Dobre vijesti iz BiH

[kockakockica]

Bekto Precisa planira osvajanje afričkog tržišta, Kamerun prva stanica





Poznata goraždanska kompanija Bekto Precisa planira osvajanje afričkog tržišta, a ove godine će njeni predstavnici posjetiti Kamerun radi razgovora o saradnji, piše BiznisInfo.

Naime, u privatnoj posjeti ovoj kompaniji prošlog mjeseca je boravio Dominique M. Saatenang, koji je širom svijeta poznat po tome što je prvi Afrikanac koji je postao šaolin majstor.

No, on je ujedno i poslovni čovjek i potpredsjednik Kinesko-afričke asocijacije investitora.

Ovom prilikom je obišao pogone te izrazio zadovoljstvo viđenim. U ugodnoj i prijateljskoj atmosferi, sa menadžmentom kompanije, razgovarano je o osvajanju tržišta afričkog kontinenta a naročito Kameruna, zemlje u kojoj je Saatenang rođen.

Na sastanku je dogovorena posjeta Kamerunu, koju će krajem godine predvoditi Enisa Bekto, generalna direktorica goraždanske kompanije.

Dominique M. Saatenang u svijetu je poznat kao “Afrički Bruce Lee” jer je prvi afrikanac koji je postao Šaolin majstor.

On je nedavno boravio i u Sarajevu kao predstavnik dvije velike kineske kompanije koje su izrazile želju da investiraju u izgadnju novog stadiona Koševo, zajedno sa pratećim objektima, hotelom, tržnim centrom i garažama.

http://www.bekto.com/V2/

[kockakockica]

U Sarajevu obilježena 101. godišnjica Bitke na Monte Meletti: Velika pobjeda u Prvom svj. ratu koju su izvojevali Bošnjaci





U sklopu ‘Manifestacije mira i sjećanja (Melettagedenken) Meletta’ danas su delegacije iz Austrije, Italije i Bosne i Hercegovine položile cvijeće ispred spomen-obilježja na sarajevskom groblju ‘Lav’ i odale počast vojnicima poginulim na Monte Meletti (sjeverna Italija) u bici kojoj je austrougarska vojska ostvarila jednu od najslavnijih pobjeda u Prvom svjetskom ratu, a koju su izvojevali pripadnici tadašnje Druge bošnjačke regimente, izvještava agencija Fena.

S ovog mjesta je, istovremeno, odata počast svim vojnicima, poginulim u dosadašnjim ratovima te odaslana poruka mira kojom se na simboličan način slavi zajedništvo i bratstvo među narodima i zemljama Evrope i cijelog svijeta.

Centralna manifestacija povodom 101. godišnjce Bitke na Monte Meletti, koja svjedoči o velikoj požrtvovanosti i herojstvu, ali i o teškim ratnim stradanjima i pogubnim posljedicama, ove je godine organizirana u Bosni i Hercegovini.

Sjećanja na žrtvu, patnje i bol mladih vojnika svih zaraćenih strana evocirali su uime delegacija Austrije i Italije pukovnik Dieter Allesch i Carlo Lunardi te predstavnik i počasni predsjednik Udruženja bosanskohercegovačko-austrijskog prijateljstva generali Armije RBiH – Sulejman Vranj i Nedžad Ajnadžić, koji je i aktuelni načelnik sarajevske općine Centar.

Istaknuli su pogubnost ratnih stradanja koja predstavljaju trajnu opomenu živima te pozvali na jačanje mira i odbacivanje svih oblika nasilja u svijetu, uz želju da dobro pobijedi zlo, a razum nadvlada iracionalne težnje za dominacijom i ugnjetavanjem.

– Mir moramo tražiti, njegovati i zahtijevati, mir je jedini način života za zajednički opstanak u cijelom svijetu – poručeno je s tradicionalne manifestacije kojom se promovira mir, zajedništvo i prosperitet na unutarnjem i globalnom planu.

Prisjetili su se u tom kontekstu i stradanja tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), apelirajući za izgradnju bolje i sretnije budućnosti naše zemlje u okviru Evropske unije.



Centralna manifestacija mira i sjećanja zaokružena je prigodnim vjerskim programom.

Bitka na Monte Meleti (Meletta) se odigrala 7. juna 1916. godine između austrougarske vojske i italijanske armije. U toj bici na južnoj, italijanskoj strani Alpa, italijanska armija je gurnuta duboko, prema sjevernom Jadranu. Bosanska jedinica u sklopu austrougarske armije, poznatija kao Druga bošnjačka regimenta pobijedila je italijansku armiju u herojskim jurišima.

Svi pripadnici regimente su se nazivali Bošnjacima bez obzira na vjersku pripadnost, a nosili su fesove kao zajednički simbol, koji je bio sive boje u ratu, a crvene u miru.

Eduard Wagnes je 1895. u Grazu komponovao vojni marš “Die Bosniaken kommen” (Bošnjaci dolaze). Mnogo kasnije napravljeno je veliko istraživanje u knjizi “Bošnjaci dolaze”, gdje je dokumentarno prikazano veliko herojstvo boraca Bošnjačke regimente.

U toj bici je poginulo 208 Bošnjaka svih vjera, a radi se o jedinici s najviše odlikovanja u austrougarskoj armiji.

Tradicionalno, svake godine obilježava se godišnjica Bitke na Monte Meletti, a od 2007. godine se godišnjica obilježava i u Sarajevu u organizaciji Društva bosanskohercegovačko-austrijskog prijateljstva.

[kockakockica]

NASA-in žiri odlučio: Bosanski tim među 20 najboljih u svijetu

Tim iz BiH, tačnije iz Tuzle, ušao je u veliko finale NASA-inog takmičenja koje je održano u 187 gradova širom svijeta.






- Tim "Technlogy versus Fire" u finalu je NASA Space Apps Challengea u kategoriji "Best use of hardware" (najbolja upotreba hardvera), a to je znači da su među 20 najboljih od preko 2.000 rješenja iz cijelog svijeta - potvrdila je za Faktor Tanja Madžarević, organizatorica NASA Space Apps Challengea u Tuzli.

Podsjećamo, tim od devet članova koji čine studenti elektrotehnike i mašinstva iz Tuzle jedan je od dva tima koji su pobijedili na NASA-inom takmičenju održanom krajem aprila u gradu soli. NASA Space Apps Challenge istovremeno je održan u više od 70 zemalja širom svijeta, a najbolji iz svakog grada ušli su u uži krug takmičenja, gdje najbolje bira žiri koji je imenovala Američka svemirska agencija (NASA).

- Mi smo radili na rješenju problema šumskih požara. Napravili smo algoritam koji će na osnovu stelitskih podataka detektirati gdje se najviše izbijaju šumski požari. Na to mjesto postavljali bi naše nodove, a to su u stvari lopte napunjene protupožarnim prahom i koje imaju na sebi razne senzore temperature i vlage - objasnio je projekat svog tima Mustafa Spahić.

On dodaje da bi ti uređaji omogućavaju vatrogascima da odrede kako će se vatra širiti te bi, ukoliko bude potrebe, mogli eksplodirati i spriječiti širenje vatre.

Tim "Technlogy versus Fire" čine: Kenan Mehinović, Valentin Stjepić-Ćosić, Mirza Imamović, Mustafa Spahić, Tarik Omerčehajić, Irfan Brković, Dino Bošnjić, Ajdin Nakičević i Omar Jahić.

Cilj Space Apps Challengea, koji je ove godine prvi put održan u BiH a širom svijeta se održava od 2012. godine, jeste da kreativni timovi ili pojedinci dijele svoje ideje i nastoje riješiti stvarne probleme vezane uz svemir i Zemlju. Učesnici su u svojim zamislima koristili podatke o našoj planeti, koje NASA već godinama skuplja u nastojanju da nauči što vise o Zemlji i njenim komponentama, koje uključuju okeane, tlo i živa bića.

[kockakockica]

Sarajevski studenti izumili uređaj koji ‘čuje’ prostor: Plan je da se milionima ljudi omogući da se slobodno kreću




Studenti sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta razvili su uređaj koji će omogućiti slijepima da se kreću bez bijelog štapa.

U vrijeme kad mnogi trče za brzom i što lakšom zaradom, tim studenata sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta je otišao u drugom smjeru i svoje znanje iskoristio za pomoć manje sretnim, konkretno slijepim ljudima.

Tako su studenti Timur Ćerimagić, Emin Šehić i Mirzet Brkić uz pomoć asistenta na fakultetu Vahida Helaća i uz mentorstvo profesorice Selme Hanjalić razvili uređaj koji bi slijepima omogućio da oslobode ruke i da “čuju” prostor oko njih.

Šehić pojašnjava da uređaj nazvan Spekta čine ultrazvučni senzori koji registriraju prepreke na udaljenosti do četiri metra, a zatim nakon obrade primljenih signala, uređaj korisniku putem slušalica šalje trodimenzionalni zvuk sa informacijama o preprekama na putu. Tim trodimenzionalnim zvukom korisnik “čuje” prostor oko sebe, odnosno prikazuje mu se stvarno okruženje, čime se omogućava sigurno kretanje bez upotrebe bijelog štapa, svakodnevnog pomagala 39 miliona slijepih ljudi širom svijeta.




Samostalni razvoj

Zahvaljujući uređaju koji su sami razvili i programu koji su sami isprogramirali, korisnik u trenutku dobija informaciju koliko su neki predmeti udaljeni od njega.

A sam uređaj je svoj put započeo kao ideja za učešće na Hackhatonu, 24-satnom takmičenju programera. Već tada su pokazali da planiraju drukčiji pristup u odnosu na konkurenciju.

“Dok su svi ostali razvijali softvere i programe za društveno korisne projekte, mi smo jedini nudi hardversko rješenje. Znali smo ili da ćemo ili skroz propasti ili biti najbolji”, prisjeća se Ćerimagić.

