik Edin Sejdinović.
Ideja za sadnju bostana krenula je od Edinovog oca Mujage.
– Svaki poljoprivredni posao je težak. Nekad je lakše proizvesti nego prodati. Moraš biti sposoban da prodaš, moraš imati ime i robu, i moraš gledati da mušterija uvijek bude zadovoljna – istakao je poljoprivrednik Mujaga Sejdinović.
Ova porodica ima registrovan obrt. Proizvodnja bostana ne ulazi u program za poticaje pa im to otežava rad. Osim bostana, članovi ove porodice sade i jagode. Visoke temperature nisu mnogo naškodile usjevima. Međutim, sada se plaše da kiša i led ne naškode procesu proizvodnje. Ostalo sve mogu riješiti kažu.
Ilidža: Uređuju se riječna korita Željeznice, Večerice i Dobrinje
Na području općine Ilidža u toku su radovi regulacije korita Dobrinje u dužini 190 metara.
Investitor je Općina Ilidža za šta je iz budžeta izdvojeno 420.000 maraka. Ovim projektom uradit će se korito u širini devet metara, visine zidova oko tri metra te betonirati dno 30 centimetara.
U toku je i čišćenje korita rijeka Željeznice, Večerice i Dobrinje. Radove izvodi Javno preduzeće Ilidža, a finansira Općina Ilidža, navodi se u saopćenju.
Na Klinici za kardiohirurgiju KCUS urađen najefikasniji tretman srčane slabosti
Na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo urađen je jedan od najefikasnijih vidova tretmana srčane slabosti, a riječ je o implantaciji uređaja za resinhronizacionu terapiju (CRT), koji je namijenjen pacijentima sa oslabljenom snagom srca i kod kojih i pored terapije lijekovima nije postignut zadovoljavajući rezultat.
Kako je saopćeno iz KCUS-a, CRT uređaj kod pacijenata sa kongestivnom srčanom slabošću značajno smanjuje smrtnost kao i period ležanja u bolnici.
Prema riječima v.d. šefa Klinike za kardiohirurgiju KCU Sarajevo Haruna Avdagića, primjenom te metode KCUS omogućava liječenje pacijentima iz Kantona Sarajevo i dokazuje status ustanove tercijarnog nivoa liječenja, saopćeno je.
U Zenici održan "Sajam mladih poduzetnih kreativaca"
Koalicija za borbu protiv mržnje "Positive Tolerance" iz Zenice, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mladih organizirala je danas "Sajam mladih poduzetnih kreativaca".
Cilj sajma je upoznati javnost sa mladim poduzetnicima, te razmijeniti mišljenja i iskustva za pokretanje vlastitog biznisa.
U okviru sajma članovi Koalicije "Positive Tolerance" prezentirali su svoje aktivnosti s namjerom da ukažu mladim sugrađanima na važnost borbe protiv predrasuda i mržnje.
"Na ovaj način želimo da potaknemo i druge mlade ljude da vide kako oni mogu da budu korisni sebi i društvu, te da i oni steknu iskustva i eventualno osiguraju egzistenciju. Mi već imamo odličan primjer sa prošlogodišnjeg sajma kada je jedna djevojka prezentirala izradu torti i kolača, a nakon sajma ima puno više uspješnih poslova. Moram da naglasim kako je ovim sajmom puno mladih ljudi pokazalo svoju kreativnost i mi ćemo sigurno i naredne godine realizirati ovu manifestaciju", rekao je za Fenu koordinator udruženja "Input" Adi Salčinović.
Ovogodišnji "Sajam mladih poduzetnih kreativaca" održan je u pješačkoj zoni Trga Alije Izetbegovića u Zenici i privukao je pažnju brojnih građana.
Vispak d.d. Visoko je na Sarajevskoj berzi preuzeo 48,8 posto dionica kompanije Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo. S tim u vezi Vispak raspisuje tender u zakonski predviđenom roku za preuzimanje društva Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo, rečeno je za BiznisInfo iz Vispaka.
Podsjetimo da je BiznisInfo prije nekoliko dana prvi objavio da je velika domaća kompanija preuzela Svjetlostkomerc i da ima namjeru njegovog daljeg razvoja. Većinski vlasnik Vispaka je AS iz Tešnja.
Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo vodeći je bh. maloprodajni lanac specijaliziran za prodaju knjiga, udžbenika, školskog pribora, darovne galanterije i kancelarijskog materijala.
