Dobre vijesti iz BiH

[kockakockica]

Softvere tešanjskog Ascoma koriste kompanije iz Njemačke i Srbije







Kompanija Ascom - podrška modernom poslovanju iz Tešnja, od 2005. godine svojim klijentima nudi široku lepezu proizvoda i usluga koji su u službi jačanja njihovog biznisa.

Ibrahim Krdžalić, direktor kompanije Ascom d.o.o za Akta.ba govorio je o kompaniji i njenom razvoju.

"Ono što je trenutno aktuelno u našoj kompaniji, jeste da smo sa našim partnerom iz Srbije počeli sa instalacijama tzv. senzorne sobe koje pomažu djeci sa umanjenom ili poremećenom funkcijom senzorne integracije. Nažalost današnji tempo života čini da je ovakve djece sve više. Već smo obezbjedili značajne reference i u tome trenutno vidimo dobru šansu za naš biznis", kazao je Krdžalić.

Aktivno rade i na polju prodaje i implementacije svog poslovnog softvera, e-Line Clouda koji je moderno programsko rješenje namjenjeno malim i srednjim preduzećima, vrlo funkcionalno, mobilno, a uz to kako Krdžalić kaže, povoljno i fleksibilno.

"Uspješne implementacije ERP rješenja e-Line Cloud je prepoznala i njemačku firma Gottfried Schmidt (Weitblick) gdje smo razvili modul za uspješno praćenje tzv. lohn-poslova za njihove pogone u BiH. Kao nastavak saradanje upravo implementiramo RFID tehnologiju u označavanju proizvoda. Konsultantske, softverske i hardverske potrebe kompanija tako objedinjuje na jednom mjestu što im olakšava posao u stranoj zemlji, a Ascom prepoznaju kao respektabilnog partnera na duge staze", kazao je Krdžalić.

Krdžalić je još dodao da razvoj IT- tržišta diktiraju Microsoft i Google, a masovna upotreba interneta, mobilne i Cloud tehnologije već se nameću kao standard tako da i kompanija Ascom jednostavno želi biti dio toga.

Ono na čemu još ova kompanija radi jeste i implementacije njihovog softvera za “Obračun učinaka” koji je već treću godinu prepoznat kao dobro poslovno rješenje, za sada, kako Krdžalić kaže implementirali su ga u tekstilnoj industriji, ali je on primjenjiv svuda gdje se rad bazira na specificiranim vremenima izrade.

"U ovisnosti od poslovne politike preduzeća, biva obračunata plaća uposlenika prema učinku čime raste njihovo zadovoljstvo, a poslodavcima se podiže produktivnost. Možemo se pohvaliti i prvim izvozom ovog softvera na područje Srbije gdje već pregovaramo o širenju posla", rekao je Krdžalić.

Na nedavnom sajmu privrede Tešanj 2017. kompanija se predstavili baš sa ovim software-om - „Obračun učinaka“.

Manje je poznato da je ova kompanija jedini isporučilac logopedske opreme u BiH i da pokriva dio tržišta u regionu.

Duži period već rade WEB-stranice, izrađuju namjenske softvere, SMS marketing, e-škole, praćenje HACCAP-a, logistička rješenja itd.

"Sve su to tzv. vertikalna rješenja koja razmjenjuju podatke sa bilo kojim softverom. Ohrabreni prvim uspjesima osluškujući potrebe tržišta nastavljamo u tom smjeru", rekao je Krdžalić.

Za kraj poručuje, da u skladu sa vizijom Ascom d.o.o., žele preduzećima u regiji postati i ostati prepoznatljiv i nezaobilazan partner sa najkompletnijom ponudom informatičkih roba i usluga.

U svojoj lepezi usluga kompanija još prodaje računare, laptope, mobitele, kopir aparate, printere ali i izrađuje telefonske i NW-instalacije. Sigurnost računarske mreže svojim partnerima obezbjeđuju Inovativnim Firewall rješenjima i Kaspersky softverom čiji su dugogodišnji partner. Bogata ponuda i atraktivne cijene potrošnog materijala su još jedna značajka ove tešanjske kompanije.


https://www.ascom.ba/

[kockakockica]

Vodopadi na rijeci Trebižat | Bosna i Hercegovina





Trebižat je rijeka u Bosni i Hercegovini. Duga je 50 km i izvire i ponire više puta. U svom toku stvara dva prelijepa čuda prirode: vodopad Kravice i vodopad Koćušu. Još jedan dragulj koji krasi ovu rijeku je i kupalište Čeveljuša. Ove lokacije čine male oaze, primamljive za posjetitelje koji žele uživati u prirodnim ljepotama i pronaći odmor za dušu i tijelo.

[kockakockica]

Ezan se oglasio sa džamije koju je HVO srušio 1993.


Trzanska mahala u Žepču sinoć poslije akšam namaza ponovo je obasjana svjetlošću kandilja sa obnovljene Ali-begove džamije.






Dvadeset i četiri godine čekalo se na ovaj svečani događaj koji su sa ushićenjem žepački Bošnjaci konačno dočekali. Nakon devetogodišnje obnove, ovaj vjerski objekat,koji je porušen do temelja 1993. godine od strane ekstremnih snaga žepačkog HVO-a, sinoć je ponovo otvorio vrata vjernicima, piše Preporod.

Nakon akšam namaza, klanjala se i prva teravija a džamija je bila premala da primi sve vjernike koji su željeli da prisustvuju ovom historijskom događaju kako ga je na proklanjavanju nazvao glavni imam MIZ Žepče Izet ef. Efendić. U vrlo emotivnom govoru glavni imam MIZ Žepče naglasio je kako je obnovljena Trzanska džamija biser kulture i tradicije Bošnjaka kojeg nema od Sarajeva do Maglaja.

- Obnova ovog vjerskog objekta primjer jedinstva i upornosti žepačkih Bošnjaka ali snage džemata. Žepčaci su kroz obnovu ratom porušenih džamija pokazali kako se voli i čuva svoja vjera i tradicija. Obnova Trazanske džamije koja je koštala skoro milion maraka bio je megalomanski poduhvat za malo Žepče ali istrajnošću i snagom volje vjermika uspjelo se u tom cilju - kazao je Efendić.

