Dobre vijesti iz BiH

[kockakockica]

LIDERI U BIZNISU Firme iz Gračanice osvajaju region i Evropu





Gračanica je jedna od bh. opština sa najrazvijenijom industrijom. BiznisInfo ekskluzivno donosi pregled deset kompanija iz Gračanice koje su prošle godine ostvarile najveće prihode.

Kroz ovaj kratki pregled vidi se da u Gračanici djeluje veliki broj uspješnih kompanija, od kojih su mnoge lideri ne samo u BiH već i u regionu u svom sektoru poslovanja.

Osim toga, neke od njih su osvojile svjetska tržišta u veoma zahtjevnim granama industrije i izvoze većinu svoje proizvodnje.

Za finansijski dio podataka u ovom istraživanju korištena je baza Bisnode BH.

Velfarm – 39.615.293 KM

Privredno društvo Velfarm osnovano je 1997. godine a njegova osnovna djelatnost je trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima.

Motorex – 33.405.088 KM

Motorex je ovlašteni uvoznik i distributer više od 50 najpoznatijih svjetskih proizvođača dijelova za sve vrste osobnih i lakih teretnih automobila.

Trgovir – 32.291.222 KM

Preduzeće se bavi proizvodnjom i trgovinom građevinskog materijala, armaturnih mreža i proizvoda od žice, eko peleta, hidroizolacijskih proizvoda itd.

RPC Superfos Balkan – 27.607.945 KM

RPC Superfos Balkan Gračanica je član velike svjetske grupacije RPC. Jedna je od vodećih firmi u regiji za proizvodnju plastične ambalaže. Firma je nedavno proširila svoje kapacitete za 8.000 m2, što je dva puta više prostora nego što su imali ranije. Riječ je o investiciji vrijednoj 6 miliona KM.

Zeka-Comerc – 26.359.271 KM

Firma Zeka-comerc d.o.o. osnovana je 1995. godine kao trgovina koja se za relativno kratko vrijeme razvila u kompaniju koja danas u svom sastavu posluje sa 14 poslovnih jedinica.

Firma se bavi veleprodajom i maloprodajom građevinskog materijala, alata, elektro i vodo materijala, namještaja, bijele tehnike itd.

Plamingo – 22.179.369 KM

Plamingo d.o.o. je vodeća firma u sektoru brizganja i kromiranja plastičnih dijelova za autoindustriju, industriju kućanskih aparata, sanitarnu galanteriju i industriju namještaja. Danas je ona jedna od prepoznatljivih evropskih firmi u ovom sektoru.

Firma više od 98 posto svoje proizvodnje izvozi u 23 zemlje svijeta, a najviše u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Italiju, Francusku itd.

Nasko – 20.952.040 KM

Firma se bavi trgovinom na veliko i malo i ugostiteljstvom.

Širbegović Inženjering – 20.104.924 KM

Građevinska kompanija Širbegović je široj javnosti u BiH možda i najpoznatija firma iz Gračanice. Kompanija je izgradila više od 4.000 objekata, odnosno čak 7 miliona m2 prostora. Firma je trenutno lider u regionu u izgradnji objekata od armiranog betona, a radi i u Austriji, Njemačkoj itd.

Index – 14.695.923 KM

Firma Index Gračanica osnovan je 1985. godine sa osnovnom djelatnošću mašinska obrada metala. Kako je vrijeme odmicalo Index je polako počeo da se uključuje u precizniju mašinsku industriju, posebno mašinsku obradu metala na najmodernijim CNC mašinama i stalno je napredovao.

Njihovu profesionalnost prepoznale su mnoge firme iz EU, pa se za INDEX može reći da je izvozno orjentisana firma jer 70 posto proizvodnje danas izvozi u zemlje EU.

Jadrina – 13.710.983 KM

Fabrika namještaja “Jadrina” u Gračanici je savremena industrija tapaciranog korpusnog i masivnog namještaja.

Bogat asortiman i konkurentne cijene učvrstile su poziciju gračaničkog proizvođača na domaćem tržištu i tržištima Francuske, Njemačke, Slovenije i Hrvatske.

Osim ovih deset firmi koje su rangirane po ukupnim prihodima u 2016, u Gračanici posluje još mnogo uspješnih kompanija.

Naprimjer, tu su firme HST CNC technik koja sarađuje sa njemačkom autoindustrijom, firma Klaus Lehmann GmbH Gračanica koja je specijalizovana za izvođenje radova i pružanje usluga i roba iz oblasti elektronike i elektrotehnike, itd.

[kockakockica]

Potpisan ugovor: Nakon Bihaća, i aerodromi Tuzla i Mostar dobijaju po 2 miliona BAM





Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić danas je potpisao Ugovor o prijenosu sredstava kapitalnoga transfera s direktorima JP “Međunarodni aerodrom Tuzla” Rifetom Karasalihović i JP “Međunarodna zračna luka Mostar” Marinom Raspudićem.

Na temelju zahtjeva ovih javnih poduzeća i na temelju odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine osigurana su sredstva za dogradnju i unapređenje infrastrukture oba aerodroma u iznosu od 2.000.000 KM za svaki aerodrom.

Navedena sredstva će se u skladu sa odlukom iskoristiti, između ostalog, za kapitalna ulaganja za projekt rekonstrukcije i dogradnju zgrade putničkog terminala sa pratećom infrastrukturom, kada je u pitanju Aerodrom Tuzla, te za proširenje platforme, izradu projektne dokumentacije, opremu za prihvat i otpremu zrakoplova, sanaciju manevarskih površina, te izgradnju Cargo objekata, kada je u pitanju Aerodrom Mostar.





Kako je istakao ministar Lasić, navedena sredstva su namjenski prikupljena sredstva od putničke takse koja se naplaćuje isključivo za razvoj zrakoplovne infrastrukture u Federaciji BiH, te kao takva ne opterećuju Proračun FBiH i porezne obveznike. Također je naglasio kako je jedan od ciljeva Ministarstva ulaganje u zrakoplovnu infrastrukturu u FBiH kako bi se ponudila kvalitetna razina usluge te kako bi zračne luke u Federaciji BiH bile još konkurentnije aerodromima u okruženju i regiji.

Direktori oba aerodroma su naglasili da ih raduje dobra suradnja s ministrom Lasićem i da su navedena sredstva značajan korak u smjeru podizanja gospodarske aktivnosti u obje županije, a i šire, te kako ulaganje u prometnu infrastrukturu uvijek prati i poboljšanje kvalitete poslovnog okruženja što za rezultat ima pozitivne učinke na proizvodnju i zapošljavanje.

Zaključili su da su navedena sredstva samo prvi korak u unapređenju i dogradnji aerodroma te da će omogućiti otvaranje mogućnosti za ulaganja kako institucionalnih ulagača tako i privatnih investitora, saopćeno je iz Kabineta federalnog ministra prometa i komunikacija.

Ugovor o prijenosu sredstava kapitalnog transfera potpisan je 31. maja i sa Elvedinom Sedićem, direktorom JP Aerodrom Bihać, čime je i bihaćkom aerodromu osigurano 2 miliona BAM. Najavljeno je da će sredstva biti utrošena za projektnu dokumentaciju aerodroma, ograđivanje poletno-sletne staze i pratećih objekata, izgradnju pristupne ceste, izmještanje postojećih objekata i dobijanje atesta, dozvola i licenci.

[kockakockica]

Brovis Visoko lani imao skoro 100 miliona BAM prihoda




Kompanija Brovis iz Visokog objavila je danas u dnevnoj štampi skraćeni izvještaj o poslovanju za 2016. godinu, u kojoj se vidi da je prošle godine imala prihode od skoro 100 miliona KM, piše BiznisInfo.

Kompanije Brovis Visoko i Ovako Sarajevo posluju u okviru Akova grupe i vodeća su bh. grupacija kada je riječ o proizvodnji mesa peradi.

Prema izvještaju, kompanija Brovis je lani imala prihode od 98.064.234 maraka, te neto dobit od 357.774 KM.

Stalna sredstva kompanije iznose 18,3 miliona KM, a kapital 29,5 miliona maraka. Ukupna aktiva je 35,4 miliona.

Peradarski kompleks “Brovis” d.d. Visoko nalazi se na lokaciji Donje Moštre, sjeverno od grada Visoko uz magistralni put Sarajevo – Zenica.

