Dobre vijesti iz BiH

Rasprave na razne teme... Ako ne znate gdje poslati poruku, pošaljite je ovdje.

Moderators: Benq, O'zone

Post Reply
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3126 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Ekspert pojašnjava: Šta bosanskog tornjaka čini posebnim


Image


Bosanski pastirski pas tornjak vjerojatno je jedina pasmina u svijetu koja ima svoju himnu.

Osim što je opjevan u pjesmi, tornjaku je izgrađen i spomenik u centru Travnika.

"Njegov temperament i sklop je takav da prihvata od najmanjeg djeteta do najstarije osobe. Ipak, kada kupite tornjaka morate ga provesti cijelim područjem koje on čuva i od tog trenutka imate čuvara i alarm za sve uzbune", kazao je za N1 Slobodan Ličanin, kinološki sudija kluba iz Travnika


Image

"Ono što je karakteristično kod tornjaka jeste da ima visok stepen tolerancije i da nikad neće praviti ispade van svoje teritorije. Van njegove teritorije mu možete prići i pomilovati ga, a ako mu prilazite na njegovoj teritoriji morate se najaviti", dodao je.

"Naš, travnički tornjak je pitom i ima blagu narav", poručio je Ličanin.

Tornjak je pastirski pas čija je zemlja porijekla Bosna i Hercegovina, a dominantan region uzgoja u BiH je širi region planine Vlašić (centralni dio BiH). Ime Tornjak potiče od riječi "tor" što znači ograđen prostor za smještaj i odmor ovaca na otvorenom prostoru na planinskoj ispaši. Ova pasmina živi na području BiH koja je tu postojala hiljadu godina unazad, o čemu svijedoči i pisani dokument. Hroničari su ovog psa registrirali prije deset stoljeća pod nazivom Kanis montanus - planinski pas, a od davnina ga je naše domaće stanovništvo nazivalo Tornjak. Tornjak je kao autohtona pasmina registrovan 9. 5. 1981. godine pod imenom "Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak". Za njega je tada otvoren jugoslovenski rodovnik. Formirana je komisija od kinoloških sudaca sa zadatkom da uradi stručni dio poslova potrebnih za standardizaciju pasmine i njeno registriranje kod FCI kao nove autonomne pasmine pasa pod gore navedenim imenom. Standard je urađen i finaliziran 5. 10. 1990. godine u Travniku.


Image


Malo je priznatih pasmina pasa koje imaju tako stare i precizne podatke o svom postojanju, obliku, visini, boji i namjeni kao što je slučaj sa tornjakom. On je dugo vremena odolijevao svim uticajima drugih pasmina s kojima je dolazio u životni kontakt. Ni ljudi ni dodiri s drugim psima nisu uspjeli bitnije izmjeniti njegov izgled, narav i radne kvalitete. Najvjerovatnije su ga stari Sloveni doveli u ove krajeve iz svoje pra-postojbine. Prema naučnim istraživanjima, skoro je neosporno da njegov predak potječe od Tibetanskog Mastifa, odnosno područja današnjeg Irana. Ekološki uslovi prebivališta tornjaka (surova kontinentalna planinska klima u arealu vuka i medvjeda i potreba njegovog gospodara), stvorile su psa tjelesno zdrava i snažna, skromnijih zahtijeva za smještaj i ishranu vrsnog čuvara.

Tornjak je plemenit, snažan, skladan i čvrst pas, skoro kvadratičan, prijatnog izgleda koji mu daje višebojna ili dvobojna gusta i duga dlaka, sa karakteristično nošenim kitnjastim repom. Glava, uši, prednji dio nogu i šape odlakani su kraćom, pravom i gustom dlakom, dok vrat ima izraženu grivu. Trup i zadnji dio nogu, kao i rep, odlakani su dugom tvrdom i pravom dlakom s gustom poddlakom. Dlaka ne bi smjela biti kraća od 9 cm, a duža to je poželjnjija, osobito griva vrata i "zastavice" na nogama i repu.

Tornjak može da bude višebojan (šaren), trobojan i dvobojan. Najpoželjniji su višebojni psi, a u svim varijantama osobito se cijeni oštrija razgarničenost boja. Njegova karakteristika je svijetliji obraz od boje trupa. Poželjno je, takožer, i lisa po sredini glave. Prskanost boja je dozvoljena, dok dvobojnost nije dozvoljena. Visina mužjaka na grebenu je 60 cm pa na više, a ženke 56 cm pa na više. Dužina trupa je najviše do 8% veća od visine mužjaka, do 10% je veća kod ženke. Visina prsa je oko 45 % visine grebena, a dozvoljene su i dublje grudi. Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima, oprezno agresivan prema životinjama i drugim psima i napadačima na gospodara, dom, tor i stado. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvaća volju gospodara i lahko prihvaća obuku, koju možda nije ni potrebno vršiti, jer većina uzgajivača, koji imaju višegodišnje iskustvo s ovim psom će vam reći da je tornjak pas koji se uči, a ne dresira.

Tornjak na snijegu.22. februar 2006. godine Generalni komitet FCI-a, na svojoj sjednici održanoj u Madridu, donio odluku o prihvatanju zahtjeva za uvrštavanje pasmine tornjak u nomenklaturu FCI priznatih pasmina. Pasmina tornjak ima pravo učešća na kako nacionalnim izložbama svih zemalja tako i na CACIB izložbama, evropskoj i svjetskoj izložbi. Tornjak će se ocjenjivati po standardu usaglašenom 10. februara 2006. godine u Sarajevu. Tornjak je u statusu provizorno priznatih pasmina, bez prava na CACIB titulu, ali sa mogućnošću takmičenja za najljepšeg psa 2 FCI grupe, odnosno BIS na CACIB izložbama.





:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3127 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »


Otvoren inkluzivni park za djecu: Svi smo isti i trebamo se zajedno igrati



Dvanaestogodišnji Imran Ganić danas nije skidao osmijeh sa lica. Zajedno sa svojim drugarima i njihovim roditeljima učestvovao je na otvorenju inkluzivnog dječijeg igrališta na Trgu međunarodnog prijateljstva u sarajevskom naselju Alipašino polje.

Image


Image
Image



Sretan je bio i Imranov otac, Amir, jer njegov sin kojem je dijagnosticirana cerebralna paraliza ima priliku na ovom igralištu zabavljati se sa svom ostalom djecom.

- Ovo je predivna stvar za našu djecu ali i za roditelje. Ovo je dobar način za njihovu socijalizaciju. Naša djeca treba da se druže sa zdravom djecom, da zajedno odrastaju kako bi svi bili bolji ljudi – kazao je Ganić.

Porodica Ganić živi na području Novog Sarajeva ali kažu da rijetko gdje u gradu Imran ima priliku da se igra jer ovakvih parkova nema.

- To nisu velike potrebe i velika ulaganja. Ovi parkovi su najnormalnija pojava u našem okruženju. Naš cilj je da svoju djecu izvedemo u parkove, da svi vide da oni imaju svoje potrebe ali da i oni žele da se druže, da pjevaju i da se raduju – naveo je Amir Ganić.

Ines Kavalec, direktorica Servisnog centra "Dajte nam šansu" u čijoj se neposrednoj blizini nalazi novootvoreni inkluzivni park kazala je da sama riječ inkluzivni kazuje da je njegova svrha da se djeca ne razlikuju i dijele na ove ili one.

- Udruženje "Dajte nam šansu" je prije godinu pokrenulo inicijativu prema Općini Novi Grad kako bismo dobili ovo igralište. Pokazalo se da imamo razumijevanje, empatiju i ljubav. Ovaj inkluzivni park neće biti samo mjesto za igru, ovdje će se učiti o različitostima, kako da djeca budu podrška jedni drugima i da cijela porodica uživa u igri svoje djece – pojasnila je Kavalec, dodajući da su sretni jer je data šansa svoj djeci, jer će svako dijete moći osjetiti čari igre, daje im se pravo na igru, na prijateljstvo i na ljubav.

Park sadrži ljuljačke i tobogan prilagođene djeci sa poteškoćama u razvoju, te klackalice u kojima mogu samostalno sjediti.

Projekat je finansirala Uprava Grada Sarajeva i Općina Novi Grad Sarajevo.

Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad, kazao je da je ovo prvo igralište ove vrste na području općine.

- Ovoj djeci će biti omogućeno da vrijeme provode vani sa svojim drugarima. Nadamo se da će ga građani koristiti na pravi način kako bismo imali očuvano igralište i u narednom periodu – kazao je Efendić, dodajući da će u uskoro igralište biti ograđeno, te da će biti postavljen video nadzor.