Upravo je njegova ideja bila da se razvije uređaj koji bi pomogao milionima slijepih i slabovidnih lica širom svijeta.

Prvi test prototipa uređaja

Iako im je na prestižnom takmičenju pripalo “tek” drugo mjesto, projekt FeelTheSpace (Osjeti prostor) je tek tada dobio vjetar u krila.

Nakon Hackathona je uslijedio put na međunarodni skup za unaprijeđene tehnologije za dobrobit čovječanstva, u organizaciji Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE), gdje su izložili svoju ideju i privukli pažnju.

Nakon što je razvijena prva verzija uređaja, koja je tada izgledala poput pojasa sa senzorima, u pomoć im je pritekao Mustafa Mehić, slijepi mladić koji je javnosti postao poznat nakon što je istrčao Sarajevski polumaraton, koji je testirao izum mladih stručnjaka Elektrotehničkog fakulteta.

Pomoć za slijepe

“Mustafa je u početku bio skeptičan, jer je navikao na bijeli štap. Međutim, 15-ak minuta kasnije se već dobro snalazio sa radnom verzijom uređaja. Osim što je potvrdio da smo na pravom putu, dao nam je i neke sugestije koje smo implementirali u novu verziju”, kaže Ćerimagić.

Da bi ovakav uređaj mogao biti izuzetno koristan pokazuje i činjenica da se Mehić lakše povrijedio na putu na testiranje, kada štapom nije otkrio kamion koji nije trebao biti parkiran na trotoaru, nakon čega je udario u njega.





“Ovakav uređaj sigurno nije nešto što je neophodno. Međutim, ako ga razviju do kraja, a na odličnom su putu, biće to nešto što će sigurno pomoći svima onim koji ne vide. Vjerujem da će ovo biti jedan odličan proizvod. A posebno mi je drago što će se proizvoditi u BiH”, kaže Mehić.

Mentorica tima, profesorica Hanjalić napominje da su studenti ovim projektom skrenuli pažnju investitora iz najrazvijenijih industrijskih zemalja poput Njemačke, Engleske, zemalja Skandinavije…

Fondacija Mozaik, neprofitna organizacije koja investira u društveno inovativne projekte i društvene biznise mladih od 17 do 35 godina iz cijele BiH, postala je investitorski partner tima i oni im pružaju finansijsku, pravnu, marketinšku i druge vidove pomoći, tako da je tim u potpunosti fokusiran na razvoj uređaja, a svakodnevnim aspektima poslovne strane zasad ne razmišljaju.

Uređaj ulazi u konačne faze razvoja, kažu mladi stručnjaci. Od pojasa se Spekta transformirao u uređaj koji se uz pomoć posebnog nosača postavi na grudni koš, poput popularnih GoPro kamera, a tokom ljeta kreću intenzivna testiranja prije početka serijske proizvodnje.

Društvna korisnost

Kako im je prije svega bitno da razviju društveno korisni uređaj, Spekta bi prema planu u konačnici trebao koštati do 200 dolara, koliko košta kvalitetan bijeli štap. Studenti podsjećaju da se konkurentski slični uređaji cijenom kreću od 2.000 do 10.000 dolara.

“Većina ljudi ne može sebi priuštiti nešto što toliko košta, pogotovo slijepi ljudi. Naš uređaj je predviđen da bude dostupan svim ljudima širom svijeta”, kaže Ćerimagić.


On dodaje da milioni ljudi širom svijeta imaju problem da svakodnevno izađu iz kuće, da se slobodno kreću. “Mi želimo da im omogućimo da se slobodno kreću, da im damo tu slobodu”.

Iako se procjenjuje da je u svijetu 39 miliona slijepih ljudi, sarajevski studenti računaju na nešto skromnije tržište od 6,3 miliona ljudi.

“Naš uređaj ipak neće moći koristiti svako. Prije svega, potreban je dobar sluh, zatim da budu u starosnoj kategoriji od 15 do 65 godina i tako dalje. Ali i takvih, koji se uklapaju u parametre za korištenje uređaja, u Bosni i Hercegovini ima gotovo 5.000”, dodaje Ćerimagić.

Kako im razvoj projekta uzima dosta vremena, što utječe i na obaveze prema fakultetu, mladi stručnjaci napominju da im profesori i uprava fakulteta maksimalno izlaze u susret.

“Želimo omogućiti svim studentima da se razviju što više i da teorijska znanja primjene i u praksi”, naglasila je mentorica Hanjalić.

Nakon ljeta tokom kojeg će intenzivno testirati uređaj koji bi trebao zamijeniti bijeli štap, “jer su ipak ljudski životi u pitanju”, proizvodnja bi u BiH trebala početi u decembru ove godine.

[kockakockica]

Prevent obara rekorde: Svaki četrvrti automobil proizveden u Evropi ima Preventov dio koji je napravljen u Bosni i Hercegovini






U Bosni i Hercegovini dizajniramo interijer za luksuzne jahte koje proizvodi naša druga članica, kompanija Salona u Splitu

Predsjednik Uprave Prevent BH, Haris Rahman, govorio je o kontinuiranom rastu poslovanja Prevent grupacije, izazovima i prilika, te pojasnio čime se sve grupacija bavi i u kojim oblastima je lider. Osim toga, on je najavio i nove akvizicije, piše BiznisInfo.

– Krajem prošle godine smo preuzeli nekoliko kompanija, od čega bih istaknuo poznati njemački brend “Alno” koji proizvodi kuhinje, i vodećeg proizvođača električnih kablova u Jugoistočnoj Evropi “Elka” Zagreb, rekao je Rahman.

Rahman je ovo kazao u intervju koji je objavljen u printanom izdanju magazina Lumen na engleskom jeziku a BiznisInfo ekskluzivno donosi najzanimljivije detalje razgovora.

– Svake godine slavimo sa svojim uposlenicima nakon što napravimo milion garnitura presvlaka za automobile. Želimo da im zahvalimo što su naše najveće preimućstvo, naša snaga bez koje ovaj uspjeh ne bi bio moguć. Ove godine namjeravamo da proizvedemo dva miliona garnitura. S obzirom da jedan komplet čini sedam dijelova (prednja i zadnja sjedišta i naslonjači za glave), to znači da ćemo proizvesti 14 miliona dijelova za evropsko tržište automobila, kazao je Rahman.

Istaknuo je da Prevent pravi dijelove za vodeće proizvođače automobila kao što su Ford, VW, Škoda, Audi, Seat, BMW, Nissan, Citroen, Peugeot i drugi.





Proizvode autopresvlake i sve komponente za sjedišta i interijere u prijevoznim sredstvima te kožu, tekstil, kočione diskove, strukture za sjedišta, komponente za kočione sisteme, metalne dijelove motora i sistema transmisije i pogona vozila.

Prevent je isporučio dijelove za više od 4 miliona automobila napravljenih u Evropi, što znači da svaki četrvrti automobil napravljen u Evropi ima Preventov dio koji je napravljen u Bosni i Hercegovini.

Prošle godine postali su jedan od glavnih snabdjevača Britaxa, proizvođača dječijih autosjedalica. Osim toga, ekskluzivni su proizvođač za poznati brend opreme za motocikliste Dainese.

– Zahvaljujući ovim projektima povećali smo broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Osim autoindustrije, naši proizvodi se prodaju u luksuznim radnjama slavnih modnih brendova. Već tri godine smo uključeni u proizvodnju odjeće a nedavno smo počeli proizvoditi i obuću. Koristim ovu priliku da ekskluzivno najavim akviziciju još jedne kompanije za proizvodnju odjeće, kazao je direktor Preventa.

Dodao je da je Prevent Safety jedini proizvođač zaštitnih rukavica i visoko-kvalitetne zaštitne opreme u Bosni i Hercegovini, dok je njihova kompanija Saniteks najveći proizvođač gaza i medicinskih sredstava u regionu. Postali su i jedan od vodećih igrača u industriji namještaja kada su kupili vodeći njemački brend u ovoj oblasti.




– Osim toga, u Bosni i Hercegovini dizajniramo interijer za luksuzne jahte koje proizvodi naša druga članica, kompanija Salona u Splitu. Ove godine Salona obilježava 15 godina postojanja a, među mnogim uspjesima, izdvajamo nagradu “Brod godine u Americi” koju smo dobili, rekao je Rahman te zaključio:

– Kao što vidite, grupa je orjentisana ka evropskom tržištu, gdje izvozimo većinu svojih proizvoda. No, kroz druge segmente našeg biznisa, kao što su proizvodnja kablova i medicinske i zaštitne opreme, širimo poslovanje na Sjedinjene Države, Aziju i Sjevernu Afriku.

Grupa je diversifikovala proizvodni i prodajni portfolio prateći strategiju vertikalne integracije. To znači da mogu razviti, proizvesti i prodati finalni proizvod, što povećava Preventovu konkurentnu vrijednost, kazao je, između ostalog, Rahman.


http://fondacijahastor.ba/o-nama/

[Država]

Zvanično: Sead Kolašinac novi igrač Arsenala



Bh. reprezentativac Sead Kolašinac (23) će svoju nogometnu karijeru nastaviti u Arsenalu, potvrđeno je iz kluba s Emiratesa.
Nakon višemjesečnih spekulacija, a potom i tvrdnji uglednih medija da je Kolašinac postigao dogovor s Arsenalom, ta infromacija je danas dobila i zvaničnu potvrdu.

Kolašinac je prethodno nastupao za Schalke s kojim nije želio produžiti ugovor, nego je odlučio promijeniti sredinu. Imao je nekoliko ponuda vrhunskih klubova, a na kraju se odlučio za Arsenal. To je potvrdio u videu, koji je objavljen na Arsenalovom profilu na Twitteru.