Najveći je i najmoderniji centar peradarske proizvodnje u BIH, osmišljen i napravljen sa željom zaokruživanja kompletnog lanca proizvodnje i prerade “od farme do trpeze”.

http://www.akovagroup.com/

[kockakockica]

Farma Spreča dobila dozvolu za izgradnju prve elektrane na bioplin






Farma Spreča jedna od najmodernijih u Evropi u vlasništvu mljekare Milkos dobila je energetsku dozvolu od Ministarstva energetike i rudarstva FBiH za izgradnju elektrane na bioplin i to je prva elektrana i prva izdata dozvola za postrojenje koje kao primarni izvor energije koristi bioplin, piše agencija Patria.

Bioplin će se proizvoditi od otpada sa farme. Bioplinska postrojenja i proizvodnja energije iz bioplina je veoma značajan projekat u BiH i to sa aspekta implementacije Direktive 2009/28/EC, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u finalnoj potrošnji energije. Osim toga, naročito se ističe važnost ovakvog postrojenja i njegov utjecaj na smanjenje zagađenja i pozitivne efekte u očuvanju i zaštiti životne sredine i vodnih tokova.




– Ovom dozvolom omogućen je nastavak projekta, upis projekta u Registar projekata OIE i EK u fazi izgradnje i pripreme za potpisivanje predugovora o otkupu električne energije sa Operatorom za OIE i EK, a za što je preduslov i usvajanje dinamičkih kvota. Obratili smo se nadležnim institucijama sa Inicijativom za izmjenu akcionog plana Federacije BiH za korištenje obnovljivih izvora energije (APOEF), da se predvide dinamičke kvote i podsticanje proizvodnje energije iz biogasa kao primarnog OIE – navode iz kompanije.

Očekuje se da će za narednu godinu biti predviđene dinamičke kvote i podsticanje proizvodnje energije iz biogasa, potpisivanje predugovora o otkupu električne energije i početak izgradnje elektrane.

Cijeli projekat osmislio je i vodi razvojni tim sačinjen od mladih stručnjaka arhitekata, inženjera mašinstva i elektrotehnike, građevinarstva i ekonomista.


http://farmaspreca.ba/

[kockakockica]

Prvi Boschov servisni centar na području bivše SFRJ u Sarajevu





Firma Jasmin M u ulici Safeta Zajke 137D u Sarajevu (iza Gazprom pumpe u Briješću) posjeduje moderni prodajno-servisni centar površine oko 2.000 kvadratnih metara koji nudi sve vrste servisnih usluga za automobile, kao što su dijagnostika, brzi servisi, servisi kočionih sistema, klima, motora i mjenjača.

U samom PSC Jasmin M Sarajevo može se pronaći kompletan asortiman roba u maloprodaji i veleprodaji rezervnih dijelova.

Treba istaći da je firma Jasmin M ovlašteni Bosch Car i Bosch dizel servis, te se radi o prvom Bosch prodajno-servisnom centru na području bivše Jugoslavije.

Kompanija Jasmin M ima uspostavljenu saradnju o ditribuciji i sa Volvom, koji je renomirani proizvođač rudarske i građevinske mehanizacije. Pored Volva, Jasmin M je ovlašteni distributer za BiH i za kompaniju Rexroth koja je najveći proizvođač hidraulike u svijetu.


Samim time se ova kompanija pozicionirala kao jedan od vodećih distributera u Bosni i Hercegovini kada se radi o građevinskoj, rudarskoj i šumskoj mehanizaciji, odnosno distribuciji i prodaji dijelova i mašina za navedene djelatnosti.

Ekipa portala Fokus.ba posjetila je ovu kompaniju na adresi u ulici Safeta Zajke gdje smo razgovarali sa direktorom i vlasnikom, Jasminom Malićbegovićem te se i sami uvjerili u kvalitet usluga koji nudi ova kompanija.

Kompanija Jasmin M osnovana je 1999. godine u Žepču. Ova firma bavi se prodajom i servisiranjem šumske, građevinske i rudarske mehanizacije, hidraulične opreme i sistema, dizel motora te filtera i filterskih sistema za off-road mehanizaciju i industriju.

[kockakockica]

Faktor u posjeti Butilama: Voda iz sarajevske kanalizacije čista se odlijeva u rijeku Bosnu


U Sarajevu je 22. maja ponovo otvoreno obnovljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Butile, čija je obnova koštala 50 miliona maraka.

















Ovo postrojenje prečišćava kanalizacione vode vode Grada Sarajeva i kontrolisano ispuštanje prečišćenih voda u rijeku Bosnu u tačno propisanom obimu i propisanog kvaliteta. To će utjecati na sanitarne i okolišne uslove ne samo u Sarajevu, već i u nizvodnim područjima rijeke Bosne, te njeno iskorištenje učiniti bezbjednim za navodnjavanje, poljoprivredne djelatnosti, te rekreaciju i ribolov, počeo je priču prilikom posjete ekipe Faktora Butilama Aljoša Dizdarević, magistar ekologije i tehnolog na prečišćavanju vode u Butilama.

- Kanalizacija iz Sarajeva dolazi u ulaznu komoru u Butile i tu se spajaju gradski kolektor koji doprema kanalizaciju iz grada i Rajlovački kolektor. Na ovom mjestu počinje proces pročišćavanja. To je samo kanalizacija koja je u sistemu, jer poznato je da svi korisnici nisu uvezani u gradsku kanalizaciju i još koriste septičke jame – kaže Dizdarević.

Trupla životinja u otpadnim vodama

Sirova kanalizacija prebacuje se u dva kanala. Tu se uz pomoć kiseonika odvaja otpad, a voda prolazi u kanale.

- Prilikom odvajanja otpada bude gomila smeća kojoj nije mjesto u kanalizaciji. Tu su flaše, krpe, konzerve, razni predmeti, ali i strvine. Odvajali smo čitave uginule životinje, čak i cijele ovce. Kako se sve to nađe u kanalizaciji, teško je objasniti – priča naš sagovornik.

Sve što se odvoji od kabastog otpada skuplja se u kontejnere i KRO Rad to odvozi na gradsku deponiju. Izdvoji se i pijesak i može se iskoristiti, za đubrenje cvijeća, šuma i parkova. Ne smije se upotrebljavati u poljoprivredi jer sadrži salmonelu, upozorava Dizdarević.

Pročišćena kanalizacija nakon izdvajanja otpada ide na četiri spiralne pumpe, a njihova uloga je da otpadnu vodu podignu na devet metara. Spirale u jednoj sekundi povuku 1.300 litara otpadnih voda. Sva voda ide u dva velika bazena, a svako može da primi po 7.500 kubnih metara vode. Iz bazena se vadi mulj, a pročišćena čista voda se ispušta u rijeku Bosnu.

Proizvodnja električne energije

- U rijeku Bosnu ispuštamo čistu vodu bez štetnih materija, nakon serije zakonskih metoda koje moramo provesti. Tu se poštuju zakoni Evropske unije i na taj način poslije prolaska kanalizacije kroz naše postrojenje garantujemo da je voda čista – tvrdi Dizdarević.

Zahvaljujući ovom procesu sa površine otpadnih voda u bazenima izdvaja se mast, ulje i mulj.

- Od toga proizvodimo bio gas, skladištimo sve i to koristimo za grijanje. Zagrijavamo postrojenja i administrativnu zgradu. Uskoro treba da počne sa radom postrojenje za proizvodnju struje i to od korisnih otpadnih materija. Procjena je da ćemo mjesečno moći proizvoditi oko jedan megavat struje, a naše mjesečne potrebe su oko tri megavata – kaže naš sagovornik.

Prečistač u Butilima radi 24 sata, kojim se automatski upravlja iz dispečerskog centra u krugu postrojenja. Radi se u četiri smjene, a ukupno je zaposleno 35 ljudi. Dnevno se preradi oko 160.000 litara vode.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda grada Sarajeva prvobitno je izgrađeno početkom 1980. godine. Rad postrojenja je prekinut u aprilu 1992. godine i u maju ove godine ponovo je počelo raditi, a postrojenje u sklopu javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija.

[kockakockica]

Kompanija RAMA-GLAS otvara tri nova pogona






Kompanija RAMA-GLAS intenzivno ulaže u tehnološko opremanje, tako da su već u ovoj godini instalirana i trenutno u fazi testiranja tri nova pogona, izjavio je u razgovoru za Fenu Nahid Hasanbegović, direktor firme.





Pojašnjava da je riječ o kalionici stakla, koja je jedna od najvećih na Balkanu, automatskom skladištu s linijom za rezanje jumbo ploča stakla, te liniji za trostruko i četvorostruko termoizolaciono staklo jumbo veličine za proizvodnju stakla sa Super Spacerom, koji je veoma popularan i trenutno predstavlja svjetski hit u pasivnoj gradnji s najvećom energetskom učinkovitošću.

