Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Livnica Wagner Automotiv iz Gradačca na sjeveroistoku BiH, jedini je distributer aluminijskog kućišta za elektroniku automobilskom brendu Land Rover.
Ugovor s njima otvorio im je vrata poslovanja i s drugim velikim imenima autoindustrije, pa godišnji promet ove kompanije, koja zapošljava blizu 200 ljudi, iznosi više od 12 miliona eura.
Posjetili smo ih i zabilježili priču o procesu proizvodnje dijela koji je ugrađen u svaki novoproizvedeni Land Rover na svijetu.
Kreće izgradnja vjetroelektrane kod Bihaća od 50 miliona BAM
Administrativne procedure u vezi s izdavanjem neophodnih dozvola za izgradnju prve vjetroelektrane u Unskosanskom kantonu, na lokalitetu Teočak, nadomak Bihaća, su pri kraju.
Očekuje se da investitor krajem godine započne realizaciju ovog projekta čija je vrijednost procijenjena između 40 miliona i 50 miliona maraka.
Potvrdio je ovo predsjednik Komisije za koncesije USK Šefik Štulanović, koji je istakao kako je protekle godine okončana procedura za dodjelu koncesije, koja je naposlijetku dodijeljena preduzeću IVICOM iz Zagreba, koje realizira projekte iz oblasti energetike, javljaju Nezavisne novine.
Koncesiona dozvola se odnosi na korištenje preko hiljadu hektara zemljišta na pomenutom lokalitetu za izgradnju osam minivjetroelektrana, čija bi pojedinačna snaga iznosila do pet megavata.
Koncesionar je dobio pravo da izgradi postrojenja koja bi snagu vjetra pretvarala u električnu energiju, s tim da bi ukupna instalisana snaga svih vjetroelektrana iznosila najviše 40 megavata.
Prema riječima Štulanovića, vrijeme na koje je dodijeljena koncesija iznosi 30 godina, a računa se od dana puštanja vjetroelektrana u pogon.
Poziv za eksploataciju mramora u Travniku: Koncesija na 30 godina
Općina Travik objavila je javni poziv za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena mramora na lokalitetu Dolovi-Begova Brezovača.
Koncesija za istraživanje i eksploataciju se dodjeljuje na 30 godina, od dana potpisivanja ugovora o koncesiji, javila je ekapija.
Jednokratna naknada za koncesiju istražnog prostora je najmanje 200 KM/ha, a godišnja naknada za koncesiju eksploatacionog prostora je najmanje 100 KM/ha.
Postotak prosječne prodajne cijene po m3 kamena arhitektonsko-građevinskog kamena mramora – najmanje 3%.
BiH konačno uvezuje željeznički saobraćaj: Nakon Banje Luke slijedi Bihać
BiH konačno uvezuje željeznički saobraćaj: Nakon Banje Luke slijedi Bihać
Željeznice Federacije BiH od 01. augusta BH Vozom će povezati Sarajevo, Tuzlu i Banju Luku. Ovo je saopćila Uprava Željeznica FBiH nakon uspješno okončanih neophodnih priprema i postignutog sporazuma sa Željeznicama RS.
"Ovo je prvi put da Tuzla bude povezana željezničkim putničkim saobraćajem sa Banjom Lukom. Mi na ovaj način, modernim Talgo garniturama povezujemo tri najveća centra u državi. Ranije smo BH Voz stavili u promet prema Zenici i Doboju, a nešto kasnije prema Mostaru i dalje prema jugu. Ostaje nam da završimo projekat elektrifikacije dijela pruge u Krajini i na taj način povežemo i Bihać sa glavnim gradom i regionalnim centrima. To bi značilo konačno i potpuno uvezivanje putničkog željezničkog saobraćaja u državi", izjavio je Enis Džafić generalni direktor Željeznica FBiH.
Ovim se u saobraćaj uvodi BH voz na relaciji Sarajevo-Doboj-Banja Luka, kao i lokalni putnički vozovi na relaciji Doboj-Tuzla-Doboj, koji će ostvarivati veze sa Sarajevom i Banjom Lukom.
Džafić dodaje da Željeznice FBiH jačaju iz dana u dan i da su u posljednjih godinu dana značajno unaprijedile usluge putničkog saobraćaja u zemlji.
"Bez obzira na prepreke, Željeznice FBiH ostaju kičma razvoja Bosne i Hercegovine u transportno-komunikacijskom smislu. I na ovaj način, povezivanjem velikih gradova u državi, ŽFBiH na najbolji način ostvaruju svoju misiju, a to je slobodan i neometan protok ljudi i roba na cijeloj teritoriji države", zaključio je Džafić.
Uz povoljne cijene i vrhunski komfor BH voza, Željeznice FBiH omogućavaju učenicima, studentima, penzionerima, novinarima i grupama povlastice uz koje će im putovanje biti još povoljnije.
Redovna cijena karte na relaciji Sarajevo-Banja Luka je 25,80 KM (povratna 41,70 KM), na relaciji Sarajevo-Tuzla je 21,40 KM (povratna 34,60 KM), a na relaciji Tuzla- Banja Luka 20,00 KM (povratna 32,40 KM).
Dobre vijesti za hiljade radnika u BiH: ArcelorMittal bilježi odlične poslovne rezultate
Vlasnik zeničke željezare ArcelorMittal je objavio rezultate poslovanja na globalnom nivou za prvih šest mjeseci 2017. godine.
