Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Jučer, 17. 07. 2017. godine, u prostorijama kompanije Bingo Export Import doo Tuzla održana je svečana ceremonija uručenja halal certifikata čime je potvrđena uspješna implementacija zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010. Halal certifikat Mireli Beganović, uručio je direktor Agencije, Amir Sakić.
Certifikacijskim auditom, koji je izvršen u krajem aprila ove godine, utvrđeno je da kompanija ispunjava sve zahtjeve propisane Halal standardom BAS 1049:2010 te da joj se može uručiti halal certifikat.
"Današnjom dodjelom halal certifikata ozvaničili smo završetak procesa halal certificiranja 'Pogona za proizvodnju tjestenina' kompanije Bingo doo Tuzla. Ukupna paleta bh. halal proizvoda na tržištu bogatija je za novih 17 proizvoda koji su već dostupni konzumentima širom prodajnih objekata kompanije", rekao je direktor Agencije Amir Sakić.
"Pored postojećih standarda HACCP i ISO 9001:2015 u Fabrici za proizvodnju tjestenine uspješno je implementiran i HALAL standard kojim kompanija Bingo daje još jednu potvrdu zdravstvene ispravnosti i sigurnosti proizvoda svojim potrošačima. Zahvalni smo Agenciji za certificiranje halal kvalitete i gospodinu Amiru Sakiću na uspješnoj suradnji i realizaciji standarda", kazala je dipl.ing.teh Mirela Beganović- rukovodilac proizvodnje.
Bingo Export Import doo Tuzla postoji od 1993. godine i od tada do danas postigao je veliki uspjeh u svojoj primarnoj djelatnosti- trgovini. Sa svojih 185 poslovnica širom BiH, i više od 7000 uposlenih, Bingo je najveći maloprodajni lanac u BiH.
Osim trgovinom, Bingo doo Tuzla u sklopu grupacije ima i drugih djelatnosti i industrija (proizvodnja flipsa, chipsa i drugih grickalica, proizvodnja konzumnih jaja, uzgoj brojler pilića, tekstilna industrija, proizvodnja papirne konfekcije, proizvodnja tjestenine te proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije ). Pored ovoga, Bingo doo se bavi i ugostiteljstvom.
Procesom halal certificiranja obuhvaćeni su pogoni za proizvodnju tjesteninu. Proizvodi će u narednom periodu biti označeni znakom halal kvalitete, saopćeno je iz ove kompanije.
Počinje sanacija cesta i izgradnja pješačkih staza na području Novog Grada
U Općini Novi Grad Sarajevo uskoro će početi radovi na sanaciji, rekonstrukciji i održavanju lokalnih i nekategorisanih cesta i izgradnji i sanaciji pješačkih staza, trotoara, stepeništa i rukohvata na području Novog Grada. Radovi će se izvoditi na 34 lokacije.
Tim povodom, općinski načelnik Semir Efendić potpisao je jučer ugovore o izvođenju navedenih radova sa Esadom Tutićem i Hasanom Karačićem, direktorima firmi „Sela“ i KJKP „Rad“.
Time su se stekli uslovi za otvaranje gradilišta na širem području Novog Grada, a ovim projektima obuhvaćena je većina novogradskih mjesnih zajednica.
Radovi će koštati oko 650.000 konvertibilnih maraka, od čega će sanacija i rekonstrukcija cesta koštati oko 564.000 KM, a izgradnja i sanacija pješačkih staza, stepeništa i rukohvata 85.965 KM.
Kada je u pitanju održavanje lokalnih i nekategorisanih cesta u općini Novi Grad, načelnik Efendić kazao je da će se radovi izvoditi kroz dva LOT-a, te da su procedurom javne nabavke izabrane firme „Sela i „Rad“. Radit će se u 18 mjesnih zajednica, na 25 lokacija, negdje cijele ulice, a negdje dijelovi ulica, predviđenih Programom sanacije i rekonstrukcije lokalnih i nekategorisanih cesta za ovu godinu, koji je usvojilo Općinsko vijeće.
Sead Tutić, istakao je da će firma „Sela“ raditi izgradnju i sanaciju pješačkih staza, stepeništa i rukohvata, na devet lokacija, kao i jednog broja nekategorisanih cesta po LOT- u 1, te da će posao biti urađen kvalitetno i blagovremeno.
Prema riječima Hasana Karačića, preduzeće „Rad“ vršit će radove na 12 lokalnih cesta, trgova i mostova, a odmah nakon potpisivanja ugovora nastojaće da u saradnji sa nadzorom i investitorom utvrde dinamiku radova, kako bi što prije počeli sa izvođenjem radova.
Programom će biti obuhvaćene ulice Hamdije Pozderca broj 21 (MZ „Staro Hrasno“), Bosanskih kraljeva, spoj sa ulicom Kodžina (MZ Švrakino Selo- 1), Novopazarska kod broja 506 (MZ „Švrakino Selo-2“), Sulejmana Pačariza Hodže (MZ „Švrakino Selo 2“), Kenana Demirovića od broja 26 (MZ „Švrakino Selo-3“), Abdurahmana Sirije od broja 31 prema ulici Milinkladska broj 68 (MZ „Aneks“), Abdurahmana Sirije 88 (MZ Aneks), Trg solidarnosti (Alipašino Polje A-1), Ramiza Salčina (MZ Saraj Polje), Trg grada Prato (MZ „Dobrinja A”), Butilska od broja 69 do broja 105 (MZ „Dobroševići“), 14. juni od broja 36 do broja 107 (MZ „Dobroševići“) i Gradačačka broj 11, 13, 15 i 17 (MZ „Čengić Vila“. Navedene ulice radit će firma „Sela“.