Ovi proizvodni pogoni su smješteni na novoj lokaciji u Vlakovu, a u toku ljeta planirano je i prebacivanje postojeće opreme na istu lokaciju. Hasanbegović ističe da je nova savremena proizvodna hala projektovana tako da omogućava savremeni tok izrade proizvoda i puno bolje uvjete za uposlenike.

– Prodajni salon naravno ostaje na istoj lokaciji u centru Sarajeva. Zahvaljujući još jednoj investiciji u upravljačke software bit ćemo ekspeditivniji i kupci će znati u svakom momentu u kojoj fazi izrade je njihova narudžba – kaže on.

Kompanija RAMA-GLAS je osnovana 1996., a kompanija HANO dvije godine poslije. Prve ozbiljne korake u poslovanju van Bosne i Hercegovine kompanija je napravila 2003. uvođenjem novih tehnologija kaljenja i emajliranja stakla u prvoj kalionici za Low-E staklo u regiji bivše države.

Uslijedio je angažman na dva velika projekta na Karibima i u Holandiji, samo godinu dana poslije. Napredak kompanije je nakratko usporila svjetska finansijska kriza 2009., ali i u tim periodima se aktivno radilo na istraživanju i izradi specijalnog stakla u Meki – projekt koji su dobili u saradnji s njemačkom kompanijom, a pored žestoke konkurencije iz Evrope.

Danas RAMA-GLAS izvozi najviše u nordijske zemlje, Njemačku, Švicarsku, te mnogo drugih zemalja Evrope, Afrike i Karipskog otočja. Konkurencija su visoko tehnološki opremljene evropske fabrike koje sve više proizvoda rade u automatizaciji s vrlo malo radne snage.

Grupacija koja okuplja firme: RAMA-GLAS, HANO i HANO TRANS ima oko 270 uposlenika, a samo RAMA-GLAS zapošljava njih oko 140.



http://www.rama-glas.com/index.php?lang=bs

[kockakockica]

Uspješna investicija u Bosansku Dubicu: Izvoz u Evropu vrijedan 300 hiljada eura





U šest mjeseci poslovanja u Poslovnoj zoni “Lipova greda” u opštini Bosanska Dubica preduzeća “Asia” i “Avrupa” u vlasništvu investitora iz Turske isporučila su na evropsko tržište 50 montažnih kontejnera, čija je ukupna vrijednost 300.000 eura.

Ova preduzeća danas je posjetio načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu opštine Bosanska Dubica Miroslav Tica, koji je o budućim poslovnim planovima razgovarao sa njihovim glavnim menadžerom Bahadirom Ugralom.

Ugral je potvrdio da preduzeća “Asia” i “Avrupa” sa 18 zaposlenih radnika uspješno posluju i da svoje proizvode, montažne stambene, sanitarne, skladišne i kancelarijske kontejnere isporučuju na tržište Njemačke, Švedske i druge zemlje Evrope.

“Srećni smo što radimo sa ljudima iz Bosanke Dubice, a trenutno potražujemo i nove ljude koji bi radili u našim kompanijama jer do kraja godine planiramo povećati obim naše proizvodnje i početi izgranju vlastitog objekta u Poslovnoj zoni”, izjavio je Ugral.




On je precizirao da su svi zaniteresovani radnici dobrodošli da se informišu o uslovima rada, dodavši da su kompanijama najpotrebniji građevinski inženjeri koji poznaju engleski ili njemački jezik, ali i vodoinstaleri, mašinski inženjeri, arhitekte i pomoćni radnici.

Ugral je naglasio da je u cijelom procesu investiranja u Bosanskoj Dubici imao svu podršku opštine, njenog načelnika i njegovog tima.

Tica je izjavio da je nakon šest mjeseci poslovanja sada jasno da firme “Asia” i “Avrupa” uspješno posluju i planiraju proširenje proizvodnje.

“To nas veoma raduje jer na taj način omogućavamo zapošljavanje naših ljudi u Bosanskoj Dubici, a u toku su i druge aktivnosti na promovisanju Bosanske Dubice kao investicionog područja i Poslovne zone `Lipova Greda` u najboljem svjetlu”, rekao je Tica.

On je izrazio očekivanje da će u toj Poslovnoj zoni biti još primjera uspješnih investicija.

“Opština Bosanska Dubica je u firmama `Asia` i `Avrupa` prepoznala dobrog investicionog partnera. Uvijek smo sa pozitivne strane gledali na njihovo poslovanje i učinili smo sve što je u našoj mogućnosti da im stvorimo kvalitetne uslove za rad”, naveo je Tica.

On je naglasio da su pozitivna iskustva zaposlenih i menadžmenta, te ostvareni poslovni rezultati dokaz da su razbijene sve skepse koje su postojale u vezi sa dolaskom tog investitora u Poslovnu zonu u Bosanskoj Dubici.

[kockakockica]

Novi uspjesi: Firma iz Gračanice gradi regiju





Kompanija “Širbegović Inženjering” iz Gračanice završila je izgradnju nekoliko objekata u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, i još jednom pokazala da je postala lider u regionu u ovoj oblasti, piše BiznisInfo.


Kompanija je završila montažu trgovačkog centra Supetar na Braču površine 10.000 m2. Fotografije s terena pokazuju da se radi o prelijepom objektu na prekrasnoj lokaciji.

Osim toga, završena je montaža AB (armirano-betonske) konstrukcije na prodajnom objektu trgovinskog lanca Plodine u Ninu u Hrvatskoj, površine 2.300 m2, kao i konstrukcije na objektu u Ivanić Gradu, također u Hrvatskoj, površine 6.500 m2.






Firma uveliko radi i u Srbiji a posljednji objekat koji je završen u toj državi je Retail park Lazarevac, površine 9.000 m2.

Podsjetimo da je Širbegović Inženjering ranije ove godine završio izgradnju robne kuće IKEA u Beogradu površine 35.000 m2.




Firma uveliko radi i u BiH, pa je završila montaža AB konstrukcije na objektu B Spring Livno površine 2.100 kvadrata. Završena je i montaža AB konstrukcije na objektu Bravarija Pile u Trnu BiH, površine 1.000 m2.

Osim toga, počela je montaža fabrike HST CNC Gračanica, površine 3.800 m2.

Sve ovo su samo posljednji u nizu projekata koje je kompanija Širbegović Inženjering uspješno provela.


http://www.sirbegovic.com/hause/

[kockakockica]

U vrletima Konjuha krije se nalazište rijetkog minerala, rudnik magnezita započeo je ponovo sa radom nakon 22 godine.







Planina Konjuh poznata je po svom šumskom bogatstvu, prirodnim ljepotama kao što su prelijepa jezera, rijeke i pećine, ali i po poznatim izletištima kao što su Muška Voda, Javorje, Zlača.

Međutim, malo je poznato da ova planina koja se najvećim dijelom prostire od Kladnja do Banovića i Živinica obiluje velikim količinama magnezitne rude koja se počela eksploatisati sedamdesetih godina prošlog vijeka, a sama eksploatacija trajala je do početka 1992. godine kada je zbog rata iskopavanje ove rude obustavljeno.

Magnezit se koristi u farmaceutskoj, hemijskoj te industriji vatrostalnih materijala, te se radi o izuzetno rijetkoj vrsti rude zbog čega je jako cijenjena.

Potpisivanjem ugovora o poslovno – tehničkoj saradnji između “Rudnika nemetala Kladanj” i “Rudara” Tuzla te Ugovorom o prenosu ugovora o koncesiji na eksploataciji magnezita na ležištu “Konjuh” u općini Kladanj, Rudnik nemetala magnezita započeo je ponovo sa radom nakon 22 godine.




Ruda ove mineralne sirovine ne postoji niti na jednom drugom lokalitetu u Bosni i Hercegovini, osim na Konjuhu.

Ekipa portala Fokus.ba posjetila je ovaj rudnik koji se nalazi na oko 20 kilometara udaljenosti od Kladnja. Put nas je vodio prema popularnoj Muškoj vodi, kroz planinske klance, a prelijep pejzaž sa okolnim rijekama i kroz bosanska sela činio je i samo putovanje zanimljivim.