Kako se navodi u saopćenju kompanije, neto zarada u prvom polugodištu ove godine iznosila je 2,3 milijarde dolara što je drastičan rast u odnosu na 696 miliona dolara u istom periodu prošle godine.
Dugovi kompanije su smanjeni na 11,9 milijardi dolara krajem juna 2017. u odnosu na dug od 12,1 milijardi dolara koji je bio evidentiran 31. marta ove godine.
ArcelorMittal je saopćio i da transformacija poslovanja u pogonima u Evropi teče po planu, te da kompanija sada radi efikasnije koristeći digitalizaciju poslovanja da unaprijedi proces proizvodnje.
Indijski gigant čije su dionice izlistane na nekoliko svjetskih berzi je početkom juna kompletirao i kupovinu italijanske kompanije Ilva, vlasnika najvećeg evropskog proizvođača željeza koji je bio nacionaliziran nakon ekološke katastrofe. Uporedo sa tim, ArcelorMittal je preuzeo i kompaniju Votorantim S.A. u Brazilu.
Kao rezultat pozitivnih kretanja, kreditne rejting agencije S&P i Moody's su povećale kreditni rejting indijskog konglomerata. Iz kompanije je saopćeno i da se u drugoj polovini 2017. godine očekuje velike isporuke željeza i čelika koje premašuju očekivanja.
Oporavak nakon problema s kineskim čelikom
Ovi podaci svjedoče oporavku kompanije koja je prošle godine bila u velikim problemima uslijed navale jeftinog čelika iz Kine. Oporavak evropskog tržišta dijelom je rezultat i odluke Evropske komisije koja je donijela niz zaštitnih mjera protiv damping cijena kineskog čelika. One podrazumijevaju još veće carine što će prema stavu Komisije doprinijeti da se “evropski proizvođači čelika zaštite od štetnih efekata kineskog dampinga“.
Ovo su dobre vijesti i za ArcelorMittal Zenica koji je proteklih godina otežano poslovao zbog pada cijena čelika na svjetskom tržištu. Jedno vrijeme se čak razmatrala i mogućnost smanjivanja broja radnika. Situaciju je dodatno komplicirala i situacija sa Rudnikom željezne rude Ljubija koju je vlast entiteta RS planirala prodati nepoznatoj firmi Israeli Investment Group. Jedan od planova ove firme je bio i da svojevrsnim haračenjem ArcelorMittalove firme u Prijedoru izvuče navodno neplaćeni porez što bi ugrozilo poslovanje i zeničke željezare.
Taj scenario se nije ostvario jer Narodna skupština RS nije podržala prijedlog Odluke Vlade RS o prodaji 64,9 posto akcija Rudnika željezne rude Ljubija metodom neposrednog odabira kupca, a što je svim silama podržavao predsjednik RS-a Milorad Dodik. Iako se situacija na tom planu smirila, to ne znači da u narednom periodu Vlada RS neće opet pokušati prodaju pritisnuta nedostatkom novca u budžetskoj kasi.
Stabilna radna mjesta
ArcelorMittal u BiH upošljava oko 3.250 radnika prema podacima s kraja 2016. godine, od čega je 2.400 u Zenici te 850 u Prijedoru. Kompanija je zaključno sa prošlom godinom u BiH investirala oko 385 miliona KM, a prošlogodišnji izvoz dosegao je cifru od skoro 400 miliona KM.
Početkom marta 2017. predstavljena su i tri nova projekta ArcelorMittala Zenica. Radi se o okolišnim projektima - Hibridni filter u pogonu Aglomeracija, te nova zasipna mašina u pogonu Koksara, kao i projektu razvoja novog proizvoda - Rebro u koturu u pogonu Valjaonice.
- Kada je riječ o razvoju novog proizvoda ArcelorMittal Zenica je ovom investicijom od 10,4 miliona postao jedina fabrika ArecelorMittala Evrope koja proizvodi rebrasti čelik – kazao je tada generalni direktor ArecelorMittala Biju Nair.
Na početku 2017. potpisan je i ugovor za generalni remont visoke peći sa italijanskom kompanijom Danijeli Conus, a vrijednost projekta se procjenjuje na vrijednost od 38 miliona KM. Ova investicija osigurava stabilnu proizvodnju čelika narednih 15 godina.
Sudeći prema tržišnim kretanjima te investicijama u BiH, ArcelorMittal će nastaviti stabilno poslovanje u BiH i kriza sa damping cijenama kineskog čelika je prevaziđena čime su osigurana i stabilna radna mjesta za više od 3.000 radnika ove firme u BiH, ali i hiljade domaćih dobavljača.
Fabrika cementa Lukavac uložila 25 miliona BAM u očuvanje životne sredine
Fabrika cementa Lukavac, u želji da prati moderne tehničke tokove uspješno privodi kraju završnu fazu investicija u projekte koji imaju za cilj povećanje kapaciteta, efikasnosti, procenta učešća alternativnog goriva u procesu proizvodnje klinkera
Poznat i kao Zelena fabrika cementa, Lukavac cement okončava treću investicionu fazu (2013. – 2017.) ukupne vrijednosti od preko 25 miliona KM, kojom će se značajno doprinijeti poboljšanju proizvodne efikasnosti, sigurnosti i unapređenju postojećih ekoloških pokazatelja.