“Svjetlostkomerc je lider na tržištu u svojoj branši.Trenutno kompanija posjeduje 17 maloprodajnih objekata vrhunski opremljenih po najvišim standardima koje jedna knjižara treba imati. Naša namjera je jačanje liderske pozicije, širenje poslovanja i upotpunjavanje portfolio novim uslugama i asortimanom”, navode iz kompanije Vispak.
Svetlostkomerc raspolaže sa više od 10.000 kvadratnih metara vlastitog poslovnog prostora od čega je preko 6.000 kvadratnih metara na najatraktivnijem mjestu u Sarajevu. Svjetlostkomerc ima potpisane ugovore o distribuciji i prodaji sa svim relevatnim inostranim i domaćim izdavačkim kućama, autorima knjiga i udžbenika kao i najpoznatijim svjetskim proizvođačima školskog i kancelarijskog materijala, a distribuira brandove kao što su Staedtler, Junior, Double A, Cassa, Walker, Duki Daso, Miquelrius, itd.
Svjetlostkomerc je sinonim za knjižaru u BiH i veleprodaju školskog pribora i kancelarijskog materijala, i prepoznatljiv je brand na domaćem tržištu, sa tradicijom dužom od 70 godina.
Radi se o novootvorenom objektu u naselju Pečuj. Zaokružena ponuda proizvoda za kuću na jednom mjestu
Zenica je nedavno dobila salon keramike koji svojom ponudom odudara od svih drugih u našoj zemlji. Radi se o CERALMYCO-u, novootvorenom objektu kompanije Almy u naselju Pečuj u prizemlju zgrade u kojoj se nalazi salon namještaj Bellona.
Proizvodi
- Ovo je trenutno najrenomiraniji salon keramike u srednjoj Bosni, a možda i šire. Prostire se na površini od 1.500 metara kvadratnih. Sadrži program keramičkih pločica, sanitarni program i sve ostale propratne programe za kupatila, podove, laminate, parkete, tepihe i itisone. U samom salonu je zaposleno deset ljudi, kazao nam je Emin Oskačak, voditelj prodaje salona CERALMYCO.
Na jednom mjestu može se pronaći sve za kupatilo, ali i ostale dijelove stambenog prostora. Ljudi nemaju potrebu više ići izvan Zenice da bi nabavili neke kvalitetne materijale ili pak tražili neke jeftinije. Jer, ovdje imaju materijale za svačiji džep.
- Mi smo zaokružili ponudu, ne samo u smislu da ne morate ići po ove materijale u druga mjesta nego smo i cjenovno zaokružili ponudu. Ima tu od onih jeftinijih programa, pa do onih najprestižnijih, najkvalitetnijih programa. Ovdje su vrata otvorena za sve, istakao je Oskačak.
Ono čime se posebno mogu pohvaliti u CERALMYCO-u su keramičke pločice u velikim dimenzijama, sa specifičnim debljinama. U raspoloživosti su pločice dimenzija metar puta tri metra, debljine pet, osam ili 12 milimetara. To je, tvrde, nešto što niko u Bosni i Hercegovini ne može ponuditi.
Kapaciteti
Tu su i usluge dizajniranja koje nude u salonu. Oni svim kupcima pružaju pomoć i podršku prilikom kupovine. Ukoliko nemaju ideju, to im nudi dizajner Almyja.
Alen Seferović, rukovodilac marketinga kompanije Almy Zenica, objasnio je da je kompanija u 2017. godini proširila kapacitete. Osim novootvorenog salona keramike CERALMYCO, otvorena je nova benzinska pumpa u Sarajevu. Tu su brendovi Baumy, AlmyBeton koji iz dana u dan povećavaju kapacitet proizvodnje, AlmyBeton je dobio novu betonaru u Hadžićima. Kompanija se iz dana u dan širi. Trenutno imaju više od 400 uposlenih.
kockakockica wrote:Almy otvorio salon keramike za svačiji džep
Radi se o novootvorenom objektu u naselju Pečuj. Zaokružena ponuda proizvoda za kuću na jednom mjestu
Zenica je nedavno dobila salon keramike koji svojom ponudom odudara od svih drugih u našoj zemlji. Radi se o CERALMYCO-u, novootvorenom objektu kompanije Almy u naselju Pečuj u prizemlju zgrade u kojoj se nalazi salon namještaj Bellona.