Naš reprezentativac će se treninzima Arsenala priključiti u julu. Kako saznaje portal Klix.ba, potpisao je petogodišnji ugovor, a po sezoni će zarađivati blizu 8,5 miliona eura.

Prije Schalkea je Sead igrao za mlade ekipe Stuttgarta, Hoffenheima i Karlsruhea, prošao je sve mlađe kategorije reprezentacije Njemačke, a za reprezentaciju BiH je debitovao 19. novebra 2013. godine na utakmici protiv Argentine.

Kolašinac nije na pripremama Zmajeva za utakmicu protiv Grčke, koja se igra u petak na Bilinom Polju u Zenici u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Rusiji, a razlog je suspenzija zbog kartona.

[Država]

ODLIČNE VIJESTI IZ TRENING KAMPA U ZENICI: Pjanić će biti spreman za Grčku!

Mire će sutra početi s treninzima, a njegova pomoć protiv Grka je neophodna, pošto se naša reprezentacija nalazi na samo jedan bod iza njih



Iako se povrijedio u finalu Lige prvaka protiv Reala, Miralem Pjanić će biti spreman za nadolazeću kvalifikacionu utakmicu protiv Grčke.

Selektor BiH, Mehmed Baždarević, jutros je izjavio kako se ne radi o težoj povredi pa se očekuje da će vezista Juventusa zaigrati u petak.

Pjanić će sutra krenuti s treninzima.

[Država]

Compact Invest poceo izgradnju drugog objekta u naselju Sarajevo Waves



Compact Invest u ilidžanskom naselju Otes je počeo izgradnju druge stambene jedinice Sarajevo Waves 2, potvrdili su u ovoj kompaniji.

"Radi se o potpuno istom objektu što se tiče dizajna i arhitekture. Razlika se ogleda u broju stambenih jedinica i kvadraturi", kazala je Edina Muslić, glasnogovornica kompanije Comapct Invest.

Sarajevo Waves 2 (SW2) imat će ukupno 77 raspoloživih stanova raspoređenih na sedam spratova, kvadrature od 47 metara kvadratnih pa preko 200 m2. Interijer je sličan prvom objektu, a kvalitetni materijali i sigurnost i sada će biti motiv za rad Compact Investu.

Prodaja stanova u SW2, u izgradnji je počela sa povoljnijim cijenama i jednostavnijim načinom isplate.

Vrijednost ukupne investicije kompleksa Sarajevo Waves je 50 miliona KM, a druge stambene jedinice 10 miliona KM.

Glavni izvođač radova na objektu SW2 je firma Debos d.o.o iz Sarajeva.

"Radovi na objektu Sarajevo Waves 2 trebali bi biti završeni u maju naredne godine, a nakon toga nam ostaje vrijeme za etažiranje", istaknula je Muslić, te dodala kako su u završnoj fazi izgradnje šoping centra.

Dodala je kako su zadovolni prodajom, koja ide jako dobro.

"Prva zgrada je skoro u potpunosti naseljena što nas naročito raduje, a i veliki je broj rezervisanih stanova za Sarajevo Waves 2."

[Država]

PROGNOZA SVJETSKE BANKE: Rast BDP-a u BiH iznad prosjeka regije

Bosna i Hercegovina u naredne dvije godine imaće veći rast BDP-a od svojih susjeda, pokazuje analiza Svjetske banke pod nazivom "Globalna ekonomska predviđanja".



Procjenjuje se da će BDP u narednoj godini rasti za 3,7 odsto, a 2019. godine imati rast od četiri odsto. Primjera radi, rast bruto društvenog proizvoda u Srbiji prognoziran je na 3,5 odsto u naredne dvije godine, dok će BDP u Hrvatskoj rasti u 2018. godini za 2,5 odsto, a godinu dana poslije 2,6 odsto.

Kada je tekuća godina u pitanju, zemlje zapadnog Balkana bilježe brži privredni rast nego u 2015. godini, pri čemu je rast regiona procijenjen u 2016. godini na 2,8 odsto, a za ovu godinu na 3,2 procenta. Bruto društveni proizvod Bosne i Hercegovine će, prema procjenama Svjetske banke, ostvariti rast od 3,2 odsto u ovoj godini.

Kako je nedavno rečeno, uprkos napretku tržišta rada i dalje predstavljaju izazov na zapadnom Balkanu sa stopama nezaposlenosti od oko 22 procenta u prošloj godini. Tada je iz Svjetske banke zaključeno kako su se rast, kao i spoljni i fiskalni bilans zemalja koje su održale reforme takođe popravili, jačajući otpornost na potencijalne ekonomske šokove.

Inače, Svjetska banka najavljuje da će globalni rast ostati nepromijenjen u 2017. godini i iznosiće 2,7 odsto, a u 2018. će dostići 2,9 odsto, pošto napreduju proizvodnja i trgovina.

Svijetla tačka je oporavak trgovinskog rasta na četiri odsto u ovoj godini, nakon što je iznosio 2,5 odsto prošle godine, poslije postfinansijske krize, navedeno je u najnovijem izvještaju. Oporavak trgovinskog rasta rezultat je jačanja potražnje koja dolazi iz velikih, naprednih ekonomija, povećanog trgovinskog toka iz i u Kinu, kao i smanjenja tereta koji proizlazi iz slabe potražnje za izvozom robe.

Svjetska banka očekuje da će naprednije ekonomije u 2017. rasti za 1,9 odsto, što je brže od rasta od 1,7 odsto u 2016. godini. Međutim, očekuje se da će se napredni ekonomski rast usporiti.

[Država]

POSAO BUDUĆNOSTI: Elektroprivreda BiH otvorila besplatnu punionicu za električna vozila

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine besplatno je na raspolaganje stavila punionicu za električna vozila ispred zgrade Direkcije u Sarajevu, sa željom da širi priču o vozilima na alternativna goriva, čije prednosti su brojne.



Budući da BiH raspolaže ogromnim viškom električne energije, ali i energetskim potencijalima koji se još ne koriste, procjenjuje se da će biznis s električnom enerrgijom u budućnosti biti ključna privredna grana BiH. Naime, u cijeloj regiji ne posoji ni jedna država osim BiH koja može iz postojeće proizvodnje podmiriti sve potrebe za električnom energijom a pogotovo u bliskoj budućnosti kada se poveća broj automobila na električni pogon.

Elektroprivreda BiH je na vrijeme uočila veliku tržišnu priliku i u tom kontekstu treba posmatrati i otvaranje prve stanice za punjenje vozila na električni pogon. Takvih stanica u skoroj budućnosti biće na stotine diljem BiH.

EP BiH je za početak počela koristiti dva električna vozila, koja su predstavili danas u okviru trodnevnog sajma energetike "Energa", u sklopu konferencijskog dijela "Dani Elektroprivrede BiH".

Mada su elektro otautomobili puno skuplji od klasičnih, Adnan Bosović, iz Sektora za strateški razvoj EP BiH, naglasio je kako je ovakve automobile znatno jeftinije održavati, i da na 100.000 kilometara troše do dvije KM električne energije.

- Cijena će svakako padati masovnom proizvodnjom, ali za početak sve razvijene zemlje, pa i susjedna Hrvatska, uvele su poticaje za ovakve automobile, jer su prepoznale prednosti - rekao je Bosović, naglasivši da sve elektroprivrede Evrope vide sektor transporta kao novo tržište.

Pojasnio je da postoje tri vrste punjenja, koje podržava gotovo svaki električni automobil.
Prvi je tokom noći, putem kućne utičnice, drugi, kakav je i ispred Direkcije Elektroprivrede, je srednje brzi punjač putem kojeg se automobil puni nekoliko sati, a treći je ultrabrzi način, koji automobl puni za 20-ak minuta.

- Ovo su automobili budućnosti i u svijetu je njihova zastupljenost svake godine duplo veća - dodao je Bosović.

Rekao je da će punionica, koju je Elektroprivreda stavila na raspolaganje besplatno biti dostupna do daljnjeg, u promotivne svrhe.

[Oticon]

Država

[_BataZiv_0809]

Država

I ja kazem

Svaka cast za trud, mada ponekad udrobi nesto sto bas i ne pripada temi

[Oticon]

Država

I ja kazem

Svaka cast za trud, mada ponekad udrobi nesto sto bas i ne pripada temi

Dobro je Bato...on je jedan od rijetkih čiji svaki post pročitam sa osmjehom na licu.

Svaka mu čast

[Država]

Hvala, hvala, hvala...


Nekada među najnerazvijenijim, a sada privredno čudo: Cazin mjesto sa više od 2.400 malih i srednjih preduzeća



Tako je Cazin od nekadašnje prijeratne, među četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini uspio da postane čudo. Sa 3.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na samom vrhu je u Bosni i Hercegovini po tom broju, najveći je pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH...

Osim toga Cazin ima više od 2.000 registrovanih malih i srednjih preduzeća, uskoro treba da dobije dvije industrijske zone koje će još više olakšati i unaprijediti ekonomski razvoj. Uređena je i infrastruktura kroz izgradnju više stotina kilometara puteva, a gužve riješene izgradnjom kružnih tokova.

Voda je došla do domaćinstava u svim dijelovima, a uskoro se rješava i kompletno pitanje kanalizacije. Svaka mjesna zajednica ima igrališta, grade se i obnavljaju škole, parkovi, fontane, brine o čistoći...

- Infrastrukturni projekti prioritet -

Sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je na centralnom cazinskom trgu Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića na čijem izgledu bi pozavidjele i mnoge velike metropole. Uređene fasade okolnih objekata gradske uprave, gimnazije, policije, postavljene nove klupe za odmor, a na središtu oko fontane centralno mjesto krasi uređeni prostor u obliku cvijeta Srebrenice.