Ulaganja su prvenstveno bila usmjerena na korištenje alternativnih goriva i ekološke standarde, odnosno na nabavku nove opreme i nadogradnju sistema za doziranje alternativnih goriva na toplom dijelu linije za proizvodnju klinkera, modernizaciju i proširenje postrojenja za bajpas prašinu te ugradnju sistema za redukciju azotnih oksida.
"U proteklom periodu započeli smo izgradnju postrojenja za redukciju azotnih oksida, čime se stvaraju uslovi da zakonsku granicu od 500 mg/Nm3 spustimo na 200 mg/ Nm3, a napominjemo da zakonska regulativa u BiH propisuje maksimalnu vrijednost azotnih oksida 500 mg/Nm3. Očekuje se da će se, u nekim europskim zemljama ta granica pomjeriti na 200 mg/ Nm3 pa je za pretpostaviti kako će se isto desiti i u Bosni i Hercegovini. Ulaganjem u ovu opremu, Fabrika cementa Lukavac ide ispred vremena i trenutnih ekoloških zahtjeva. Proteklih mjeseci smo aktivno radili na demontaži stare i montaži nove opreme, ispitivanju i optimizaciji. Sada smo spremni za puštanje u rad. Radovi su započeli u aprilu, a unatoč raznim vremenskim uslovima, predviđeni rok za navedene poslove se ispoštovao“, istaknuo je Nedim Pašić, direktor proizvodnje u Fabrici cementa Lukavac.
U ukupnoj svjetskoj proizvodnji stakleničkih plinova, cementna industrija generira 5% emisija CO₂, a svoj doprinos smanjenju svjetskog zagrijavanja daje poduzimajući aktivnosti posebno u segmentima smanjenja udjela klinkera u cementu, podizanjem energetske učinkovitosti, većom upotrebom zamjenskih goriva i alternativnih sirovina, te promoviranjem održive gradnje kao jednog od preduvjeta prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena. Lukavac cement smatra svojom obavezom da stalno traži rješenja i ulaže u nova znanja i tehnologije kako bi uspješno pratio svjetske trendove i osigurao visoke ekološke standarde.
Upravo slijedi period puštanja novih postrojenja u rad, početak proizvodnog ciklusa, a nakon stabilizacije rada pristupit će se dokazivanju garantnih parametara.
Inače, Fabrika cementa Lukavac d.d. vodeći je proizvođač portland i zidarskog cementa u Bosni i Hercegovini. Od 2001. godine članica je ugledne poslovne grupe Asamer iz Austrije. Svojim inovativnim pristupom, strategijom kontinuiranog ulaganja u najsavremenije tehnologije još 2008. je proglašena najvećom „green field“ investicijom i „Najboljim stranim investitorom“ u BiH.
Svojim odnosom i zalaganjem za očuvanje životne okoline stekla je naziv „Zelena fabrika cementa“ koji se temelji na certifikatima ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004, u skladu sa najboljim evropskim praksama i standardima.
Nakon 29 godina od rušenja stare, svečano otvorena Tahvilagina džamija u Kladnju
U Kladnju je 29. jula svečano otvorena Tahvilagina džamija koja je izgrađena na mjestu nekadašnje stare džamije.
Prema dokumentima i starim fotografijama Kladanj je početkom 19. stoljeća imao devet džamija, od kojih su do danas preostale dvije, Hadži Bali begova u narodu znana kao Kuršumlija i Hadim Ali pašina džamija na desnoj obali rijeke Drinjače. Bogatim vjersko kulturnim programom danas je otvorena i treća, Tahvilagina džamija.
Svečanosti otvorenja su prisustvovali izaslanik reisu-l-uleme, muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović, izaslanik muftije tulanskog dr. Sead ef. Seljubac, glavni imam Medžlisa Kladanj Asim ef. Esmić, predsjednik Džihad Kovačević, imami Medžlisa Kladanj, imami-softe koji su prethodnih godina bili na ramazanskoj praksi u ovoj džamiji, kao i predstavnici kantonalne i lokalne vlasti, te vakifi čijom zaslugom je džamija i završena.
Program su dodatno obogatili nastupi hora Behram-begove medrese i hor iz Sarajeva.
Na samom početku prisutnima se obratio hadži Čučak Osman, predsjednik Građevinskog odbora koji je podijelio svoju radost da se nakon 29 godina obnove, danas otvara nova Božija kuća, te se zahvalio na pomoći svima onima koji su na bilo koji način učestvovali u njenoj gradnji.
Glavni imam, Asim ef. Esmić se također zahvalio i čestitao je Kladnjacima na novom simbolu Kladnja, ovoj lijepoj džamiji u kojoj će se ako Bog da odgajati nove generacije čestitih insana.
Nakon obraćanja Predsjednika Medžlisa, Džihada Kovačevića i predstavnika kantonalne vlasti, zastupnika u Skupštini Kantona, mr. Midhata Čauševića, prisutnima se obratio izaslanik muftije tuzlanskog dr. Sead ef. Seljubac koji je istakao da ono što prije svega treba da otvorimo su naša srca i da ih usmjerimo ka vječnosti, a ispravan put za to su džamijska vrata i mihrab koji će nas odvesti pravom putu.
Uručene su i zahvalnice najistaknutijim vakifima, nakon čega se obratio i muftija travnički, Ahmed ef. Adilović čiji je vazi nasihat slušalo nekoliko stotina prisutnih vjernika.