Glavni imam osvrnuo se i na rušitelje ovog objekta ali i ostalih vjerskih objekata u Žepču naglašavajući da se nikada od 1568. godine od kada je napravljena prva džamija u Žepču nije dogodilo da su do temelja srušene sve islamske bogomolje i sve što je imalo predznak islamski. Čak i austrougarski vojskovođa princ Eugen Savojski koji je u svom pohodu od Bosanskog Broda da Sarajevo palio i rušio nije pokazao takvu rušilačku mržnju prema vjerskim objektima pa i ovom koji je spaljen 1697. godine. Tokom mjeseca Ramazana u džamiji će se osim teravih namaza, obavljati i ostali vjerski obredi,učenje mukabele a organizirano će biti i klanjanje džuma i bajram namaz.

Prema historijskim činjenicama u 17. stoljeću Ali-begovu ili Trzansku džamiju sagradio je Ali-beg u Žepču na mjestu zvanom Trzna, pa otuda i naziv Trzanska džamija. Pouzdano se zna da ju je spalio princ Eugen Savojski 1697. godine. Ona je, inače, bila najljepši spomenik iz doba osmanske i austrougarske vlasti u BiH. U njenom dvorištu pokopan je posljednji vrandučki kapetan Mahmud-beg 1864. godine , inače, veliki prijatelj Zmaja od Bosne, Husein-kapetana Gradaščevića. Prema usmenim kazivanjima, ova džamija je temeljito renovirana 1900. godine. Njena sofa bila je natkrivena kosim krovom, koji je ostao sve do 1986. godine, kada je njena sofa dobila tri male kupole. Potpuno je porušena zajedno sa ostale tri žepačke džamije 19. augusta ratne 1993. godine u 3.00 sata ujutro od strane ekstremnih djelova HVO-a Žepče.

[kockakockica]

Građani Stoca otvaraju biblioteku, knjige prikupljaju sami-NAKON ŠTO JE HDZ UNIŠTIO SVE






U nedostatku novca ili inicijative lokalnih vlasti (HDZ), nevladin sektor u regiji nerijetko na sebe preuzima posao za koji su građani na izborima nekome dali povjerenje. U Stocu organizacija Iskra otvara gradsku biblioteku. Knjižni fond prikupljaju sami. Nakon što su pokazali koliko mogu učiniti u malo vremena, partnerstvo im je ponudila i općina.

[kockakockica]

NOSTALGIJA i ZANATI: Nermina Alić, posljednji kalajdžija na Baščaršiji






U prošlosti je dolazak mjeseca Ramazana značio da dolazi i vrijeme da se staro bakreno posuđe nosi na kalaisanje, kako bi bilo obnovljeno i lijepo u vrijeme mjeseca posta. Svaki kazandžijski dućan na Baščaršiji je imao prostoriju za kalaisanje. Nermina Alić je posao naslijedila od svoga oca, a danas je jedina na Baščaršiji koja se time bavi. Kaže kako ima još ljudi koji svoje bakreno posuđe donose po tradiciji, uoči Ramazana, kako bi ga obnovili.

[bh.tornjak]

vijest nije iz BiH vec iz Njemacke....ali je ( tj. bice dobra) za BiH:

29.05.2017, 19:27 Uhr
Die Investorenfamilie Hastor kontrolliert auch den angeschlagenen Küchenhersteller Alno.

Investorska familija Hastor kontrolise posrnulog proizvodjaca kuhinja "Alno" (koji je usput vlasnik ili suvlasnik ili ima akcije u Whirpool,Bauknecht...itd)

[bh.tornjak]

Nijemci o Hastor Grupi:

Die Prevent-Gruppe
Die Prevent-Gruppe, hinter der die bosnische Hastor-Familie steht, hat ihre Wurzeln 1952 in einer Sattlerei in Sloveni Grad im ehemaligen Jugoslawien, wie die Unternehmensberatung Oaklins mitteilt.

1976 wurde der VW-Konzern dort Kunde für Sitzbezüge. 1992 zog Prevent nach Wolfsburg um. Inzwischen gehören etwa drei Dutzend Firmen mit annähernd 12¦000 Mitarbeitern rund um den Globus zum Firmengeflecht des Ingenieurs Nijaz Hastor und seiner Söhne Kenan und Damir.

Oaklin war bei der Übernahme der beiden sächsischen Autozulieferer Car Trim und ES Automobilguss im Jahr 2015 beteiligt. Die Unternehmen bauen in Deutschland, Tschechien und Bosnien Getriebeteile, Sitze und Innenausstattung für VW, Audi, Porsche und andere Hersteller. Ebenfalls 2015 kaufte Prevent auch das Südamerika-Geschäft des Sitzherstellers Keiper.

Zu Prevent gehört zudem das TWB Presswerk in Hagen mit etwa 500 Stellen. Der bayerische Autozulieferer Grammer, bei dem die Familie jetzt mit 20 Prozent größter Aktionär ist und die Kontrolle übernehmen will, wäre mit 12 000 Mitarbeitern und rund 1,6 Milliarden Euro Umsatz der weitaus dickste Brocken im Firmengeflecht.
Den Möbellieferanten Wössner in Sulz am Neckar kaufte Prevent 2016 - inzwischen wurde die Produktion nach Bosnien verlagert. Seit einiger Zeit ist Prevent auch größter Aktionär beim Küchenhersteller Alno.
Öffentlich tritt Hastor selten auf. Selbst die Hastor-Stiftung für Nachwuchstalente in Sarajevo zeigt den Stifter nicht.

[Država]

RADNICI OPTIMISTIČNI

Hidrogradnja u stečaju revitalizirala svoj kamenolom, do sada uloženo 500.000 KM



Kamenolom Hadžići u vlasništvu Hidrogradnje d. d. Sarajevo danas je nakon duge dvije godine ponovo počeo raditi.
Kako je prilikom otvaranja pogona rekao stečajni upravnik Hidrogradnje Zijad Fazlagić, u njemu radi 25 radnika, a u ostalim pogonima nekada velike firme radi blizu 150 osoba.

"Radimo na tri lokaliteta, jedan snabdijeva sirovinama za cement, drugi je Sigma koja proizvodi beton svih vrsta, a treći je Kamenolom Hadžići. Također, opremljen je naš hotel na Čavljaku koji je uređen od novca u stečajnoj masi", kazao je Fazlagić.

On je dodao da je za normalizaciju proizvodnje do sada iz tekućeg poslovanja izdvojeno 500.000 KM.