Korisnik centra Dajte nam šansu Armin Zukić svojim vršnjacima poručio je da su svi isti i da svi trebaju da se igraju zajedno.

:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3128 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Konjička čaršija i Stari kameni most plijene pažnju turista POVEĆAO SE BROJ POSJETILACA


Image


Stari kameni most u Konjicu otvoren je na današnji dan 2009. godine nakon što je renoviran u izvornom obliku. U obnovljeni Stari kameni most ugrađeno je ukupno 2.408 blokova sedre, više od 10 tona olova, skoro pet tona klamfi, a sve je učvršćeno malterom napravljenim kao nekada, od pijeska, kreča i mljevene opeke, piše novinska agencija Patria.

Most je srušen početkom marta 1945. godine od strane njemačkog okupatora, prilikom povlačenja svojih trupa.

Radovi na obnovi mosta počeli su 12. maja 2006. godine. Stari kameni most ima šest lukova, a od 2003. godine nalazi se na listi nacionalnih spomenika BiH. Manifestaciji otvaranja prisustvovao je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

Dužina mosta je 101,80 metara a širina 5,25 metara. Ukupni troškovi obnove iznosili su oko 5.300.000 KM. Ovaj most smatra se tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom, a uz mostarski Stari most i most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, jedna je od najljepših građevina iz turskog doba. Spaja dvije obale Neretve i povezuje dvije strane stare čaršije Konjica.

Stari most u Konjicu izgrađen je 1682. godine, u vrijeme sultana Mehmeda IV, kao posljednja velika osmanska građevina u BiH, a sagradio ga je Haseči Aliaga iz Blagaja.

Posljednjih nekoliko godina Konjic sa svojom čaršijom doživljava pravu ekspanziju, a na putu prema jugu postao je nezaobilazna lokacija za predah uz Neretvu i Stari kameni most.






:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3129 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Širbegović gradi novi Bingo u Mostaru

Image

Na zgarištu starog objekta niče novi centar trgovačkog centra Bingo, a radovi izvodi kompanije Širbegović iz Gračanice.

Tatjana Paunoski, rukovoditeljica službe marketinga Bingo ranije je da bi građevinski radovi na novom centru trebali biti gotovi do septembra, ne precizirajući kad će sam centar biti otvoren.

Krajem prošlog mjeseca još su bili u toku radovi na raščišćavanju zgarišta i preostale metalne konstrukcije, dok je jučer zatečena popuno drugačija slika. Novi je objekt već dobio temelje, a na gradilištu je cijeli niz građevinskih strojeva firme Širbegović.

Bingov tržni centar u Mostaru potpuno je izgorio u katastrofalnom požaru 22. aprila, a građani Mostara i Hercegovine nadaju se da će do jeseni ponovo moći u kupovinu na staru i popularnu lokaciju.




:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3130 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Ljubuški: U Krehića džamiji u nedjelju prvi namaz nakon 79 godina

Image


Ovo će biti prvi namaz u ovoj džamiji u posljednjih 79 godina, obzirom da džamija nije bila u svojoj funkciji od 1938. godine, saopšteno je iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na iftar će biti pozvani vakifi koji su dali ogroman doprinos u njenoj obnovi, prenosi Anadolu Agency.


Image

:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3131 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Ostavio karijeru u svijetu da bi se u Srebrenici bavio turizmom

Image


Kada je imao pet godina, Irvin Mujčić (29), pred ratnim vihorom, napustio je rodni dom u Srebrenici te se s majkom Nađom, bratom Nerminom i sestrom Elvirom uputio u bijeli svijet. U memoriji je imao poneku sliku iz života u rodnom gradu, ali su one vremenom izblijedjele. Irvin, međutim, nikada nije zaboravio gdje je rođen i ko su mu preci te se nakon dvije decenije vratio u svoju Srebrenicu.

Školovanje u Italiji

- Početkom rata izbjegli smo u Tešanj. Nakon šest mjeseci odlazimo u Hrvatsku, gdje smo boravili godinu. Put nas dalje vodi u Italiju, gdje smo smješteni u izbjeglički centar Čevo na Alpama. U Italiji sam završio osnovnu i srednju školu i upisao filozofiju, a uporedo sam učio i engleski jezik - sjeća se Mujčić svojih izbjegličkih dana.

Budući da govori nekoliko stranih jezika, dobio je posao u Evropskoj komisiji za prava romske djece. Na tom projektu radio je u Briselu, Tunisu i Egiptu. Zadatak mu je bio da istražuje diskriminaciju Roma, a posebno romske djece.

Kaže da se prvi put u Srebrenicu vratio 2005. godine, kada je došao na dženazu daidži Mevludinu Mehmedoviću, koji je ukopan u Memorijalnom centru Potočari. Drugi put je bio 2014. godine, kada je učestvovao u ‘’Maršu mira’’ Nezuk - Potočari.

Veliki planovi

- Definitivna odluka za povratak pala je kada sam učestvovao na ‘’Maršu mira’’. Cilj mog povratka je da živim u rodnom gradu, tragam za kostima babe Muharema, koji je u julu 1995. godine odveden iz Potočara, i da pokrenem biznis u svom gradu, a prije svega ispunio sam duševno zadovoljstvo -pojasnio nam je Mujčić.

Obnovio je očevu kuću, gdje je smjestio 12 kreveta za boravak turista. Cilj mu je pokretanje biznisa u seoskom turizmu, gdje je osigurao smještaj za veliki broj stranih turista, koji su ovog ljeta najavili dolazak u Srebrenicu.

Na placu porušene kuće dede Abdulaha Mehmedovića Irvin je privremeno postavio indijanski šator. Tu planira graditi staru bosansku kuću, po projektu osačanskih neimara.


:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3132 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Sanacija Gradske deponije: Italijanski investitori ulažu u Zavidoviće

Predstavnici italijanskog investitora, predvođeni Franzom Bertorimijem, boravili su u posjeti Zavidovićima, gdje su se sastali s općinskim načelnikom Hašimom Mujanovićem.


Image


Izrazili su želju za poslovnom saradnjom, a jedna od investicija je sanacija Gradske deponije “Ekonomija“.

Italijanski investitori su već u proceduri otvaranja firme, a očekuje se da će u narednom periodu biti zaposleno dvadeset do četrdeset radnika sa područja Zavidovića.


:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3133 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Nova izdavačka kuća: Ajdin Šahinpašić osnovao firmu Malik Books

Image

Ajdin Šahinpašić, donedavni direktor TKD Šahinpašić, nakon 13 godina godina rada u ovoj izdavačkoj kući, krenuo je u nove poslovne poduhvate i osnovao vlastitu firmu Malik Books koja je fokusirana na dječije izdavaštvo.

U razgovoru za portal Akta.ba kaže da je još prije šest ili sedam godina počeo razmišljati o razvoju svoje karijere u kontekstu rada u privatnoj firmi i mogućnosti ulaska u određene menadžerske i partnerske relacije.

Mišljenja je da razvoj karijere svakog mladog čovjeka ima određeni uzorak koji se može primijeniti na gotovo svaku profesiju.

"Istraživanja su pokazala da se motivacija uposlenika postiže na više načina, od stimulacije kroz lični dohodak do pozicioniranja i napredovanja u hijerarhiji preduzeća. Ipak nakon određenog vremena dolazi do određenog pada motivacije koji se odražava i na učinak uposlenika. Smatra se da je period od 7 godina maksimalno vrijeme koje uposlenik može provesti u firmi, motiviran kroz nabrojane načine, a da poslodavac ukoliko želi i dalje zadržati uposlenika, tada treba sa njim zasnivati određeni oblik partnerstva. Moj angažman u prethodnoj firmi trajao je trinaest godina, od čega sam posljednje četiri godine bio direktor. Nakon tako dugog perioda došli smo u fazu kada se vizije vlasnika i menadžera o daljem razvoju firme ne podudaraju. Shvativši da nećemo moći postići dogovor oko toga, odlučio sam da se povučem sa pozicije i započnem vlastiti biznis", ističe Šahinpašić.

Na pitanje zašto baš dječije izdavaštvo, kaže da već dugo vremena prati razvoj tržišta i evidentno je da u BiH nedostaje ovakvih firmi. Ocjenjuje da je tržište preplavljeno slikovnicama iz uvoza, koje niti su jeftine, niti dovoljno kvalitetne.

"Zbog toga smo odlučili razviti potpuno novi brend, koji će svoj put na tržištu graditi dugi niz godina, odgajajući male čitaoce i nudeći im vrhunske naslove na bosanskom jeziku", naglašava on, dodajući da će izdanja biti primarno namijenjena djeci uzrasta od 0-7 godina, uz određene izuzetke koje će praviti u skladu sa potrebama tržišta.