„550 godina je islama koji nam se na ovim prostorima prenosi sa generacije na generaciju, na nama je da se zapitamo jesmo li dosljedni u toj misiji prenošenja na naredne generacije i koliko se brinemo za našu omladinu...“
U sarajevskom naselju Šip, u općini Centar, danas su zvanično počeli radovi na izgradnji objekta nove osnovne škole.
Izgradnju škole zajednički će finansirati Kanton Sarajevo i Općina Centar sredstvima u iznosu od oko šest miliona KM, koliko je planirano za realizaciju kompletnog projekta.
Objekt će se graditi prema najsavremenijim standardima. U njemu će se nalaziti devet učionica, sportska dvorana, tri radionice, informatički i muzički kabinet, galerija, kao i svi ostali sadržaji neophodni za kvalitetan obrazovni proces.
Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kazao je da ideja o izgradnji škole u ovom naselju postoji već 10 godina.
"Ankete su pokazale da više od 500 djece odavde svakodnevno ide u škole na 12 različitih lokacija i logično je bilo da se krene sa realizacijom ovog projekta", istakao je premijer Konaković. Dodao je da bi škola trebala biti izgrađena za dvije godine.
Zastupnik u Skupštini KS i jedna od inicijatora ovog projekta Kemal Ademović naglasio je da je izgradnja ovog naselja u stalnoj ekspanziji, te da će se u budućnosti neminovno time povećavati i broj upisane djece u ovu školu.
U prvoj fazi projekta gradit će se dva bloka objekta ukupne površine oko 4.100 metara kvadratnih. Općina Centar je riješila imovinsko-pravne odnose kupovinom zemljišta, te je izdala urbanističku i građevinsku dozvolu.
Načelnik Općine Nedžad Ajnadžić je kazao da će to biti arhitektonski izuzetno lijepa i savremeno opremljena škola.
"Ponosni smo na ovaj projekt koji će zasigurno unaprijediti kvalitet života građana ove mjesne zajednice", istakao je načelnik Ajnadžić.
Podsjetimo, kamen temeljac za izgradnju škole postavljen je u septembru 2016. godine, a do sada se čekala građevinska dozvola.
Park prirode "Tajan" - novootkrivena turistička destinacija
Prirodni park Tajan je jedan od najljepših sačuvanih prirodnih rezervata u BiH.Obiluje čistim izvorskim vodama i raznovrsnim divljim životinjama te dobro sačuvanim šumskim resursima.Predivna priroda i čist zrak je raj za odmor i rekreaciju uz niz sdadržaja od restorana pa do brdskih biciklističkih staza .šetnjom kroz prirodni park,lova i ribolova i drugih sadržaja koje nude turističke agencije.
Haris Rahman, direktor „Prevent“ grupacije 1. avgusta je bio u radnoj posjeti Zavidovićima.
Načelnik Mujanović i direktor su i u novembru prošle godine održali sastanak čiji je glavni cilj bio razmatranje ponuda i prijedloga za poslovnu saradnju između općine Zavidovići i „Prevent“ grupacije.
Ovaj put se izašlo sa nekim konkretnim prijedlozima. U toku posjete načelnik i direktor Rahman obišli su prostor Namještaja 1, nekadašnjeg pogona IP „Krivaja“, te se razmatrala mogućnost pokretanja proizvodnje u tom prostoru.
„Prevent“ grupacija u Bosni i Hercegovini bavi se proizvodnjom autopresvlaka i zapošljava oko 6.500 radnika u fabrikama koje se nalaze u Visokom, Goraždu, Bugojnu, Duvnu, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Zenici, Srebrenici, Travniku, Tešnju i Ključu, rečeno je iz općine Zavidovići.
Sarajevo-osiguranje: Od posrnulog giganta do lidera
Arif Kulić je na poziciji generalnog direktora najveće osiguravajuće kuće u BiH Sarajevo osiguranja tek nešto više od godinu dana. Imenovan je 18. maja 2016. Zamijenio je dugogodišnjeg direktora Midhata Terzića, koji je podnio ostavku na ovu poziciju.
Za agenciju Patria Kulić govori o nevjerovatnim tržišnim uspjesima koje je kompanija postigla u samo 14 mjeseci, koliko njome rukovodi njegov tim i on.
Sarajevo osugiranje je ponovo izbilo na lidersku poziciju u BiH. Sada je ispred konkurentske Uniqe i Euroherca. Rezultat je tim značajniji uzme li se u obzir da su prošli kroz turbulentan period. Za 12 mjeseci od gotovo posrnule kompanije vratili su se na lidersku poziciju na tržištu osiguranja u državi.
– Prije nešto više od godinu dana po dolasku na čelo uprave Sarajevo osiguranja, zatekli smo katastrofalno stanje. Velike dugove prema dobavljačima, milionske iznose neplaćenih šteta, katastrofalnu organizaciju od 14 potpuno autonomnih filijala i još mnogo problema koji su rezultirali nalozima Agencije za nadzor i ozbiljnom prijetnjom za oduzimanje licence za rad našem društvu, kazao je Kulić.
Dodaj da je u Upravu društva i za svoje prve saradnike predložio također mlade i iskusne dugogodišnje uposlenike Sarajevo osiguranja.