"Sve to je urađeno kako bismo ove kapacitete remontovali, jer je sve zamrlo, i kako bismo zaposlili ljude. Plate su redovne, doprinosi su redovni i sve izmirujemo u roku. Još uvijek radimo na priznavanju dugova prema povjeriocima. Ovo je najsloženiji stečajni postupak u državi, a imamo više od 2.000 povjerilaca kojima treba priznati potraživanja i to je ogroman posao. Do sada je priznato blizu 500 prijava, a do jeseni ćemo priznati ostatak i tek tada Skupština odlučuje o tome kako će stečaj dalje teći.

Moj prijedlog će biti revitalizacija, obnova i pronalazak posla za radnike na birou, a njih je blizu 250. Svi ti ljudi nam neće trebati, ali ćemo nastojati formirati školu za prekvalifikaciju", zaključio je Fazlagić

Jedna od radnica na kamenolomu Amira Sinanović kazala je da čin ponovnog pokretanja proizvodnje za zaposlene predstavlja dobar znak.

"Nismo radili dvije godine i nije bilo plate. Ovo je preporod Hidrogradnje i vraćanje na staze stare slav, bit će plata, redovne su otkako je na snazi stečaj. Posla ima i nadam se da će ga biti još više. Zadovoljni smo", kazala je Sinanović.

Podsjećamo, firma koja je decenijama smatrana privrednim gigantom i bila sinonim uspjeha bosanskohercegovačke privrede u stečaj je otišla u oktobru 2016.

Uvidom u finansijski izvještaj za 2015. godinu, Hidrogradnja je imala evidentiran dug prema poreskoj upravi blizu 59 miliona KM, a za PDV više od milion KM, kao i veliki broj prijavljenih potraživanja pravnih osoba, uglavnom dobavljača u BiH.

[Država]

SUPROTNI TRENDOVI U POLITICI I EKONOMIJI: Politička kriza nikad dublja, ekonomski pokazatelji nikad bolji!

U razmaku od samo pet dana, Agencija za statistiku BiH objavila je ohrabrujuće zvanične podatke o broju zaposlenih i nezaposlenih u BiH, na tenelju kojh se može zaključiti da je ekonomski trend iznenađujuće pozitivan, uprkos dubokoj političkoj krizi koja potresa BiH već dulje vremena.



Podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da se pozitivni trend održava već treću godinu zaredom, što je rezultiralo činjenicom da je prvi put nakon rata broj zaposlenih premašio 750.000 a broj nezaposlenih pao ispod 500.000.

Ohrabruju najnoviji podaci državne Agencije za statistiku koja navodi da je broj zaposlenih radnika u martu ove godine prvi put nakon rata premašio 750 000. Osobito je ohrabrujući trend u prvom kvartalu ove godine kada je broj zaposlenih rastao po stopi od 4,5 posto, što je zapravo najveći procentualni porast broja zaposlenih u posljednjih deset godina.

Podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da se pozitivni trend održava već treću treću godinu zaredom: u martu 2015. godine bilo je zaposleno 707.000 radnika, u martu 2016. broj zaposlenih povećan je na 718.000 a u martu 2017. godine premašio je 750.000. Još preciznije, od marta 2015. do marta 2017. godine broj zaposlenih povećan je za oko 43.000, što će reći da je tokom protekle tri godine, svakog mjeseca u prosjeku broj zaposlenih povećavan za oko 1.200 radnika.

Kad je riječ o Federaciji BIH, zanimljiv je podatak da je porast broja zaposlenih u privatnom sektoru skoro duplo veći od porasta broja zaposlenih u javnom sektoru. Također je zanimljiv i regionalni aspekt ovog trenda: najveći porast broja zaposlenih registriran je u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu (5 posto) potom u Tuzlanskom (4 posto) te Sarajevskom (3 posto). Na začelju je Livanjski kanton s porastom od 2 posto u prošloj godini.

Podaci o snažnom rastu broja zaposlenih "rimuju" se s podacima o padu broja nezaposlenih osoba.

Agencija za rad i zapošljavanje objavila je najnovije podatke o broju nezaposlenih osoba u BiH kojih je prvi put nakon rata manje od 500.0000. Zakjučno s 30. aprilom 2017. godine bilo je registrovano 495.405 nezaposlenih lica u BiH, što je najmanji broj nezaposlenih nakon rata.

Tokom proteklih dvadesetak godina, broj nezaposlenih nikada nije pao ispod 500.000. Istina, to se desilo u 2009. godini, kada je na kraju drugog kvartala broj nezaposlenih za oko 1.200 bio manji od 500.000, no to je kratko traajalo i već do početkom naredne godine ponovo je premašio iznos od 500.000.

Porast broja zaposlenih i pad broja nezaposlenih u izravnoj je korelaciji s porastom broja novoosnovanih privatnih firmi.

Broj novoosnovanih firmi u BiH u posljednje tri godine je u porastu, pa je tako od početka 2016. do 1. marta ove godine osnovano 16.882 privatnih firmi, odnosno 1.056 više nego u istom periodu godinu ranije.

Od početka 2014. do marta 2015. godine broj novoosnovanih firmi iznosio je 13.463.

Najveći broj novoosnovanih firmi registriran je u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Zenici.

U Sarajevskom kantonu su u proteklih 14 mjeseci osnovane 3.044 nove firme, a u Banjaluci 1.158, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 546 i Ze-Do kantonu 516.

Najveći broj novih firmi, njih 1.462, je u oblasti ugostiteljstva, što je u izravnoj vezi s turističkom ekspanzijom posljednjih godina.

[Banksy]

NOSTALGIJA i ZANATI: Nermina Alić, posljednji kalajdžija na Baščaršiji






U prošlosti je dolazak mjeseca Ramazana značio da dolazi i vrijeme da se staro bakreno posuđe nosi na kalaisanje, kako bi bilo obnovljeno i lijepo u vrijeme mjeseca posta. Svaki kazandžijski dućan na Baščaršiji je imao prostoriju za kalaisanje. Nermina Alić je posao naslijedila od svoga oca, a danas je jedina na Baščaršiji koja se time bavi. Kaže kako ima još ljudi koji svoje bakreno posuđe donose po tradiciji, uoči Ramazana, kako bi ga obnovili.

Ovo baš i nije dobra vijest, da je ona posljednja. Dobra vijest bi bila da na Čaršiju vrate sve stare magaze i zanate, da ih dotjeraju i opreme, a da vlasnike stave na platu da ne bi morali brinuti o egzistenciji i mijenjati namjenu objekata.