Preduzeće „Rad“ radit će ulice Omera Kovača - spoj sa ulicom Vladimira Preloga broj 14 i Otona Župančića broj 6 (MZ „Dolac“), zatim Rafaela Gaona od broja 11-23 (MZ „Buča Potok“), Saliha Behmena od broja 10 do ulice Rafaela Gaona do broja 75 (MZ „Alipašin Most-2“), Goraždanaska od broja 1-18 (MZ „Alipašin Most-1“), Brezanska od broja 97, Brezanska broj 184 (MZ „Briješće“), Humačka ploča spoj sa ulicom Numan paše Ćuprilića, Humačka ploča od broja 119 do broja 135 (MZ „Naselje heroja Sokolje“), Paljevska od broja 99 (MZ „Reljevo”), Sade Hadžića od broja 13 do iznad broja 6 i od broja 6 do broja 26, Avde Palića od broja 170 (MZ „Zabrđe“).
Izgradnja i sanacija pješačkih staza i trotoara, stepeništa i rukohvata radit će se na području MZ „Dobrinja B“, „Olimpijsko Selo“, „Alipašino Polje A-2 i B-2“, „Aneks“ „Buča Potok“, „Alipašin Most 1“, te MZ „Naselje heroja Sokolje“ i „Briješće“.
Ovim programom planirana je sanacija pješačkih staza između ulica Vahide Maglajlić i Miroslava Krleže, izgradnja rukohvata u ulici Asima Čamdžića na spoju sa ulicom Adema Buče, izgradnja rukohvata u ulici Hekim Oglu Alipaše od br. 2- br. 26 i u ulici Bosanskih banovana na više lokacija, zatim sanacija stepeništa i rukohvata u ulici Prijedorska kod br. 9 prema naselju Otoka i OŠ ''Mehmedalija Mak Dizdar“. Radit će se i sanacija stepeništa i izrada rukohvata na stepeništu od Trg međunarodnog prijateljstva prema OŠ ''Fatima Gunić'', izgradnja pješačke staze sa parkinga u Olimpijskoj ulici prema vrtiću ''Dječiji grad'', izgradnja stepeništa, staze i rukohvata u Trebinjskoj ulici prema ulicama Muzafera Mešića i Mehe Smailagića, te sanacija stepeništa i rukohvata u ulici Šerifa Loje prema ulici Feriza Tumbula.
Također će biti nastavljena i izgradnja rukohvata, odnosno zaštitne ograde za pješake u ulici Safeta Zajke na potezu od MZ ''Alipašin most II'' prema ulici Numan paše Ćuprilića.
ArcelorMittal na tragu rješavanja problema zagađenja iz BOF Čeličane
ArcelorMittal na tragu rješavanja problema zagađenja iz BOF Čeličane – ArcelorMittal Zenica intenzivno radi na realizaciji projekta sekundarnog otprašivanja na BOF-ovoj Čeličani, kako bi se ispoštovao termin iz integralne okolinske dozvole, koju je kompanija dobila u aprilu ove godine, izjavila je za RTV Zenica menadžerica za okoliš, Mirnesa Mujkić.
Ona je dodala da je tenderski postupak prikupljanja ponuda za realizaciju ovog projekta pokrenut odmah po pribavljanju integralne okolinske dozvole, te da su do sada obavljeni tehnički razgovori sa svih devet prijavljenih ponuđača. Komercijalni razgovori su zakazani za avgust, nakon čega će uslijediti proces ugovaranja. Zenički Eko forum upozorio je nadležne za zaštititu okoliša na intenzivne emisije crvene prašine iz ovog pogona kompanije ArcelorMittal, ukazavši na činjenicu da je projekat sekundarnog otprašivanja na BOF-ovoj Čeličani, trebalo da bude realizovan još u periodu realizacije obaveza iz prethodne okolinske dozvole. (S.S. RTVZE)
Zrakoplov kuvajtske aviokompanije Wataniya Airways danas je prvi put sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo, na liniji kojom je ta aviokompanija povezala glavne gradove BiH i Kuvajta.
Redovni letovi te aviokompanije odvijat će se na relaciji Kuwait City – Sarajevo tokom cijele godine dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, a zbog velikog interesovanja putnicima će tokom augusta na raspolaganju biti i dodatni let utorkom.
Letovi će se obavljati modernim zrakoplovom Airbus A320-200 koji ima kapacitet 120 putnika u ekonomskoj i 12 putnika u biznis klasi.
Wataniya Airways je već peta aviokompanija koja je ove godine započela operacije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čime najveći aerodrom u BiH nastavlja impresivan rast na svim poljima, a što direktno doprinosi jačanju ekonomske slike Bosne i Hercegovine i razvoju turističkih potencijala, ali i omogućava bh. građanima sve širi izbor kada su u pitanju europske i svjetske destinacije, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Solana Tuzla prva bh. kompanija koja zadovoljava prehrambene standarde Njemačke
Solana d.d. Tuzla je prva BH kompanija koja je ovlaštena da nosi GC-MARK® oznaku za higijenu svojih proizvoda. Naime, od strane auditora DQS CFS German Association for Sustainability, Solani d.d. Tuzla je odobren GC-MARK® certifikat kojim se verifikuje da u potpunosti primjenjuje načela HACCP standarda (analiza opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka) kako je definisano u Codex Alimentarius.
GC-MARK® certifikatom, te istovremenim pravom isticanja ove oznake na svojim proizvodima, Solana d.d. Tuzla se svrstava u red najrespektabilnijih europskih kompanija koje obezbijeđuju vrhunski kvalitet svojih proizvoda odnosno najviši nivo sigurnosti istih sa aspekta higijenske kontrole počev od procesa proizvodnje, sistema transporta i skladištenja, te distribucije proizvoda.
No, Solana ovim „priznanjem“ još jednom potvrđuje neupitno opredjeljenje da kontinuiranim unapređenjem kvaliteta svojih proizvoda i njihovom sigurnošću u potpunosti implementira politiku permanentne brige o svojim potrošačima, kao dijela dugoročne korporativne strategije, navodi se u saopćenju.
Općina Ilijaš dobija modernu gradsku tržnicu vrijednu 600.000 KM
Stanovnici općine Ilijaš uskoro dobijaju modernu gradsku tržnicu koja će biti izgrađena na lokalitetu Banovac. Tržnica će se sastojati od otvorenog i zatvorenog dijela, a njena izgradnja koštat će 600.000 KM.