– Kao prava ekipa entuzijasta uz ogromnu količinu ljubavi prema firmi i državi Bosni i Hercegovini, odlučno smo krenuli u tada ”nemoguću misiju” transformacije i restruktuiranja posrnulog giganta kakav je Sarajevo osiguranje. Također moram istaći da je ogromna većina radnika shvatila trenutne probleme i prihvatila nužne promjene … U ovom trenutku mogu slobodno kazati da društvo posluje stabilno, da je svakim danom usluga bolja i sposobno je već u ovom trenutku odgovoriti na sve izazove tržišta, kaže Kulić.
U 2016. godini ostvarili su 54,8 miliona KM premijskog prihoda, od čega je 51,5 miliona KM neživotnih osiguranja i 3,3 miliona KM životnih osiguranja. Isplatili su 31,3 miliona KM po osnovu šteta, pa su po tom najznačajnijem kriteriju ostali vodeće osiguravajuće društvo u BiH.
– Uz to, samo po osnovu poreza na prihod, doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje smo uplatili u 2016. godini 4,6 miliona KM, što je najviše u osiguravateljskoj branši. U 2017. godini imamo smo još bolje rezultate. To se vidjelo i prošle sedmice kada su Odbor za reviziju i Nadzorni odbor usvojili izvještaj o radu društva za prvih šest mjeseci 2017., gdje je društvo ostvarilo dobit od 390.000 KM, ističe Kulić i dodaje:
Ono što je najznačajnije jeste da smo po prvi put u mjesecu maju nadmašili rezultat iz prošle godine po visini premijskog prihoda i to za oko 650.000 KM. Samo u tom mjesecu ostvarili smo premijski prihod nešto veći od 6 miliona KM, što je ujedno i najveći premijski prihod na tržištu osiguranja u zemlji, a uz to za prvih pet mjeseci, što su posljednji zvanični rezultati, imamo najveći premijski prihod od svih društava.
Vratili smo neke stare, značajne klijente poput Elektroprivrede BiH sa kojom smo potpisali trogodišnji ugovor u vrijednosti od oko 5,5 miliona KM. Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova kada je u pitanju tržišna pozicija, zaključuje Kulić.
Isplaćuje se šteta Bingu
Upitan o isplati štete Bingu za objekat u Mostaru Kulić je rekao:
– Sarajevo osiguranje je ozbiljna kompanija sa preko 70 godina rada i iskustva. Mi smo društvo koje osigurava velike privredne subjekte i imamo iskustvo u obradi i isplati velikih šteta. U ovom trenutku društvo je pri kraju isplate štete Općini Centar u iznosu od 2.000.000 KM (protesti 2014. godine) te štete BH Telecomu od oko 1.000.000 KM.
Iako se radi o vjerovatno i najvećoj pojedinačnoj šteti u poslijeratnom periodu Sarajevo osiguranje bez problema već isplaćuje štetu našem velikom, uglednom privrednom subjektu kakav je Bingo.
Krajem mjeseca juna Bingu je isplaćen 1 milion KM za štetu po polici kojom je bila osigurana roba u objektu. Do kraja avgusta ove godine Sarajevo osiguranje će avansno isplatiti 5.000.000 KM za štetu na objektu, a ostatak iznosa nakon konačnog nalaza nadležnih organa kako bi objekat Bingo Mostar bio stavljen u funkciju, zaključio je Kulić za Patriju.
Hifa Petrol u Fojnici otvorila 25. maloprodajni objekt
U petak, 4. augusta 2017. godine na području općine Fojnica kompanija HIFA Petrol otvorila je svoj 25. maloprodajni objekat. Otvorenjem 4. maloprodajnog objekta u 2017. godini, lociranog u Fojnici, najuspješnija naftna kompanija u BiH u protekle dvije godine - kompanija HIFA Petrol dodatno proširuje svoju poslovnu mrežu.
"Kao što je i do sada bila praksa prilikom otvaranja benzinskih pumpi, a već je postala naša tradicija, prvih 200 kupaca će dobiti 10 litara goriva gratis, dok smo za ostale kupce obezbijedili prigodne poklon pakete. Ovo je prva benzinska pumpa HIFA Petrola na području općine Fojnica a prošlog petka smo otvorili i prvu benzinsku pumpu na području općine Kiseljak" – ističe pomoćnik direktora HIFA Petrola Ahmed Ahmetlić.
Radno vrijeme ove benzinske pumpe je od 6 do 22 sata, a njenim otvorenjem su obezbijeđena 4 nova radna mjesta, što znači da ova kompanija trenutno ima preko 290 uposlenih.
Također, trenutno su u toku adaptacije maloprodajnih objekata koji od ove godine posluju pod novih brendom "HP Shop" po čemu se HIFA Petrol znatno razlikuje od drugih benzinskih pumpi. Pored ovog objekta HIFA Petrol planira i nove investicije u skorije vrijeme" - navodi u svome obraćanju Ahmetlić.
Elektroprenos BiH gradi nove trafostanice: Za dobavljače milionski ugovori
Elektroprenos BiH raspisao je javne pozive za potrebe izgradnje novih trafostanica i rekonstrukciju postojećih.
Riječ je o području grada Jelaha, Sarajeva, Mostara i lukavavca.