Proizvodi
- Ovo je trenutno najrenomiraniji salon keramike u srednjoj Bosni, a možda i šire. Prostire se na površini od 1.500 metara kvadratnih. Sadrži program keramičkih pločica, sanitarni program i sve ostale propratne programe za kupatila, podove, laminate, parkete, tepihe i itisone. U samom salonu je zaposleno deset ljudi, kazao nam je Emin Oskačak, voditelj prodaje salona CERALMYCO.
Na jednom mjestu može se pronaći sve za kupatilo, ali i ostale dijelove stambenog prostora. Ljudi nemaju potrebu više ići izvan Zenice da bi nabavili neke kvalitetne materijale ili pak tražili neke jeftinije. Jer, ovdje imaju materijale za svačiji džep.
- Mi smo zaokružili ponudu, ne samo u smislu da ne morate ići po ove materijale u druga mjesta nego smo i cjenovno zaokružili ponudu. Ima tu od onih jeftinijih programa, pa do onih najprestižnijih, najkvalitetnijih programa. Ovdje su vrata otvorena za sve, istakao je Oskačak.
Ono čime se posebno mogu pohvaliti u CERALMYCO-u su keramičke pločice u velikim dimenzijama, sa specifičnim debljinama. U raspoloživosti su pločice dimenzija metar puta tri metra, debljine pet, osam ili 12 milimetara. To je, tvrde, nešto što niko u Bosni i Hercegovini ne može ponuditi.
Kapaciteti
Tu su i usluge dizajniranja koje nude u salonu. Oni svim kupcima pružaju pomoć i podršku prilikom kupovine. Ukoliko nemaju ideju, to im nudi dizajner Almyja.
Alen Seferović, rukovodilac marketinga kompanije Almy Zenica, objasnio je da je kompanija u 2017. godini proširila kapacitete. Osim novootvorenog salona keramike CERALMYCO, otvorena je nova benzinska pumpa u Sarajevu. Tu su brendovi Baumy, AlmyBeton koji iz dana u dan povećavaju kapacitet proizvodnje, AlmyBeton je dobio novu betonaru u Hadžićima. Kompanija se iz dana u dan širi. Trenutno imaju više od 400 uposlenih.
Izložbom "Tragom novca" počelo obilježavanje 20 godina Centralne banke BiH
Otvaranjem izložbe "Tragom novca" u Zemaljskom muzeju u Sarajevu Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) počela je s aktivnostima obilježavanja 20 godina od osnivanja.
Numizmatička izložba predstavlja novac koji je tokom historije korišten na prostoru BiH, od IV vijeka prije naše ere do novca koji je sada u opticaju. Također, predstavljena je i kovanica izdata u povodu obilježavanja 20. godišnjice rada.
"Ponosan sam što mogu istaći da je CBBiH potpuno neovisna, kredibilna i transparentna, i da je svih ovih godina provodeći stabilnu monetarnu politiku služila kao jedan od temeljaca makroekonomske stabilnosti zemlje", kazao je na otvaranju izložbe guverner CBBiH Senad Softić.
Istakao je da je CBBiH Ustavom dodijeljena odgovornost za izdavanje novca i provođenje monetarne politike na jedinstvenom ekonomskom prostoru. Podsjetio je da su prve konvertibilne marke izdate 22. juna 1998. godine, a prve kovanice u decembru iste godine.
Naveo je da je postavka koja je danas otvorena javnosti dostupna do 22. septembra te da prikazuje najljepše i najznačajnije primjerke novca u opticaju na teritoriji BiH.
"S ciljem promocije ove postavke i informiranja javnosti, prvenstveno u edukativne svrhe, o novcu u opticaju na teritoriji BiH kroz različite historijske periode CBBiH planira u saradnji sa svojim partnerskim institucijama i obrazovnim, upriličiti i organizovane posjete Muzeju do zatvaranja izložbe", kazao je Softić.
U povodu dvije decenije od osnivanja izrađen je srebrenjak CBBiH, a koji je danas i prikazan.
Za naredni mjesec najavljeno je održavanje međunarodne konferencije ''20 godina stabilnosti'' koja će okupiti predstavnike vlasti, guvernere i druge predstavnike centralnih banaka, kao i kreatore politika i eksperte EU i međunarodnih finansijskih institucija. Istim povodom bit će predstavljena monografija CBBiH i obilježen Dan štednje, što je planirano za kraj oktobra.