Cilj im je da popune sve praznine na tržištu, u kontekstu naslova i literature koja nedostaje. Vremenom će razvijati asortiman i početi objavljivati izdanja za djecu uzrasta 8-12 godina, naglašava naš sagovornik.

Napominje da trenutno u pripremi imaju 50 naslova, u raznim fazama. Prvu produkciju odlučili su strukturirati u nekoliko oblasti, po uzrastu i vrstama publikacija. Tako se za najmlađe pripremaju tri serijala kartonskih slikovnica, u kojima su najzanimljivije teme za djecu ovog uzrasta (učenje prvih riječi, životinja, vozila, boja, oblika i dr.) Također, tu je i radosnica za bebe i njihove roditelje.

Slijede ih prve bojanke, crtanke, slikovnice sa naljepnicama, vježbanke, koje su primjerene uzrastu 3 i više godina. Posebno potenciraju rano učenje u skladu sa nastavnim planom i programom.

"Za malo starije pripremili smo odlične vježbanke, u kojima djeca nalaze mnoštvo zanimljivih aktivnosti, križaljki, labirinte iz kojih treba izaći, uočiti razlike na crtežima, pronaći uljeza na crtežu, obojiti ctrež prema uzorku ili po bojama brojava na njima. Serijal edukativnih slikovnica nastavit će se najnovijim izdanjem bontona, geografskih atlasa, atlasa životinja i svemira. Na kraju, pripremili smo i posebno izdanje za djevojčice uzrasta 10-14 godina", priča nam Šahinpašić.

Kada su u pitanju cijene i njihova pristupačnost bh. tržištu, kaže, da cijene štampe diktiraju tiraži, tako da se uz odgovarajući tiraž može obezbijediti konkurentna i pristupačna cijena.

"Naše slikovnice bit će među najpristupačnijim na tržištu, a garantiramo vrhunski kvalitet izrade i materijala", ističe.

Govoreći o tome šta je šta je najvažnije da djeci u ovom vremenu multimedijalnih sredstava knjige budu zanimljive i podsticajne za rad, ističe da sadržaji moraju biti poticajni za djecu, a veliku ulogu svakako igraju i roditelji.

"Potrebno je maksimalno reducirati sve nezdrave navike, poput gledanja televizije i korištenja mobitela i tableta, kako bi svako dijete svoju maštu razvijalo isključivo uz slikovnice i knjige", naglašava on.

Po njegovih procjeni potražnja i prodaja dječje beletristrike je evidentna, a čitaoci uglavnom kupuju izdanja izdavača iz regiona ili originalna izdanja na stranim jezicima. Upravo taj segment planiraju pokriti serijalima knjiga koje su među najprodavanijim u cijelom svijetu.

Za kraj ocjenjuje da je kultura, pa time književnost, marginalizirana, ali da će im to biti ujedno i podsticaj da prave ljepše i bolje knjige i promoviraju čitanje kod djece.


:thumbup: :bih:
peepeep
Posts: 940
Joined: 10/10/2016 12:04

#3134 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by peepeep »

kockakockica wrote:kat
Mojne se štani radovati jer šahipašić propada i ovaj samo traži salameta dok može da uzme šta se uzeti može
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3135 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Djevojčica iz Bijeljine milioniti putnik WizzAira iz Tuzle

Kao nagrada dodijeljena joj je povratna karta na bilo koju destinaciju na koju WizzAir ide, a koju mora iskoristiti u narednih godinu dana

Image

Međunarodni aerodrom Tuzla dočekao je u srijedu milionitog putnika koji je prevezla niskobudžetna kompanija WizzAir od uspostavljanja prve avio linije iz Tuzle prije četiri godine.

Iz Bazela u Tuzlu je jučer sa svojom majkom doputovala djevojčica Tamara Motika, koja je svečano dočekana na aerodromu. Kao nagrada dodijeljena joj je povratna karta na bilo koju destinaciju na koju WizzAir ide, a koju mora iskoristiti u narednih godinu dana.

Od kako je prije četiri godine krenuo redovan avionski saobraćaj WizzAira iz Tuzle, iz godine u godinu je bilježen porast broja putnika, a sa povećanojm frekvencijom letova srazmjerno je rastao i broj direktrnih radnih mjesta, a dogovorene su i nove investicije na tuzlanskom aerodromu.


- U četiri godine postavili smo novi putnički rekord od milion prevezenih putnika u BiH. Od početka 2017. godine prevezeno je čak 56 posto više putnika nego u prošloj godini, odnosno oko 186 hiljada putnika, šo je više putnika nego što trenutno živi u Tuzli. To samo govori da se ovdje radi o regionalno vrlo bitnom aerodromu, kazala je Sorina Gratz, menadžer za odnose s javnošću kompanije WizzAir.

WizzAir iz Tuzle od ove godine vozi sa dva aviona na 16 destinacija u sedam zemalja Evrope, a od ove godine je uvedena i prva linija iz Sarajeva prema Budimpešti. Ova kompanija u ovoj godini nudi više od 600 hiljada putničkih mjesta, od čega samo tuzlanski aerodrom planira prevesti pola miliona. U posljednje četiri godine WizzAir je u putnički prevoz u BiH uložio 196 miliona KM, a direktno je zaposlio 67 radnika, dok broj indirektnih radnih mjesta, u srodnim granama, prelazi 200.




:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3136 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Svečane haljine praviće se i u Žepču


Image

Večernje i biznis haljine domaćeg brenda Fine Line Group uskoro će se proizvoditi i u Žepču. Naime, ova firma kupila je građevinsko zemljište u industrijskoj zoni Polja u općini Žepče, na kojem planira izgraditi tekstilni pogon. Ovo će biti treći objekt koji će se početi graditi u ovoj godini u industrijskoj zoni Polja.

Zaposlenje

Ugovor o kupoprodaji zemljišta potpisali su nedavno Mato Zovko, načelnik Općine Žepče, i Ernada Mujić, vlasnica firme Fine Line Group.
- Sa gradnjom ćemo početi čim završimo sve dozvole. Ne znam tačan period, ali to će biti uskoro, planiramo još ove godine da krenemo sa gradnjom tog pogona. Radi se o zemljištu od oko 6.900 kvadratnih metara, a zgrada će biti na površini od 3.000 kvadrata. U tekstilnom pogonu koji izgradimo zaposlićemo od 150 do 200 novih radnika, a svi proizvodi koji budu tu napravljeni ići će za austrijsko tržište, kazala nam je Mujić.
Firma Fine Line Group i u Maglaju ima pogone, gdje imaju oko stotinu zaposlenika, a bavi se ženskom modnom konfekcijom, dizajniranjem, krojenjem i šivanjem svečanih haljina.

Modni događaji

- Sve proizvode ćemo, za početak, plasirati na tržište Austrije, gdje već imamo ugovorene neke poslove, a za dalje ćemo vidjeti, zavisno od toga kako se posao bude odvijao i na koja tržišta će nam se još pružiti mogućnost da plasiramo svoje proizvode. Imamo u planu za naredni period i još neke projekte, ali o tome ne bih sada govorila. Ono što je bitno jeste da posla ima, a nadamo se da će ga biti i više, poručila je Mujić.
Proizvodi ove firme do sada su se mogli vidjeti na brojnim modnim događajima u zemlji, a planiraju biti tu i u narednom periodu.


:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3137 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Nacionalni park Sutjeska: Ljepota Bosne od koje zastaje dah



Broj posjetilaca Nacionalnom parku Sutjeska, najvećem i najstarijem na prostoru Bosne i Hercegovine raste iz godine u godinu, a radi se o gostima s prostora bivše Jugoslavije, ali i iz Engleske, Francuske, Holandije, Belgije, Češke, Slovačke...

Image


Image

Image

Image


Nacionalni park Sutjeska osnovan je 1962. godine, a prostire se na 17.250 hektara, od čega je preko 66 posto prekriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šume.

Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić 2.386 metara - najviši vrh u BiH, Volujaka, Vučeva i Zelengore. NP Sutjeska je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a - Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara.

NP Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope.

Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera "gorskih očiju“: Donje i Gornje Bare, Bijelo i Crno jezero, Orlovačko, Štirinsko, Kotlaničko, Borilovačko jezero. Ono što također karakteriše ovo područje jesu duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači i rijetkih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske.







:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3138 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Unosan biznis: U BiH uskoro počinje uzgoj "majke svih žitarica"

Udruženje uzgajivača kvinoje u Turskoj pokrenulo je prve aktivnosti u cilju pokretanja uzgoja ove žitarice i u Bosni i Hercegovini.



Image


Biljku koju nazivaju i "majkom svih žitarica" turski uzgajivači u svojoj zemlji uzgajaju na području 79 gradova, a njen uzgoj zabilježen je u velikom broju zemalja širom svijeta. Nakon uzgoja u plodnim predjelima BiH, cilj je kvinoju izvoziti u druge evropske zemlje.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja uzgajivača kvinoje u Turskoj Can Temizel u razgovoru za Anadoliju je podsjetio da je uzgoj kvinoje počeo u Peruu i Boliviji, zemljama Južne Amerike. Temizel je kazao i kako su turski poljoprivrednici prije oko deceniju s područja Južne Amerike u Tursku radi uzgoja počeli donositi 17 različitih amazonskih biljaka, s ciljem razvoja poljoprivrede i povećanja izvoza.

Ponovivši da turski uzgajivači na prostoru 79 gradova uzgajaju kvinoju, Temizel je kazao kako tu biljku nazivaju "majkom svih žitarica" te da ona spada u grupu "super namirnica" a koristi se i u medicini.

Razviti uzgoj kvinoje u BiH

On je napomenuo da se ta žitarica visoke proteinske vrijednosti koristi u proizvodnji hrane za djecu, proizvodima koje konzumiraju sportisti, u proizvodnji preparata za liječenje dijabetesa i kancerogenih oboljenja te da je vrlo korisna u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.

- Kvinoja je veoma značajan proizvod koji donosi mogućnost ostvarenja velikih prihoda. To je važan proizvod s aspekta poljoprivrednika, ali je istovremeno značajan i za izvoz svake države - pojasnio je Temizel rekavši kako je ta žitarica neizostavna i u okvirima raznih dijeta.

Ukazujući na blisku saradnju Udruženja s Ministarstvom ekonomije Turske i drugim udruženjima privrednika Temizel je kazao kako je cilj njegove posjete Bosni i Hercegovini prvenstveno prenijeti jedan model poslovanja u ovu zemlju, a radi se o modelu poslovanja u kojem njegova zemlja ima bogato iskustvo.

Kako je kazao, ne radi se samo o poljoprivredi i uzgoju kvinoje, nego je riječ i o njenoj preradi, o proizvodnji i plasmanu raznih proizvoda od te žitarice, uključujući biskvite, tjesteninu i pića.

Tokom boravka u BiH uz podršku Ambasade Republike Turske i Centra za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV) te na preporuku drugih privrednika u Bosni i Hercegovini je obavio niz sastanaka sa predstavnicima raznih nivoa vlasti te relevantnih instituta i organizacija.

- Cilj nam je da BiH dođe na važno mjesto kada je u pitanju uzgoj kvinoje u Evropi - dodao je Temizel.

Govoreći o razlozima odabira Bosne i Hercegovine za uzgoj kvinoje Temizel je istakao kako ova zemlja posjeduje veoma kvalitetno zemljište koje ranije nije obrađivano a koje obiluje visokim vrijednostima organske materije. BiH je privlačna, kako je rekao, i zbog režima kišnih padavina na njenim prostorima.

- Među važnim razlozima koji su nas ovamo uputili je sastav zemljišta koji omogućava uzgoj kultura poput maline, jagode i drugih sličnih plodova za koje je potrebno kvalitetno tlo i prihvatljivo podneblje jer je njihov uzgoj izuzetno zahtjevan - dodao je Temizel.

On smatra da bi u BiH bilo moguće uzgajati i neke podvrste kvinoje čiji je uzgoj gotovo nemoguć u većini drugih zemalja, što je velika prednost.

BiH u blizini velikih tržišta

Prema njegovim riječima, drugi značajan faktor je i činjenica da je BiH geografski u blizini svih većih tržišta kvinoje što znači da bi sam plasman žitarice i proizvoda od nje bio poprilično dinamičan.

Drevnu južnoameričku biljku kvinoju nazivaju majkom žitarica. Još prije 5.000 godina ova biljka se kultivirala na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz, bila je jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka. Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD-u, Indiji, Japanu, Turskoj i još nekim afričkim i europskim zemljama.

Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uvjetima uzgoja. Kvinoja ima visok nivo bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina.


:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3139 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Napustio Minhen i vratio se na svoju zemlju: ‘Bosna je jedna. Nigdje nema ove ljepote’


Image


Samir Grgić iz Rovina kod B. Gradiške pola života je proveo u Minhenu, gdje je imao siguran posao i odličnu zaradu. No ljubav prema poljoprivredi i rodnom kraju su prevagnuli, pa se Samir nedavno vratio u svoje selo.

Kada je Samir prije nekoliko mjeseci prijateljima i poslodavcu u Minhenu saopštio da se želi vratiti u rodne Rovine kod Gradiške, svi su ga gledali sa nevjericom.

Bez puno razmišljanja se odlučio da posao za koji je imao mjesečnu bruto platu veću od 4000 eura zamijeni za poljoprivredu u plodnom Lijevče polju. Kao iskusan vozač utovarivača i kamiona kipera, Samir se umjesto satnice koja je dosezala i do 18 eura opredijelio za svoje traktore i plodne oranice. Vratio se svojoj porodici, supruzi i četvero djece.

Samir je u Minhen otišao kao dvomjesečna beba. U tom bavarskom gradu se i školovao i proveo dobar dio mladosti, ukupno 21 godinu. Imao je radnu dozvolu. Istovremeno, dok je boravio u Njemačkoj, Samir se “kućio” i u Rovinama. Danas je ulica u kojoj složni Grgići imaju velelijepe vile najljepša od Gradiške do Banja Luke, a mnogi smatraju da u cijeloj Bosni nema ovako lijepog naselja.

“Stalno me je kopkala misao da u skladištu imam 100 tona prošlogodišnjeg žita i prazne savremene objekte za tov junadi. Došao sam, pripremio njive, zasijao 10 hektara kukuruza, prihranio ga, isprskao herbicidima i sad ću krenuti po Bosni da kupujem domaću rasnu telad. Treba mi 50 muške teladi da napunim farmu“, kaže ovaj vrijedni četrdesetsedmogodišnjak.


Samir ima respektabilan mašinski park

U veoma uređenom ekonomskom dvorištu, pored savremene farme je i raznovrstan mašinski park. Dominiraju traktori “Renault” i “John Deere“.

“Kupio sam dva moćna traktora, utovarivač, kompletnu mehanizaciju, vlastitu mješaonicu stočne hrane. Pored toga obožavam dobre automobile i moćne motore. Supruga i ja često motorom putujemo u kampove, družimo se sa motoristima iz regiona“, kaže Samir.

Na pitanje kako se opredijelio za obrnuti put, iz Njemačke u Bosnu, kad rijeka mladih ljudi svakodnevno čami pred ambasadama zapadnoevropskih država, čekajući vizu za odlazak iz rodne zemlje, Samir ima jednostavan odgovor.

“Tamo se odlično zarađuje, ali Bosna je jedna. Nigdje nema ove ljepote. Mnogo sam proputovao i uvjerio se da mi je u mojim Rovinama potaman i najljepše. Vjerujem da će mi aktuelna vlast omogućiti dovoljno poljoprivrednog zemljišta, i meni i mojim rođacima i svim dobronamjernim poljoprivrednicima, a ne mešetarima. Odužit ćemo se vrhunskom proizvodnjom i angažovanjem nezaposlenih“, kaže Samir.

Image


Zajedno sa rođacima godišnje utovi 500 bikova

Vrijedni i složni Grgići svake godine utove oko 500 bikova, težine do 700 kilograma, koje isporučuju domaćoj prerađivačkoj industriji. I Samir i njegovi rođaci razmišljaju da povećaju proizvodnju, jer imaju i kapacitete i mehanizaciju. Jedini limitirajući faktor im je poljoprivredno zemljište.

“Poručujem mladim ljudima da olako ne dižu sidro i ne odlaze iz Bosne. Nigdje ne teku med i mlijeko. Za svaki posao kojim se čovjek bavi treba imati ljubav i to je to. I država treba da posegne za nekim svojim mjerama, poput subvencija ili u našem slučaju raspodjelom poljoprivrednog zemljišta. Jer kako da kupimo 500 teladi, a sutra ne dobijemo zemljište za obradu“, kaže Samir Grgić, jedan od rijetkih Bosanaca koji je dobro plaćeni posao u Njemačkoj prije par mjeseci zamijenio za život u rodnoj Bosni i Hercegovini.