[Država]

Domaća banka među tri najuspješnije banke u FBiH



Domaća banka našla se među tri najprofitabilnije banke u BiH u prvom tromjesečju ove godine, izvještava poslovni portal Biznisinfo na osnovu podataka Agencije za bankarstvo FBiH.

Riječ je o Union banci koja je u državnom vlasništvu a koja je u velikoj ekspanziji.

Ova banka je u prvom kvartalu ostvarila dobit od oko 10 miliona maraka, što je treći rezultat u FBiH.

Najprofitabilnije su, kao i do sada, Unicredit banka Mostar sa dobiti od 24,5 miliona maraka, te Raiffeisen banka Sarajevo sa dobiti od 21,8 miliona maraka.

Ove dvije banke su već godinama lideri na tržištu BiH, ali je rezultat Union banke iznenađujući i ohrabrujući.

Osim toga, treba izdvojiti Addiko banku koja je ovaj period završila u plusu od 4,7 miliona KM, nakon što je neko vrijeme poslovala s gubitkom po preuzimanju Hypo banke. Ova banka također je u snažnoj ekspanziji.

Jedini gubitaš je ProCredit banka sa minusom od 1,2 miliona KM.

Kako smo ranije pisali, ukupna dobit banaka u FBiH u prvom kvartalu iznosila je 78,8 mililiona maraka KM.

[kockakockica]

Izvoz u prva tri mjeseca ove godine povećan za više od 17 posto





Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period januar – mart 2017. godine u kojoj se navodi da je u ovom periodu povećan izvoz za 17,39 posto i iznosio je 2,49 milijardi KM.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene za prva tri mjeseca 2017. godine iznosio je 6,46 milijarde KM, što je povećanje za više od 816 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

U ovom periodu uvezeno je robe u vrijednosti 3,98 milijardi KM, što je za 12,7 posto više nego u istom periodu 2016. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,60 posto. Posmatrano po geografskoj strukturi, Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66,12 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma “CEFTA 2006” sa 13,45 posto. Izvoz u EU ostvaruje učešće sa više od 73 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 61,8 posto u ukupnom bh. uvozu.

Bosna i Hercegovina je u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e u prvom tromjesečju ove godine zabilježila rast izvoza za 47,75 posto, kao i rast uvoza za 63 posto i pad trgovinskog deficita od 37,96 posto.

Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina ima sa Austrijom (133,6 posto), Slovenijom (103,4 posto), Njemačkom (80,49 posto), Hrvatskom (72,6 posto), Italijom (62,9 posto), Turskom (55,29 posto) te Srbijom (54,19 posto).

U prvom tromjesečju ove godine BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku, Crnu Goru, Nizozemsku i Mađarsku. Izvoz u ove zemlje učestvuje sa 75,72 posto u ukupnom bh. izvozu.

Posmatrano po zemljama porijekla uvoza, najviše se uvozilo iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine, Slovenije, Turske, Austrije, SAD-a i Rusije. Uvoz iz ovih zemalja učestvuje sa 70,78 posto u ukupnom bh. uvozu.

[kockakockica]

Ne farbaju treću klasu limova i kupce, i to im se višestruko vraća



Ono što Disk izdvaja od ostalih na tržištu limenih krovova u BiH jeste kvalitet materijala od kojeg se izrađuju njihovi proizvodi, kao i kvalitetne prateće garancije za proizvode koje su u skladu sa EU normama.

Jedini su zastupnici za Bosnu i Hercegovinu dvije fabrike koje su među 20 vodećih proizvođača limova u svijetu i jedini na bh. tržištu koji kupuju direktno od fabrike koja je proizvođač limova, što je kako kažu veliki uspjeh kako za njihovu firmu, tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Vizija firme je uvođenje najsavremenijih tehnologija u proizvodnji limenih krovova, te praćenje evropskih trendova i parametara po pitanju kvaliteta proizvoda i načinu organizovanja poslovanja.

“Naša misija je proizvodnja prepoznatljivih, visokokvalitetnih proizvoda koji će kako kvalitetom tako i cijenom zadovoljiti i one najzahtjevnije kupce“, poručuju iz kompanije Disk.

U ponudi ove kompanije možete naći materijale različitih kvaliteta, sa nanosima cinka od 140 gr pa do 270 gr/m2. Svi proizvodi imaju EUR 1, dakle evropskog su porijekla i svi su u prvoj klasi. Garancije se izdaju na boju i koroziju, a dužina garancije zavisi od kvaliteta materijala, pa su tako u ponudi materijali sa garancijama od: 8, 10, 15 do nevjerovatnih 30 godina kako za nijansu boje, tako i za koroziju.




Što se tiče distribucije proizvoda, Disk Živinice ima saradnike u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Brza proizvodnja i isporuka proizvoda su još jedna od prednosti ove kompanije. Najčešće je potrebno svega 24 sata od narudžbe proizvoda do isporuke istih na adresu kupca.

Kompanija Disk proizvode distribuira i u inostranstvo, najčešće u zemlje Zapadne Evrope. S obzirom da imaju proizvode koji su među najkvalitetnijim na svijetu, i koji se na tržistu Evropske Unije mogu naći, ali po dosta većim cijenama, veliki broj ljudi se odlučuje kupiti te iste proizvode upravo u ovoj živiničkoj firmi i onda ih izvesti. Najčešći proizvod koji se izvozi je lim u obliku crijepa HPS 200 Ultra, koji u Bosni i Hercegovini ima fabričku garanciju 30 godina, dok u zemljama Zapadne Evrope ima garanciju 40 godina.

Disk je generalni zastupnik fabrike MMK Metalurgy za cijel region, tako da u posljednje vrijeme izvoze ravne limove i na tržište Hrvatske, Srbije, a imaju u planu proširiti se i na sve zemlje regiona.


http://disk.ba/o-nama/

[kockakockica]

Senigor zapošljava 80 radnika i bilježi promet od 30 miliona BAM




Senigor d.o.o. je prije nešto više od mjesec dana u ilidžanskom naselju Osjek otvorio svoj novi Bau Centar pod nazivom “DOM CENTAR”.

U Dom centru možete pronaći više od 25.000 različitih artikala, tačnije sve potrebno vašem domu, počevši od proizvoda za opremanje, izgradnju, uređenje vrta…

Tu su poznati ballterio laminati, zatim razne vrste parketa, oprema za centralno grijanje, sve popularniji kotlovi na pelet proizvođača Stilmetal, ali i sve vrste vrata, zatim i raznovrsna ponuda sanitarije, keramičkih pločica te sva prateća oprema za kupatila.