"Zajedno sa građanima sada već grada Cazina mi već godinama u principu imamo jasan plan projekata i razvoja naše općine/grada. To se može naravno i uočiti i kroz statistiku projekata, ono što je urađeno u ovih desetak godina. Ono što možemo konstatirati za grad Cazin jeste da je 90-tih imao status, rejting jedne od nerazvijenijih, među ostalih 108 općina u Bosni i Hercegovini. Naime, Cazin je bio među četiri najnerazvijenije općine u svakom pogledu općina u tadašnjoj državi. Sada već možemo reći da takav status grad Cazin nema. Infrastrukturno smo se dosta razvili. U ovih desetak godina urađeno je preko 300 kilometara putne mreže zajedno sa našim građanima, udruživanjem novca i ideja", rekao je Ogrešević.

Ističe kako je urađena vodoopskrba. Odnosno već osam godina, kaže Ogrešević, imaju situaciju kako je vodoopskrba riješena za čitavu općinu. A, imaju, veli, oko 70.000 stanovnika i spadaju u red, ustvari su u Unsko-sanskom kantonu najmnogoljudnija i gušće naseljena sredina.

"Imamo tako i dugačku vodoopskrbnu mrežu od preko 1.000 kilometara. Također, smo ulagali u drugu infrastrukturu što je svakom mjestu potrebno. Cilj nam je bio da uvedemo školske objekte na što više lokacija u općini/gradu. Tako smo više od 20 školskih objekata, naravno u partnerstvu sa svim nivoima smo uradili na području našeg grada. Cilj nam je bio da svako područje, svaka mjesna zajednica ima i igralište, a na hiljade rasvjetnih tijela je instalirano", ističe Ogrešević.

Uglavnom, naglašava cazinski gradonačelnik, kada je u pitanju infrastruktura i ti segmenti, oni su poprilično završeni. Ono što je sada aktuelno u Cazinu, navodi Ogrešević, jeste kanalizacioni sistem. U završnoj fazi je faktički tenderska procedura za izvođenje radova kada je u pitanju taj projekat. Zaokružena je i finansijska konstrukcija na 30 miliona KM.

"Od toga 70 posto su nepovratna sredstva što je izrazito povoljna finansijska struktura, a i ova kreditna sredstva, ostatak, sa EBRD-om su po veoma povoljnim uvjetima. To je završni, veliki infrastrukturni projekat s kojim ćemo zaokružiti te infrastrukturne standarde na području čitavog ne samo grada nego čitavog područja Cazina. Cilj nam je bio kada smo počeli u ovom pravcu razvoja da stvorimo jednake uslove života u svakom području našeg grada i da infrastruktura, a često je u ranijoj historiji bila razlog iseljavanja građana sa ovog područja, da to više ne bude. Mislim da smo taj efekat postigli", cijeni Ogrešević.

- Javni sektor u službi građana i privrednika -

Naravno, to je omogućilo, smatra cazinski gradonačelnik, lakše funkcioniranje u samom gradu, na čitavoj teritoriji, ali i potaklo i poljoprivrednu proizvodnju koja je i onako bila razvijena.

"Imamo preko 3.000 registriranih poljoprivrednih gazdinstava, preko 2.400 registriranih malih i srednjih biznisa. Tu je dosta došlo do napretka, jer je jedan sektor vukao drugi. Finansijska kriza koja je bila 2008./2009./2010. godine koja je prouzročila propast mnogih industrija kod nas hvala Bogu nije imala velikog uticaja. I građevinski sektor i drugi, što znači da je općina bila investitor, ali i privatni sektor je bio investitor. Tako da imamo značajan broj firmi i kompanija niskogradnje i visokogradnje koje su opstale, koje su se razvile i koje ne rade samo na području Grada Cazina nego regionalno u čitavoj BiH i šire", naglasio je Ogrešević.

Ono što može istaći, kaže Ogrešević, kada su u pitanju dosadašnji projekti infrastrukture, da su građani Cazina često bili inicijatori, imali ideju i sakupili i novčana sredstva i udruživali sa općinom.

"Taj model zajedničkog finansiranja i zajedničkog osmišljavanja je u principu dao rezultate da imamo ovoliki broj realiziranih projekata. Naravno, ističeno da imamo 2.400 registriranih biznisa, a taj broj iz godine u godinu raste. Za Cazin možemo konstatirati da je poduzetnički općina/grad i da je poduzetnički trgovinski centar Unsko-sanskog kantona i regije. To statistika govori. Naš značajan iskorak jeste izgradnja. Mi radimo dvije industrijske zone. Ova centralna je oko 400 dunuma, i već smo u završnoj fazi otkupa zemljišta i infrastrukturnog uređenja. Time ćemo imati relevantan prostor koji će osigurati još bolje uslove, a imamo već zainteresirane investitore. Prije svega se oslanjamo na domaće investitore koji su u proizvodnji, a koji žele dalje investirati u proizvodnju, ali i strane partnere. Mi već u ovoj godini očekujemo investicije. U ovoj godini očekujemo i operativnu poslovnu zonu. Moći ćemo investirati, biti konkretni, ponuditi lokaciju, ponuditi određenu infrastrukturu na raspolaganje. Samo će trebati investitor koji želi uložiti i on će dobiti na raspolaganje ono što kažemo da je normalno u razvijenim sredinama", naglašava Ogrešević.

Sa cazinskim gradonačelnikom smo razgovarali i o tome šta je zapravo recept uspjeha.

"Kada je u pitanju javni sektor, lokalna vlast i ovaj tim, mislim da je ključna stvar naša transparentnost i predanost radu i poslu i otvorenost za napredak naše sredine u svakom pogledu, u svakom sektoru, otvorenost prema svakom našem privredniku gdje smo se stavili maksimalno na raspolaganje, kao i uspješnost u međunarodnim projektima gdje smo stekli također relevantan rejting. Naravno da to jedno s drugim stvara jednu pozitivnu atmosferu povjerenja gdje se ljudi ne boje investirati ovdje u Cazin. Znaju da ima lokalnu vlast koja će im pomoći, a neće odmoći. Mislim da je to ključna formula i mi svoj posao doživljavamo ozbiljno, jer svaki uspjeh koji proizvede projekat mi u njemu uživamo, to nas ispunjava jer to je naša obaveza koju smo preuzeli. Jednostavno na takav način pristupamo poslu", izričit je Ogrešević.

- Više graničnih prelaza -

Ekonomski razvoj, kaže Ogrešević, će biti u fokusu njihovog interesa i u narednom periodu. Naravno, ističe, u razgovoru želi da upozori da su lokalna zajednica da i kao takvi imaju i ograničene nadležnosti da utiču na mnoge trendove i kretanja u državi, na poreznu politiku, propise i primjenu tih propisa. Često je, veli, država spora, a često ima i prepreka.

"To naravno, sve stvara negativan ambijent i do sada nismo bili statični. Gledali smo šta možemo sami sa građanima uraditi. Mnogo toga smo uradili. Kao što sam istakao, poduzetnička smo općina, očekujemo da ćemo u narednom periodu imati nove investicije, nova radna mjesta. Infrastrukturno da se zaokružimo, što znači da završimo sa kanalizacijom, ali i dalje radimo ruralne projekte u našim ruralnim područjima, jer naši građani to žele. Žele i put, žele i školu koja nije do kraja urađena, ali je treba obnoviti. Žele i neke druge stvari koje im olakšavaju život. Mi ćemo i dalje na tome raditi. Ono što imamo kada je u pitanju urbani dio uređenja jeste uređenje starog grada. Imamo jedno šire uređenje koje želimo funkcionalno, estetski i prostorno urediti tako da će sa tim uređenjem funkcionalno i vizuelno Cazin dobiti jedan dodatni identitet, vizuelni identitet i to nam je cilj. Mislim da imamo potencijal i ako ne bude nekih značajnijih prepreka na koje mi ne možemo uticati, mislim da ćemo imati pozitivne trendove", navodi Ogrešević.

Ono što im treba, ističe, treba im više graničnih prelaza. Imaju, zaključuje izražen problem, jer postoje samo dva granična prelaza. Jedan na Maljevcu sa kojim se služi većina građana tog regiona, a samo iz Cazina imaju više od 12.000 osoba u dijaspori, iz Unsko-sanskog kantona preko 30.000, a četiri -pet sati se čeka na granici.

"Ljudi su, naša dijaspora značajan generator razvoja i ideja, investicija, izvora sredstava, a dešava nam se često i vikendima i svakodnevno po četiri-pet sati čekaju na granici. Ako poredimo da iz Beča ili Graca treba tri-četiri sata, a da na granici treba toliko, naravno da to stvara efekat odvraćanja od dolaska što nama stvara dugoročne prepreke. Mi smo naravno upoznali sve institucije u ovoj državi o tome. Konstantno to ponavljamo, možda smo i dosadni, ali mi moramo ponavljati jer nam to ne pravi samo Cazinu nego čitavoj državi štetu. Mi želimo da naša dijaspora dolazi, da dolaze mladi i da ih vežemo za domovinu. Granični prelazi nam trebaju, to je ono što u ranijem periodu nije urađeno, čemu se možda nije vodilo računa. Treba nam i, ali to se već previše ponavlja, bolja cestovna povezanost sa glavnim gradom BiH, Sarajevom. To je nešto što je neminovno. Mislim da to sve skupa sporo ide, da mi nismo bili u centralnim planovima i to je veliki propust. Zvučat će ambiciozno, ali mislim, da kada je u pitanju turizam, nama bi trebao aerodrom ili neki dovoljno blizu aerodorom gdje bi oni ljudi koji dolaze u BiH imali razloga da dođu i u našu regiju", zaključuje Ogrešević.

- Poljoprivrednicima poticaj iz lokalnog budžeta-

Brojni su uspjesi Cazina i u drugim segmentima, a posebno kada se radi o poljoprivredi.