Osim što je vrijedan na vlastitoj farmi i njivi, Samir je poznat i kao vrijedan čovjek koji mnogo pomaže društveni život u svom mjestu. Bilo da je u pitanju rad mehanizacijom ili finansijska podrška. Zbog toga su se njegovom povratku obradovali i mještani Rovina, piše agroklub.ba.




:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3140 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

USPJEH POVRATNIKA: OPŠTA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA TAREVCI MODRIČA


Image


Opštu poljoprivrednu zadrugu Tarevci su formirali povratnici u opštine Modriča i Vukosavlje sa ciljem da se njenim razvojem stvori institucionalna podrška poljoprivrednim povratničkim domaćinstvima kako bi obnovili svoja poljoprivredna gazdinstva (obnova i izgradnja gospodarskih objekata, nabavka polj.mehanizacije, nabavci muznih i tovnih grla stoke, edukacija poljoprivrednih proizvođača,itd.).
Poljoprivrednici su skrenuli pažnju da time nije riješeno pitanje ekonomske održivosti povratka njihovih porodica jer zbog neuređenih odnosa u agrarnom sektoru, nedostatka organizovanog preuzimanja i otkupa nemaju kome plasirati svoju proizvodnju.
Zbog toga je odlučeno da se upravljanje Zadrugom profesionalizuje i time riješi i problem plasmana svega što proizvedu naši poljoprivredni proizvođači. Postavljen je profesionalni direktor Zadruge, angažovani najistaknutiji stručnjakci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo i Poljoprivrednog fakulteta Banja Luka.

Vizija, misija i strategija

Izvršena je analiza na osnovu koje se došlo do zaključaka šta da se radi, kako u postojećem okruženju riješiti problem plasmana na ekonomski isplativ način za naše proizvođače, u kom pravcu fokusirati aktivnosti Zadruge i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima opstanka i održivog povratka?
Anaklize su dale rješenje u konceptu ruralnog razvoja kakav je razvijen u zemljama Evropske Unije. Definisali smo misijiu, viziju i strategiju razvoja u periodu 2010. – 2020. godina koja se sastoji od četiri osnovna pravca:

Razvoj poljoprivrede,
Razvoj prehrambene industrije,
Razvoj ruralnog (soskog) turizma,
Razvoj ostalih preduzetničkih ruralnih djelatnosti.





:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3141 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Mljekara Agrocentar Gornji Vakuf raspolaže sa 17 različitih artikala


Image


Image



“AGROCENTAR” d.o.o. je bosansko-hercegovačko društvo koje je nastalo 1996. godine, a smješteno je u Gornjem Vakufu, u centralnoj Bosni. Osnovna djelatnost društva “AGROCENTAR” je proizvodnja i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda, te punjenje mineralne vode. Mliječni proizvodni program, po kojem je “AGROCENTAR” poznat, su: svježe pasterizovano “Vrbasko mlijeko”, tečni “Vrbaski jogurt”, “Vrbaske pavlake”, “Vranički sir za pitu”, “Vranički kajmak”, “Vrbaski ayran”, “Vranički sirutka”, “Vranički polutvrdi sir – GAUDA” i “Vranički masni sir”.

Na Gradačačkom međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije, 2006 godine, “AGROCENTAR” je za mliječne proizvode dobio dva priznanja za kvalitet:

“VRBASKI JOGURT 3,2% m.m.” je osvojio srebrenu medalju za kvalitet, a sir pod nazivom “VRBASKA GAUDA” je dobitnik bronzane medalje.

Za svoje potrebe “AGROCENTAR” trenutno veže oko 300 kooperanata, proizvođača mlijeka, sa kojima ima ugovore o otkupu sirovina. Proizvođači mlijeka, koji surađuju sa “AGROCENTROM”, moraju posjedovati zdravstvene kartone, kao garant za svako stočno grlo, kako bi bili otklonjeni rizici u proizvodnji i prenošenju zaraznih bolesti, te osigurala proizvodnja zdrave hrane.

Tražeći tehničku vodu, koja bi se koristila u procesu proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda, inžinjeri “AGROCENTRA”, u samoj blizini tvornice, pronašli su čistu mineralnu vodu. Tokom 2006. godine Društvo je pokrenulo proces punjenja pronađene mineralne vode, koja se crpi pumpom iz bunara dubokog 62 metra.

Od tada je mineralna voda, koja je dobila naziv “BISTRICA”, vrlo važan produkt Društva. Voda “BISTRICA” je prepoznata po svojoj čistoći, bistrini, ljekovitim i osvježavajućim svojstvima.

Prirodna voda “BISTRICA” puni se u ambalaži od 5 litara, litar i pol, pola litre, te 0,33 litra, a minaralna voda pakovana je u ambalažama od litar i pol, pola litre i 0,33 litra.

Na renomiranom svjetskom sajmu mineralnih voda, koji je održan u Brkeley Springsu u Virđiniji, 2005.godine mineralna voda “BISTRICA” je osvojila bronzanu medalju za kvalitetu.

Na Gradačačkom međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije, 2006 godine, prirodna izvorska gazirana voda “BISTRICA” je osvojila srebrenu medalju.

2007. godine „AGROCENTAR“ d.o.o. je uspostavilo integrirani sistem upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, prema standardu BAS EN ISO 9001:2000 Sistem upravljanja kvalitetom – Zahtjevi i BAS EN ISO 22000:2000, u cilju postizanja zadovoljstva svojih kupaca i sigurnosti potrošača.

Osnovni ciljevi Društva su uspostavljanje integriranog sistema upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, kako bi bila konkurentna na domaćem tržištu.

Težnja Društva se bazira na proizvodnji eko-proizvoda.

Izrada gotovih proizvoda se odvija po vlastitim recepturama i tehnološkim rješenjima preuzetih od proizvođača opreme na bazi kojih je omogućeno potpuno udovoljavanje zahtjevima kupca u pogledu kvalitete proizvoda i sigurnosti hrane.

Posebna pažnja se pridaje kvalitetu i ukusu proizvoda čime se kroz budući rad želi ostvariti prepoznatljiva višegodišnja tradicija u preradi mlijeka. Rad i poštenje su osnovne vrijednosti koje se podstiču u poslovnoj etici kompanije.

Image







:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3142 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Safet ef. Pozder: “I pod Makljenom kandilji trepere…”

Image


Ispod planine Makljen, nekako u njenom krilu, na oko 700 metara nadmorske visine ugnijezdio se gradić Prozor, kojeg mještani od milja zovu kasabom, a odnedavno i zvrk‑kasabom, i to zato što je glavna gradska ulica nedavno temeljito rekonstruirana i uređena, a oba ulaza u Prozor preinačena su u kružne tokove. Jedan ahbab mi, dok me je zijaretio, dobaci kako smo napravili pravu stvar jer smo izbacili šejtane iz čaršije. Ne bi mi jasno, pa me on podsjeti kako se, po islamu, šejtani sakupljaju na raskrsnicama, a mi smo im sad, eto, ubacili kružne tokove pa se moraju sabirati negdje drugo. Simpatična doskočica!

Historijski gledano, prvi spomen grada Prozora datira još iz 14. stoljeća, tačnije, 11. augusta 1366. godine. Geografski položaj mu je zanimljiv, pomalo i nezgodan. S jedne strane, Prozor je poput slijepog crijeva koga zaobilaze skoro sve bitnije saobraćajnice, a s druge, kud god pođeš, kroz Prozor prođeš. I prolazili su mnogi.

Tako je još davne 1615. godine hadži Jusuf, sin Muhamedov, mujezin Lala-pašine džamije iz Livna, krenuo obaviti hadž, odlučivši da svoje jednogodišnje putovanje proprati detaljnim putopisom. Zapisao je kako je u nedjelju prispio kod hadži Osmana u Prozor na konak te da je u ponedjeljak u ovom gradu pazarni dan. Zanimljivo, i danas je u Prozoru ponedjeljak pazarni dan, odnosno tradicionalna pijaca.



NAJVAŽNIJE JE ZADRŽATI LJUDE U PROZORU

Prozor je dao i velikane poput Ali-paše Varvara i Ahmed-paše Dugalića, koji su obnašali visoke pozicije na sultanskom dvoru. Iz Prozora je bio i Muhamed Skejo Prozorac, koji je početkom 19. stoljeća napisao vrlo važno i znakovito djelo Uputstvo o uređenju države na temeljima islama, koje je predao lično sultanu Selimu III. Iz Prozora su potekle brojne kadije, muftije, muderrisi, hafizi, prepisivači rukopisa… Prozor je krajem 19. stoljeća imao najopremljeniju kiraethanu u Hercegovini.