Pripadnicima boračke populacije sutra će biti uručeni ključevi šest stanova
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo u ponedjeljak će ispred novoizgrađenog "3D" objekta stambenog naselja na Rosuljama u Vogošći uručiti ključeve za šest stanova pripadnicima boračke populacije koji su to pravo ostvarili kroz Program dodjele stanova u vlasništvo.
Ključeve svojih stanova preuzet će: Ramiza Bakal, Mirsada Malagić, Hiba Cicvara i Nevzeta Begić iz kategorije roditelja šehida i poginulih boraca, te supruge šehida i poginulih boraca Almasa Efendić i Aida Nuhanović.
Stanove je kupilo resorno ministarstvo od Fonda KS za izgradnju stanova za porodice šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilizirane borce i prognane osobe, nakon pribavljene saglasnosti od Skupštine KS.
Objekt "3D" nalazi se u ulici 24. juna br. 44, saopćeno je iz Pres-službe KS.
Odobrenje koje je Pepsico dao Messeru predstavlja potvrdu nastojanja menadžmenta Messera da cijeli tehnološki proces u proizvodnji bude mjerljiv najvišim ocjenama od strane kontrole, revizije i klijenata
Najveća kompanija u BiH za proizvodnju, prodaju i distribuciju specijalnih plinova, Messer BH Gas, dobio je odobrenje kompanije Pepsico za isporuku CO2.
Pepsico je jedan od Messerovih ključnih kupaca kojem se isporučuje tečni CO2 za proizvodnju pića. Njihovo odobrenje je jedno od najprestižnijih na svijetu u industriji pića. Ovo odobrenje vrijedi do kraja 2020., ali se kvalitet CO2 mora potvrđivati svake godine.
U Messerovoj Podružnici Sočkovac koja proizvodi CO2 od 2012., svi kapaciteti su u cijelosti iskorišteni. Zbog toga je otvorena i nova bušotina koja može zadovoljiti potrebe kupaca za ugljen-dioksidom.
U ovaj proizvodni pogon je kompanija Messer, koja u BiH uspješno djeluje 20 godina sa investicijama teškim preko 100 miliona KM, uložila dodatnih pet miliona KM.
“Do sada smo snabdjevali našim plinovima klijente u BiH, a početkom eksploatacije iz nove bušotine postat ćemo izvoznik ugljen-dioksida u Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje. CO2 koji je strateški plin i u budućnosti će biti itekako potreban u raznim privrednim granama”, ističe Valentin Ilievski, generalni direktor Messera u BiH.
Odobrenje koje je Pepsico dao Messeru predstavlja potvrdu nastojanja menadžmenta Messera da cijeli tehnološki proces u proizvodnji bude mjerljiv najvišim ocjenama od strane kontrole, revizije i klijenata.
BOSNA I HERCEGOVINA KAO DIO SVJETSKOG MICROSOFT OFFICE SPECIALIST TAKMIČENJA
BH mladost nastavlja nizati uspjehe
Bosna i Hercegovina bila je dio Svjetskog Microsoft Office Specialist takmičenja održanog u Anaheimu, California od 30. jula do 02. augusta. Prethodne godine, 560.000 učenika i studenata, iz 122 zemlje svijeta, demonstirali su svoje napredne vještine iz Microsoft Word®, Excel® i PowerPoint® alata, a samo najbolji od njih stekli su pravo učešća na Svjetskom takmičenju.
Nakon kvalifikacionog Državnog takmičenja u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao jedne u nizu aktivnosti povodom obilježavanja 65. godišnjice postojanja i uspješnog rada Fakulteta, Amila Mujkić, najbolje rangirana takmičarka, plasirala se na Svjetsko takmičenje gdje je branila boje naše države i osvojila deseto mjesto.
„Ovo je prvi put da sam učestvovala na takmičenju svjetskog nivoa koje već 16 godina spaja mlade zaljubljenike u IT i nauku. Nisam očekivala ovakav plasman, jer je konkurencija zaista velika. Na takmičenju se pored regularnih bodova, ubraja brzina rada, kao i kreativnost. Jako je interesantno upoznati internacionalne timove i sklopiti dugotrajna prijateljstva sa osobama iz raznih dijelova svijeta“, navela je Amila Mujkić, predstavnica Bosne i Hercegovine na takmičenju kojeg mnogi poznaju kao Microsoft Olimpijada.