Izvođač radova je firma "Fazum gradnja" iz Ilijaša čiji je direktor Muamer Fazlić nedavno potpisao s općinskim načelnikom Akifom Fazlićem Ugovor o izgradnji tržnice. Zatvoreni dio bit će dimenzija 15x20, a otvoreni dio koji će biti natkriven bit će dimenzija 20x25.
"Ovaj projekat je jedan od najznačajnijih projekata koji će ove godine realizovati Općina Ilijaš kroz svoj Budžet. Građani Ilijaša dobit će jednu modernu Gradsku tržnicu u kojoj će se moći prodavati proizvodi animalnog porijekla, mlijeko, jaja itd. Izgradnjom tržnice stvaraju se pretpostavke da građani Ilijaša mogu svaki dan nabavljati proizvode u svom gradu. Isto tako, poljoprivredni proizvođači sa područja općine Ilijaš naći će prostor i mogućnost plasiranje svojih proizvoda", kazala je Merima Osmanović, pomoćnica načelnika u Službi za privredu i finansije općine Ilijaš.
Direktor firme Muamer Fazlić istakao je kako mu predstavlja veliko zadovoljstvo da će Ilijašani dobiti jedan ovakav objekat kakav je Gradska tržnica, te da radovi počinju najkasnije za 10 dana.
"Vrlo je bitno napomenuti da se radi o objektu u koji će se ugraditi vrlo kvalitetni i savremeni materijali. Da bi počeli sa radovima, potrebno je proći određene procedure, ali su moja očekivanja da možemo za 7 do 10 dana početi sa izvođenjem radova", naglasio je Fazlić.
Izgradnjom nove tržnice općina Ilijaš, riješit će jedno od prioritetnih pitanja u 2017. godini. Radovi na izgradnji trajat će 120 dana, a sam idejni projekt koncipiran je tako da se prvenstveno zadovolje potrebe sadašnjih i budućih korisnika, te da se uveliko poboljša kvaliteta prostora, a samim tim i okruženja.
Nadzor radova vršit će firma Construct d.o.o. iz Zavidovića.
Mineco u Olovu otvara prvi rudnik olova u posljednjih 30 godina i 200 radnih mjesta
Britanska kompanija Mineco Limited ove godine će završiti sve potrebne infrastrukturne radove na površinskom i podzemnom postrojenju u Rudniku olova u Olovu, nakon čega bi 2018. godine bili podignuti svi operativni kapaciteti i bilo zaposleno blizu 200 radnika.
Koncesiju za Olovo Mineco je dobio 2012. godine od kada je u rudnik olova uložio blizu pet miliona eura, a jasan plan i završetak projekta očekuje se naredne godine. Svi infrastrukturni radovi, kako bi se olakšalo iskopavanje i izvršilo testiranje najefikasnije i najefektivnije tehnike vađenja rude, bit će završeni ove godine.
U razgovoru za Klix.ba direktor operacija kompanije Mineco Dominic Roberts ističe kako su za otvaranje prvog rudnika olova u posljednjih 30 godina probleme stvarali izazovi izdavanja dozvola i licenci.
"Na početku smo dobili oprečne savjete o tome kako otvoriti rudnik i zbog toga smo izgubili skoro godinu dana u procesu ishodovanja dozvola. Ali, od tog teškog početnog trenutka, uhvatili smo zamah, a brzo odobrenje Glavnog rudarskog projekta je bio stvarno ohrabrujući znak Vlade. Pored toga, mnogo je vremena utrošeno na rješavanje pitanja vlasništva nad imovinom i ovaj problem i dalje utječe na našu operativnu slobodu", govori Roberts na početku razgovora.
Do sada uloženo pet od ukupno planiranih 10 miliona eura
Danas u Olovu radi više od 80 radnika, a programom zapošljavanja predviđeno je da do kraja prvog kvartala 2018. godine bude zaposleno 150 radnika. Dogovorom druge faze projekta i početka prerade u Olovu ukupan broj zaposlenih bit će blizu 200 radnika. Roberts je dodao da je do sada u rudnik uloženo pet od ukupno deset miliona eura za otvaranje rudnika. Veći dio budžeta, prema njegovim riječima, bit će potrošen na podzemne mašine, infrastrukturne radove i buduću izgradnju objekta za preradu ruda.
"Također je važno shvatiti širi utjecaj rudarstva na ekonomiju. Za svakog direktno zaposlenog stvaramo dva indirektna radna mjesta, kod kooperanata koji podržavaju rudarstvo i dva tzv. spin-off radna mjesta, posao koji nastaje kao rezultat razvoja u cijelom regionu. U svom punom kapacitetu rudnik će osiguravati 1.000 direktnih, indirektnih i spin-off radnih mjesta, a taj utjecaj će se vidjeti u cijeloj općini i šire", dodaje Roberts.
Planovi i projekti su završeni, a nakon rješavanja pitanja o vlasništvu nad zemljištem, investitori će se posvetiti infrastrukturnim radovima. Radovi pod zemljom traju već neko vrijeme, a u toku je i obuka zaposlenih koji se pripremaju za rudarske operacije u budućnosti. Značaj rudnika olova u Olovu prepoznat je na lokalnom nivou i njihova podrška investitoru Minecu nije izostala. Najveći problemi su nastajali u sklopu oblasti odgovornosti viših državnih organa.
"Na projektima koji su komplikovani i izazovni, kao što je otvaranje rudnika, različiti vladini sektori moraju sarađivati, demonstrirajući takozvani 'zajednički' odgovor vlade kako bi projekti napredovali i tako uvjerili međunarodne investitore da je Bosna i Hercegovina zaista otvorena za poslovanje. Vjerujem da će ubuduće industrija i vlada morati da sarađuju kako bi modernizovale zakonski okvir koji reguliše koncesije za prirodne resurse. Smanjenje regulatornog opterećenja će omogućiti budućim investitorima pokretanje projekata, a time i mogućnost da stvore radna mjesta i generišu poreske prihode mnogo brže nego što je trenutno moguće", ističe naš sagovornik.
