Dobre vijesti iz BiH

[kloxi]

Bingo Petrol gradi još jednu benzinsku pumpu


Domaća kompanija Bingo Petrol nastavlja sa širenjem. Naime, započela je izgradnja benzinske pumpe Bingo Petrol u Čeliću.

Bingo Petrol u vlasništvu je najveće domaće kompanije Bingo iz Tuzle. Kompanija Bingo Petrol već ima pet benzinskih pumpi – i to u Tuzli, Gračanici, Hadžićima, Zenici i Kalesiji.

Pumpa u Čeliću nalazit će se pored Bingovog supermarketa u tom gradu.

Nastavak širenja mreže u skladu je s poslovnom filozofijom tuzlanske kompanije, a to je da konstantno svoju dobit reinvestira u domaću privredu, odnosno u otvaranje novih radnih mjesta i to u raznim oblastima – od proizvodnje do prodaje.

Bingo je trenutno najveći domaći poslodavac a treba naglasiti da su uložili značajna sredstva u poboljšanje položaja radnika.

[Dr Arsla]

.....

[Dr Arsla]

https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyy ... id=2452156

[kloxi]

Univerzitet u Sarajevu promovirao 3.769 diplomanata i magistranata


večana promocija diplomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu, njih 3.769, održana je danas u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Zlatna značka
Na svečanosti su prisustvovali Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, kao i prorektorice i prorektori Univerziteta u Sarajevu i dekanice i dekani fakulteta i akademija pri ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Dodjele diploma će biti organizirane na fakultetima i akademijama Univerziteta u Sarajevu.

U okviru svečanosti je predstavljen i 201 dobitnik posebnih priznanja Univerziteta u Sarajevu Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu i Povelja Univerziteta u Sarajevu, te najbolji studenti prvog i drugog ciklusa studija i integriranog studija u 2023. godini.

Rektor Škrijelj je u obraćanju istakao da se ova svečanost održava na 74. godišnjicu postojanja Univerziteta u Sarajevu, najstarijeg i najvećem univerzitetu u Bosni i Hercegovini.

– Ponosni smo na činjenicu da je Univerzitet u Sarajevu do sada promovirao više od 183.000 diplomanata, više od 29.000 magistara nauka i više od 4.000 doktora iz 43 naučne oblasti, što su podaci koji nam daju za pravo da potvrdimo lidersku ulogu u nastavnom i naučnoistraživačkom obrazovnom sistemu u BiH – naglasio je Škrijelj.

Ističući da su izazovi i očekivanja sve veći, Škrijelj je kazao da je važno da svi shvate da ulaganje u istraživanja u nauci nije trošak, već investicija koja se isplati.

– Zato je važno da svi nivoi vlasti i javni i privatni sektor uvedu obavezno ulaganje u nauku. Zapošljavanje ovih mladih i prosperitetnih ljudi nije trošak, već investicija za budućnost. UNESCO-va statistika nam pokazuje da 15 najrazvijenijih država jesu one koje najviše ulažu u istraživanja – rekao je Škrijelj.

Najavivši da će Univerzitet u Sarajevu i u budućnosti stremiti ka izvrsnosti s fokusom na dalju integraciju u svjetske akademske tokove, Škrijelj je kazao da je osnovna misija te ustanove prosperitet i progres Bosne i Hercegovine.

Prihvatiti realnost– Ponosan je Univerzitet u Sarajevu, ali i BiH kojoj više nego ikad trebaju mladi i sposobni nosioci promjena. Posebno smo sretni jer naša zemlja danas postaje bogatija za čitavu generaciju mladih intelektualaca koji će predvoditi napredak bosanskohercegovačkog društva – poručio je Škrijelj. Također je rekao da blagostanje u društvu ne dolazi samo od sebe, već na bazi znanja i odricanja sposobnih mladih ljudi.

– Filozofija nas uči da ponekad realno razmišljati znači ne prihvatati realnost u njenoj datoj formi, nego je projektirati u nešto bolje. Zato ste vi najpozvaniji da se nametnete u svojim mladalačkim zahtjevima, znanjem i energijom i pokažete da ova zemlja može i treba bolje.

[kloxi]

Formirana Globalna mreža bh. dijaspore


Pri kabinetu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića formirana je Globalna mreža bh. dijaspore.
Uspostava ove mreže je rezultat višemjesečnog rada s pojedincima, grupama i organizacijama u iseljeništvu, s ciljem da se sagleda problematika s kojom se susreću naši građani, te pronađu mogućnosti zajedničkog djelovanja na poboljšanju općeg statusa bh. dijaspore.