Sve to ali i dodatne brojne proizvode možete pronaći u Senigorovom Dom Centru u naselju Osjek.


Kako bi se uvjerili u raznovrsnost ponude koju Vam nudi “Dom centar”, za Vas smo pripremili video prezentaciju Bau centra koji uistinu vrijedi posjetiti.

Senigor d.o.o. je jedna od vodećih firmi u oblasti prodaje građevinskih materijala u Bosni i Hercegovini. Sa više od 300 prodajnih partner firmi u BiH, Senigor d.o.o. je prepoznatljiv kao jedan od najcjenjenijih veleprodajnih distributera u državi.

Treba istaći da je ovu kompaniju osnovao je Senad Islam 2004. godine, a trenutno zapošljava više od 80 osoba i godišnje bilježi promet od 30 miliona BAM.


http://senigor.ba/

[kockakockica]

Prozor: Prezentirani prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac





Prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac, koje datira iz prahistorije pa sve do 5. vijeka nove ere, službeno su prezentirani danas u prisustvu brojnih medija i stanovnika općine Prozor-Rama.

Projekt arheloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. maja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova.

[kockakockica]

Bosansko-britanska IT kompanija se širi na SAD; otvara ured u Miamiju





Kompanija Green River Media, koja se bavi razvojem, izradom i unapređenjem rada web stranica, širi svoje poslovanje na SAD osnivanjem odjela u Majamiju, piše BiznisInfo.

Osnivač i direktor ove kompanije je Nej Gakenyi koji se naziva bosanskim patriotom a njeni uredi su u Velikoj Britaniji i Bosni i Hercegovini.

– Kao bosanskom patrioti, Neju je drago da je u mogućnosti da vrati nešto svojoj državi otvaranjem radnih mjesta i unapređenjem ekonomije, navodi se u biografiji Gakenyija na internet stranici firme Green River Media.

Kompanijom upravlja međunarodni tim stručnjaka u kojem je i nekoliko državljana BiH. Firma djeluje u više od 20 zemalja i ima urede u Londonu, Lidsu i Sarajevu.

Sarađuju sa mnogim poznatim evropskim kompanijama, i izgradili su ugled kao jedna od najboljih firmi u ovoj oblasti u Evropi.

Njihova inovativna rješenja, koja su uvijek individualno prilagođena svakom korisniku, između ostalih koristi kompanija Eurotunnel koja upravlja vozovima koji povezuju Francusku i Veliku Britaniju.

Ovog mjeseca, firmi se pridružio Ruben Melendez na funkciji izvršnog direktora za tehnologije (CTO), a on će ujedno voditi posao kompanije u SAD.

Melendez je jedan od vodećih stručnjaka u svojoj oblasti i radio je, između ostalog, za Walmart (najveći američki lanac tržnih centara i jedna od najvećih kompanija na svijetu).

Melendez je zadužen za vođenje odjela kompanije u SAD koji će biti smješten u Majamiju.

Ova kompanija se namjerava rapidno širiti u Sjedinjenim Američkim Državama, u čemu će sigurno imati puno uspjeha, ako se uzmu u obzir sjajni rezultati i reference koje su stekli u Evropi.

[kockakockica]

Most iz 18. vijeka bit će sastavni dio budućeg trga u Gradačcu






Tokom uređenja Trga Alija Izetbegović u Gradačcu, izvođači radova otkrili su most iz 18. vijeka i temelje osmougaone ulazne kule na gradsku tvrđavu.

Nadzorni organ, arhitekt Enes Sahačić kazao je Feni da su, u saradnji sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, razmotrili nekoliko načina zaštite i mogućnosti prezentacije ovih historijskih građevina.

– Ovi nalazi, uz turbe Husein kapetana Gradaščevića i Hadžiefendijino turbe, bit će sastavni dio novoizgrađenog trga. Najvjerovatnije da će dio otkopanog mosta biti adekvatno restauriran i zaštićen staklenom pločom, a temelji nekadašnje kule, odnosno mjesto na kojem se ona uzdizala, bit će označeni na platou trga – ustvrdio je Sahačić.




Realizacija projekta uređenja gradskog trga je u sklopu protokola zaključenog između općine Gradačac i Turske razvojne agencije (TIKA) polovinom 2016. godine. Financijska sredstva su osigurali partnerski grad Sivas (Turska) i TIKA, uz sudjelovanje Općine Gradačac.

Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 700.000 maraka, a završetak radova planiran je za kraj augusta, odnosno početak septembra ove godine.

[kockakockica]

ECOMEDICO otvorio svoja vrata u Centru Skenderija





U Centru Skenderija svečano je sa radom počela poslovnica domaćeg brenda Ecomedico koji se bavi proizvodnjom i prodajom zdrave hrane i dodataka prehrani.
Sarajevo je od danas bogatije za jedan potpuno novi koncept ponude domaće zdrave hrane i dodataka prehrani, dizajniran po modernim svjetskim standardima i namijenjen svim uzrastima.

Ecomedico u svom asortimanu ima niz proizvoda na bazi meda i drugih pčelinjih produkata, biljne tinkture, čajeve, sirupe za osvježavajuća pića, sokove, te široku paletu drugih zdravih proizvoda poput džemova, pekmeza, itd.

"Od sada će korisnici naših proizvoda i svi ljubitelji zdrave hrane moći svakodnevno doći u našu poslovnicu, gdje će imati priliku detaljno se upoznati sa našim proizvodnim asortimanom, ali i dobiti besplatan stručni savjet u oblasti zdravog stila života", ističu iz Ecomedica.




Ecomedico proizvode možete pronaći u apotekama, biljotekama, specijaliziranim prodavnicama i prodavnicama zdrave hrane širom Bosne i Hercegovine.




http://ecomedico.wixsite.com/ecomedico

[kockakockica]

Potpisan ugovor: Dva miliona BAM ide Aerodromu Bihać





Sredstva će biti utrošena za projektnu dokumentaciju aerodroma, ograđivanje poletno-sletne staze i pratećih objekata, izgradnju pristupne ceste, izmještanje postojećih objekata i dobijanje atesta, dozvola i licenci

Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić potpisao je danas u Gradskoj upravi Bihaća sa Elvedinom Sedićem, direktorom JP Aerodrom Bihać, ugovor o prijenosu sredstava kapitalnog transfera za JP Aerodrom Bihać.