Planirani međunarodni izvozi, a prioritet sigurnost radnika
U rudniku olova bit će iskopano 120.000 tona rude u 2018. godini, što će se povećati na maksimalno 150.000 tona u naredne tri godine. Ruda će biti prerađivana u rudniku Sase kod Srebrenice, ali ne duže od tri godine s obzirom na to da će se ti poslovi obavljati i u Olovu. Konačni proizvodi će se izvoziti i prodavati na međunarodnim tržištima metala ili potencijalno dopuniti trenutno snabdijevanje topionice olova "Fregat" u Rusiji koja u sastavu kompanije Mineco radi proizvodnju čistog metala.
Sigurnost radnika i što sigurniji rad prioritet su Mineca, zbog čega će se koristiti sve dostupne tehnologije koje ovo omogućavaju.
"Dva najvažnija aspekta su da rudari budu dobro obučeni kako bi radili na siguran način i da rukovodstvo rudnika primjenjuje standarde zdravlja i sigurnosti 24 sata dnevno, jer nema opravdanja za nesigurnu radnu praksu. U Olovu koristimo ekspertizu cijele grupe Mineco i koristimo standarde koje je postavio rudnik koji je nedavno postao prva kompanija u Srbiji koja je dobila certifikat EU za svoje izvanredne standarde prakse zaštite na radu. U Olovu nije bilo nijedne nezgode od otvaranja 2012. godine, a lično ću učiniti sve u svojoj moći da tako i ostane", poručio je Roberts.
BiH mora iskoristiti i najmanje potencijale koje posjeduje
Na nedavno održanoj konferenciji o evropskom projektu IMP@CT u kojem učestvuje i britanski Mineco s Rudnikom olova kod Olova, poslana je jasna poruka da BiH mora iskoristiti svoje potencijale. Na pitanje zbog čega su odabrali rudnik u Olovu i šta je tačno to što projekt treba da donese Evropi, a šta Bosni i Hercegovini, Roberts je kazao kako su jedan od najvećih investitora u rudarstvo na Zapadnom Bakanu te da je učešće u evropskom projektu IMP@CT veoma značajan projekt koji za tri godine treba da donese veliki napredak u evropskom rudarstvu.
"Jedan od najvažnijih ciljeva tog projekta je da se industrija Starog kontinenta oslobodi zavisnosti od velikih nalazišta van Evrope. Rezultatom projekta bit će osmišljene i testirane nove metode iskopavanja manjih ovjerenih nalazišta minerala. Dugo se vjerovalo da samo ogromna nalazišta mogu biti isplativa za eksploataciju, a takvih nalazišta Evropa gotovo da nema. Naš zadatak u IMP@ACT-u je da dokažemo da je eksploatacija manjih nalazišta, kakvih ima i u Bosni i Hercegovini i drugdje u Evropi, isplativa i korisna i za investitore i za lokalnu sredinu. Evropa mora početi koristiti sopstvene resurse, a Rudnik olova kod Olova pokazat će najbolji put. BiH, također, iz tog primjera može puno naučiti, da iskoristi svoje potencijale, čak i kada su nalazišta manja i naizgled, prema ranijim rješenjima, neisplativa za eksploataciju. Investitori će sasvim sigurno doći kada budu sigurni da ih ovdje čeka mogućnost da brzo započnu posao", pojašnjava Roberts za Klix.ba.
Na kraju razgovora Roberts je zaključio kako je njihova investicija višestruko značajna ističući da je ovo prvi rudnik olova u BiH nakon više od 30 godina te da se na taj način šalje pozitivna poruka i drugim investitorima koji će doći kada vide da je posao ovdje moguće uraditi, da postoji dobra volja i dobar poslovni ambijent. Prema njegovim riječima, BiH raspolaže značajnim resursima i potencijalom za razvoj rudarstva, a uspješnim projektima, kakav će uskoro biti i Rudnik olova u Olovu, kreira se put za razvoj.
EURO STIL kompanija kćerka HIFA OIL uspjela je plasirati pelet i briket u tržni lanac Bauhaus u Hrvatskoj. U ovoj kompaniji najavljuju proširenje poslovanja sa Bauhausom i na tržišta Slovenije i Austrije.
“Zadovoljili smo najviše kriterije kvaliteta u nekoj vrsti audita Bauhausovih predstavnika u našoj kompaniji. Nakon dogovorenih komercijalnih uvjeta krenule su isporuke. Količine koje isporučujemo premašile su i naša i njihova očekivanja za prvu godinu saradnje”, kazao je Kemal Mujkanović, direktor kompanije EURO STIL.
Ujednačenost kvaliteta proizvoda, širina asortimana, garancija za količine tokom cijele sezone, tačnost u isporukama i poštovanje kompletnih narudžbi po pitanju količina i vrsta roba, bili su preduvjeti saradnje koji su uspješno zadovoljeni.
Mujkanović dodaje da snabdijevaju sve trgovine Bauahausa u Hrvatskoj te da već sada imaju ponude da prošire poslovanje na tržišta Slovenije i Austrije.
“Naš cilj je da postanemo tzv. evropski dobavljač Bauhausa i da snabdijevamo ovaj specijalzirani lanac trgovina našim proizvodima. To će značiti proširenje kapaciteta uz istrajavanje na visokom nivou kvaliteta cijelog našeg asortimana”, pojašnjava Mujkanović.
Svoj prvi market Bauhaus je otvorio u Njemačkoj 1960. godine. Radilo se o novom prodajnom konceptu koji je omogućavao da se na jednom mjestu može kupiti alat i sve za gradnju. U 2015. godini samo u Njemačkoj Bauhaus je imao 154 marketa, a u inostranstvu 110. Ukupan prihod Bauhausa iste godine u Evropi premašio je 6,29 milijardi eura.