Nakon skoro sat vremena vožnje kroz šumske predjele planine Konjuh, dolazimo na lokalitet Miljevica gdje se i nalazi jedna od jama ovog rudnika. Kao domaćin, veoma srdačno dočekao nas je vlasnik firme Rudar d.o.o. Ejub Mumić sa svojim saradnicima koji su nam otkrili više o samoj rudi magnezita, načinu iskopavanja, njegovom izvozu na inostrano tržište kao i još mnogo toga…

Uz obaveznu zaštitnu opremu, zajedno sa rudarima, geologom i poslovođom rudnika uputili smo se nekoliko stotina metara u unutrašnjost Konjuha, tačnije u jamu Miljevica gdje smo se i sami uvjerili na koji se način vrši otkopavanje magnezita.

Sama ispitivanja o nalazištima rude magnezita vršena su još sedamdesetih godina, a i danas su sačuvane mape koje su uveliko pomogle otkrivanju novih količina rude, koja se na nekim predjelima planine nalazi i na samoj površini.
Kako nam je kazao Ejub Mumić, vlasnik kompanije Rudar, u ovom trenutku u rudniku nedostaje radne snage, prije svega rudarske struke, ali kako kaže, mjesta ima za sve one koji žele raditi, jer upravo firma Rudar omogućava prekvalifikaciju.

Pretpostavlja se da planina Konjih krije oko dva miliona tona ove rude. Nekadašnja firma „Rudnik magnezita Konjuh“ bilježila je godišnju proizvodnju od oko 36.000 tona godišnje, a kako su nam kazali iz kompanije Rudar i njihov cilj je da uskoro dostignu nekadašnji nivo proizvodnje.

http://www.rudar.ba/

[kockakockica]

Ahmed Ustić, povratnik u Srebrenicu: U Srebrenici imam više vremena za porodicu i kreativni rad





Srebreničanin Ahmed Ustić već sedam godina radi kao frizer u svom gradu i s ponosom ističe da su njegove mušterije sugrađani svih nacionalnosti.

Prethodnih godina živio je u Tuzli i Sarajevu, ali se, kaže, zasitio brzog tempa života te se nakon provedenih godina u tim gradovima vratio u Srebrenicu i počeo raditi kao frizer.

Zadovoljan je životom u svom rodnom gradu, gdje živi mirnim životom i ima mnogo više vremena za sebe i svoju porodicu, iako sada zarađuje manje nego prije.

– Ljudi u drugim gradovima mnogo više zarađuju, ali malo im novca ostane da uživaju. Napravio sam kompromis i vratio se u Srebrenicu. Manje zarađujem, ali više novca ostaje za uživanje. Danas je vrijeme naskuplja valuta, ovdje više vremena imam za porodicu – ističe ovaj Srebreničanin.

Kaže da život u Srebrenici treba cijeniti, djeca sama idu u školu, a u drugim gradovima morao bih ih voditi do škole. Pohađaju različite sekcije i to besplatno, dok se u drugim gradovima to “debelo plaća”. Tokom tih druženja, dodaje, djeca putuju i van granica i to sve besplatno.

– Nemamo obraza reći da je u Srebrenici loše. Život ovdje mi je omogućio da imam mnogo vremena, a čim imaš slobodnog vremena, postaješ kreativan – poručuje Ustić.

Navodi kako u slobodno vrijeme vozi motor i jednom u godini sebi priušti odmor. Muzika mu je hobi i sa svojim prijateljima privatno svira i zabavlja se. Također, ističe da je aktivan u bašti i da mu nikad nije dosadno.

Porodica Ustić je ugledna u Srebrenici, vjernici su i njeguju bosansku kulturu i tradiciju. Ustićevi pradjedovi i djedovi su bili hadžije.

– Ramazan je uvijek dobro došao u naše kuće i avlije, a post mi je najdraži u Srebrenici, jer je poseban doživljaj kad te ezan budi kod svoje kuće. Trudimo se da budemo dobri ljudi i nadam se da će moja djeca nastaviti ispravnim putem u budućnost – zaključio je Ustić.

[kockakockica]

Kompanija Almy d.o.o. otvorila je vrata novog veleprodajnog skladišta u Raspotočju. Lokaciju i izgled novog skladišta pogledajte u videu!



Kompanija Almy d.o.o. osnovana je davne 1989. godine kao privatno preduzeće porodice Begić. U ovih četvrt vijeka uspješno poslujemo na teritoriji Bosne i Hercegovine, te predstavlja sinom za poslovni uspjeh.

U logotipu naše kompanije dominantna je oznaka – red po red ozida sa krovom, što slikovito pokazuje da naši stručnjaci i uposlenici grade i stvaraju i praktično svaki novi radni dan obogaćuju novim vrijednostima.

Nastanak samostalne djelatnosti porodice Begić počeo je još sedamdesetih godina kada je gospodin Ismet Begić u svijet biznisa krenuo kao samostalni autoprijevoznik, što je u tadašnje vrijeme bio jako riskantan poduhvat. Zahvaljujući promjenama u strukturi tadašnje vlasti krajem osamdesetihtih uspijeva osnovati preduzeće za proizvodnju, transport i trgovinu pod nazivom Almy. Preduzeće je u tom periodu raspolagalo sa petnaestak uposlenika, nekoliko kamiona, te manjim pogonom za proizvodnju betonske galanterije.

Jasna vizija menadžmenta, predanost i profesionalan pristup uposlenih prema poslu, doprinijeli su da preduzeće Almy izraste u kompaniju koja slovi za bosanskohercegovačkog lidera u proizvodnji betona i betonske galanterije. Posjedujemo vlastite pogone za proizvodnju betona u Sarajevu, Zenici i Zavidovićima, koje su opremljene najmodernijom tehnologijom, sukladnom evropskim standardima. Osim proizvodnje, djelatnost kompanije je usmjerena i na trgovinu, transport roba i ugostiteljstvo. Trgovinske aktivnosti uključuju vele i malo prodaju naftnih derivata, vele i maloprodaju ulja, maziva i guma, te vele i maloprodaju građevinskih materijala i srodnih proizvoda.

Danas kompanija Almy broji preko tri stotine uposlenih sa naglaskom na mladi i visoko obrazovani kadar. Znatna sredstva investirana su u infrastrukturu tako da kompanija Almy posjeduje desetak poslovnih objekata sa preko 30.000 m2 zatvorenog poslovnog prostora i oko 20.000 m2 skladišnog prostora, dva bau centra i tri skladišta građevinskog materijala, četiri benzinske pumpe i motel, četiri betonske baze kao i najveću fabriku betonske galanterije u Bosni i Hercegovini. Mehanizacija naše kompanije broji oko pedeset kamiona za prijevoz svih vrsta tereta, te dvadeset manjih komercijalnih vozila.

Uz sve navedeno uspješno smo sagradili novu fabriku za proizvodnju praškastih materijala, boja i fasada pod brendom BAUMY.

Ono po čemu se kompanija Almy još razlikuje od ostalih preduzeća jeste veliki broj poslovnih partnera koji su u nama prepoznali sigurnog i odgovornog poslovnog partnera, a neki od njih su SHELL, ALPET, PIRELLI, PETROL, CEMEX, LUX, MAKITA, IGM, 3E, BOSCH, VARTA, RIGIPS, KRONO, VALDOM, FRAGMAT, AKFIX te mnogi drugi. Ipak, naša najveća vrijednost je vrhunski educirani i motivirani tim uposlenika koji pokreće našu kompaniju i koji na prvo mjesto stavlja povjerenje i zadovoljstvo naših kupaca.

Kako bi zadržali lidersku poziciju na tržištu, a samim tim sačuvali i povjerenje naših kupaca, u martu 2004. godine uspješno smo implementirali evropski sistem upravljanja kvalitetom i okolišem prema standardu ISO 9001:2000 te je 2008. godine uslijedila i recertifikacija sistema prema standardu ISO 9001:2008. Na taj način zadovoljstvo naših potrošača stavljeno je u fokus poslovanja kompanije, što podrazumijeva:

Konstantan rast proizvodnje i prometa
Rast zadovoljstva kupaca
Održavanje liderske pozicije na tržištu
Naša kompanija dobitnik je QUDAL – Quality zlatne medalje za proizvodnju betona i betonske galanterije.
DIGITAL QUALITY CERTIFICAT – QUDAL

QUDAL – QUality meDAL Construction istraživanja (http://qudal.com) švicarske kuće ICERTIAS (http://icertias.com) mjere isključivo iskustvo, mišljenje i percepciju potrošača o ponuđačima koji nude apsolutno najvišu razinu kvaliteta.

QUDAL – QUality meDAL je zlatna medalja koju nose oni proizvodi i usuge koji su Apsolutno najkvaliteniji, prema mišljenju potrošača (ispitanika), neovisno o njihovoj cijeni.