Nabavka izgradnje TS 110/10(20) kV Sarajevo 12 odnosi se na izradu projektne dokumentacije (projekat uklanjanja postojećeg objekta TS 35/10 kV Grbavica, Glavni projekat, Izvedbeni projekat i Projekat izvedenog stanja izgradnje TS 110/10(20) kV Sarajevo 12), pribavljanje dozvole za uklanjanje postojećeg objekta TS 35/10 kV Grbavica, svih potrebnih saglasnosti, dokumentacije i odobrenja za građenje TS 110/10(20) kV Sarajevo 12, izgradnja nove komandno pogonske zgrade, nabavka I ugradnja: dva energetska transformatora 110/10(20)/10 kV, 40/40/27 MVA, MOP postrojenja 110 kV (2 transformatorska polja, 2 kablovska polja, 2 mjerna polja i 1 polje za podužno sekcionisanje sabirnica), novog srednjenaponskog postrojenja 24 kV sa 35 SN ćelija, ormara zaštite i upravljanja, ormara SCADA sistema, opreme obračunskog mjerenja, opreme vlastite potrošnje, telekomunikacione opreme, opreme pomoćnih sistema, spojne opreme i druge opreme potrebne za punu funkcionalnost objekta; građevinski i elektromontažni radovi, funkcionalna ispitivanja, pribavljanje upotrebne dozvole I puštanje TS u rad. Poziv se odnsoi i na izvođenje radova na rekonstrukciji trafostanice TS Sarajevo 14.
Procijenjena ukupna vrijednost ugovora je 7.950.000,00 bez PDV-a u KM.
Nabava izgradnje TS 110/x kV Željuša, Mostar s priključnim dalekovodom procijenjena je na 4.512.000,00 KM bez PDV-a .
Nabavka izgradnje TS 110/x kV Jelah sa priključnim dalekovodom procijenje je vrijednosti 5.750.000,00 KM bez PDV-a.
Poziv se odnosi i na zamjena opreme u trafostanice 110/x kV u Lukavacu vrijednosti 1.208.000,00 KM bez PDV-a.
“SINKRO” JE POČEO U NANINOM PRIZEMLJU, A SADA PREUZIMA FABRIKE “DALLASA” U BIH I REGIJI
Sinkro” je u početku trgovao s uglavnom jeftinim namještajem, to su obično bile male garniture koje su dimenziono dizajnirane tako da bukvalno četiri paketa stanu u jednom redu u šleperskoj prikolici, odnosno, da u šleper stane 120 takvih paketa. To su bili mali komadi namještaja koji se vani brzo prodaju. Sada je “Sinkro” došao do srednjeg evropskog nivoa kvalitete u proizvodnji namještaja, ali najvišeg što se tiče kupaca. To je kao u sportu, objašnjava Kuštrić, kreneš igrati u lokalnoj ligi, pa pređeš u treću, drugu, prvu, i konačno do svojevrsne lige šampiona
Fabrika za proizvodnju namještaja “Sinkro”, čiji se proizvodni pogoni nalaze u Hrasnici, baš ovih dana slavi 20 godina rada. Od firme osnovane u prizemlju nanine kuće na Mejtašu, “Sinkro” je postao jedan od vodećih proizvođača namještaja u Bosni i Hercegovini i regiji. U njihovim proizvodnim pogonima 400 ljudi svakodnevno pravi namještaj za kupce širom Evrope. Atmosfera je u proizvodnji opuštena, a opet ozbiljna, svako ide za svojim poslom i radi ono za što je zadužen. Na kraju, rezultat truda svih tih ljudi uskoro je osigurati posao za još 200 osoba.
Naime, “Sinkro” je dokaz da se u BiH, bez obzira na to kako je predstavljali, predanim radom može uspjeti i stati rame uz rame s najvećim firmama iz Evrope i regije. Ova će kompanija u skoroj budućnosti preuzeti i dio proizvodnih pogona firme “Dallas”.
“Preuzet ćemo dio proizvodnje od fabrike namještaja ‘Dallas’. Nećemo preuzeti firmu, da se zna, firma ‘Dallas’ ostaje gdje jeste i ona će nastaviti baviti se uglavnom opremanjem objekata – hotela, stanova itd. Nama će prepustiti dio svojih proizvodnih kapaciteta pošto je nama ovdje u Hrasnici sve manje i manje prostora, a nemamo više mogućnosti za širenje. U pogonima ‘Dallasa’ u Vlakovu i regiji dodatno ćemo proširiti svoju proizvodnju, već smo poslali neke mašine, uposlenike iz sektora održavanja radi tehnološke i logističke pripreme… Imamo veliko poštovanje prema ‘Dallasu’ zbog svega onoga što su oni radili. ‘Dallas’ je u jednom periodu došao do tačke kada se nije mogao dalje razvijati, ali je i nama u nekim stvarima otvorio vrata – mašine koje imaju su nevjerovatne, oni su nekad mnogo ulagali u proizvodnju, to je ono što ćemo mi iskoristiti – njihovu logistiku, prostor, mašine, sušare… S našim znanjem, konkurentnom robom i otvorenim evropskim tržištem, to će biti dobitna kombinacija. Do kraja godine planiramo zaposliti još nekih 200 ljudi, tako da će nas biti preko 600 u ‘Sinkru'”, kaže za Stav menadžer sektora nabavke i jedan od direktora u “Sinkru” Smail Kuštrić.