Kompanija EURO STIL je jedan od lidera u distribuciji peleta i briketa u Bosni i Hercegovini. Prošle godine je udvostručen broj zaposlenih sa 30 na 60, a osim ove djelatnosti, EURO STIL se bavi otkupom i preradom poljoprivrednih kultura, prije svega voća i povrća, piše Manager.ba.
AC FOOD otvara nova tržišta za Agrokomercove proizvode
Dva i po mjeseca nakon što je preuzeo proizvodnju u pogonima konditoraja, čokolade, supa i začina AC FOOD otvorio je novo tržište u Iraku, a postojeća kao što je u Hrvatskoj proširio novim Agrokomercovim proizvodima.
Nakon probne isporuke petit keksa, za poznatog kupca u Iraku planiran je izvoz većih količina, tj. sedmično po jedan kontejner, a tri kontejnera već se spremaju za Juli sa 85.000 komada ovog proizvoda.
Također povećane su isporuke na tržištu susjedne Hrvatske, i to šest dodatnih šlepera i 350.000 komada najprodavanijeg bh. biskvita Tops. U odnosu na isti period prošle godine, izvoz na ovom tržištu je uvećan za 33 posto. Uz Tops u Hrvatsku se izvoze još i čajni kolutići, petit i mljeveni keks.
“Dosta široko smo zastupljeni na tržištu Hrvatske i naši proizvodi se mogu pronaći u Konzumu, Metrou, Kauflandu, Tommyu, Plodinama, KTC-u, itd. Izvoz u Irak je novo tržište i vjerujemo da ćemo nakon ovoga moći razmišljati o daljem jačanju naše pozicije na tržištima Bliskog istoka.
Premda nismo od početka godine bili u prilici upravljati proizvodnjom i plasmanom, naše ukupno planirano povećanje izvoza do kraja ove godine trebalo bi se kretati između 30 i 40 posto. U planu je dalje širenje izvoza kako u smislu povećanja broja različitih proizvoda, tako i u pogledu količina. Pri tome, važno je istaknuti da su kupci izuzetno zadovoljni kvaltetom svega što smo do sada izvezli”, izjavio je Smail Korajlić direktor komapnije AC FOOD iz Velike Kladuše.
Osim Hrvatske i Iraka, izvoz je ostvaren još u Srbiju, na Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju, Austriju i Sjedinjene Američke Države.
Pozitivna povratnička priča: U mjestu Koraj uspješno se bave proizvodnjom voća
Iako nisu predmet interesovanja javnosti, te se o njima vrlo malo zna, neka naselja u Bosni i Hercegovini, jednostavno, oduševljavaju.
Neka naselja će vas oduševiti pričama koja se vežu za njih, neka građevinama i spomenicima, neka rijekama i jezerima i drugim prirodnim ljepotama, a neka, kao što je to Koraj, oduševit će vas voćem koje se u njima proizvodi.
Trešnje, jagode, jabuke, kruške, šljive, kajsije…dominiraju u Koraju, povratničkom naselju koje se nalazi između općina Čelić i Lopare.
Inače, u ovom naselju živi oko 1.500 bošnjačkih povratnika, koji su se nakon etničkog čišćenja vratili na svoja imanja i uspješno se bave proizvodnjom voća. Velike količine voća se plasiraju i na inostrano tržište, a lokalno stanovništvo dosta kupaca nalazi i u našoj zemlji.
Inače, naselje Koraj je bilo naseljeno još u prahistoriji. Na lokalitetu Varoš istraženo naselje vinčanske neolitske grupe, koje je bilo nastanjeno kroz čitav srednji i mlađi neolit. Ostaci grada, groblja i drugih objekata iz toga perioda nalaze se na nekoliko lokaliteta u Koraju.
Prošle godine je obilježena obilježena 500. godišnjica postojanja Atik džamije u ovom mjestu. Atik džamija u Koraju je, prema nekim podacima, četvrta po redu koja je izgrađena u Bosni i Hercegovini. Izgrađena je prije pola stoljeća, dakle, 1516. godine, za vrijeme osmanlijske vladavine u našoj zemlji.
Prema nekim predajama, upravo je u Osmanskom carstvu Koraj i dobio ime.
Naime, prema zapisima „Vrijeme nezaborava“, autora Emina Čustovića, kaže se da je Sultan Mehmed Fatih II, dolazeći u Koraj sa obližnjeg brežuljka pogledao prema mjestu i uzviknuo: Ah, ovo je mjesto kao raj. Tako je i nastao naziv – Koraj, piše Bportal.ba.
Slovenija je prošle godine zaradila 2,35 milijardi eura od turizma. Veliki dio te zarade odnosi se na sportski ribolov, naročito fly fishing. Ljubitelji fly fishinga s kojima smo razgovarali tvrde da Bosna i Hercegovina ima čak i više potencijala za zaradu. Mamac za njih je Ribnik, mala općina između Ključa i Mrkonjić Grada, i rijeke, koje ga okružuju.
Suada Mujkić iz naselja Kalošević, Opština Tešanj, ima posao u dvorištu. U tome su joj pomogli međunarodni donatori i lokalna vlast. U prilog su joj išle i brojne edukacije organizirane za žene koje žive na selu. Proizvodi ljekovito bilje, sušeno voće i med.
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića privlači sve više turista
Rodna kuća istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, prevodioca, historičara i političara Safvet-beg Bašagića uz Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nacionalnim spomenikom odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašena sredinom 2005. godine, smještena u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta postala je najomiljenije mjesto obilazaka tokom posjeta Nevesinju.
Upravo širenje saznanja da je rodna kuća Safvet-bega Bašagića u veoma dobrom obliku sačuvana sve do sada razlog je što mnogi u Nevesinje dolaze isključivo iz tog razloga, da je obiđu. Da je tako najbolje svjedoči i podatak da je upravo ove sedmice najavljen dolazak veće grupe učenika iz Konjica i Mostara koji će u Nevesinju upravo posjetiti rodnu kuću Safvet-bega Bašagića.