Dakako, obilje je i vjerskih objekata koji ukazuju na to da se islam u Prozoru obreo neposredno po dolasku Osmanlija na ove prostore. Tako je džamija u Šćipama sagrađena još 1498., a džamija u Lizopercima 1530. godine.


Image

Na mjestu nekadašnje Sultan Bajezidove ili Careve džamije, podignute oko 1500. godine, danas je dječije igralište, a lokalitet nekadašnje Zajmovića džamije trenutno je gradski park.

Uz Mahalsku džamiju postojala je i zgrada sibjan-mekteba, a na mjestu današnjeg parka bila je zgrada Mekteb-i-ibtidaijje, u kojoj je djelovalo Kulturno-prosvjetno društvo “Uhuvvet”.

Medžlis Islamske zajednice Prozor sačinjava pet džemata, u kojima djeluje šest imama. Ukupno je 13 džamija, dok džamija u selu Klek još nije obnovljena.

Kao i svugdje, ramazan u prozorske džemate i vjernička srca unese posebnu atmosferu i ugođaj kome uz stalne angažmane doprinos daju i imami za teravije. Tako se ove godine teravih-namaz obavlja na ukupno 13 mjesta. Svakako, najživlje je upravo u gradu Prozoru.

Obje gradske džamije, Čaršijska i Mahalska, širom otvore svoja vrata svima koji su željni duhovne hrane i smiraja. U objema džamijama uči se tradicionalna mukabela uz kraći komentar proučenog nakon podne-namaza. Kraći vazovi prakticiraju se i nakon teravije, a zajedničko učenje Kur'ana s odraslima koji su savladali kur'ansko pismo dio je dnevnih aktivnosti. Ženski aktivizam odvija se kroz Asocijaciju žena, koja djeluje pri Medžlisu i u sklopu koje se organiziraju druženja, zajednički iftari, učenje ilahija, obilazak porodilja i starijih džematlijki, te mnoge humanitarne aktivnosti usmjerene ka ženama.

Za aktivnosti s omladinom zadužen je Omladinski krug, koji se može podičiti jednim od najljepših i najmasovnijih iftara za omladinu u okruženju. Iftar je već prerastao u tradiciju i svake godine na platou ispred Mahalske džamije okupi oko 200 mladih ljudi, a nerijetko mu prisustvuju i gosti iz drugih sredina.

RAMAZANIJE MIRISOM IZMAME I NEPOSTAČE

Ramazanski ambijent redovno uljepšavaju profesori Karađoz-begove medrese iz Mostara koji prisustvuju zajedničkom iftaru u Prozoru, potom i zijarete ovdašnje džemate, a džematlije svojom posjetom redovno počasti i muftija mostarski Salem Dedović.

Da bi ambijent bio do kraja potpun, pobrine se i lokalna Gradska pekara, koja spravlja neizostavne ramazanske somune, popularne “ramazanije”, koje svojim mirisom izmame i one koji možda ne upražnjavaju praksu posta.
Image


Nije to onaj nekadašnji vakat niti oni ramazani koje pamte stariji. O tome potanko priča Meho Nuspahić, vitalni starac, iako u 88. godini života. Dosta se toga, veli, promijenilo, stariji su se više poštovali, bilo je stida i više druženja. Ipak, nije bilo zajedničkih iftara onako kako se danas prakticira.

Sličnog je mišljenja i Himzo Bobar, dedo koga zdravlje već izdaje, ali sjećanje jako dobro služi. Cijeli život bio je uz džemat, a jedno vrijeme i predsjednik tadašnjeg Odbora IVZ Prozor. Sa sjetom se sjeća vakta u kome se nije moglo ni večerati ako se nije akšam klanjao. Kuće su, kaže, vrvjele od čeljadi, ali je svima bilo komotno. Bilo je poštovanja i znalo se ko se sluša. Ramazan je bio posebna priča. Telali su budili na sehur, sijelilo se zadugo, a djeca su uz paljenje kandilja kroz selo provikivala: “Vakat, vakat večerat!” Nije ga bilo ko nije postio, a ako bi se i desilo nešto takvo, to je bio skandal. Jednom su tako, priča Himzo, iznad sela, u nekakvom potoku, ljudi primijetili nekoga kako usred ramazana puši cigaretu. Tih se dana digla tolika potraga za “pušačem” kakva se danas ne pokreće ni za ubicom.

Najljepši dio ramazanskog ruha ipak su omladina i djeca. Dolaze na mukabele, na vaktovima su, odazovu se iftarima, a na teravijama su mirni. Nekad od omladine hodže nisu imale živa mira jer nije bilo smicalice i sijaseta kakvog im nisu priređivali, posebno na teraviji.

I tako, Prozor danju pokušava živjeti. Ulice su poluprazne. Više je automobila nego pješaka. Pred iftar se kreće po somune, zasjaju kandilji i uskoro se kreće na teraviju.

Kandilji zasjaju i nad Ramskim jezerom, pa se mujezini projave s munara u Kovačevom Polju i Varvari. Kandilji sijaju i s novosagrađene džamije u Lapsunju. Najviši su oni u Šćipama, Herama i Kutama. Južnije su Duge i Lug, a gotovo nadomak Jablanice, uz samo Jablaničko jezero, jesu Tošćanica, Grevići i Lizoperci. Džamija u Lizopercima nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, i uz nju se svake 27. noći ramazana okupi više stotina postača na zajedničkom iftaru.

Prozor će jednima i dalje biti slijepo crijevo, drugi će navraćati i kroz njega prolaziti, ali je jedno sigurno: ramazanske ljepote ovdje ima, kandilji sijaju, omladina se okuplja, a dok je tako, i Uzvišeni će davati Svoju milost i pomoć.


:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3143 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Delegacija Vlade TK posjetila firmu Plastex iz Gračanice

Image

Delegacija Vlade Tuzlanskog kantona, predvođena premijerom Begom Gutićem, posjetila je danas privredno društvo “Plastex” d.o.o. Gračanica koje je uspješno ispunilo sve obaveze iz prošlogodišnjeg programa Vlade TK – nabavljena je i instalirana nova proizvodna oprema i zaposlen veći broj novih radnika.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona je prošle godine tom privrednom društvu dodijelilo 50.000 KM kao poticaj novim investicijama u proizvodnim djelatnostima i otvaranju novih radnih mjesta.

Direktor Plastexa Sead Terzić izjavio je da su ih sredstva Vlade TK potakla na investiciju za koju su inicijalno planirali da bude u iznosu od oko 1.075.000 KM.

– Međutim, nabavka savremene proizvodne mašine za štampanje folije sa pripadajućom opremom rezultirala je investicijom od 1.201.361,54 KM, odnosno 126.361,54 KM više od programom predviđenog iznosa, te otvaranjem više radnih mjesta – rekao je Terzić.

Čestitke na iznimnim poslovnim rezultatima direktoru Terziću, ali i cijelom kokeltivu uputio je premijer Kantona Bego Gutić.

– Današnja posjeta pozitivno je osvježenje i Plastex je kompanija kojoj vrijedi pomoći da ubrza svoj razvojni put. Koliko smo danas imali priliku da vidimo, cijelokupan rast i razvoj kompanije baziran prvenstveno na zdravoj poslovnoj politici i jasnoj viziji razvoja – rekao je Gutić i upravi predstavio ovogodišnje programe poticaja i pomoći privrednim subjektima na području TK.

Plastex iz Gračanice bavi se preradom polimernih materijala i izradom fleksibilne ambalaže, te pripada samom vrhu bosansko-hercegovačkih prerađivača polimernih materijala, saopćeno je iz Odjeljenja za informisanje Vlade TK.


http://www.plastex.ba/





:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3144 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Amko Komerc gradi novi prodajni centar na Soukbunaru

Image

Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić je zajedno sa vijećnikom Sejadom Đozom i vlasnikom komapnije „Amko Komerc“ d.o.o Muamerom Aletom obišao lokalitet na Soukbunaru na kojem je planirana izgradnja poslovnog objekta u kojem će biti smješten novi prodajni centar Amko Komerca.

Nakon brojnih inicijativa stanovnika da se u ovom dijelu naselja Soukbunar otvori prodajni centar, načelnik Ajnadžić odlučio je pokrenuti aktivnosti kako bi se ispunili zahtjevi građana.

Naime, planirano je da se na mjestu napuštenog objekta u Ulici Soukbunar 201 (ispod objekta Mjesne zajednice „Soukbunar“), na kojem je nekada ranije i bila trgovinska radnja, ponovno otvori ovakav objekat.