U središtu naše poslovne filozofije uvijek je čovjek. Svojim sveukupnim djelovanjem nastojimo biti društveno odgovorna kompanija, spremna da svojim poslovanjem, odnosom prema zajednici, okolišu, našim kupcima i partnerima, budemo primjer odgovornosti, uspješnosti i poslovanja u najboljem poslovnom duhu.

Kroz više od tri desetljeća poslovanja veliki značaj pridajemo zapošljavanju mladih, obrazovanih kadrova, stipendiranju učenika i studenata, a također doprinosimo lokalnoj i široj zajednici kroz sudjelovanje u različitim društveno angažiranim projektima, te se pojavljujemo kao sponzor ili donator u kulturnoj, sportskoj i vjerskoj oblasti.

Kompanija Almy svoje poslovanje, kao i partnerske odnose, usklađuje prema ISO standardima, koji garantiraju kvalitetu proizvoda i usluga. Sve navedeno je garant Vaše sigurnosti i zadovoljstva u poslovanju sa našom kompanijom, te stoga ponosno poručujemo svojim budućim partnerima i kupcima „birajte najbolje, birajte Almy…“

http://www.almy.ba/





ALMY GRADNJA - STAMBENI OBJEKAT LAMELE K36 i K37, ŠIP SARAJEVO 09.06.2017

[kockakockica]

Oaza mira nadomak Sarajeva: Terapija i druženje s plemenitim životinjama





U Rakovici nadomak Sarajeva, na nekih 20 km udaljenosti, smještena je “Zemlja prijateljstva i mira”, fondacija čiji rad sasvim opravdava njeno ime. Ta fondacija među svojim mnogobrojnim sadržajima nudi školu jahanja, ali i hipoterapiju ili terapijsko jahanje, priznatu i poznatu metodu za poboljšanje života onih koji odbijaju dopustiti bolesti i invalidnosti da ih ograniči.

[kockakockica]

Gazi Husrev-begova emernama: Akt civilizacijske tolerancije i najstariji dokument Historijskog arhiva Sarajevo





Emernama je najstariji dokument Historijskog arhiva Sarajevo, a izdao ju je Gazi Husrev-beg vlastima Fojnice i Kreševa.


Historija Osmanskog carstva, osim historije osvajanja, podjednako je i priča o tolerantnosti i razumijevanju potreba drugih, a taj svojevrsni državni princip osmanskih vladara sprovodili su svi upravnici diljem carstva. Takav slučaj bio je i u BiH gdje se danas čuvaju neki od najvrednijih dokumenata koji svjedoče o osmanskoj toleranciji prema pripadnicima drugih vjera.

Najpoznatiji dokument takvog sadržaja svakako je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha, ali ništa manje dragocjena je i emernama (naredba) Gazi Husrev-bega kojom je ovaj bosanski sandžakbeg 1532. godine zagarantovao franjevcima Fojnice i Kreševa slobodno ispovijedanje vjere.

Emernama Gazi Husrev-bega danas se, kao najstariji dokument, čuva u Historijskom arhivu Sarajeva kao dio orijentalne zbirke, kaže direktor Arhiva Fuad Ohranović koji pojašnjava koji su bili motivi Gazi Husrev-bega da izda naredbu i uputi je osmanskim vlastima na području Fojnice i Kreševa.

Nastala na temeljima Ahdname[/size]
„Dokument kojeg mi imamo u historijskom arhivu Sarajevu nastao je 1532. godine. U tom dokumentu Gazi Husrev-beg se obraća kadijama u Fojnici i Kreševu naredbom, odnosno dokumentom, u kojem stoji da su do njega došle informacije da se u Fojnici i Kreševu dešavaju određene smetnje franjevačkim svećenicima. Stigle su žalbe njemu od strane svećenika na te lokalne vlasti u Fojnici i Kreševu, i u tom dokumentu Gazi Husrev-beg naređuju kadijama da se u skladu sa običajima ne prave smetnje svećenicima koji djeluju na tom prostoru“.

Gazi Husrev–begova naredba nastala je u potpunosti na pravnim temeljima sultanske Ahdname koja je 1463. godine izdata franjevcima i svojim sadržajem se i poziva upravo na nju, kaže Ohranović pojašnjavajući da je emernama dokument kojeg su izdavali carski upravitelji - sandžakbegovi, za područje svoga sandžaka, u ovom slučaju za uže područje Kreševa i Fojnice koje je pripadalo Bosanskom sandžaku.

„Vrlo je bitna ova konstatacija u kojoj se kaže da oni po svom običaju trebaju vršiti svoju službu. Upravo taj dokument je nastao na temelju Ahdname koju je sultan Mehmed II dao bosanskim franjevcima prilikom osvajanja bosanske kraljevine 463. godine. Dakle, Ahdnama je bila pravni temelj za ovu emernamu, odnosno naredbu Gazi Husrev-bega. Ova rečenica, po običaju, znači da se ponaša po višem aktu, odnosno Ahdnami, sultanskom dokumentu. Ovo je ipak dokument jednog lokalnog sandžak-bega i on je morao nastati na temelju jednog većeg dokumenta, a to je Ahdnama“.

Vrijeme progona Jevreja i muslimana Evrope
Njen, uslovno rečeno, lokalni karakter, nimalo ne umanjuje značaj njenog izdavanja i suštinu značenja, jer u onovremenom kontekstu, kada su u Evropi sprovođeni progoni nekršćana, emernamom se potvrđuje tolerantnost Osmanskog carstva.

„U kontekstu onog vremena ti dokumenti predstavljaju jedan izraz civilizacije, poštovanja drugoga i tolerancije. U to vrijeme u Evropi imamo situaciju da se dešava inkvizicija, da se dešava progon Jevreja i muslimana iz Španije, otprilike u to vrijeme Jevreji dolaze u BiH, što je još jedan od dokaza tog poštivanja drugog i drugačijeg u vrijeme osmanske Carevine“.

Ohranović kaže da je značaj emername još i veći kada znamo da Evropa tog vremena ne poznaje dokumente sličnog sadržaja i namjene.

„Kršćanska Evropa nema takve dokumente, dešava se inkvizicija, dešava se uništavanje kulture, urbicid nad spomenicima muslimanske civilizacije na prostorima na koje je kasnije došla ta kultura. Govorim konkretno nakon pada Ugarske, odnosno osvajanja od strane evropskih zemalja predvođenih austrijskim vladarem. Tada se dešava da su kompletna sela, bukvalno, zaravnjena. Nije ostalo niša od osmanske kulture. Hanovi, džamije, tekije, zavije – sve poravnato ili je pretvoreno u crkve. To je slučaj u Pečuhu gdje je džamija Kasim-paše pretvorena u crkvu."

Kupljena od Hazima Šabanovića
Gazi Husrev-begova emernama dospjela je u Historijski arhiv Sarajeva otkupom a vlasnik dokumenta od kojeg je otkupljena bio je znameniti historičar i osmanista Hazim Šabanović. Viši arhivist Atif Mušinović kaže da nema podataka kako je dokument dospio u Šabanovićevo vlasništvo.

„Emernama se pojavila u Arhivu otkupom kao i svi ostali značajniji i stariji dokumenti. Svojevremeno je Arhiv imao budžet za otkupljivanje knjiga i dokumenata. Tako je od Hazima Šabanovića otkupljeno nešto knjiga i dokumenata među njima je i ova emernama. Mi nemamo nikakvih podataka o daljnjoj nekoj istoriji i porijeklu i nekom ranijem imaocu, izuzev Hazima Šabanovića“.

Dokument se danas nalazi u dosta dobrom stanju, a ono po čemu je poseban jeste činjenica da je to jedini poznati dokument kojega je izdao Gazi Husrev-beg koji na svojoj poleđini ima pečat, kaže Mušinović.

„Dokument je, obzirom da se radi o dosta kvalitetnom papiru, dosta dobro i očuvan, međutim nije na adekvatan način bio pohranjen do dolaska u Arhiv, pa je doživio previjanja na listu, raspukao je, međutim nije na onom djelu gdje je tekst. Ne ugrožava sadržaj teksta. Ono po čemu je dokument posebno raritetan je pečat Gazi Husrev-bega koji se nalazi na poleđini, što je jedinstven primjerak. Bar do sada. Ako ga nema ni na jednom dokumentu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a i nigdje se drugo ne pojavljuje. Na pečatu piše: 'Gazi Husrev–beg skromni ili siromašni pred bogatim' i to je bio epitet na svim pečetima, u smislu onaj koji nije ohol pred Božijom veličinom – on je siromašan.“

Dio Orijentalne zbirke
Gazi Husrev-begova emernama dio je bogate Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajeva u kojoj se nalaze knjige i dokumenti koje datiraju od 16. stoljeća, kaže viša arhivistica Almira Alibašić -Fideler.