Velika stara bosanska kuća, kaldrma u avliji, stara česma, prozori, pa čak i fasada ofarbana samo bijelim krečom zasigurno će svakog posjetioca vratiti u neka davna vremena u što se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) tokom svog boravka. U avliji kao da je vrijeme stalo.
- Sigurno je da je ovo jedna od najznačajnijih građevina osim vjerskih objekata, što se tiče džamija, koja se nalazi u Nevesinju i koja treba da bude simbol i pečat budućim generacijama koji treba da dođu i obiđu rodno mjesto i rodnu kuću jednog od naših najpoznatijih pjesnika u Bosni i Hercegovini. Safvet beg Bašagić rođen je 1870 godine u ovoj kući i ovdje je napravio prve korake. Ovdje je odrastao kao dječak i nakon ranog djetinjstva otišao je u Mostar da bi završio škole. Kao što znamo Safvet-beg Bašagić je jedan od prvih doktora u BiH koji je završio obrazovanje na Bečkom univerzitetu. Studirao je orijentalne jezike arapski i perzijski i 1910. taj doktorat odbranio na Univerzitetu u Beču - kaže u razgovoru za Anadolu Agency Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.
Kuća sa pečatom ranijeg vremena
I efendija Čopelj tvrdi kako je interes za rodnom kućom Safvet-bega Bašagića sve izraženiji.
- U posljednje vrijeme, nekih pet-šest godina kada se već pročulo i saznalo za ovu kuću, oni koji nisu bili sa tim upoznati, dolaze na ovo mjesto i posjećuju ga. Zaista brojne delegacije, a posebno djeca i đačkog uzrasta, ali i studenti, svi drugi turisti koji ovdje dođu žele, odnosno izraze želju da posjete ovo mjesto gdje je rođen naš uvaženi pjesnik Safvet beg Bašagić. Medžlis Islamske zajednice Nevesinje će nastojati da preporuči svakom gostu i musafiru da osim naših vjerskih objekata, džamija, kao jedno od sljedećih mjesta nakon njih obavezno dođe ovdje i da vidi upozna se s kućom gdje se rodio Safvet-beg Bašagić. Sigurno će kada je vidi proraditi emocije ili sjećanje mnogih, koji će se vratit u to vrijeme kada je ovdje odrastao Safvet-beg Bašagić - kaže efendija Čopelj.
Kuća je u vlasništvu slikara Avdije Ćorića, ali efendija Čopelj kaže kako će Medžlis Islamske zajednice Nevesinje u skladu sa svojim mogućnostima pripomoći da ona bude reprezentativna posjetiocima.
- Sigurno ako budemo u mogućnosti mi kao Medžlis Islamske zajednice Nevesinje dat ćemo sve od sebe da ovu kuću vratimo u prvobitno stanje, da ne kažemo da je renoviramo i da eventualno neke stvari koje su u stanju propadanja da ih obnovimo, da malo uredimo dvorište i sve ostale stvari koje treba izmijeniti. Kao što vidimo ova kuća podsjeća na staru bosansku kuću u orijentalnom stilu. To je kuća koja je nekada bila svojstvena kod onih porodica, begovskih, odnosno onih ljudi koji su bili malo boljeg imovnog stanja. Upravo ovakve su te kuće bile i one daju pečat tog vremena i tog vakta - kaže efendija Čopelj.
Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Safvet-beg Bašagić je 1900. publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka.
Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske univerzitetske biblioteke je dio UNESCO-vog programa Memory of the World Programme.
Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. Zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nurijem Hadžićem pokreće list Behar 1. maja 1900. godine.
Od 1900. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit. Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.
Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-Ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.
Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.
Careva džamija uskoro i sa munarom
Svako ko dođe u Nevesinje osim rodne kuće Safvet-bega Bašagića želi da posjeti i Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) koja je nakon pet godina obnove u Nevesinju otvorena lani, kao druga džamija u tom hercegovačkom gradu.
Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija na prostoru Bosne i Hercegovine. Džamija je sagrađena na ime sultana Bajazida II (1481–1512) koji je bio blag i pobožan čovjek, pa je zato i dobio nadimak "veli" (sveti, dobri). Uz džamiju su sagrađeni mekteb, medresa i šadrvan. Džamija je minirana u aprilu, a porušena u junu 1992. godine.
Kakvi su razmjeri zločina počinjeni najbolje svjedoči da je kamen sa porušene džamije, ali i katoličke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je također porušena, pomiješan i dislociran na zajedničku lokaciju. Uz pomoć Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određeno je kojem je od objekata pripadao, te je vraćen i ugrađen u obnovu Careve džamije u obimu u kojem je to bilo moguće.
Privode se kraju i radovi na izgradnji munare careve džamije.
- Džamija je u punoj funkciji. Tu se obavljaju namazi, džume, klanjaju bajrami i ostali koji vjerski obredi kao što su teravije u ramazanu. Nastojat ćemo da u što skorijem vremenu završimo munaru da džamija bude u punom sjaju, da bude još jedan simbol ovog grada, jer sigurno to fali Nevesinju da vrati onaj prvobitni sjaj i izgled, kao i važnost - smatra Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.
Nevesinje se, kaže efendija Čopelj, pročulo kao jedno od poželjnih mjesta u kojem se itekako može mnogo stvari vidjeti.
- Zaista mnogi ljudi širom svijeta dolaze ovdje i koji nisu odavde sa ovih prostora, iz BiH, nego okolnih država, kako iz Srbije i Sandžaka, Makedonije, svih zemalja bivše Jugoslavije, ali isto tako i iz nekih drugih zemalja. Ljudi dolaze i prolaze, neko kao putnik namjernik, a neko baš ide da posjeti ovo mjesto. Puno toga je za vidjeti. Jedan od simbola su i vjerski objekti, rodna kuća Safvet-bega Bašagića, a osim prijatnih ljudi tu je i lijepa klima, sigurno može se reći mjesto i netaknute prirode, fine vode, čistog zraka. Ovo mjesto sigurno ima perspektivu da ljudi u njemu još češće i borave - kaže Mehmed efendija Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.