„Mnogi tinejdžeri ljetne raspuste provode ispred računara, na društvenim mrežama i igrajući igrice. 16-togodišnja Amila Mujkić iz Novog Travnika je ljeto iskoristila drugačije, pripremajući se nekoliko sati dnevno kako bi uspješno prestavljala Bosnu i Hercegovinu na ovom prestižnom takmičenju. Trud se isplatio“, izjavila je Amra Kapo, docentica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
„Vjerujem da će Amilin uspjeh biti dodatni motiv, ne samo poslovnim i državnim strukturama, već i njenim srednjoškolskim i fakultetskim kolegicama i kolegama, da iduće godine sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu učestvuju u održavanju drugog po redu Državnog Microsoft Office Specialist takmičenja na kojem će se saznati ko će nas predstavljati na 17. Microsoft Olimpijadi u Orlandu, Florida“, istakao je prof. dr Zlatko Lagumdžija, rukovodilac Katedre za Menadžment i informacione tehnologije Ekonomskog fakulteta.
Sve ovo ne bi bilo moguće bez nesebične podrške organizatora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te sponzora Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Microsofta BiH, Babić d.o.o Jablanica i CertiAdria, kao i ostalih partnera projekta Klas, ASBIS, Espresso Lab, Red Bull.
Posljednjih godina sve češće možemo vidjeti mnogobrojne proizvode iz naše zemlje koji se prodaju u trgovačkim centrima širom Evrope i svijeta. Na policama se može vidjeti hrana, odjeća, razni proizvodi, voće, pa i Philips epilatori.
Tako u “Penny Marketima” u Njemačkoj možete kupiti šljive proizvedene u Gradačcu, piše bportal.
Naime, šljive gradačačkih izvoznika “Agro Mujčinović D.O.O.” iz Lukavca Gornjeg i firme “MAT Trade D.O.O”, visoke prve klase, našle su se na policama “Penny Marketa” u Njemačkom gradu Ludwigshafen am Rhein.
Nedavno se moglo pročitati da se i jagode iz Čelića mogu kupiti u tržnim centrima Njemačkoj i drugim zemljama Evrope.
I ne čudi da su u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama zainteresovani za kupovinu voća proizvedenog u našoj zemlji, posebno u Gradačcu i Čeliću, obzirom da su ova mjesta stoljećima poznata po proizvodnji prvoklasnog voća.
Bosanskohercegovačka kompanija za preradu voća i povrća Swity d.o.o. nastavlja sa uspjesima na inozemnim tržištima, a danas su iz Visokog isporučena prva dva kontejnera na tržište Sjedinjenih Američkih Država od ukupno pet ugovorenih kontejnera planiranih za isporuku do kraja ovog mjeseca.
U prvom kontingentu na američko tržište bit će isporučeno oko 100 tona gotovih proizvoda iz proizvodnih programa Vegy prerađevine od povrća i Fruby džemovi.
Osim tržišta SAD-a, kompanija Swity d.o.o. je za ovu godinu već ranije ugovorila značajne količine proizvoda iz proizvodnog programa Vegy za tržišta EU, zemlje regiona, kao i Australije. Prve isporuke na navedena tržišta će krenuti u septembru.
“Prije otprilike godinu dana uspjeli smo nakon pokretanja prozvodnje koja je bila u potpunosti zamrla, vratiti naše brandove na police trgovina. Danas očekujemo dva do tri puta veći izvoz u ovoj godini u odnosu na 2016. Posebno nas raduje što izuzetno zahtjevna tržišta kao što su EU i SAD ponovno prepoznaju kvalitet naših proizvoda”, izjavio je Haris Salihbašić direktor Swity d.o.o. – kompanije za preradu voća i povrća iz Gradačca.
Nakon zaustavljanja rada pogona investirano je ponovno u pokretanje proizvodnje, čime su spašena radna mjesta. Trenutno od proizvodnje u ovoj fabrici živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i nekoliko hiljada kooperanata. U prošloj godini otkupljeno je oko 4.000 tona voća i povrća.
Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. Koristi se isključivo svježe voce i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu, nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u EU.