"Mi smo najveći proizvođači, pojedinačno gledajući mlijeka u BiH. Veliki proizvođači smo, među većim u BiH malina, jagodičastog voća, povrća, razvijena je staklenička proizvodnja. Imamo brendiran kestenov med kao geografsku oznaku. Sada smo potpisali sporazum o međunarodnom brendiranju gdje ćemo kao općina učestvovati sa finansijskim sredstvima. Tu postoji veliki potencijal, naravno mi smo bili konkretni kada je u pitanju podrška poljoprivrednicima tako što posljednjih osam-devet godina imamo finansijska sredstva za poticaj. Jedna smo od rijetkih općina koja izdvaja finansijske poticaje za poljoprivredne proizvođače", navodi Ogrešević.

Tako Cazin iz lokalnog budžeta izdvaja 400-500.000 KM prosječno godišnje za poticaje lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na takav način, kaže Ogrešević, žele pokazati i ohrabriti svoje poljoprivredne proizvođače da i lokalna zajednica želi da im da podršku. Smatra da su u tome i uspjeli. O tome, kaže Ogrešević, količine koje su proizvedene govore dovoljno o tome. Naravno, veli, ono što stvara problem i u Cazinu i u čitavoj BiH jeste nestabilnost otkupa tržišta, plasmana tih poljoprivrednih proizvoda.

"Nekako u svom tom lancu taj poljoprivredni proizvođač ostane posljednji koji u principu rekao bih, izdvaja svoj rad, znoj, svoj trud, očekivanja. A, ostaje posljednji. Tu treba više intervencije države. Najviše BiH, pa Federacije BiH kao entiteta i više senzibiliteta i razumijevanja šta se dešava na terenu", veli Ogrešević.

Cazinski gradonačelnik daje i razloge i argumente zašto treba doći i posjetiti tu krajišku općinu/grad.

"Cazin kao što možete vidjeti ako pogledate oko sebe je dinamična sredina, vidimo da ima ljudi puno u pokretu, on je poduzetnički i trgovinski centar. Puno je razloga zašto doći. Puno ljudi iz drugih općina dolazi u Cazin zbog usluga, zbog trgovine, zbog biznisa. Naravno ovdje je i gastronomska ponuda dobra, domaćinstva i ljudi su pristupaćni, imamo stare gradove i našu ponudu možemo uvezati regionalno. Naslanjamo se na druge sredine. Una se dijelom naslanja na teritoriju Cazina, tu su naravno i druge sredine kao Bosanska Krupa, Bihać, pa planine, rijeke, Nacionalni park Una. Sve to čini jedinstvenu, našu zajedničku ponudu. Mislim kada vizuelno pogledamo naše područje odmara oči, ne da sam subjektivan, sa svim tim vodnim, šumskim, planinskim i drugim resursima mislim da ima puno razloga da ljudi dođu", kaže Ogrešević.

Ali, ono što ističe, da se mora uraditi, jeste riješiti saobraćajnu infrastrukturu i cestovnu i željezničku. Veli da su Unsku prugu pokušavali nametnuti kao interes države, da su je malo vratili u strateške planove. Ključan je i aerodorom.

"Onaj tursita koji dođe do Sarajeva, automobilom će maksimalno ići do Mostara i Travnika. Do Krajine će doći rijetki jer je to već pet-šest sati puta. Moramo skratiti taj put od Sarajeva do naše regije i na takav način će turisti onda zaista htjeti doći, a šta vidjeti i uživati imaju", govori Ogrešević.

- Lokalnoj zajednici više nadležnosti-

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević govorio je i o tome kakav je trenutni položaj lokalne samouprave u BiH.

Generalno, kaže, može se reći da bi bilo dobro kada bi se neke nadležnosti preraspodijelile, i kada bi lokalna samouprava preuzela te nadležnosti naročito od kantona. Veli da zna da je to teško, i da u BiH to ide teško, ali bi to bilo dobro jer se život odvija u gradovima i općinama. Kaže, kako su oni u lokalnim zajednicama, u direktnim kontaktima sa građanima i izrazito često neke usluge za koje su građani zainteresirani ne mogu uraditi zato što nisu u njihovoj nadležnosti, a građani ne vole čuti - nije u našoj nadležnosti.

"Tu postoji jedan značajan prostor. Naravno finansiranje lokalnih zajednica. Mislim da mi imamo velika očekivanja i zakonom predviđene obaveze od infrastrukture pa ekonomskog razvoja u kojem moramo ulagati i da lokalne samouprave ne dobivaju sredstva. Čak se dešava da sa tog našeg jedinstvenog računa da se viši nivoi finansiraju pa zagrabe i taj naš skromni dio sredstava", ističe Ogrešević.

Oni su, kaže, sada u sudskom sporu, sve općine sa višim nivoima, Federacijom BiH jer su uskraćeni za određena svoja sredstva. Smatra, kaže, da je to loše i da jedan nivo ne treba spašavati svoju finansijsku poziciju ili pokrivati neodgovornost sadašnjih ili ranijih struktura tako što će "uzimati naša sredstva".

"Naročito u Cazinu mi godinama vodimo računa o stabilnosti budžeta. Mi imamo stabilan budžet, nemamo nepokrivenih obaveza, nismo nikome dužni da nas čeka za plaćanje. I ako smo mi godinama takvi, a ovo je četvrti mandat meni i ovom timu i lokalnoj upravi, i ako se mi na takav način ponašamo naravno da smo ljuti i osjetljivi na neodgovorno ponašanje drugih zato što se onda dio naših sredstava uzima ili zato što mi moramo pokrivati nečiju neodgovornost pa kroz aranžman MMF-a ili neke druge kreditne aranžmane. To se negativno odražava na stanje u našoj zajednici jer dio tih sredstava trebamo mi dobiti. Mi smo dugo godina odgovorni, trebali su i drugi tako i na taj način se ponašati. To su stvari o kojima mi razmišljamo i promišljamo. Ali, nećemo mi čekati kada će se promijeniti propis i ambijent. Mi ćemo gledati što možemo sami sa našim građanima, poduzetnicima i poljoprivrednicima i naravno dijasporom, da uradimo mi ćemo sami uraditi", poručio je Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina u razgovoru za Anadolu Agency.

[Država]

Zavrsena izgradnja pjesacke i biciklisticke staze na Sipu



Tokom proteklih nekoliko dana radnici građevinske firme „Grakop“ iz Kiseljaka okončali su radove na izgradnji pješačke i biciklističke staze koja povezuje naselje Šip sa gradskim parkom na Jezeru, a sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su iz budžeta Općine Centar.

Podsjećamo, na inicijativu stanovnika Šipa načelnik Općine Centar dr. Nedžad Ajnadžić izdao je nalog za početak radova sa ciljem da se obezbijedi nesmetana putna komunikacija pješacima i biciklistima koji žele uživati u zelenoj oazi, u parku Jezero.

Ukupna dužina izgrađene staze iznosi oko 500 metara, a širina je četiri metra.

"Nakon mašinskog iskopa zemlje postavljen je tampon od kamene frakcije, te su uređeni rubovi staze kako bi se spriječilo njeno oštećenje. Izgrađena staza je privremeno rješenje do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni u skladu sa postojećim regulacionim planom", objasnio je Mujo Topalović, šef gradilišta građevinske firme „Grakop“ koja je angažovana kao izvođač radova na osnovu ugovora o izgradnji, rekonstrukciji i redovnom održavanju lokalnih i nekategorisanih cesta na području Centra.

Pomenuta pješačka i biciklistička staza započinje kod Hyundai salona na Šipu (Branilaca Šipa 4c) do šetališta na gradskom parku Jezero.

[kockakockica]

Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar


Historičari su u Torinu naišli na dokumente koji govore o postojanju srednjovjekovnog univerziteta u Bosni.





Brojni stanovnici Bosne i Hercegovine vjerovatno nisu čuli da je na teritoriji srednjovjekovne Bosne već u 14. vijeku postojalo učilište sa međunarodnom reputacijom.

Ukoliko bi se raspoloživa argumentacija uvrstila u redovnu historijsku tekovinu, bosanskohercegovački prostor bi se mogao ponositi jednim od prvih evropskih univerziteta.

Historičar i arheolog, prof. dr. Enver Imamović u svojoj knjizi „Korijeni Bosne i bosanstva“ iznio je podatke koji ukazuju da je u srednjovjekovnoj Bosni postojao i djelovao univerzitet.

Imamović je za Al Jazeeru pojasnio kako je postojanje srednjovjekovnog bosanskog učilišta u potpunosti argumentovano dokumentima koji se nalaze u arhivu u Torinu.

„U potrazi za podacima za vlastita istraživanja, istoričari su u Torinu naišli na dokumente koji govore o postojanju srednjovjekovnog univerziteta u Bosni. Ko god da istražuje srednjovjekovnu historiju nužno posjećuje centre arhiva u Dubrovniku, Veneciji, Torinu, Milanu i Vatikanu, zato što je Bosna imala najviše kontakata sa tim zemljama zbog trgovine. Bosna je bila eksportno područje za čitavu Evropu“, kaže Imamović.

Iz arhiva u Torinu podaci o učilištu su zapisani u jednom sudskom protokolu 23. jula 1388. godine, kada je pred tribunalom inkvizicije odgovarao Jakob Bech, građanin iz mjesta Chieri, jugoistično od Torina. U zapisnik suda je dao izjavu da je deset godina ranije bio poslan u mjesto koje se zove Bosna i u kojem vlada gospodar koji se zove ban.

Iz Italije u Bosnu na studije
Izvjesni Jakov je trebao usavršiti učenje koje je slijedila sekta, a naveo je podatak da su prije njega u tu zemlju, odnosno kod tamošnjih učitelja (magistara), odlazili na naukovanje brojni građani gradića Chieri.