A upravo je Nevesinje poznato i kao lokalitet velikog broja nekropole stećaka smještenih u BiH, koje je prošle godine UNESCO stavio na listu svjetske baštine.
Dino Zjakić i Dino Bešlagić mladi su Krupljani koji su vlastitim angažmanom uspjeli sebi osigurati prvo zaposlenje i uz to obogatiti turističku ponudu svog grada.
OSVAJANJE NOVIH PROIZVODA: Formira se razvojni ured za podršku bh. kompanijama iz oblasti autoindustrije
Grupacija automobilske industrije Federacije BiH donijela je odluku o formiranju Projektne organizacije „Razvojni ured P/G FBiH" u okviru Grupacije automobilske industrije.
Zadatak Razvojnog ureda je podrška bh. kompanijama automobilske industrije i rad na stvaranju uslova za osvajanje složenijih automobilskih komponenti i komponenti elektro automobila.
Također, u saradnji sa Grupacijom raditi će se na razvoju novih proizvoda i davanju stručne podrške investitorima prilikom izrade investicionih projekata.
Formiranje ureda naslanja se na koncept Projekta „Razvoj automobilske industrije FBiH" koji je Grupacija inicirala, a koji je prepoznat i odobren od Vlade Federacije BiH 29.6.2017. godine.
Cilj Projekta „Razvoj automobilske industrije FBiH" je unapređenje sektora automobilske industrije kroz sistemsko podizanje konkurentrnosti domaće privrede. Jedan od značajnijih benefita koje će Projekat polučiti jeste obezbjeđenje kontinuirane prisutnosti u fabrikama koje se bave proizvodnjom automobila i dijelova u Njemačkoj, što bi u konačnici trebalo rezultirati novim poslovima i novim razvojnim projektima u bh. kompanijama.
Predsjednik Grupacije automobilske industrije g. Amir Ćoralić (Bekto Precisa d.o.o. Goražde) je istakao da je formiranje Grupacije historijski moment koji se desio u ovoj branši zadnjih nekoliko godina i da je zahvaljujući Projektu „Razvoj automobilske industrije" kompanija Bekto Precisa iz Goražda dodatno iskoračila u pravcu razvoja i izradi složenijih proizvoda. I značajan broj drugih kompanija poput Pobjede iz Tešnja, Saraj Komerca iz G. Vakufa-Uskoplja, Zinkteknika iz Mostara, Veritasa iz Sarajeva, TMD Groupa iz Gradačca, Strojal iz Sarajeva .... postižu zavidne rezultate u poslovanju.
“Pojačanje” pred novu sezonu: Poznati bh. brend novi sponzor Sarajeva
Fudbalski klub Sarajevo u predstojeće utakmice Evropa lige ulazi "pojačano" s novim sponzorom. Riječ je o "Oazi", koja je od danas zvanični napitak fudbalera Sarajeva.
Bordo klub je na svom Facebook profilu objavio vijest o postizanju saradnje sa vodećim bh. brendom kada je u pitanju flaširana izvorska voda, “Oaza”.
Koliba' je restoran zdrave hrane u selu Umoljani na Bjelašnici. Od prije nekoliko godina postala je i stalna adresa Fatića koji su cijeli život proveli u Sarajevu. U seoskom turizmu, kažu, vide budućnost za svoju djecu i za cijeli ovaj kraj.
Dokaz da je i u BiH moguće uspjeti: U Livnu proizvode najbolji sir na Balkanu
Dva pehara za osvojeno prvo mjesto dvije godine zaredom na III i IV Balkan Chesse Festivalu u Beogradu svjedoče da se u Livnu, u Bosni i Hercegovini, proizvodi najbolji sir na Balkanu.
I nije samo to dokaz da se radom, trudom i zalaganjem može uspjeti i u Bosni i Hercegovini. Dokaza je puno. Bar kada je u pitanju Mljekara Orman smještena u selu Struba na oko sedam kilometara od Livna.
Mljekara je to koja je za dvije godine uspjela upetorostručiti broj zaposlenih, privući mlade ljude iz Sarajeva i drugih mjesta u Bosni i Hercegovini koji su došli raditi i živjeti upravo u Livnu.
To je i mljekara koja je sa dnevnom količinom prerade mlijeka od 2.000 litara zaokružila kapacitete do maksimuma, kao i uspjela tržištu ponuditi jedinstvene proizvode u Bosni i Hercegovini – livanjski tvrdi sir sa okusima paprike, bibera i limuna i začinskog bilja.
“Imamo 20 različitih vrsta proizvoda. Međutim, imamo šest različitih vrsta livanjskog tvrdog sira. Imamo klasični livanjski sir iz kojeg smo od prošle, odnosno unazad pretprošle godine razvili još novih, dodatnih pet artikala. Malo smo se poigrali sa različitim okusima i tehnologijama i tako smo razvili livanjski sir sa paprikom. Imamo, odnosno dobili smo i livanjski sir sa biberom i limunom, livanjski sir sa začinskim biljem i ono na što smo jako ponosni to je da smo razvili jedan novi proizvod – livanjski sir selection, sir koji je minimum šest mjeseci na zrenju za koji smo dobivali pohvale i nagrade na balkanskom Cheese Festivalu dvije godine zaredom. Imamo sada u planu, odnosno razvijamo reserve sir koji je minimum 12 mjeseci na zrenju. To će biti jedan od najboljih naših proizvoda”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) tehnolog Sead Čaušević, rukovodilac proizvodnje Mljekare Orman.
Specifično mlijeko za specifični sir
Čaušević navodi kako nije bilo jednostavno razviti tu tehnologiju. Zato su se morali uklopiti, odnosno, kako veli, pogoditi idealan odnos kako bi zadržali okus tradicionalnog livanjskog sira sa primjesama nekih novih aroma i dodatnih začina.
“Tako da smo to sve razvijali par mjeseci. Onda smo pustili na tržište i vidjeli da su kupci to dobro prihvatili tako da smo sada na te proizvode jako ponosni. Sve ih više i više radimo”, kaže Čaušević.