Ugovorom su osigurana sredstva u iznosu od 2 miliona KM, a prema riječima Šuhreta Fazlića, gradonačelnika Bihaća, dodijeljena sredstva konačno su potvrda da ovaj dio Bosne i Hercegovine nije zaboravljen, zahvalivši pri tom Vladi FBiH i ministru Šemsudinu Dediću koji je sa kolegom ministrom Denisom Lasićem pomogao pri osiguravanju sredstava za aerodrom u Bihaću.

Kako je istaknuto tokom potpisivanja ugovora, osigurana sredstva u iznosu od dva miliona KM bit će utrošena za projektnu dokumentaciju aerodroma (500.000 KM), ograđivanje poletno-sletne staze i pratećih objekata (400.000 KM), izgradnju pristupne ceste (400.000 KM), izmještanje postojećih objekata (500.000 KM) i dobijanje atesta, dozvola i licenci (200.000 KM).

Kako je kazao resorni ministar Denis Lasić, navedena sredstva su namjenski prikupljena sredstva od putničke takse koja se naplaćuje isključivo za razvoj avioinfrastrukture u FBiH. On je naglasio da je jedan od prioriteta resornog ministarstva ulaganje u avioinfrastrukturu u FBiH s ciljem poboljšanja usluga prometa putnika, odnosno kako bi aerodromi u FBiH bili još konkurentniji aerodromima u okruženju i regiji.

[kockakockica]

BiH 24 godine u UNESCO-u: Uz stećke i mostove u Mostaru i Višegradu, nominacije za Perućicu, Hagadu...

Bosna i Hercegovina je na današnji dan, 2. juna 1993. godine, postala članica Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), javlja Anadolu Agency (AA).





Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na popis UNESCO-a upisano je 1.052 dobara (814 kulturnih, 203 prirodnih i 35 mješovitih dobara).

U skladu sa Konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću.

Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta starog grada Mostara te stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a, na sjednici koja je održana u Istanbulu 15. jula 2016, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine.

Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Na prostoru spomenute četiri države registrirano je oko 70.000 stećaka, od čega se oko 60.000 nalazi u BiH.

Dobra iz BiH i na tentativnoj i na listi nematerijalne baštine

Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na tentativnoj listi su prirodno-graditeljska cjelina Jajca (2006), Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad (1997), historijsko urbano područje Počitelj (2007), prirodno i urbano područje Blagaj (2007), prirodno i historijsko područje Blidinje (2007), prirodno i historijsko područje Stolac (2007), te pećina Vjetrenica (2004).

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za AA je potvrđeno kako su u aprilu dostavili UNESCO-u nominaciju prašume Perućica za upis na tentativnu listu.

Kada je riječ o nematerijalnoj baštini, na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva nalazi se zmijanjski vez.

Dvije nominacije su dostavljene UNESCO-u, i to element konjičko drvozerbastvo i element branje trave ive na Ozrenu. Nominacija konjičkog drvorezbartva će se razmatrati na Komitetu za nematerijalnu baštinu ove godine, a nominacija elementa branje trave ive na Ozrenu će se razmatrati na Komitetu za nematerijalnu baštinu sljedeće godine, potvrđeno je iz Ministarstva.

Na preliminarnoj listi nematerijalne baštine UNESCO-a trenutno se nalazi 18 elemenata iz Bosne i Hercegovine.

Državna komisija za saradnju BiH s UNESCO-om razmatrala je i podržala, te dostavila Federalnom ministarstvu kulture i sporta inicijative za rad na nominaciji sevdalinke i Dana kosidbe na Kupresu za nominacije za Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Krajem juna eksperti za nematerijalnu baštinu u BiH

BiH je domaćin 11. godišnjeg sastanka mreže eksperata za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Evrope, koji će se održati u Sarajevu 27-28. juna 2017. godine, u saradnji sa Regionalnom kancelarijom UNESCO-a u Veneciji i Regionalnim centrom za nematerijalnu baštinu u Sofiji.

BiH je dostavila dvije nominacije za upis u UNESCO/Međunarodni Registar Pamćenje svijeta, rukopisnu zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke i Sarajevsku Hagadu.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima.

Sarajevska Hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. To je rukopis napisan na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz Srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. Hagadu je kupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, od tadašnjeg vlasnika, porodice Koen.

Sljedeće godine je 25 godina članstva BiH u UNESCO-u i pokrenute su inicijative da taj jubilej bude obilježen.


http://whc.unesco.org/en/statesparties/ba



Moj dodatak! Tamo gdje je stećak, tamo je bila Bosna !!

[kockakockica]

Novi centar Robot na Šipu





Kompanija Robot je osnovana u Bosni i Hercegovini 1995. godine i od tada do danas izrasla je u respektabilnu grupaciju. Osnovna djelatnost kompanije je veleprodaja i maloprodaja tehničkim robama, robom široke potrošnje i prehrambenim proizvodima, maloprodajni lanci - shopping centri, kao i obavljanje uslužnih djelatnosti.
Danas nakon više od dvadeset godina postojanja grupacija Robot raspolaže sa preko 100.000 m2 vlastitog prodajnog , skladišnog i proizvodnog prostora, te zapošljava više od 1.500 radnika.
Kompanija Robot plasira proizvode preko odjela veleprodaje, kao i kroz sopstvene prodajne centre, kojih je trenutno 25, u različitim bosanskohercegovačkim gradovima: Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Bihaću, Gračanici, Čapljini, Cazinu, Bijeljini, Prijedoru, Prnjavoru, Kaknju, Tuzli, Bratuncu, Zavidovićima, Zenici, Sanskom Mostu, Donjem Vakufu, Modriči i Ljubuškom.
Plan nam je do kraja 2017. godine otvoriti još nekoliko tržnih centara. Tada će pozicija Robota, kao jedne isključivo bosanskohercegovačke firme, na tržištu biti stabilno vodeća sa najvećom ponudom i asortimanom.
U svojim maloprodajnim objektima Robot prodaje širok asortiman prehrambenih i hemijskih artikala, alata, posuđa, bijele tehnike, audio i video tehnike, peći na čvrsta goriva, opreme za kupatila i ostale robe široke potrošnje. Prodajni asortiman bijele tehnike čine najpoznatiji svjetski proizvođači i to: Samsung, Sony, Elektrolux, Rowenta, Tefal, Philips, Panasonic i drugi.
Svi tržni centri Robot su bogato opremljeni te nude i dodatne sadržaje: parking, igraonice za djecu, caffe bar, restorane te cvjećare. Organizovanje rođendanskih proslava, promocije, degustacije, nagradne igre, ugodna druženja samo su neki od sadržaja centara Robot koji će Vašu kupovinu učiniti još ljepšom i ugodnijom.

https://www.robot.ba/

[kockakockica]

SARAJEVO: NOVIM INFO PANOIMA POBOLJŠANA TURISTIČKA PONUDA STAROG GRADA











Info-panoima postavljenim u parku u ulici Isa-bega Ishakovića i u Mustaj-pašinom mejdanu, nastavljen je projekat „1001 Starogradski biser“. Namjera je turistima približiti bogatu kulturno-historijsku i gastronomsku ponudu, te kulturne sadržaje koje im nudi Sarajevo.