Bosanski pogledi – časopis koji se borio za povratak nacionalnog imena Bošnjak
Bošnjački intelektualci našli su se nakon 1945. godine u veoma lošoj situaciji. Iako je veliki broj Bošnjaka bio pobornik ideje antifašizma, bošnjački intelektualci, ali i ostatak bošnjačkog stanovništva u velikoj mjeri plaćali su grijehove onih malobrojnih Bošnjaka, koji su svoju lojalnost iskazali tadašnjoj kvislinškoj vlasti. Bošnjacima je osporavano ime, te se nastojalo da se na sve načine pripoje srpskoj ili hrvatskoj nacionalnoj ideji. Ovakvo stanje posebno je pogađalo one bošnjačke intelektualce koji su od prvog dana bili protiv fašističkog okupatora, pa su stoga odlučili da svoju političku borbu nastave izvan tadašnje države.
Osnivanje časopisa
Jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca, koji se borio za vraćanje bošnjačkog nacionalnog identiteta bio je Adil Zulfikarpašić. Upravo je on uz pomoć Smaila Balića, Izeta Serdarevića, Bećira Tanovića, te Teufika Veladžića osnovao prvi bošnjački list stvoren u imigraciji pod nazivom “Bosanski pogledi”. Ovaj časopis nastao je kao plod ideje istaknutih bošnjačkih intelektualaca, sa trenutnom adresom u Austriji. Časopis počinje sa radom 1960. godine u Beču, a svoje djelovanje u najvećoj mjeri usmjerio je na promociju i jačanje nacionalne svijesti kod Bošnjaka. Na ovaj list od samog početka vršeni su razni pritisci, bilo je onih koji su ovaj časopis željeli da iskoriste u diskreditovanje i ponižavanje srpske ili hrvatske politike, međutim uredništvo časopisa nije željelo da “Bosanski pogledi” idu u tom pravcu. Za “Bosanske poglede” možemo reći da su opstajali isključivo finansiranjem Adila Zulfikarpašića, jer članarine i pretplate nisu bile dovoljne da obezbjede ni osnovne uslove za rad ovog časopisa. Zulfikarpašić je u velikoj mjeri uređivao i pisao samostalno za ovaj časopis, zbog neprofesionalnih tekstova koji su mu dolazili od svih onih koji su “Bosanke poglede” vidjeli kao savršenu priliku za sopstvenu promociju, te nametanje vlastitih ideja.
Protivljenje ideji velikog slova “M”
Ovaj časopis se protivio sve izvjesnijoj bošnjačkoj politici unutar Bosne i Hercegovine, zbog njihovog prihvatanja ideje o “velikom M” koje je značilo prihvatanje vjerske odrednice za nacionalnu grupu, što su neki Bošnjaci ipak prihvatali. Časopis je bio aktivan sve do 1967. godine kada prestaje sa radom. Ipak, za vrijeme svog postojanja časopis “Bosanski pogledi” u velikoj mjeri je otrgnuo od zaborava ime Bošnjak, koje je na razne načine osporavano od strane srpske i hrvatske politike. Činjenica je također da osim osporavanja od strane susjednih naroda, bilo je dosta onih i unutar bošnjačke intelektualne elite koji su smatrali da još nije vrijeme za vraćanje ovog imena. Nažalost, bilo je potrebo preko četrdeset godina od osnivanja ovog časopisa kako bi bilo vraćeno ime Bošnjak, a časopis “Bosanski pogledi” sasvim sigurno je velikim djelom zaslužan za afirmiranje i početak intelektualne borbe u tom smjeru.
Jedna od njih je i smaragdna ljepotica Krušnica u Bosanskoj Krupi. Ime “Krušnica” nije sasvim definirano, ali se smatra da je ime dobila po prostoriji u kojoj se ostavlja “kruh”, hrana neophodna za život, a koja se zvala “krušnica”
Rijeka Krušnica izvire u planini Grmeč iznad grada Bosanska Krupa, a samo 7 km dalje uvire u rijeku Unu u istom tom gradu. Prosječna dubina Krušnice je 7, a širina 25 metara. Zbog kratkog toka iz izvora koji se nalazi u kraškoj stijeni, voda je veoma hladna i njena temperatura je 10º C. Kapacitet izvorišta je vrlo karakterističan jer Krušnica ima veliku zapreminu kapaciteta izvoriša, minimalno isticanje je 1,5 m³/s, a maksimalno 80 m³/s.