Načelnik Ajnadžić kazao je da je njegov primarni zadatak brinuti o potrebama i zahtjevima građana.

"Stanovnici Soukbunara godinama ističu problem nedostatka trgovine u ovom dijelu naselja. Prisiljeni su kilometrima pješačiti kako bi kupili osnovne životne namirnice. S tim u vezi donijeli smo odluku da im olakšamo svakodnevni život i započnemo aktivnosti na izgradnji poslovnog objekta. U zavisnosti od Regulacionog plana, razmotrit ćemo koje su još mogućnosti oko otvaranja i dodatnih sadržaja na ovom lokalitetu", pojasnio je Ajnadžić.

Vlasnik Aleta naglasio je da je kompanija „Amko Komerc“ d.o.o zainteresirana za dalju saradnju sa Općinom Centar.

"Sa Općinom Centar imamo izuzetno dobru saradnju i već smo i ranije sarađivali na sličnim projektima, konkretno na realizaciji projekta izgradnje poslovno-sportskog centra kod Pionirske doline u okviru kojeg je otvoren i prodajni centar naše kompanije. Kada je u pitanju ovaj lokalitet na Soukbunaru, moram naglasiti da su imovinsko-pravni odnosi riješeni, objekat je u vlasništvu nekadašnjeg preduzeća UPI, kojeg smo prije nekoliko godina kupili. Što se nas tiče, mi smo spremni zajedno krenuti sa realizacijom ovog projekta", dodao je Aleta.


Amko Komerc ima blizu 100 prodajnih objekata

http://www.amko.ba/wp/



:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3145 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

Velikokladuški lomitelji planina


Samira, Haris i Ekrem Kudić iz Velike Kladuše znanjem i vrijednim radom nastoje svoju budućnost izgraditi u BiH, a ne u inostranstvu.



Image


Dok se u Bosni i Hercegovini i mladi sve više dijele, i to na "one koji odlaze“ i na „one koji ostaju“, njih troje – sestra i dva brata - ne žele otići iz svoga grada i države, iako znaju da će ostanak biti borba sa planinom.

Slušam i gledam - podjele u BiH sve su izraženije, pogotovo među mladima. Onima koji idu i onima koji ostaju.

Navede me na to i na ta razmišljanja slučajni susret sa troje mladih u Velikoj Kladuši, najzapadnijoj bosanskoherecgovačkoj općini. Kazuju – oni koji odlaze, namjera im je trajno napuštanje domovine, svoga grada, života sa obitelji, prijateljima...

A, oni koji ostaju?

U taj okvir smještamo njih troje – sestru i dva brata, Samiru, Harisa i Ekrema Kudića, sa dvadeset i dvije, dvadeset i osamnaest godina.

Sve troje na putu akademskog usavršavanja
Ona, Samira diplomirani bakalaureat zdravstva. Gimnazijalka sa najboljim ocjenama, volonterka, sportistkinja. Oni – stariji Haris, student elektrotehnike, dok će mlađi Enver od jeseni tim istim putem. Obojica učenici generacije i, zahvaljujući tome, dobitnici stipendija.

Zajedničko im je odrastanje u neimaštini. Nezaštićeni i, uz nezaposlenu majku, u nedovršenoj kući, bez struje i svih onih luksuznih stvari i pomagala. Vezuje ih i zajednička nada da će se stvari jednog dana promijeniti na bolje. Jednostavno – sretni su, jer su zajedno, tako kažu.

Vezuju ih i ostvarenja i uspjesi – njih troje imaju blizu stotinu diploma, priznanja, medalja, pohvala za uspjehe u učenju, takmičenjima, sportu. Tu su i novinski članci o ovim posebnim Kladušanima.

„Zanimljivo je u svemu ovom to da sam u prvim mjesecima studija imala jedva pet eura u džepu mjesečno, ali toga se nisam stidjela. Škrtu zaradu za ono osnovno ostvarivali smo s majkom u poljoprivredi. Svaki put prepreke smo savladavali pozitivnom energijom i strpljenjem i tako se može mnogo tog postići“, priča Samira.

„Požrtvovanje i umjerenost davali su i daju nam snagu da nastavimo, da ustrajemo“, govori dvadesetogodišnji Haris.

"Država nam nije pomogla, niti pomaže, niti nas je na bilo koji način zaštitila, ali nismo se na to osvrtali. Jeste, boli nas kada gledamo oko sebe - mito, korupcija, na tome je utemeljeno naše društvo. Međutim, odlazak, bez obzira na sve, nije naša opcija", jasan je.

Samira dodaje: „Svjesni smo da je u BiH teško, ali vjerujemo da može biti bolje i da ipak nigdje nije kao ovdje. Ovaj naš narod je solidaran, spreman je pomoći, to smo se uvjerili toliko puta. Rasursi i bogatstvo su nam upravo mladi i obrazovani ljudi. Zato bismo voljeli i htjeli nešto promijeniti, da se promijeni taj lažni glamur, da se mladi pozabave učenjem i obrazovanjem, jer treba nam obrazovanih, mladih, ljudi."

U pokretu za ostanak u Kladuši
Samira i njena braća podržali su inicijativu „Kladuša je naša“, pokret koji pokušava pomoći svakom Kladušaninu da ostane, da ga uključi u izgradnju zajednice.

„Vjerujemo da će Pokret uspjeti i da se ne bi trebala ponavljati naša životna priča i slučaj odrastanja u neimaštini. Spremni smo čekati posao, odnosno vratiti se nakon završetka studija u svoj grad i tu pokušati od svoga rada živjeti. Ne želimo prihvatiti onu, pa makar bila i anegdota, kada je roditelj rekao profesoru u jednoj ovdašnjoj srednjoj školi - da si ti išta sposobniji, bio bi već u Njemačkoj, a ne bi ostao ovdje i učio nam djecu.

Svoju namjeru i cilj – ostanka u svom gradu i u svojoj zemlji „pravdaju“, činjenicom, koja im je, kako kažu, najveći problem u životu, a ona je - da vole svoj grad i domovinu.

„Jer, da nema toga i mi, bi poput mnogih, na obližnji granični prijelaz Maljevac i - u Evropu. Tjera nas nešto da ostanemo i istrajemo u provinciji koja je nemilosrdna i melje svakog ko imalo strši, ko se ističe... Ali, ipak.“

Tranzicijska sudbina društva
Gledam ovo troje mladih. Gledam kako se naizgled lagan uspon pretvara u bitku sa neosvojivom planinom. Upravo poput junaka iz one priče o čovjeku koji je odlučio da svojom snagom slomi planinu. Indijanac, koji je dvadeset i dvije godine samo čekićem i dlijetom probijao prolaz kroz stijenu i skratio put od 55 kilometara za petnaest kilometara. Pune dvadeset i dvije godine je lomio kamen po kamen čekićem i dlijetom, a kako se nikom ne bi ponovila sudbina njegove supruge, koja je umrla, jer nisu na vrijeme stigli do bolnice.

Priča govori o tome da svako vodi bitku sa nekom svojom planinom, može uspjeti i da vrijedi istrajati. To se odnosi i na BiH, državu čiju dvadesetogodišnju tranzicijsku sudbinu prožimaju more o ratu, dok joj sve više mladih odlazi u još neizvjesniju budućnost.

U takvom društvu, svaka odluka mladog čovjeka da ostane ovdje je podvig.

Stoga je itekako važno da Kudići - Samira, Haris i Enver - iz Velike Kladuše istraju.

Vjerovati je da će to barem neko i nekada prepoznati i znati cijeniti.



:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3146 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »


Bh. firma će raditi za Ford Focus! Posao za 400 radnika!



Image

Bh. kompanija Prevent trebala bi od naredne godine otpočeti projekat sa svjetskim automobilskim gigantom Fordom, pri čemu bi u Visokom trebalo biti zaposleno 400 ili 500 novih radnika, javljaju lokalni mediji, prenosi BiznisInfo.

Kako piše portal visoko.co.ba, radi se o najnovijem projektu bh. kompanije s Ford Focusom za koji Prevent do marta 2018. godine treba da počne raditi posao s minimalnim trajanjem od 7 godina i na kojem će raditi 500 novih radnika. Oni će biti uposleni u postrojenjima šivaone Preventa u Goruši.

Drugi visočki portal, visokoin.com, jučer je objavio da Prevent traži 400 radnika u Visokom. U tekstu se potencijalni radnici pozivaju da se prijave na kurs šivenja. Za sve polaznike kursa osigurani su prevoz i ishrana.