Novi info-pano u ulici Isa-bega Ishakovića nudi sadržaje o starogradskim hodočašćima: turbetu Sedam braće, mezaru Žutog hafiza, Trebeviću, Staroj pravoslavnoj crkvi i Crkvi svetog Ante Padovanskog. Turisti će tom prilikom naučiti da je planina Trebević bila mjesto starog slavenskog kulta prinošenja žrtava, da je najrazvijenije islamsko mjesto hodočašća u Sarajevu bilo i ostalo turbe Sedam braće, kao i o narodnom običaju hodočašća Staroj crkvi radi posjete dječijeg groba, ne samo kod kod hrišćanki nego i žena svih drugih vjeroispovijesti, saopćeno je iz Općine stari Grad.

Na drugom panou, u Mustaj-pašinom mejdanu smještenom iza Vijećnice, je zbirni prikaz sadržaja svih ostalih panoa iz ovog projekta, kao i lokacije na kojima se nalaze.

Projekat „1001 Starogradski biser“ počeo je prije sedam godina i dosad je postavljeno 12 info-panoa na najatraktivnijim lokacijama, a brojni su sadržaji koje oni predstavljaju. Pisani su na bosanskom, engleskom, njemačkom i turskom jeziku. Na Baščaršijskom trgu su tri info-panoa. Na onom iznad Sebilja hronološki je prikazan nastanak i sve promjene kroz koje je trg prolazio kroz godine, dok su ispred Čaršijske džamije dva panoa sa gastronomskom ponudom i prepoznatljivim baščaršijskim rukotvorinama. Na njima su specijaliteti kao što su kahva dibekuša, salep, paklama i slično i upućuju sve zainteresirane da ih potraže na Baščaršji.

Jedan info pano nalazi se u blizini Ekonomskog fakulteta i na njemu su prikazani najznačajniji spomenici kulture koji se nalaze u neposrednoj blizini. Manji panoi koji također prikazuju bogatu kulturu i tradiciju Starog Grada nalaze se iza Katedrale, u parku kod Muzeja Jevreja, kod Latinske ćuprije i kod Šeher-ćehajine ćuprije. Pano postavljen na Trgu fra Grge Martića, ispred Katedrale, prikazuje kulturne programe i sadržaje kao što su festival Baščaršijske noći, Sarajevska zima, Sarajevo Film Festival i tome slično.

Iskopine pronađene na arheološkom lokalitetu At mejdan, kao i Bakr-babina džamija, prikazani su na info-panou koji se nalazi u haremu ove džamije. Projekat „1001 Starogradski biser“ je realizovala i finansirala Općina Stari Grad, a autor sadržaja svih info-panoa je diplomirani orijentalista Alija Ibrović.

Info panoi Općine Stari Grad su projektovani kao prepoznatljiv detalj koji ima za cilj da turiste uputi na najznačajnije kulturno-historijske sadržaje, gastronomsku ponudu, hodočašća, te kulturne sadržaje prepoznatljive za ovaj grad.


http://www.starigrad.ba/v2/





By 4Llife

[kockakockica]

Pogledajte kako će izgledati najveća stambena zgrada u Sarajevu: 26 spratova, 400 stanova, tržni centar...




Investitori su Smart Invest s arapskim kapitalom i bh. građevinska kompanija ANS Drive

Ovog proljeća počela je gradnja Sarajevo Towera, najvećeg stambenog objekta u Sarajevu. Zgrada će imati čak 400 stanova i više od 650 parking mjesta. Poređenja radi Bosmal City Centar ima ukupno 306 stanova, piše BiznisInfo.




Osim toga, Sarajevo Tower će imati tržni centar na tri sprata i brojne druge sadržaje. Zgrada će ukupno imati tri podzemne etaže i 26 spratova.

Investitori su Smart Invest s arapskim kapitalom i bh. građevinska kompanija ANS Drive. Ovaj objekat u naselju Pofalići će značajno promijeniti sliku Sarajeva.

U međuvremenu se pojavila i prva video prezentacija zgrade pa pogledajte kako će ona izgledati.

[kockakockica]

Dursumovi topovi pucaju bh. gradovima




Ramazanski topovi sve češće pucaju iznad bosanskohercegovačkih gradova i čaršija, čime se oživljava običaj koji je 50-tih godina prošlog stoljeća u potpunosti nestao s ovih prostora. Najveći doprinos buđenju tradicije daju "posljednji mohikanci" među nama koji su u stanju napraviti topove identične onim koji su nekada ukazivali na kraj posta našim djedovima i prijašnjim generacijama.
Šezdesettrogodišnji Dursum Halilović iz Bosanske Krupe u svojoj kovačko-kolarskoj radnji izrađuje ramazanske topove. Topove pravi od jasenovog i hrastovog drveta sa kovanim metalnim dodacima, a do sada ih je napravio nekoliko komada koji se nalaze širom BiH.






Topove ručno izrađuje: Sigurni i pouzdani


"Neki dan sam isporučio top u Maglaj, koji se koristi i puca svaku noć. Moj top ima i u Bihaću, dva u Cazinu, zatim u Sarajevu, a u ovaj koji dan, top koji trenutno radim, ide za Brčko", priča Dursum za Klix.ba.

Da bi napravio ramazanski top treba mu, otprilike, mjesec dana. Kako kaže, nije baš lako napraviti top jer je cijela konstrukcija njegovo djelo i svaki detalj ručno radi. Svi topovi su na "isti kalup", jedino se razlikuju u ručkama koje služe za pomjeranje topa.

Njegovi proizvodi, kako tvrdi, mogu potrajati 100 godina, samo ih treba čuvati od kiše i padavina.