„Najstarija zbirka koju posjedujemo i dokumenti u toj zbirci su među najstarijim koje posjedujemo. U pitanju je Orijentalna zbirka Historijskog arhiva u kojoj dokumenti datiraju od sredine 16. stoljeća pa do kraja 19. stoljeća. Orijentalna zbirka posjeduje dakle fondove, zbirke, štampane i rukopisne knjige. Značajan dio zbirke čine različite vrste dokumenata iz tog perioda - sultanski berati, berati, fermani, bujuruldije, defteri, salname, takvimi, vakufname, sidžili i tako dalje. Važan dio Orijentalne zbirke su svakako rukopisi i među tim rukopisima svakako rukopisi Kur'ana. Najstariji datiran rukopis Kur'ana kao dio Orijentalne zbirke je iz 1513. godine. Mi imamo još jedan rukopis Kur'ana za koji pretpostavljamo da je stariji, ali nemamo tačnu dataciju, jer je to malo teže odrediti."

Historijski arhiv Sarajeva institucija je koja čuva vrijedne i dragocjene arhivalije koje su građani Sarajeva nedavno mogle vidjeti kada su bile izložene javnosti tokom programa „Dani otvorenih vrata“. Među izloženim eksponatima nalazila se i emernama Gazi Husrev-bega kao dokaz odnosa osmanskih vlasti prema podanicima koji nisu bili muslimanske vjere.

[kockakockica]

Više od 100 izlagača iz 13 zemalja na sajmu 'Energa' u Sarajevu


SARAJEVO, 6. juna (FENA) - Međunarodni sajam energetike "Energa“, koji je otvoren u sarajevskom Centru Skenderija pod motom 'Misliti na budućnost', okupio je više od 100 izlagača iz 13 zemalja i 150 učesnika konferencijskog dijela Projekta.

[Država]

Zapocela izgradnja objekta u Bolnickoj ulici



Tokom proteklog perioda firma „Panorama Sole“ d.o.o. Sarajevo je započela izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa u Bolničkoj ulici, na parkingu ispod nekadašnje Klinike za očne bolesti UKCS, u čijem prizemlju će biti smještena ambulanta porodične medicine ''Višnjik''.

Kao najpovoljniji ponuđač investitor pomenuta firma je odabrana na javnom konkursu za planiranu izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na zemljištu u Bolničkoj ulici koje je u vlasništvu Općine Centar. Javni konkurs je provela općinska Služba za imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina.

Kako su investitori informisali načelnika Općine Centar dr. Nedžada Ajnadžića, tokom njegovog obilaska ove lokacije, u toku su zemljani radovi koji će trajati 45 dana nakon čega slijede građevinski radovi. Planirano je da završetak izgradnje ovog objekta, koji će imati pet spratova i 30 stambenih jedinica, bude u drugoj polovini 2018. godine.

Kako bi se stekli uslovi za izgradnju ovog objekta Služba za prostorno uređenje i komunalne poslove Općine je provela postupak korekcije Regulacionog plana ''Bjelave-Čekaluša''. Planskim aktom, odnosno provedenim korekcijama definisani su urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa u Bolničkoj ulici. Općina Centar je u ovogodišnjem budžetu obezbijedila 265.000 KM za kupovinu poslovnog prostora u prizemlju objekta u kojem će biti smještena ambulanta porodične medicine ''Višnjik''.

Kako je javnost upoznata, prostorije stare ambulante porodične medicine ''Višnjik'' (Koševska b.b.) su na osnovu rješenja inspektora Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo zatvorene 18. februara 2013. godine zbog opasnosti od urušavanja objekta. Svi pacijenti koji su ostvarivali pravo na zdravstvenu zaštitu u ambulanti ''Višnjik'' privremeno koriste usluge ambulante porodične medicine ''Čekaluša''.

[Država]

Veneto Otoka

[Država]

SARAJEVO PREDNJAČI: Broj zaposlenih porastao 16 posto!

Privreda Kantona Sarajevo u prvom kvartalu ove godine bilježi pozitivne trendove u industriji, šumarstvu, unutrašnjoj trgovini, turizmu, te na tržištu rada, u smislu povećanja zaposlenosti i smanjenja stope nezaposlenosti, rečeno je na tematskoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS).



Analiza statističkih podataka za 2016. godinu, kako je kazao predsjednik PKKS Muamer Mahmutović, pokazuje blagi ekonomski napredak u Federaciji BiH, te izraženiji rast u Kantonu Sarajevo.

Mahmutović je kazao da je značajno porastao broj zaposlenih u 2016. u odnosu na predhodnu godinu i to za 16 posto, a broj nezaposlenih smanjen je za više od četiri posto. To pokazuje, kako je dodao, da mjere koje poduzima Vlada KS i resorno Ministarstvo privrede, imaju efekata. Također je povećan promet u trgovini na malo i zabilježeni su izrazito pozitivni trendovi u turizmu.

"S druge strane imamo blagi pad industrijske proizvodnje i to je dio gdje moramo značajnije raditi. Ipak, generalno možemo reći da ima pozitivnih pomaka", naglasio je Mahmutović.

Po određenim analizama kao što je "Doing Business" spominjalo se da je BiH pala sa 79. na 81. mjesto, ali kada se to detaljnije pogleda, kako je kazao Mahmutović, mi zapravo nismo pali, već smo načinili određene pomake, ali su druge zemlje u regionu i svijetu pravile brže korake od nas.

"Kada je riječ o registrovanju poslovnih subjekata očiti su određeni pomaci. Po nekim podacima, imali smo više od 50 posto novoregistrovanih firmi u 2016. u odnosu na godinu ranije", naveo je Mahmutović.

Komora je izdvojila neke od značajnijih mjera i aktivnosti, čija provedba vodi ka poboljšanju i povećanju poslovnih aktivnosti, a time i unapređenju poslovnog ambijenta. Među njima su: ubrzanje procesa donošenja sektorskih strategija, nastavljanje pojednostavljenja procedure registracije privrednih društava i dobijanja raznih dozvola, poduzimanje mjera u borbi protiv rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, ubrzavanje razvoja industrijskih zona i poslovnih inkubatora, nastavak reformi u oblasti komunalne privrede i drugo.

[kockakockica]

EKSKLUZIVNO : Pogledajte službeni suvenir Grada Mostara autora Bećira Burića








”Suvenir grada Mostara se naslanja na izumrlu metodu starog grada Daorsona. Suvenir je u obliku ključa koji sadrži motive Starog mosta, masline, duhana, smokve i šipka. Ključ grada Mostara je nastao ručno lijevanom metodom koja se oslanja na iskustva civilizacije Daorsona. Svaki komad suvenira je ručno napravljen u zemljanom kalupu u koji se nalije lijevano željezo”, rekao je Bećir Burić iz Mostara za Bljesak.info.

On je osvojio prvu nagradu na natječaju za izbor službenog suvenira Grada Mostara.

[kockakockica]

TTU energetik u Tuzli radi punom parom, zaposleno 80 radnika







Osnivanjem Tvornice transportnih uređaja energetik, zadržana je okosnica metalske industrije u Tuzlanskom kantonu.
Prema trenutnoj situaciji i stanju u ovoj kompaniji, sa sigurnošću se može reći da su na adresi 18. brigade broj 25 u Tuzli svanuli bolji dani. Svoju podršku dosadašnjim aktivnostima i planu za buduće djelovanje TTU-a energetik danas su, tokom posjete ovom privrednom društvu, izrazili predsjednik Skupštine Senad Alić i premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić.

"Već ulaskom u krug fabrike osjeti se radna atmosfera i to je nešto što nas izuzetno veseli. Uz još neke primjere u našem kantonu, TTU energetik je dokaz da se fabrika, uz ispravne i iskrene namjere, može podići i iz pepela", rekao je tokom posjete premijer Gutić i dodao da je Vlada učinila sve, a i u narednom će periodu biti stalna podrška razvoju TTU-a.

"Zadovoljstvo je čuti zvuk alata i radno angažovanih majstora u proizvodnim pogonima, a još je veće zadovoljstvo čuti da se cjelokupan proizvodni proces odvija u skladu s predviđenom dinamikom i da TTU energetik prema predviđenim rokovima već vrši isporuku naručenih proizvoda", rekao je Alić.

Direktor TTU-a energetik Almir Zulić je istakao zadovoljstvo današnjom posjetom, te rekao da je TTU već premašio dosadašnja očekivanja.