PRESVLAČENJE NAMJEŠTAJA
Smailov stariji brat Omar Kuštrić zaslužan je za nastanak “Sinkra”, firme koja je 1997. godine počela kao distributer i prodavač meblštofova. Kada se Omar odmah nekako iza rata preselio u Sarajevo, obilazio je po gradu razne prodavnice da kupi platno kako bi presvukao neki stari kauč koji je zatekao u stanu. Primijetio je da se skoro nema gdje kupiti meblštof, odnosno, da je ponuda vrlo oskudna, a skupa. Ovaj Banjalučanin, koji je jedno vrijeme, između ostalog, živio i u Istanbulu, došao je na ideju da iskoristi kontakte koje je imao u Turskoj i da proba ponuditi njihov meblštof na domaćem tržištu. Osnovao je firmu “Sinkro”, hrabro naručio prvi kamion robe iz Turske, izložio robu u već spomenutom prizemlju porodične kuće na Mejtašu, i tako je sve krenulo. Ostalo je historija i lijepa priča koja još uvijek traje.
“Krenuli smo prvo s presvlačenjem namještaja. Tada nije bilo puno novog namještaja i bio je skup, tvornice su još uvijek bile zatvorene i ljudi su se snalazili tako što su presvlačili postojeći. Onda smo raširili maloprodajnu mrežu na nekoliko objekata u Sarajevu i širom BiH. Kako su se s vremenom počele dizati na noge stare i otvarati nove fabrike tapaciranog namještaja, pojavila se potreba i za veleprodajom meblštofova, tako da smo počeli opskrbljivati i te fabrike. Poslije toga smo proširili asortiman i drugim repromaterijalima kao što su spužva, nogice, konac, mehanizmi, i iz toga se izrodio jedan ozbiljan posao. Počeli smo izvoziti u zemlje okruženja 2002. godine. Kupovali smo namještaj od naših partnerskih fabrika i izlagali ga po sajmovima, prvo smo ušli, dakle, u segment prodaje, da bismo 2005. pokrenuli i svoju prvu samostalnu proizvodnju. U toj prvoj fazi smo se ‘igrali’ proizvodnje učeći zanat. Nije to bilo ni tako loše, bilo je i nekog izvoza u susjedne zemlje, ali i dalje nam je glavni posao bio uvoz i distribucija repromaterijala. Nakon nekoliko godina smo je ipak zatvorili.
Kada je došla ona famozna kriza 2007. godine, u jednom momentu nam je veliki broj naših kupaca ostao dužan – niti smo mi njima mogli više davati robu niti su oni nama mogli plaćati – bili smo prisiljeni da se ‘čupamo’. Onda smo od njih kompenzaciono počeli uzimati namještaj: mi njima repromaterijal, oni nama gotovu robu. Mi smo taj namještaj izvozili po najnižim, skoro nabavnim cijenama, i tako se naplaćivali. Radili smo, radi naplate, dupli posao, ali smo vidjeli da je vani puno bolja situacija s plaćanjem i ubrzo nam je izvoz namještaja postao dominantan izvor prihoda. Uskoro je, u jednom momentu, više od 35 bh. proizvođača radilo za nas. Od 2009. smo izvozili preko 500 šlepera namještaja godišnje u zemlje okruženja i Evrope – Njemačku, Francusku, Austriju, Sloveniju…, bez ijedne zakovane klamerice”, priča Smail.
Nakon nekoliko godina, došlo je do nove prijelomne tačke u životu kompanije: neki su od proizvođača koji su radili namještaj za “Sinkro”, naučivši “zanat”, napustili to partnerstvo i počeli sami izvoziti, pojedini čak upravo “Sinkrovim” kupcima, a druga grupa fabrika, one koje nisu tehnološki, kvalitetom i kvantitetom pratile “Sinkro” razvoj, same su otpale, tako da je “Sinkro” skoro ostao bez dobavljača. Tada su odlučili da preuzmu punu kontrolu na proizvodnjom i da pokrenu, ovaj put, ozbiljnu tvornicu namještaja. Bilo je to prije pet godina. Rezultat je da je proizvodnja uzela primat u poslovanju kompanije i da trenutno “Sinkro” izvozi u 27 zemalja u Evropi.
“Naravno, ne treba biti poseban ekonomski stručnjak da se shvati da je novac vani, BiH je malo tržište, platežna moć ljudi je mala i svi se okreću izvozu. Svi ti stranci, naši kupci, u početku nisu imali gdje vidjeti naš namještaj, pa smo u krugu tvornice u Hrasnici otvorili maloprodajni salon namještaja, koji je, ustvari, i jedan veliki showroom za strane i domaće veleprodajne kupce, da mogu vidjeti šta mi radimo, jer preko 95 posto naše proizvodnje ide za izvoz, 3-4 posto za domaće tržište, 1-2 posto je za našu vlastitu maloprodaju, koja je vjerovatno najjača u gradu. Sada izvozimo 700-800 šlepera namještaja godišnje”, ističe Smail.
“Sinkro” je u početku trgovao s uglavnom jeftinim namještajem, to su obično bile male garniture koje su dimenziono dizajnirane tako da bukvalno četiri paketa stanu u jednom redu u šleperskoj prikolici, odnosno, da u šleper stane 120 takvih paketa. To su bili mali komadi namještaja koji se vani brzo prodaju. Sada je “Sinkro” došao do srednjeg evropskog nivoa kvalitete u proizvodnji namještaja, ali najvišeg što se tiče kupaca. To je kao u sportu, objašnjava Kuštrić, kreneš igrati u lokalnoj ligi, pa pređeš u treću, drugu, prvu, i konačno do svojevrsne lige šampiona.