"Moj top ima dva pucnja, jedan po izlasku eksploziva iz cijevi i drugi u vazduhu. Eksploziv je 125 mm i ide oko 300 metara u zrak, nakon čega puca. Cijev je postavljena na 85 stepeni, tako da nema šanse da nekog ugrozi ili da se bilo šta neželjeno dogodi", objašnjava Dursum sigurnost svog proizvoda, dodajući da je prosječna cijena topa oko 1.200 maraka.






Kovačka tradicija u porodici: Klepanje, oštrenje, izrada točkova, fijakera...

Inače, kovačko-kolarski posao naslijeđe je u Dursumovoj porodici. Njegov otac Ahmet, djed Ale i pradjed Okan bili su kovači. Na tom tragu, Dursum i danas klepa motike, oštri sjekire, pravi fijakere, točkove, plugove za konjska kola, ukrasne saonice, ramazanske topove i brojne druge stvari.

"Za svoju dušu izrađujem fijakere i stara zaprežna kola, a nešto uspijem i prodati. Tako sam jedna zaprežna kola uspio prodati čak za Ameriku, a mojih točkova ima u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i drugim zemljama. Samo Bog zna koliko sam konjskih kola do sada napravio, jer su nekada skoro sva domaćinstva imala konje. Danas kad više i nema konja, najčešće ih pravim onim ljudima koji ih žele postaviti kao ukras", ističe naš sagovornik.

Koliko god to izgledalo čudno, nastavlja Dursum, za kovački zanat i u savremenom dobu ima posla, dok je za kolarski sve manje.

"Ovaj posao je i dan-danas potreban u svakom mjestu. Sve što je proizvedeno, ciljano je napravljeno da otupi, da se prebije, slomi, odnosno mora se renovirati da može opet obavljati funkciju. Tu nastupam ja, odnosno kovački posao", ponosno ističe.

Posljednji kovač Bosanske krajine


Nekada je u Bosanskoj Otoci, mjestu gdje on živi, bilo deset kovača, sada je ostao on sam.

"Čitav život se bavim ovim poslom. To je, ustvari, porodično nasljedstvo, koje će se prema svemu sudeći na meni završiti jer nema ko nastaviti tradiciju. Kovačkim poslovima se rijetko ko bavi u državi, a u Krajini da ne pričam. Vjerujte da bih ja želio i obučiti 2-3 čovjeka ili mladića kojima bih prenio sve što znam", pomalo razočarano govori Dursum.

Napominje da je nekada država ili zajednica školovala zanatlije, dok to sada nije slučaj.

"Ja sam iz ovog posla školovao djecu, četiri sina. I oni znaju raditi ovaj posao, jer su svi radili sa mnom dok su se školovali. Danas su dvojica doktori nauka. Ajdin je kao vrsni matematičar dobio stipendiju i doktorirao u Beču i radi kao profesor matematike na Univerzitetu Lumina u Bukureštu. Adnan, drugi sin, doktorirao je geodeziju i radi u Beču. Adis je zaposlen u Njemačkoj, dok Almir radi kao ekonomista u banci u Bosanskoj Krupi", ponosno ističe Dursum.

Sve ih je, kako kaže, "podigao" iz svoje skromne kovačko-kolarske radnje, bez ikakvog kredita i bilo čije pomoći. Danas je sretan zbog njih, ali i tužan zbog činjenice da tradiciju bavljenja ovim zanatom neće imati ko nastaviti i da je baš on, Dursum Halilović, najvjerovatnije, posljednji kovač iz Bosanske krajine.

[kockakockica]

Hubijar: Bjelašnica će nakon augusta biti jedan od najboljih ski-centara u regionu




Direktor preduzeća ZOI'84 Midhat Hubijar tvrdi da će Bjelašnica biti jedan od najboljih regionalnih ski-centara te jedan od najkonkuretnijih u Evropi nakon okončanja radova na vertikalnom transportu i vještačkom osnježavanju. Završetak radova očekuje se krajem augusta, a zahvaljujući ovom projektu skijaška sezona bi trebala trajati od pet do šest mjeseci.
"Zavisno od vremenskih uslova sezonu bismo mogli otvoriti između 1. i 15. novembra i trajala bi do kraja maja. Naravno, temperature moraju biti ispod nule, ali uz nove tehnologije imamo mogućnost da u toku 48 sati osniježimo cijelu Bjelašnicu, jer će na stazama biti 37 topova. Šestosjed koji ima 65 korpi ide od Babinog dola do Međustanice, brzinom od 6 m/h i trajanje transporta je 5,5 minuta. Do sada je transport trajao 13 minuta, a skijaši su čekali između 30 i 45 minuta. Četverosjed ide od Međustanice prema vrhu Bjelašnice, ima 21 korpu i kapacitet je 500-600 skijaša u jednom radnom satu", kazao je Hubijar za Klix.ba.



Da bi ZOI'84 bio u mogućnosti održati sezonu i posjetiocima pružiti idealne uslove za skijanje, potrebna je akumulacija koja će imati kapacitet od 38.000 metara kubnih vode, a za koju će građevinska saglasnost biti završena u narednih nekoliko dana.

"Ukupna vrijednost projekta je 16 miliona KM. Šest miliona KM avansnih smo prebacili izvođačima, to su jedna slovenska firma, jedna švicarska firma te podizvođač iz Sarajeva. Vlada je osigurala 10 miliona KM putem kredita", navodi Hubijar.

Plan za narednu godinu je stavljanje u funkciju restorana koji se nalazi na vrhu Bjelašnice, a do kojeg je nemoguće doći bez adekvatnog transporta, kao i širenje trasa i probijanje novih staza.

Kada je riječ o ljetnoj sezoni, svi sadržaji s Bjelašnice su prebačeni na Malo polje koje nudi panoramsko razgledavanje vertikalnim transportom, tubing, staze za biciklizam, iznajmljivanje bicikala, terene za košarku, odbojku i fudbal te igralište za manju djecu.

"Dogovorili smo širenje i trasiranje biciklističkih staza i na Velikom polju, otvaramo jednu ljetnu baštu koja se nalazi pored hotela Ferry, a u narednih mjesec dana ćemo osposobiti i fudbalsko igralište. Potrebno je još urediti parking, a u toku naredne godine na Velikom polju moramo napraviti akumulaciju jezera kako bismo imali uslove za vještačko osnježavanje za EYOF 2019. godine. Na Malom polju je u planu stavljanje hotela Sky u funkciju, a u pregovorima smo i za revitalizaciju skakonica", ističe direktor ZOI'84.