Podsjetimo da Prevent već godinama proizvodi autopresvlake za neke od vodećih svjetskih proizvođača automobila.


http://www.prevent.ba/






:thumbup: :bih:
kockakockica
Posts: 1706
Joined: 25/01/2017 14:47

#3147 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by kockakockica »

OGROMAN POTENCIJAL: BOSANSKA ENDEMSKA MEHKOUSNA PASTRMKA


Image



Kompanija Laks je punosistemsko ribogojilište koje se nalazi na tri lokacije, od kojih se jedna nalazi na rijeci Buni.

“Smatra se da je ovo jedno od najvećih izvorišta u Evropi, jedna ljepotica koja je u svoj ovoj tehnološkoj revoluciji uspjela sačuvati endemsku vrstu ribe – mehkousnu pastrmku”, kaže za Fokus Dževad Handžar, direktor kompanije Laks, koji dodaje da već 15 godina rade na spašavanju endemskih vrsta riba od sigurnog izumiranja.

U prirodnom rukavcu rijeke Bune uzgajaju matična jata mehkousne i potočne pastrmke.

“Moramo nastaviti na usavršavanju kadrova. Sad nam je najvažnije da mladi ljudi koji svaki dan odlaze u inostranstvo pronađu koru svoga hljeba u ovoj branši koja će u budućnosti biti jedna od osnovnih razvojnih animalnih proizvodnji u BiH”, kaže Handžar koji je iskoristio priliku da podsjeti na jedan događaj od prije dvije godine.


Image

Image

“Prije dvije godine u Parizu sam se susreo sa predsjednikom grupacije koja se bavi uzgojem ribe. Oni su nam rekli da neće napraviti grešku koju su napravili sa Poljacima. Pokazali su im svu savremenu tehnologiju uzgoja salmonida, jer se nisu nadali da će Poljska tako brzo ući u EU. Rekli su nam, znajući resurse BiH, ‘nećemo vam dozvoliti da obiđete naše ribnjake’. Tada sam shvatio da dolazim iz zemlje koja ima jedan brend u ribarstvu koji se mora uokviriti na državnom nivou, smatra Handžar.


Animalna proizvodnja kakvu BiH ima u ribarstvu je jedina dobila izvozni broj za Evropsku uniju, što dovoljno govori kakve mi resurse imamo.





:thumbup: :bih:
User avatar
Država
Posts: 4968
Joined: 31/10/2010 15:15

#3148 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by Država »

U Kantonu Sarajevo u prvom kvartalu rast industrijske proizvodnje od 2,8 posto

Image


Obim vanjskotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo sa svijetom povećan je u prvom kvartalu ove godine, pri čemu je uz povećanje izvoza došlo i do povećanja uvoza, pokazuje analiza Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS).
Robna razmjena KS-a u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1,243 milijarde KM, što predstavlja značajan rast od 28,1 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz privrede KS-a dostigao je više od 281 milion KM i veći je za 28,7 posto, dok je uvoz iznosio više od 961 milion KM, što predstavlja rast za 28 posto u odnosu na prvi kvartal 2016.

Ostvareni deficit u KS-u u prvom kvartalu ove godine iznosio je 680 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou kantona je 29,3 posto i u odnosu na prvi kvartal prošle godine povećala se za 0,2 procentna poena.

Privreda Kantona Sarajevo, po posljednjim statističkim podacima, na početku 2017. bilježi pozitivne trendove u industriji, šumarstvu, unutrašnjoj trgovini, turizmu, te u povećanju zaposlenosti.

Tako je industrijska proizvodnja u KS-u u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast od 2,8 posto u odnosu na isti period lani. Inače, u 2016. godini, industrija Kantona Sarajevo ostvarila je manji obim proizvodnje u odnosu na godinu ranije za 2,5 posto.

Od 21 grane prerađivačke industrije u Kantonu Sarajevo, u prvom tromjesečju ove godine, njih deset je povećalo obim proizvodnje u odnosu na isti period 2016. godine, dok je preostalih 11 zabilježilo pad.

Proizvodnja šumskih asortimenata povećana je u prvom kavrtalu za 3,3 posto, a prodaja za 6,9 posto.

Ukupan promet bez PDV-a ostvaren u trgovini namalo iznosio je 625,5 miliona KM, što je za 10,9 posto više od ostvarenog u istom periodu 2016.

Kanton Sarajevo je u prva tri mjeseca ove godine posjetilo 63.229 turista, to je za 9,5 posto više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a broj noćenja (129.337) veći je za 16,6 posto.

Po podacima iz analize PKKS, na nivou Kantona u martu je bilo 139.928 zaposlenih osoba, što je za 14,6 posto više u odnosu na mart 2016. a registrovano je 68.153 nezaposlenih što je za 3,8 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.




:bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih:
User avatar
Država
Posts: 4968
Joined: 31/10/2010 15:15

#3149 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by Država »

FEDERALNA MINISTRICA FINANSIJA HVALI VLAST: "Bilježimo rekordnu zaposlenost, prvi put 500.000 zaposlenih"


Federacija ruši rekorde zaposlenosti BiH. Od aprila prošle do kraja maja ove godine, zaposleno blizu 30 hiljada osoba, izjavila je federalna ministrica finansija Jelka Miličević, na samitu ministara finansija regiona u Budvi.

Image


"Povećan je broj uposlenih za 29.285. Mi u Federaciji nikada nismo imali brojku iznad 500 hiljada zaposlenih, sada je imamo. Za prvi kvartal nikada nismo imali tako snažan rast izvoza, sada ga imamo. Dešavaju se pozitivna kretanja u okruženju i mi prateći ta pozitivna kretanja onoliko koliko možemo, jer smo mala ekonomija i pokušavamo podupirati određene aktivnosti", izjavila je Miličević na Samitu ministara finansija regiona u Budvi.

Ministrica kaže i da je povećan prihod privrednih subjekata za oko milijardu.

Navela je kako sve mjere koje Vlada poduzima pokazuju rezultate,. Nismo previše zadovoljni ali jesmo ohrabreni pozitivnim trendom, kazala je ministrica Miličević.

O ekonomskim pokazateljima govorio je i ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

Ministar finansija bh. entiteta Republika Srpska, kao jedan od najvećih problema u ekonomiji ovog entiteta vidi stanje u javnim preduzećima.

"Ono što je za mene ključno pitanje i najveći neuspjeh jeste stanje u javnim preduzećima. To su one reforme kojima mi nismo napravili onako kako smo očekivali. Ako svakoj sedmici jedan dan posvetite situaciji u javnim preduzećima i pitanjem u kom pravcu idu i koliko ćete na kraju morati da preduzmete obaveza, onda ne možemo reći da smo sproveli te reforme", ocijenio je Tegeltija.

Kazao je i da objektivno postoji veliki finansijski problem u zdravstvenom sektoru.




:bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih:
User avatar
Država
Posts: 4968
Joined: 31/10/2010 15:15

#3150 Re: Dobre vijesti iz BiH

Post by Država »

Juventus Akademija fudbala u BiH u avgustu organizuje kamp za djecu u Sarajevu

Image

Juventus Akademija fudbala u BiH i ove godine organizuje kamp koji će se održati na kampusu Međunarodnog sveučilišta u Sarajevu (IUS) od 21. do 26. avgusta ove godine.
Na kampu će djeca od 5 do 16 godina sudjelovati u programu obuke. Planirana su dva treninga dnevno, a sve pod budnim okom Juventusovih trenera, koji u Sarajevo stižu direktno iz Torina, te lokalnih licenciranih trenera.

Za sve sudionike kampa planiran je i zabavni program, a djeca će imati mogućnost snimanja fotografija s Juventusovim trenerima, a sve će svakodnevno pratiti i oficijelna stranica Juventusa.

Sudionici Kampa na kraju će dobiti certifikate, te službenu opremu Juventusa, uključujući torbu koju će moći koristiti za buduće sportske aktivnosti.

Uz to, svi dječaci koji se prijave za kamp, imat će priliku besplatno trenirati u septembru u Juventus Academy Sarajevo, a treninzi će se održavati u IUS kampusu.

Ovo je treća godina u kojoj je Međunarodno sveučilište u Sarajevu službeno domaćin Juventus kampa i Academije.

"Dođite i osjetite šta znači biti dio velike porodice Juventusa, jer mi prvo stvaramo ljude, pa tek onda fudbalere", poručuju organizatori.

Za sve učesnike kampa pripremljeno je i nekoliko iznenađenja, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na službenoj stranici Juventus Academy Bosnia and Herzegovina.



:bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih:
Post Reply