“Mi smo sada ušli u grupnu fazu lige šampiona namještaja u Evropi, kupci s kojima mi igramo najveći su evropski kupci koji rade ozbiljne i velike stvari”, dodaje on.
“Sinkro” najviše proizvoda plasira na njemačko tržište, ali rade dosta i za Francusku, Belgiju, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i imaju čak kupca u Estoniji.
“U Estoniju smo prvi put otišli prije sedam-osam godina da podržimo naše ‘Zmajeve’ u fudbalskim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Dok smo čekali utakmicu, hodali smo po Tallinnu i tražili, onako iz dosade, po prodavnicama neki proizvod iz bivše Jugoslavije. Naravno, toga nije bilo. Ipak naletimo, čini mi se, na Argetu i Cedevitu… Sjećam se respekta koje sam osjetio prema njima, kao: Bravo, majstori, kad ste dobacili čak dovde. Nije prošlo ni godinu dana, a mi smo već izvozili svoju robu gore, nakon što smo upoznali kupca na sajmu u Bruxellesu, gdje smo prvi put izlagali, i od tada u kontinuitetu radimo s njim”, priča nam Kuštrić.
“Sinkro” je tržišno orijentirana firma i proizvode ono što se trenutno traži na zahtjevnom tržištu. Najdraže im je kada prodaju vlastite modele, stvari koje su nove na tržištu, koje nemaju konkurenciju. Za to je zaslužan odjel za istraživanje i razvoj proizvoda gdje radi veliki broj mladih inženjera i iskusnih majstora iz firme.
BOLJE KUPOVATI U BiH NEGO VANI
Komparativna prednost “Sinkra” jeste to što je godinama najveći dobavljač i distributer platna i repromaterijala, tako da ima najbolje ulazne cijene, a, osim toga, stalno donosi nove stvari, nove trendove. “Sinkro” je po tome poznat i uvijek je na izvoru informacija i novih trendova.
U ovoj firmi tvrde da nemaju problema s nabavkom drvene građe, na što se često žale domaći proizvođači namještaja, a razlog je to što kupuju gotovu rezanu građu, plaćaju na vrijeme i drže se dogovora. Ipak, smatraju da treba urediti taj sektor šumskih gazdinstava, da se zna ko, šta i kako radi, jer svaki kanton ima svoje gazdinstvo, a svako to gazdinstvo svoju politiku. Vole, kažu, da kupuju repromaterijal u BiH, bolje da novac ostane u našoj zemlji nego da ide vani, ali se susreću i s apsurdnim situacijama, primjerice, da se u BiH ne mogu nabaviti mnogi repromaterijali, niko ih ne proizvodi, što je neshvatljivo ako se zna da je prije rata 90 posto izvoza namještaja iz bivše Jugoslavije išlo iz Bosne i Hercegovine, uglavnom preko sarajevskog “Šipada” i “Krivaje”.
“Sinkro” je samo jedan od primjera uspješne kompanije koja proizvodi i izvozi namještaj. Cijeli sektor proizvodnje namještaja u velikom je zamahu, godišnji je rast izvoza dvocifren, a pokrivenost uvoza izvozom preko 300 posto. U prvih šest mjeseci 2017. godine izvoz namještaja imao je vrijednost pola milijarde maraka, dok je uvoz iznosio 113 miliona KM. Razlog je, prema Kuštrićevim riječima, to što BiH ima tradiciju proizvodnje namještaja koja je koliko-toliko sačuvana.
“Geostrateški položaj BiH, odnosno blizina granice EU, tradicija, relativno jeftina radna snaga, kvalitet proizvoda i drvo – glavna sirovina u proizvodnji – jesu razlozi zašto se evropski kupci sve više okreću nama, a sve manje Kini. Neke naše firme hrabro su izašle vani i pokazale strancima da se ovdje može napraviti itekako dobar i kvalitetan proizvod. Recimo, mi nikada nismo proizvodili stolice, osim nešto malo u posljednje vrijeme. Prodali smo ih na desetine hiljada, od čega dobar dio u Italiju. Kasnije smo saznali da su neki preprodavači kasnije stavljali na stolice oznake da su proizvedene u Italiji i odmah ih prodavali po višim cijenama. Dakle, kvalitet je neupitan. Bh. namještaj je postao vrlo cijenjen u Evropi”, objašnjava Smail.
Međutim, da bi zadržale kupca iz Evrope, naše firme prvo moraju dokazati da vrijede i da im se može vjerovati. Iskustva “Sinkra” to najbolje pokazuju. Znalo se desiti da jedan veliki njemački kupac, koji je naručio preko 1.000 garnitura, pošalje svoje kontrolore koji uoče malu greškicu i odmah se mora raspakovati svih 1.000 garnitura i pregledati, a do sutra ujutro opet zapakovati. To je, na početku, išlo dotle da su jastučnice okretali naizvrat i tražili viri li negdje končić koji niko ne vidi. Ako viri, on se mora odrezati. Svi su u firmi strepili kada dolaze kontrolori. Tako su detaljni bili uglavnom na početku, da djeluju preventivno i pokažu da nema zezanja. Kasnije su malo opustili uzde, ali proizvod i dalje mora biti bez greške. Recept je za uspjeh jednostavan – biti korektan prema kupcima i dobavljačima, vrijedan i hodati po svijetu, tražiti informacije i boriti se za posao, a ne zakopati se u svoj ćošak i kukati kako ništa ne valja. “Sinkro” je, očito, pokazao da može.