„Iz spisa se zaključuje, da je riječ o sljedbenicima heretičkog učenja koje je zvanična crkva osuđivala i proganjala, te da su dotični održavali prisne veze s hereticima iz Bosne. Podaci koje je zabilježio torinski sud savršeno se podudaraju sa stanjem kakvo je bilo u Bosni tokom 14. stoljeća. U Bosni se hereza toliko razvila da se nije samo slobodno slijedila, nego je takoreći slovila za državnu vjeru, što je bio jedinstven slučaj u Evropi“, kaže Imamović.



Bosna se spominje kao odredište kuda su odlazili talijanski heretici, to jest studenti, da prodube svoje znanje iz filozofsko-teoloških doktrina, i, drugo, kaže se da to obavljaju kod tamošnjih učitelja (magistara), to jest profesora, iz čega proističe logičan zaključak da je riječ o učilištu, odnosno univerzitetu čija je reputacija doprla i izvan bosanskih granica.

Zna se da je za stjecanje bilo kojeg renomea potrebno poprilično vrijeme, a to znači da je taj univerzitet daleko starijeg datuma od 1347. godine kada se prvi put spominje u torinskom sudskom aktu.

'Heretičko učilište'
Tadašnja učenja koja su ukazivala na devijacije od katoličkog učenja bila su karakterisana kao heretička, tako da ni uspješna obrazovna institucija sa nekonvencionalnim crkvenim predznakom ne bi mogla imati zvaničnu afrimaciju u tadašnjem okruženju.

„S obzirom da je riječ o učilištu na kojem su se izučavale visoke filozofske i teološke doktrine, a znano je da njih mogu slijediti samo lica odgovarajućeg predznanja nižeg stupnja, sasvim je izvjesno da se ovdje radi o učilištu ranga univerziteta, koji se nije ni po čemu razlikovao od ostalih onovremenih evropskih univerziteta. Razlika je bila samo u tome što su se ovdje izučavale dualističke (krivovjerne) doktrine, pa je za pravovjernu Evropu bosanski univerzitet bio heretički i kao takav nepriznat, ozloglašen i anatemiran“, objašnjava Imamović.

Političko i vjersko središte starobosanske države, to jest dvor prvih banova i hiža (sjedište) djeda bosanskog (poglavara Crkve bosanske) se nalazio u Moštrima kod Visokog. U susjednim Milima (današnji Arnautotovići) sastajala se Bosanska skupština (stanak), a tu su se krunisali i bosanski vladari.

Prema tome, sasvim je vjerovatno da se u Moštrima, uz kaptol Crkve bosanske, nalazilo i sjedište univerziteta, o kojem je ovdje riječ.

„U torinskom sudskom spisu doslovno stoji da su talijanski heretici odlazili na studije u mjesto zvano 'Boxena', to jest Bosnu. Rezultati novijih historijsko-arheoloških istraživanja pokazuju da je u srednjem vijeku uz pojam Bosna, kojim se nazivala zemlja i rijeka, zaista postojalo mjesto zvano Bosna i da se ono nalazilo upravo na području današnjeg Visokog. To su vjerojatno Moštre, za koje je rečeno da su se u njemu nalazile sve državne i vjerske institucije. Dakle, nema razloga da se sjedište ovog prastarog univerziteta traži izvan ovog mjesta“, zaključuje historičar.

Ovaj starobosanski univerzitet je, bez sumnje, opstao i djelovao dokle god je postojala srednjovjekovna bosanska država, a s njome i bogumilstvo.

Kada je Bosna pripojena Osmanskom carstvu 1463. godine, masovna islamizacija koja je uslijedila, dovela je do odumiranja bogumilstva, što je, pak, izazvalo gašenje njegovih institucija, u što spada i učilište o kojem je ovdje riječ.

Pored hronološki poredanih činjenica sa snažnim historijskim uporištima, postojanje srednjovjekovnog učilišta na tlu današnje BiH i dalje se tretira kao teorija.

„Ja nisam jedini koji govori o ovoj pretpostavci. Đuro Bazler je ovom pitanju govorio 70-tih godina prošlog vijeka, a ja sam razradio detalje i poredao činjenice. Sada je potrebno da se združenim snagama angažujemo, i o ovoj tematici više govorimo jer je riječ o jednom od najvećih otkrića u istoriji Bosne“, navodi Imamović.

[kockakockica]

[kockakockica]

OTVOREN NOVI BAU CENTAR DZENEX 10 06 2017





http://www.dzenex.ba/

[kockakockica]

Bukvarević potpisao ugovor s predstavnikom zadruge ‘Eko Food’





Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno- oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, s članovima Komisije za raspodjelu novčanih sredstava “Transfera za zapošljavanje boračkih kategorija putem boračkih zadruga”, posjetio je u četvrtak boračku zadrugu “Eko Food” iz Blagaja kod Mostara gdje je s direktorom te zadruge Adnanom Sabljićem potpisao ugovor o sufinansiranju projekta zapošljavanja boračkih kategorija.

Riječ je o nastavku provedbe projekta uzgoja plasteničkih proizvoda, odnosno proširenju postojećeg asortimana i realizaciji projekta proizvodnje jaja u eko farmi.

Po riječima ministra Bukvarevića, dva osnovna cilja projekta zapošljavanja i samozapošljavanja kroz boračke zadruge su zapošljavanje boraca i njihovih porodica, jer su borci teško zaposliva kategorija, te resocijalizacija i rehabilitacija boraca koji sa sobom nose i ratne traume.

Ministar je dodao kako se može vidjeti da su dosadašnja sredstva u ovoj boračkoj zadruzi adekvatno utrošena te čestitao njenim predstavnicima na ispunjavanju uslova za potpisivanje ugovora i za ovu godinu.

– Iskreno se nadam da će prošiti postojeći asortiman i povećati broj zaposlenih boraca – istakao je Bukvarević.








Ministar je naglasio kako je ovo prvi ugovor za ovu godinu te kako će u idućoj sedmici biti potpisano još 20 ugovora s boračkim zadrugama.

Direktor zadruge “Eko Food” Adnan Sabljić naveo je kako u narednom periodu namjeravaju izgraditi farmu jaja, istakavši da se nada kako će i taj projekt biti uspješno realizovan, kao i projekt plasteničke proizvodnje, uz povećanje broja zaposlenih.


Nakon posjete zadruzi “Eko Food” u Blagaju, ministar Bukvarević će, zajedno s članovima Komisije, obići i novoformiranu zadrugu “Loznica” u Čapljini.

[kockakockica]

Prodaja se uduplala: Slovenci 'ludi' za bosanskom ka(h)vom, somunima, lokumom...







Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak u prvih pet mjeseci ove godine bilježi rast prodaje 'zlatne džezve' na tržištu Slovenije za 55 posto u odnosu na isti period lani.

Prava bosanska kafa zastupljena je u svim značajnijim maloprodajnim lancima na ovom tržištu sa tendencijom širenja prodajnih mjesta.

Zanimljivo je da uz 'zlatnu džezvu", kao brand koji predvodi uspjeh, i ostatak asortimana Vispaka, te AS GROUP, kao što su 'klasovi somuni', 'sprindove pice', 'stampi krem' i drugi, bilježe rast na ovom tržištu.





- U prethodnih mjesec dana u Sloveniji smo uspješno proveli kampanju 'Ponos Bosne i Hercegovine' kroz koju smo prezentovali 'zlatnu džezvu' - bosansku kafu i ostale proizvode iz BiH, kao što su 'tops', 'bosanski lokum', 'klas somun' i druge. 'Zlatna džezva' je bila brand lider koji je nosio cijelu kampanju. U saradnji sa maloprodajnim lancima Interšpar, Mercator, i sa trgovinama Kea, organizovana je izložba Guinnessove džezve, uz degustaciju bosanske kafe...- izjavio je Armin Hodžić, rukovodilac prodaje i marketinga u kompaniji Vispak d.d. Visoko.

Rast prodaje 'zlatne džezve' i ostalog asortimana AS GROUP na slovenskom tržištu je kontinuiran u posljednje četiri godine, a unaprijeđen je marketing ulaganjima u ovo tržište, kao i stalnim radom kako naših partnera u Sloveniji, tako i timova profesionalaca zaduženih za širenje na nova tržišta, saopćeno je iz kompanije Vispak iz Visokog.


http://www.vispak.ba/





Stanje na dan
02.11.2015

[kockakockica]

BH vozom ponovo prema jugu





Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine od jučer su ponovno u redovni putnički saobraćaj uvele brzi putnički voz Sarajevo-Čapljina-Sarajevo i lokalni putnički voz Sarajevo-Konjic-Sarajevo.

Putnici za Čapljinu su sa sarajevske željezničke stanice krenuli u četvrtak popodne, a tim povodom je upriličena prigodna svečanost kojoj je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Novalić je kazao da je jako dugo analizirao javne kompanije i da je primijetio da su Željeznice, od javnih kompanija, „najbliže jednom održivom životu, najbliže su rješenju problema“. Dodao je da veliku pažnju posvećuju Željeznicama FBiH, te da je njegova želja da u ovom mandatu ostave Željeznice u potpunoj ravnoteži.

“Ne možemo govoriti o ukupnoj bilansnoj ravnoteži, ali bar u ravnoteži tokova novca, što je vrlo bitno, i da ni od koga ne zavise. To će podrazumijevati i nešto izdašniju potporu iz budžeta,” najavio je premijer Novalić.

Po njegovim riječima, potrebno je vratiti vjeru stanovništva i potrebu da se voze željeznicama.

Novalić ističe da željeznice imaju puno više kapaciteta da ostvare tu ulogu da povezuju ljude i gradove na teritoriji cijele BiH.