"TTU energetik već upošljava oko 80 radnika, a do kraja juna ove godine očekujemo da bude radno angažovano oko 100 radnika. Značajan dio ovih radnika su radnici bivšeg TTU-a, ali smo uz prijem starijih radnika prinuđeni primati, odnosno naći balans i primati i mlađe radnike, koji će se u narednom periodu obučiti, te nakon odlaska starijih radnika u penziju, preuzeti proizvodnju", rekao je Zulić.

Interesujući se za radnike bivšeg TTU-a, kontaktirali smo stečajnog upravnika, od koga saznajemo da se prema njima postepeno ispunjavaju zakonske obaveze, te je, u proteklim danima radnicima, koji su bili zaposleni u TTU-u, isplaćeno osam minimalnih plaća, za posljednjih osam mjeseci do otvaranja stečaja u ovom privrednom društvu.









https://www.ttuenergetik.ba/o-nama/

[kockakockica]

Kombitex postaje velika poslovna zona





Jedna od propalih prijeratnih kompanija sa područja Unsko-sanskog kantona koja i dalje ima perspektivu uprkos činjenici da je nad njom odavno proveden stečajni postupak, jeste Kombitex Bihać.

Jugoslovenski tekstilni gigant Kombitex osnovan je 1957. godine, za kratko vrijeme postao je brend na tržištu jugoistočne Evrope, Rusije, Kine, Južne Amerike i na vrhuncu produkcijskog perioda zapošljavao je 3.600 ljudi.

Danas zapošljava samo osam radnika. Uglavnom su to portiri, čuvari i administrativno-računovodstveno osoblje koje asistira stečajnom upravitelju u pokušajima da se rasprodajom imovine namire potraživanja povjerilaca, piše Oslobođenje.

Međutim, oni čine i više od toga, pretvaraju propalo preduzeće u industrijsku zonu, jer izdaju prostore drugim firmama, dok istovremeno obnavljaju ono što je u procesu propadanja kisnulo, hrđalo i zaraslo u gusto rastinje.

– Na taj način, kroz prodaju i zakup, osigurao sam sredstva od 1.350.000 KM za radnike Kombitexa. Nedavno smo imali novu prodaju i osigurali smo novih milion maraka, a to će biti operativno u augustu. U jednom mahu sam podijelio deset posto potraživanja radnicima Kombitexa, što je cirka 2.700 KM po radniku i više. Kada dođete u Kombitex danas, opet se ima šta vidjeti. Radi se na sve strane, naši radnici i iznajmljena snaga otvaraju ovaj ogroman prostor Kombitexa i stavljaju ga u operativno stanje. Istovremeno rade i nove firme koje su ušle u posjed. Na sve strane je u toku sanacija objekata, uređenje, pripreme za proizvodnju, kazao je Šefik Smlatić, stečajni upravitelj Kombitexa.

Na desnoj obali Une, gotovo u samom centru grada, smješten je ovaj kompleks koji je pola vijeka činio srce grada Bihaća. Kroz njega poput krvotoka prolaze željeznički kolosijeci, jer je sirovina stizala vagonima iz Kine, a istim vagonima se roba potom otpremala u Rusiju.

Međutim, kako je željeznički saobraćaj Unskom prugom odavno van snage i u devastaciji, tržišna cijena fabričkih prostora je opala. Zato stečajna uprava i preostali radnici Kombitexa svim silama nastoje da kod gradskih i kantonalnih vlasti izbore prosijecanje nekoliko stotina metara zemljišta i spajanje na autoput, ali i da se promijeni status firme u neku buduću poslovnu zonu koja bi mogla biti od velikog značaja za Bihać.

Kombitex je preveliki za bilo koga da bi ga u cijelosti otkupio. Sastoji se od 30 zgrada i hala, u krugu od 200 dunuma zemlje, u samom centru grada.

Brojne delegacije, strani investitori iz Italije, istočnjačkih zemalja i mnogi drugi prodefilovali su Kombitexom. Ništa još nije isključeno iako ništa veliko nije ponuđeno u smislu pokretanja namjenske proizvodnje i stavljanja u pogon svih objekata.

U takvom scenariju Bihać sigurno ne bi mogao osigurati radnu snagu, jer je sve manje stanovništva, budući da je odliv u inostranstvo mladih i dalje veliki.

U međuvremenu, u Kombitexu rade ono što mogu, dovlače manje investitore, a svaki od njih pokrenuvši malu proizvodnju ili počinje da se širi ili u krug Kombitexa dovodi svoje partnere. Trenutno ih ima 15 koji rade punom parom i još je najmanje pet zainteresovanih za zakup.

Ukoliko bi se ovim tempom bihaćki Kombitex pretvorio u poslovnu zonu sa svim pogodnostima koje se podrazumijevaju za ulagače, broj firmi bi se udeseterostručio, a Kombitex ni u tom slučaju ne bi postao tijesan, piše Oslobođenje.

[kockakockica]

Firma iz Gornjeg Vakufa osvojila povjerenje njemačkih giganata




Kompanija ATT iz Gornjeg Vakufa je jedna od firmi koje pokazuju da BiH ima izuzetne potencijale u metalnoj industriji.

Zahvaljujući dobrim rezultatima, kvalitetu i učešću na poslovnim konferencijama, ranije su sklopili saradnju sa Volkswagenom.

Osim toga, nedavno su prisustvovali novoj konferenciji sa njemačkim kompanijama koja je održana u Beogradu. Tim firme ATT imao je desetine sastanaka s Nijemcima te su tom prilikom dogovoreni novi aranžmani.

Firma je zauzela prvo mjesto njemačke inicijative za pronalaženje dobavljača u zemljama zapadnog Balkana. ATT je jedna od 34 bh. kompanije, od ukupno 139 firmi iz regiona koje su Nijemci stavili na prestižnu listu.

Na čelu ove firme je 31-godišnji menadžer Adnan Telalović.

– Ovo priznanje nam dolazi kao potvrda uspjeha i razvoja naše kompanije, dokaz da idemo u pravom smjeru. Ovim priznanjem i obavljenim razgovorima s njemačkim kompanijama otvaraju nam se novi projekti. Uspjeli smo izgraditi stabilne temelje, te smo u mogućnosti da sada mi biramo projekte koji nam najbolje odgovaraju, rekao je Telalović za Dnevni avaz, a prenosi BiznisInfo.

ATT trenutno zapošljava 120 radnika, a prisutan je trend širenje proizvodnih kapaciteta te konstantno zapošljavanje nove radne snage.

– Prošle godine završili smo proizvodni objekt od 4.200 kvadratnih metara korisne površine prema svim EU strandardima. Gradimo i novi objekt od 2.200 kvadrata i prateće od 1.000. U proizvodne objekte za dvije godine investirali smo blizu 3 miliona KM. Prema razvojnom planu, planirali smo još milion za završetak novog objekta – dodaje Telalović.

Širenje na zapadna tržišta ne bi bilo moguće bez modernizacije postrojenja. Menadžment stalno posjećuje sajmove, tražeći najbolja sredstva za proizvodnju, kako bi se postigla maksimalna produktivnost.

Za kupovinu novih strojeva u 2016. investirali su 600.000 KM, a već u prvoj polovini 2017. uložili su 450.000 KM. Do kraja godine očekuju dalje povećanje kapaciteta.


http://www.att.ba/

[kockakockica]

Fojnička firma nudi stipendije i siguran posao svim učenicima









Kompanija MS&Wood iz Fojnice ponudila je svim učenicima u ovom gradiću koji upišu drvoprerađivačku školu stipendije tokom školovanja te siguran i dobro plaćen posao nakon toga, piše BiznisInfo.

– MS&Wood Fojnica, kao društveno odgovorna kompanija, koja cijeni i ulaže u znanje i obrazovanje fojničke djece donijela je sljedeću odluku: Sve učenike koji upišu i uspješno završe drvoprerađivačku školu, na kraju školovanja čeka siguran i dobro plaćen posao, naveli su iz ove kompanije.

Osim toga, svi učenici će dobijati stipendije.

Stipendija za učenike I razreda iznosit će 50 KM, za II će biti 75, dok će oni koji pohađaju treći razred dobiti stipendiju u visini od 100 maraka mjesečno.

Učenici prvih razreda dobit će 5 stipendija na početku školovanja (250 KM), kako bi mogli kupiti sve ono što im je potrebno za školu, a ostalih 5 stipendija od 50 KM će dobiti u narednim mjesecima.