Livanjski tvrdi sir sa paprikom, biberom i limunom i začinskim biljem kao jedinstveni u Bosni i Hercegovini ima svoje ključne sastojke za koje u Mljekaro Orman ne žele otkrivati detalje, jer se radi o njihovoj originalnoj, tajnoj recepturi.
“Livanjski tvrdi sir sa okusom papirke u sebi ima oko deset vrsta paprike, a ovamo, kod livanjskog sira sa začinskim biljem ide različita mješavina začina, začinsko bilje. To je naša tajna, pa da ne otkrivamo”, ističe Sead Čaušević.
Naglašava da je maksimalni dnevni kapacitet oko 2000 litara mlijeka s tim da imaju oko 30 do 35 kooperanata sa prostora duvanjskog i livanjskog područja.
Mljekara Orman veoma brine o svojim kooperantima i otkupljuje im mlijeko po litri u iznosu oko 0,60 KM. No, veoma se brine i o kvaliteti mlijeka, tako da Mljekara Orman ne otkupljuje mlijeko od onih proizvođača koji nemaju laktofrize – rashladne bazene za mlijeko.
“Svakako imamo u planu proširenje kapaciteta mljekare jer sada kako smo počeli raditi izvoz prije svega za Crnu Goru, a sada ćemo izaći i na tržište Srbije i Makedonije to je nužno. S tim smo uvidjeli da ove trenutne potrebe ne mogu zadovoljavati tržište tako da već radimo na tome da uskoro proširimo kapacitete”, kaže Čaušević.
Puno je specifičnosti vezanih za livanjski tvrdi sir, od mlijeka do načina proizvodnje. Da bi se gotovi proizvod našao kod kupca nužno je da protekne minimalno više od dva do tri mjeseca od momenta preuzimanja mlijeka.
“To je specifično mlijeko sa Duvanjskog i Livanjskog polja. Zbog sudara mediteranske i kontinentalne klime su i same trave specifične, sama ispaša što daje svojstvo gotovom proizvodu. Međutim, mi ćemo se truditi, a ima ih sada, odnosno mogu se naći novi kooperanti za proširenje proizvodnje. To nije problem. Tako da to ćemo riješiti”, ističe Čaušević.
Minimalni proces zrenja od dva do tri mjeseca
Naglašava da je tako to jako specifična proizvodnja kada je u pitanju livanjski tvrdi sir. Mora se, navodi pratiti svaki tok proizvodnje od prijema i kontrole sirovine, ulaza sirovine, prerade mlijeka, te dalje kada se iz salamure prenesu u zrionu.
“Onda je ovdje, u zrioni, jedan od najbitnijih aspekat kada su u pitanju parametari zrenja. Svakako da treba da bude idealni uslovi u zrionici gdje mora biti do 80 posto vlažnosti i uz temperaturu od 12-13 stepeni konstantno. I to su sirevi koji su miimum od 60 do 90 dana na zrenju prije slanja na tržište”, naglašava Čaušević.
Na opaske da se za livanjski tvrdi sir često čuje kako je skup na tržištu, Čaušević navodi: “Kvalitet je najskuplji, ali sve što je kvalitetno je skupo na kraju.”
Upravo kvalitet im je osigurao da se nađu u ponudi najekskluzivnijih restorana i hotela diljem Bosne i Hercegovine.
“Imamo i to otvoreno tržište gdje pokrivamo ugostiteljske objekte sa našim sirevima. Pored velikih tržnih centara, a prisutni smo u svim centrima Bingo i Konzumima gdje se mogu pronaći naši proizvodi, radimo sa dosta ekskluzivnih restorana. Jer, imamo specifična pakiranja artikala i to je ljudima jako zanimljivo”, naglašava Čaušević.
Prije dvije godine, navodi Čaušević, su imali dva uposlenika, a sada ih ima deset, što je maksimum za taj prostor.
“S tim da imamo svakako u planu proširenje kapaciteta izgradnjom novog proizvodnog pogona. Naime, imamo u planu zapošljavanje još nekih 20 do 25 osoba koji bi pokrivali cijeli proces proizvodnje”, navodi Čaušević.
Zbog posla iz Sarajeva nije otišao u Njemačku nego u Livno
Upravo Čaušević mladi je tehnolog koji je glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, zamijenio Livnom, a ne Njemačkom, Švedskom i drugim državama gdje posljednjih godina najčešće odlaze mladi iz BiH i sa Balkana.
“Naravno da vidim svoju budućnost u BiH. Svakako tu sam i ja došao pošto nisam odavde. Došao sam prije dvije i po godine, živim tu. Zadovoljan sam. Tako da svakako se može uspjeti u BiH. Treba rada, volje, truda”, naglašava Čaušević.
Za mlade ljude u BiH ima jasnu poruku – da ne odustaju, da ganjaju svoje ciljeve, da se školuju, obrazuju.
“Škola nikada neće izdati, Kad tad doći će do izražaja znanje koje su usvojili. Možete ga poslije primijeniti. Imate primjer mene. Došao sam ovdje, usvojio sam neka nova znanja, stekao nova iskustva, tako da sada mogu reći da sam jako ponosan na ono što sam ostvario”, govori Čaušević.
Ističe, da i u narednom periodu u Mljekari Orman imaju u planu razne vrste inovacija jedinstvenih na tržištu Bosne i Hercegovine.
“Svakako da imamo u planu snowballs kuglice. To su kuglice sa različitim dodacima različitih začina od ljutih do slatkih verzija. To smo nešto pokušavali raditi, kao i različite vrste kajmaka uz dodatake gdje smo jako dobro prošli. Kada smo bili na sajmu imali smo sve pohvale što se tiče toga. Osvojili smo dosta glasova za tu inovaciju tako da čekamo to da proširujemo. Kada proširimo dalje pogone pa ćemo razvijati i to”, istakao je Čaušević.
Nakon što se u drugoj polovini naredne godine izgrade novi proizvodni pogoni Mljekare Orman planirano je da se otpočne i sa proizvodnjom ovčijeg sira.