“Želim da ova kompanija nastavi ovim koracima kojim je krenula. Želim da samo raste i mi ćemo sigurno biti uz vas. I na narednom budžetu pokazat će se da ćemo mi pratiti ovo preduzeće,” kazao je premijer Novalić.

Predsjednik Uprave-generalni direktor Željeznica FBiH Enis Džafić je najavio da će od 15. juna biti uveden i sezonski voz na relaciji Sarajevo-Čapljina, dodajući da su svojim korisnicima usluga obezbijedili i autobuski prijevoz sa željezničke stanice u Čapljini prema Neumu u oba pravca, kao i prijevoz iz Čapljine za Makarsku u polasku iz stanice Čapljina.

Kazao je da će uskoro biti uvedena i linija Sarajevo – Banja Luka, s obzirom na to da su s predstavnicima Željeznica RS-a postigli sporazum o otvaranju i ove linije, za šta im je neophodna još saglasnost Ministarstva komunikacija i veza RS. Dodao je da će po dobivanju te saglasnosti biti uvedena i ova linija.

Džafić je pomenuo i pokretanje aktivnosti na elektrifikaciji pruge Bosanski Novi-Bihać, dodajući da će po okončanju tog projekta uvesti redovnu putničku liniju Sarajevo-Bihać. Kaže da će na taj način odblokirati Bosansku Krajinu u željezničkom putničkom saobraćaju.

“S obzirom na to da smo lider u teretnom saobraćaju, cilj Željeznica Federacije BiH jeste da postane lider u putničkom saobraćaju. Nadam se da će svi prepoznati kvalitet naših usluga i prednosti koje pružaju Željeznice Federacije BiH u putničkom saobraćaju u odnosu na drumski saobraćaj,” naveo je Džafić.

Kako je ranije najavljeno iz Željeznica Federacije BiH, redovni brzi voz iz Čapljine će polaziti svakog jutra u 05.52 sati, a u Sarajevo će stizati u 08.32 sati. Iz Sarajeva prema Čapljini, polazak voza je u 16.26 sati, a u Čapljinu će stizati u 19.00 sati.

U narednim danima, lokalni voz iz Konjica će polaziti svakog jutra u 05.19 sati, a u Sarajevo će stizati u 06.42 sati, dok je iz Sarajeva prema Konjicu polazak voza u 15.49 sati, a u Konjic će stizati u 17.12 sati.

Sezonski voz na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo, s vezom prema Neumu i Makarskoj, saobraćat će od 15. juna do 31. augusta ove godine.

Sezonski voz iz Sarajeva će polaziti svakog jutra u 07.01 sati, a u Čapljinu će stizati u 09.35 sati. Iz Čapljine voz će polaziti svaki dan u 19.25 sati, a u Sarajevo će stizati u 21.59 sati.

Sve putnike Željeznica FBiH na željezničkoj stanici Čapljina čekat će autobusi kojima se mogu prevesti dalje do Neuma i Makarske. Autobuska povratna veza je svakodnevna do Neuma, dok je autobuska linija prema Makarskoj osigurana samo u odlasku iz Čapljine.

Iz Željeznica FBiH ističu da će oba voza koja povezuju Sarajevo i Čapljinu, sa zaustavljanjima u Konjicu i Mostaru, pružati putnicima vrhunski komfor koji nude Talgo garniture.

[kockakockica]

Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu provodi EU projekt od milion eura


Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu prva je institucija iz BiH koja je dobila i provodi Erasmus+ CBHE projekt.





Riječ je o projektu „REBUS, REady for BUSiness-Integrating and validating practical entrepreneurship skills in engineering and ICT studies” vrijednosti oko milion eura. Cilj mu je razvoj poduzetničkih kompetencija kod studenata tehničkih fakulteta u zemljama Zapadnog Balkana i Rusije.

Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu okupio je impozantan konzorcij za realizaciju projekta kojeg čine 14 univerzitetskih i korporacijskih timova iz osam zemalja. Projekt će trajati 36 mjeseci, a u cilju realizacije projekta od 8. do 9. juna na Mašinskom fakultetu će se održati i radionica na kojoj će partneri dogovoriti daljnje korake u provedbi projekta. Ideja za projekt došla je iz nastojanja da se promijeni svijest studenta tehničkih fakulteta i da se razbije otpor prema privatnim inicijativama i poduzetništvu.

-Kroz REBUS ćemo nastojati da razvijemo set inovativnih, poduzetničko orijentiranih, trening modula, te da ih integrišemo u postojeće nastavne planove i programe. Želimo da po završetku projekta imamo sistem za validaciju razvijenih poduzetničkih kompetencija, koji će studentima omogućiti sticanje široko priznatog certifikata o razvijenim poduzetničkim kompetencijama – ističu na Mašinskom fakultetu.

REBUS partneri iz EU zemalja će dati snažnu podršku inkorporiranju poduzetništva u visoko obrazovanje u zemljama Zapadnog Balkana i Rusije. Uspostavljanjem suradnje sa EU partnerima kroz razvoj trening modula, obuku nastavnog osoblja i studenta, razvoj sistema za validaciju razvijenih poduzetničkih kompetencija ostvarit će se ciljevi projekta, što će imati pozitivan utjecaj na tržište rada.

Konzorcijski partneri iz EU su: Univerzitet FH Joanneum iz Austrije, franšizna kompanija za neformalno edukaciju die Berater iz Austrie, Univerzitet Duisburg iz Njemačke, institut za istraživanje i obrazovanje Blinc iz Njemačke, Univerzitet Palermo iz Italije.

Uz spomenute partenre iz EU zemalja u konzorciju su dva univerziteta iz Rusije (Volga State University of Technology i Volga State University of Technology), dva univerziteta iz Albanije (European University of Tirana i University of Elbasan "Aleksander Xhuvani“), dva univerziteta sa Kosova ( Universum College Prishtinë, “Kadri Zeka” University in Gjilan), te Mašinski fakultet Univerziteta iz Crne gore. Iz BiH u konzorciju je osim nositelja projekta i Univerzitet Istočno Sarajevo.

Više informacija o REBUS projektu dostupno je na web stranicama projekta http://www.rebusproject.net./

[kockakockica]

LB.Profile – kompanija kćerka HIFA OIL ulazi na tržište Kosova






LB.Profile GmbH, njemački proizvođač profila za vrata i prozore sa najdužom tradicijom, ulazi na tržište Kosova. Generalno zastupništvo u distribuciji i prodaji proizvoda LB.Profile, inače kompanije kćerke HIFA OIL, povjereno je kosovskoj firmi N.T.P “ALU-KOS.COM” iz Prizrena.

Nakon ovogodišnje akvizicije njemačke firme sa 50 godina dugom tradicijom proizvodnje profila za vrata i prozore LB.Profile GmbH, radi se o prvom ugovoru koji predstavlja početak njenog regionalnog širenja.

“Poslije vijesti o preuzimanju LB.Profile GmbH kao reakciju smo imali veliki interes kupaca na domaćem i susjednim tržištima. Od sada će visokokvalitetni proizvodi zahtjevnih njemačkih standarda biti dostupni na tržištu Kosova, kao jednom od najzanimljivijih u regiji. Ovo je ujedno početak našeg ulaska na regionalna tržita. Trenutno radimo na pronalaženju najboljih rješenja i partnera za što kvalitetniju distribuciju u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albanija. S tim u vezi veoma brzo ćemo ući i na tržište Srbije”, izjavio je Admir Djedović direktor kompanije EURO ROAL d.o.o. Doboj Jug koja je provela cijeli projekat ulaska na novo tržište.

Imamo vrhunsku tehonoligiju i proizvode najvišeg ranga kvaliteta koji su cijenovno povojni. Naš cilj je pronaći jake partnere koji dolaze iz branše, a kako bismo zajednički ušli u ozbiljne i dugoročne poslovne projekte distribucije proizvoda LB.Profila u zemljama regije, navodi se u saopćenju kompanije EURO ROAL.

LB.Profile GmbH i EURO ROAL d.o.o. članice su HIFA OIL Grupacije. LB.Profile razvija sisteme za prozore i vrata, sa ogromnom kompetencijom, vrhunskom tehnologijom i akumuliranim znanjem. Od 1960. godine razvijaju sisteme profila široke namjene, prvenstveno za vrata i prozore, kao i industrijske profile. Posjeduju ogromna iskustva, znanja i prednosti u branši ekstrudiranja u raznim sistemima PVC profila.

Na osnovu kompetentnosti na području proizvodnje i rada na ekstruderima, u mogućnosti su razvijati specifične profile na zahtjev kupaca sa visokim parametrima pouzdanosti i funkcionalnosti. Neke od konkurentskih prednosti kompanije LB.Profile su i šest razvijenih sistema za direktno brtvljenje na PVC Profilima. Posjeduju 12 linija ekstrudera, kao i automatske linije proizvodnje. Glavna tržišta LB.Profile su Njemačka, Belgija i Nizozemska, također izvoze na tržišta zemalja Istočne Evrope kao što su Litvanija i Rusija.

EURO ROAL zapošljava 45 radnika i jedan je od vodećih distributera aluminijskih i PVC profila, materijala od Inoxa i građevinskih okova. Kompanija je prošle godine povećala prihode za 45% u odnosu na 2015. Ukupna prodaja aluminijskog asortimana 2016. iznosila je 1.300 tona, dok je za asortiman od Inoxa količinska prodaja iznosila 960 tona.

HIFA OIL Grupacija se u proteklih 15 godina poslovanja razvila u respektabilnu kompaniju koja posluje u različitim poslovnim oblastima kao što su distribucija nafte, naftnih derivata i energenata; zatim distribucija i proizvodnja metalskih i pvc proizvoda; te otkup i distribucija poljoprivrednih proizovda. Zajedno sa kompanijama kćerkama EURO ROAL, EURO METALI, EURO STIL, EURO POWER, PETROBIT, BITROL Slovenija, te njemačkim LB.Profile, HIFA OIL zapošljava ukupno 257 radnika.