Rijeka Krušnica karakteristična je po svome izvorištu. “Vršena su ispitivanja i ronioci su ulazili u izvorište gdje se nalazi dvorana duga 120 m, široka 95 m, duboka 10 m i mislili su da je to jedina dvorana. Međutim, kad su ušli treći put (ekipa iz Francuske i Poljske), ustvrdili su da je ispod planine Grmeč velik broj takvih dvorana i da se ova planina nalazi na ogromnom jezeru. Ulazeći u drugu dvoranu koju nisu mjerili, za koju smatraju da je veličine četiri fudbalska igrališta, pokušali su odrediti dubinu dvorane, ali nisu uspjeli. Došli su do 127 m i nisu mogli ići dalje jer nisu posjedovali opremu za veće dubine, a smatraju da je dubina oko 300 m”istakao je Nijaz Tatarević, direktor Javnog komunalnog preduzeća “10. juli” Bosanska Krupa
Tiha i mirna rijeka
Ime “Krušnica” nije sasvim definirano, ali se smatra da potječe od naziva za prostoriju u kojoj se ostavlja “kruh”, hrana koja je neophodna za život, a koja se zvala “krušnica”. Uz rijeku je postojao određen broj mlinova za mljevenje žita, najmanje pet, od kojih danas nema nijednog. Posljednji je srušen 1970-ih godina. Danas postoji samo jedna fotografija posljednjeg mlina na kojoj je sačuvan zapis o tom vremenu.
Živi svijet u rijeci je veoma bogat, čemu doprinosi i to što rijeka većom dužinom svog toka ne prolazi kroz naseljeno mjesto. Bogata je salmonidnim vrstama riba, a najzastupljeniji je lipljen, zatim potočna pastrmka te mladica i mnogo bijele ribe koje krase vode Krušnice. Ono što je najzanimljivije a tiče se živog svijeta u rijeci Krušnici jeste da u njoj živi čovječija ribica i jedna vrsta raka kojem još ne znaju porijeklo.
Rijeka Krušnica je tiha i mirna. “Poslije izvorišta njen se tok usporava, korita proširuju, i kad je posmatrate na sredini toka, imate utisak da ne teče već da je zaspala dubokim snom i čeka sljedeće veće kišne padavine koje će je probuditi i dati joj priliku da pokaže svoju snagu te da, u kratkom periodu od 24 sata, poplavi veći dio prigradskih naselja grada Bosanska Krupa”, kaže Tatarević.
Osim što je izrazito bogata, ona je i ljekovita. Naime, ona liječi depresiju, stres i druge bolesti nervnog sistema. Kako kaže Tatarević: “Dovoljno je da dođete na obale rijeke Krušnice i da svoj pogled usmjerite u smaragdnozelenu mirnu vodu, i nakon kraćeg boravka sigurno ćete se osjećati bolje. Međutim, ove metode liječenja slabo se koriste iako su sigurne i bezbolne, a često isključuju i lijekove za ovakve vrste bolesti. Osim liječenja nervnih bolesti, rijeka popravlja i očni vid, odnosno, čestim gledanjem u vodu poboljšava se vidno područje. Usto, ima i drugih ljekovitih svojstava koje nije teško dokazati.”
Idealno mjesto za razvoj turizma
Rijeka Krušnica je idealno mjesto za razvoj turizma. Međutim, na tome se slabo radi zato što na području rijeke ne postoji nijedan objekt koji bi služio u te svrhe. Turisti dolaze u obilazak ali se ne zadržavaju, jer ubrzo shvate da se i ne mogu zadržati. Tatarević napominje da je prije rata na izvoru postojao ugostiteljski objekt, ali ga danas nema. U posljednje vrijeme turisti iz arapskih zemalja pokazuju zanimanje za posjetu izvorištu Krušnice.
JKP “10 Juli” i Općina Bosanska Krupa izgradili su lađu za prijevoz turista na izvor rijeke, koji traje 75 minuta. Dok plovite, vi uživate u tišini i prirodnim ljepotama krajolika, vozeći se u čamcu koji pogoni ekomotor.
I veliki ekolog Nijaz Abadžić dolazio je mnogo puta na rijeku Krušnicu. Volio je sjesti u lađu, zaustaviti se na sredini i reći: “Dopustite mi da slušam ovu tišinu i uživam u ljepoti i mirisu Krušnice.”