MS&WOOD Fojnica: Ima 355 uposlenih, nadaju da će moći zaposliti hiljadu ljudi u naredne dvije godine






Firma MS&WOOD iz Fojnice izazvala je veliku pažnju bh. i regionalne javnosti, nakon odluke da stipendira učenike drvoprerađivačke škole te garancijom da će oni nakon školovanja biti zaposleni u toj firmi, a o tome kako su se odlučili na taj potez, Pilav je istakao:

“Mi smo veoma iznenađeni reakcijama jer stipendiramo djecu od ‘96. godine. U Fojnici smo počeli sa stipendiranjem prije 3 – 4 godine i tad smo birali po par učenika koji su lošijeg materijalnog stanja. Mi nemamo rudnike nafte niti rudnike zlata kao resurse već su naši najvredniji resursi ljudi, a svi naši uposlenici idu na doškolovanje“.

“Mi svim učenicima garantujemo posao i to solidno plaćen posao u dobrim radnim uvjetima. Mislimo da je naša firma organizirana po evropskim standardima. Međutim, ne bismo voljeli da svi rade kod nas, voljeli bismo da ih minimalno pola završe fakultet“, dodao je.

MS&WOOD ima i svoju radionicu koju koriste učenici na praksi.

“Svi učenici koji su upisali strukovnu školu u Fojnici, njih oko 70, dolaze kod nas na praksu i besplatno im pružamo tu uslugu. To nije samo praktična škola, šaljemo ih i na međunarodne sajmove, upoznajemo ih sa najnovijim tehnologijama. Imamo jednu grupu koja sutra ujutro u 4 sata putuje u Italiju u najbolju fabriku strojeva u Evropi“, komentarisao je Pilav za N1.

Istakao je i kako u toj firmi misle da će i druge kompanije krenuti njihovim putem, kao i da ima još poslodavaca koji slično rade.

Kompanija inače postoji od 1990, ali proizvodnju najmještaja su počeli prije 5 godina. “Trenutnio pored učenika, treniramo srednji menadžment da dignemo nivo znanja svih uposlenih jer je znanje najvažnije i samo na taj način možemo da dignemo i unaprijedimo stanje ekonomije u BiH“, rekao je.

U MS&WOOD-u ima 355 uposlenih ali se nadaju da će moći zaposliti hiljadu ljudi u naredne dvije godine.

O saradnji sa IKEA-om je rekao: “IKEA je najbolja kompanija na svijetu u ovoj branši, ima visoke standarde. Mi smo na našu sreću i zahvaljujući investiranju u znanje uspjeli da zadovoljimo njihove standarde i uz pomoć njih smo dizajnirali vlastitu liniju koja je stoposto od bh. sirovina. IKEA je naš ozbiljan partner“.


http://mswood.ba/en/about/info/1

[kockakockica]

Elsta Mosdorfer Bosnia iz Tuzle u novu fabriku ulaže osam miliona EUR




Kompanija Elsta Mosdorfer Bosnia iz Tuzle, koja se bavi proizvodnjom i prodajom poliesterskih ormara od toplo presanog poliestera ojačanog staklenim vlaknima, planira izgradnju nove fabrike od 11.000 m2 u Živinicama, saznaje poslovni portal Akta.ba.

U cilju izgradnje fabrike već su kupili 30 dunuma zemljišta u Živinicama, tako da će stavljanjem fabrike u funkciju kompletnu proizvodnju iz Tuzle preseliti u Živinice.

Sead Iljazović iz sektora prodaje navedene kompanije u razgovoru za Akta.ba kaže kako će se izgradnjom nove fabrike povećat i broj zaposlenih.

"U fabrici će se proizvoditi poliesterski ormari, odnosno ormari proizvedeni od presanog poliestera. Investicija je vrijedna više od osam miliona eura, a u novoj fabrici biće instalisane i dvije nove prese", kazao je Iljazović.

Završetak fabrike planiran je za dvije godine.

Ono što je zanimljivo, jeste da kompanija uspješno posluje kako na tržištu Bosne i Hercegovine, tako i na tržištima zemalja u okruženju. Osim toga, kao članica Knill grupacije, Elsta Mosdorfer Bosnia svoje proizvode distribuira preko svoje centrale u Austriji prema kupcima širom svijeta, odnosno u zemlje EU, Saudijsku Arabiju, Izrael...

Elsta Mosdorfer poliesterski ormari su, zbog svojih vrhunskih tehničkih svojstava, idealno rješenje za sve vrste primjene ormara na otvorenom. Ormari su podijeljeni u više serija i veličina, od kojih svaka ima svoju primjenu (mjerni ormari, kablovski priključni ormari, signalnokomandni ormari, distributivni ormari, instalacioni ormari, ormari za gradilišta, ormari za kampove, samostojeći ormari i dr.). Nakon proizvodnje, ormari se sklapaju i isporučuju prazni ili se u njih ugrađuju komponente prema zahtjevima kupaca.

"Poliesterski ormari imaju široku primjenu u elektro-energetskom sektoru, telekomunikacijskom, industrijskom, saobraćajnom i svim drugim sektorima koji imaju potrebu za određenom vrstom napajanja. Stoga, naši ormari u BiH koriste se na projektu rekonstrukcije željeznica, gdje se sa firmom Step ide od Ploča prema Sarajevu, na autoputu u RS-u, odnosno dionici Prnjavor-Banja Luka, gdje se radi sa partner firmom Telegroup", kazao je Iljazović.

Njihove ormare koristi i Elektroprivreda BiH, gdje ima potrebe za vanjskim napajanjem.

"Svijet se sve više odlučuje za poliester koji je dugotrajnjiji, ne hrđaju, postojaniji su i čuvaju opremu koja je instalirana", dodao je Iljazović, dodajući kako se mali dio proizvoda proda u BiH, dok se 95 izvozi na svjetsko tržište.

Elsta Mosdorfer Bosnia prošle sedmice je učestovala i na Sajmu Energa koji se ove godine održao u Sarajevu.

[kockakockica]

Rekordna sezona u Baupartneru







pored činjenice da su početak godine obilježile velike padavine i period minusa koji je trajao duže od 60 dana u Baupartneru su uspjeli povećati prihode za 150%, za prvih pet mjeseci u odnosu na isti period prošle godine, potvrđeno je iz ove kompanije za portal Akta.ba.

S obzirom na vrijednost potpisanih ugovora sa sedmim mjesecom ove godiine prebacit će prošlogodišnji prihod.

Tehnološki su napredovali tako da rasponi od 30 m su postali svakodnevnica a isto tako povećan je asortiman proizvoda što je takođe rezultiralo povećajem broja kupaca.

"U prvih pet mjeseci u BiH uspješno smo okončali ugovore za: Bajra Travnik - 3.000 m2, Ecos Vitez – 2.800 m2, Yavuz Brčko - 5.000 m2, Fany Laktaši - 2.500 m2 , Karl Kuhne Dubica - 2.000 m2, Bita Invest Banovići - 1.000 m2, Bosman –Sarajevo 2.600 m2, Hager-Sarajevo 1.800 m2, Kavat- Novi Travnik 4.400 m2, Sportek Kotor Varoš - 8.000 m2", kažu u Baupartneru.

Osim toga, u završnoj fazi su ugovori za Alternativa- Sarajevo 10.000 m2 i Drvo Produkt – Ilijaš 12.000 m2 , dok su u procesu proizvodnje objekti za Index- Gračanica 5.000 m2, Nora Plast Banja Luka – 3.600 m2, FAH Leather Visoko 2.400 m2, Miam Fojnica 1000 m2.

Također, fazi projektovanja je sedam objekata od kojih je najveći baucentar Adazal Sarajevo površine 10.000,00 m2. I to nije sve...

Nakon što su krajem prošle godine registrovali firmu u Srbiji S-Baupartner veoma su zastupljeni na tom tržištu i u toku je realizacija ugovora Prodanović u Šapcu površine 7.000 m2.

"Od početka godine završeni su objekti u Rumi 5.000 m2 , Kikindi 3.000 m2 , Novom Sadu 3.200 m2 i Novoj Varoši 1.000 m2", navode iz Baupartnera.

Pored Srbije, i u Hrvatskoj su aktuelna dva ugovora koji su u fazi proizvodnje i to u Karlovcu i Zagrebu.

"Kao posljedica povećanja potražnje za proizvodima firme Baupartner planirana je izgradnja dodatnih proizvodnih pogona u Lukavcu kao i povećanja radne snage za koju su ovih dana raspisani i konkursi za prijem novih radnika u lokalnim medijima", poručuju iz lukavačke kompanije.




http://www.baupartner.ba/bs/home/