[kockakockica]

BISER ROSTOVA DOBRO NAPREDUJE


Trenutno najveća investicija u kantonu središnja Bosna gradi se na Rostovu u općini Bugojno.

Investitori iz Katara ulažu 10 milijuna eura u izgradnju sportskog centra sa dvoranom, hotelom, bazenom i svim drugim sadržajima za vrhunske pripreme sportista.

Prva faza izgradnje trebala bi biti završena krajem šestog mjeseca ove godine.
Posao u ovom sportskom centru dobit će oko 60 radnika. Izgradnja se odvija planiranom dinamikom.

Podsjećamo da je na spoemnutoj lokaciji Rostova planirana izgradnja modernog sportsko-turističkog kompleksa, vrijednog 8-10 miliona eura. U prvoj fazi projekta planirana je izgradnja sportska dvorana s 810 sjedećih mjesta, a posao je povjeren firmi “Širbegović“ iz Gračanice. Nakon izgradnje dvorane, u kojoj će se moći igrati međunarodne, klupske i reprezentativne utakmice, planirana je izgradnja hotelskih kapaciteta, nogometnog stadiona, i još dvije sportske sale.

[kockakockica]

Vernisa Rejhan: Zbog posla se iz Švedske doselila u Bosnu






Kada sam prijateljima i svima onima koji bolje poznaju prilike u Bosni rekla da sam, ipak, odlučila prihvatiti poslovnu ponudu i doseliti se u Sarajevo, većina mi je ukazivala na rizike, govoreći da ću se najvjerovatnije razočarati. Evo, svaki dan čekam da se razočaram, ali još nisam.

U vrijeme kada većina mladih silno želi otići u Zapadne zemlje u potrazi za boljim životom i poslom, oni koji dolaze u BiH kako bi znanje i iskustvo iskoristili u rodnoj zemlji, gotovo su nepoznanica. Stoga je i ova priča koja nas vodi do 36 -godišnje Vernise Rejhan, odnedavno operativne direktorice u bh. predstavništvu švedske kompanije Softhouse u Sarajevu, priča koja treba biti primjer za povjerenje prema vlastitim mogućnostima i sposobnosti mladih ljudi.



Vernisa je na poziciju direktorice u ovu IT – kompaniju došla s veoma poželjnog radnog mjesta u Štokholmu. Prethodno je bila zaposlena u Scandinavian Airlines (SAS), gdje je radila kao savjetnica za središnji management sa pospješivanjem djelatnosti. Priliku da radi za švedsku kompaniju u Sarajevu najprije je odbila. No, znatiželja i volja da stečeno znanje i iskustvo podijeli s mladim ljudima u BiH, bili su jači. U Sarajevo se doselila prije tri mjeseca.

Prelomni trenutak

Kada sam prijateljima i svima onima koji bolje poznaju prilike u Bosni rekla da sam, ipak, odlučila prihvatiti poslovnu ponudu i doseliti se u Sarajevo, većina mi je ukazivala na rizike, govoreći da ću se najvjerovatnije razočarati. Evo, svaki dan čekam da se razočaram, ali još nisam. Trudim se da i nemam prevelika očekivanja, pa tako neće biti ni razočarenja – s osmijehom će na početku našeg razgovora Vernisa, dodajući kako je u podsvijesti uvijek znala da će vještine koje je stjecala na različitim radnim mjestima u Štokholmu jednog dana velikodušno donijeti u Bosnu.


Bit ću iskrena. Nisam baš došla na neizvjesno. Kao mlada žena, pobrinula sam se u pregovaranju da ne dođem na nespremnu situaciju. Kada sam prošlog ljeta bila na godišnjem odmoru, obišla sam kancelarije „Softhousea“ na Alipašinom polju i oduševila se mladom ekipom koja je tu radila. Vjerujem da je to bio prelomni trenutak za moju odluku. Vidjela sam nove izazove i u susretu sa Softhouse timom prepoznala mogućnost da radim s mladim osobama u vrlo perspektivnoj branši – a sve tu u Bosni i Hercegovini. A znala sam kada ljudima ukažete povjerenje i date im sistem u kojem mogu djelovati, ta firma će da raste. Htjela sam da vidim da li ja to mogu.
Vernisa je zadužena za operativni dio posla, dok je na funkciji izvršnog direktora još jedan Bosanac, Himzo Musić. Naime, kada je kompanija „Softhouse“ odlučila proširiti svoju djelatnost van Švedske, Himzo je bio taj koji je vješto ukazao na potencijale investiranja u BiH.


Moj zadatak je da se pobrinem da tim savršeno funkcionira. Naša kompanija zapravo razvija softvere za švedsko tržište. Zaposlili smo mlade programere, željne rada, otvorene da uče nešto novo. Kad sam došla bilo nas je 10, a već sad nas ima 17. Širimo se i imamo dosta posla, a cilj nam je sve stabilizirati kako bismo mogli dodatno rasti – objašnjava Vernisa, koja je u Švedskoj, nakon završene gimnazije s jezičkim usmjerenjem, odlučila i studirati jezike, a glavni predmeti bili su joj engleski i poslovna komunikacija.
Studentski poslovi

U Švedskoj je društvo orijentirano tako da veoma mlad počinješ stjecati radno iskustvo što je odlično i pomaže da razviješ karakter, ali i više cijeniš vrijednost novca. Prvo radno iskustvo sam stekla kroz povremeni posao u staračkom domu. Brinula sam se o njezi starih ljudi, dementnih, pa i onih koji su bili na samrti. I tada sam dosta naučila. Susrela sam se s nekim egzistencijalnim pitanjima o kojima u toj životnoj dobi nikada ne bih razmišljala. Naučila sam da život treba iskoristiti dok si tu i imaš priliku. Pa sam radila u kafiću i s telemarketingom. Za mene niti jedan posao nije bio težak i koristila sam svaku priliku da se naučim nešto novo. Sve su to bili studentski poslovi koji su me formirali kao ličnost – prisjeća se za naš magazin Vernisa, čija svestranost i sposobnost nisu mogli proći neopaženo, pa je 2009. godine postala članica bosansko-švedske mreže APU Network, a danas je njena predsjednica.


APU nosi ime po oblastima koje su fokus ove mreže: akademija, poduzetništvo i umjetnost, a kasnije smo dodali i sport. APU je zapravo udruženje odnosno mreža koju su osnovali bh. studenti s Kraljevskog tehničkog fakulteta u Štokholmu kako bi pomogli jedni drugima, otvarali vrata u društvo i posao. Ove godine obilježili smo 10 godina postojanja i još imamo isti cilj, a to je da jedni drugima pomažemo, otvaramo vrata, jačamo zajednicu i gradimo mostove i saradnju između BiH i Švedske. Više puta sam upravo kroz APU mrežu dolazila u BiH, a naši članovi su istaknuti Bosanci i Hercegovci u Švedskoj. I svakog dana sve nas je više koji kroz svoj trud i uz poticaj društva postižu velike uspjehe u švedskom društvu.
Naprimjer, sportski trener godine u Švedskoj je Vedran Bosnić, koji je u Švedsku iz Sarajeva došao 1993. godine. Zatim bankar godine je Saša Bešlić iz Zenice. Žurnalistica godine je Negra Efendić, a na najprestižnijem kuharskom takmičenju u Švedskoj pobijedio je Edin Džemat. Svi ste čuli i za Aidu Hadžialić, ministricu obrazovanja koja je nakon odstupanja s funkcije zapravo još više porasla u očima svih nas. Svake godine slavimo Dan nezavisnosti BiH i uvijek ga vežemo uz neku temu. Zapravo želim reći da imamo veoma aktivnu zajednicu u Švedskoj, ali ne s nekom patetičnom nostalgijom, nego veoma jasnim ciljevima i strategijama, te kulturnom i poslovnom uvezivanju – kazala nam je Vernisa dodajući da je tokom karijere uvijek birala kompanije sa jasnim vizijama i načinom rukovodstva koje su uvažavale uposlenike i davale im prostor za rad.

Imala sam sreću da radim s vrlo vještim rukovodiocima sa, po meni pravim ljudskim vrijednostima, i to je formiralo moj pristup rukovodstvu koji danas prakticiram u Softhouseu. Moj zadatak je da stvorim što bolje mogućnosti za naše uposlene da rastu u svojoj profesiji i privređuju firmi. Svaki dan je pun interesantnih izazova.
Enigma o integraciji

Vernisa je iz rodnog Donjeg Vakufa s mamom i sestrom u Hrvatsku otišla početkom rata s namjerom da se ubrzo vrate kući. No, put ih je godinu kasnije odveo u Švedsku u kojoj je živjela sve do januara ove godine.

Bila sam dijete i tada nisam razmišljala o tome kako ću se uklopiti u novu sredinu, grad u kojem čak nisam znala ni jezik. Ali svi smo se snalazili kako smo znali i umjeli. Danas se čak u Švedskoj pišu studije o tome kako su se izbjeglice koje su iz BiH došle u periodu 1994. i 1995. godine tako dobro snašle i postale ravnopravni članovi društva. Ta studija obuhvaćala je blizu 50.000 Bosanaca. Nazivaju nas enigmom uspjeha, no nama je danas veoma jasno: bosansko-hercegovački inat i trud, kao i aktivan poticaj naših roditelja da se obrazujemo i privređujemo su se jako dobro uklopili u švedski sistem društva i prilike koje pruža. S druge strane, ne mogu reći da je bilo lako. Mi, koji smo došli kao djeca, morali smo se truditi dva puta više od rođenih Šveđana. Ali danas imamo istu i višu razinu obrazovanja od onih koji su se rodili u ovoj skandinavskoj zemlji. To su fantastični rezultati– pojašnjava Vernisa.