Bećirović je prilikom zvaničnog pokretanja ove mreže, razgovarao s građanima u iseljeništvu i poručio da Bosna i Hercegovina treba svakoga svoga čovjeka. Naglasio je da putem Globalne mreže bh. dijaspore želi uspostaviti čvrstu vezu s onima koji žive izvan Bosne i Hercegovine.

Globalna mreža bh. dijaspore pri Kabinetu Bećirovića koncipirana je kao savjetodavno tijelo, a okuplja građane porijeklom iz Bosne i Hercegovine iz svih dijelova svijeta. Trenutno broji oko 150 aktivista.

Dodao je da umrežavanje dijaspore ima važnu ulogu s obzirom na njen potencijal, koji je od neprocjenjivog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Tokom razgovora, ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine pozdravili su formiranje Globalne mreže bh. dijaspore pri kabinetu Bećirovića i poručili da se kontinuiranim umrežavanjem nastoje što snažnije povezati s domovinom i doprinijeti pozitivnom razvoju države Bosne i Hercegovine. Naveli su da su organizirani u različitim udruženjima i organizacijama širom svijeta, a mnogi od njih involvirani u političke i ekonomske sfere, te da nastoje pomoći u ostvarivanju interesa Bosne i Hercegovine.

[kloxi]

Bosanska škola u Australiji ispratila 14 maturanata: Pamte ljepote domovine


U organizaciji Udruženja nastavnika bosanskog jezika Viktorije, u subotu u Melbourneu je održano matursko veče 18. generacije maturanata Bosanske škole. Maturanti su sa svojim nastavnicima, roditeljima i zvanicama iz VSL-a, državne institucije pod čijim okriljem se izučava bosanski jezik, te sa specijalnim gostima iz Australije i BiH, na veoma dostojanstven i svečan način obilježili kraj svog školovanja u Bosanskoj školi.

Nastavu bosanskog jezika pohađali su u dva centra u Melbournu – Noble Park North i Caroline Springs, održavajući tako putem škole bosanskog jezika, posebne lične, tradicijske, jezičke i kulturološke veze sa Bosnom i Hercegovinom.

Bosanska škola ove godine ispratila je 14 maturanata.

Zvanični dio programa otvorila je predsjednica udruženja nastavnika i roditelja bosanskog jezika i Viktoriji, Aiša Hadžiahmetović, koja se, čestitajući maturantima, zahvalila svima onima koji pružaju podršku školi.

Posebna zahvalnost je upućena roditeljima učenika, čija je ustrajnost da šalju djecu u bosansku školu inspirativna, jer ukazuje kako na svijest da je maternji jezik temeljna odrednica identiteta, tako i na snagu ljubavi koju gaje prema svojoj Prvoj domovini – Bosni i Hercegovini.

U ime ambasade Bosne i Hercegovine pohvale najboljim maturantima iz generacije 2022. dodijelio je dugogodišnji aktivista Udruženja nastavnika, Sead Omerović.

Prošle godine najbolje rezultate iz bosanskog jezika ostvarili su Malik Ćosić, Ajna Lačević i Neyra Mutapčić. U ime Viktorijanske škole jezika, Victorian School of Langueages, prisutnima su se obratili direktorica VSL-a, gospođa Judi Benney, istakavši značaj očuvanja maternjeg jezika, kao jezičke posebnosti i identiteta u multikulturnom australskom društvu, te koordinator iz centra Nobl Park North, Kevin Rayan, koji se na veoma dirljiv način obratio maturantima poželjevši im sreću u daljem obrazovanju.

Gost večeri bio je professor sa RMIT univerziteta u Melbourneu, dr. Hariz Halilović, nekadašnji nastavnik Bosanske škole, koji je u svom govoru istakao da vrijeme provedeno u školi ne smatra samo posebnim iskustvom već i privilegijom. Danas kao antropolog istraživač ima priliku da dovodi studente iz BiH, a nedavno je potpisao ugovor o saradnji između RMIT univerziteta i Univerziteta Sarajevo.

Ovo matursko veče ostaće upamćeno i po tome što je imalo posebne goste iz Sydneya.

Naime, direktorica Bosanske etničke škole iz Novog Južnog Walesa, Maida Vugdalić, izrazila je svoje oduševljenje ovakvom vrstom međudržavnog povezivanja škola bosanskog jezika, a predsjednik Vijeća bosanske zajednice NJW, gospodin Safet Alispahić donio je u ime svoje organizacije posebno priznanje Bosanskoj školi u Viktoriji, naglasivši u svom obraćanju važnost identiteta koja se najbolje očituje u očuvanju jezika.

Specijani gost bio je književnik Džemaludin Latić, koji ovih dana boravi u Australiji, a u svom obraćanju tematizirao je ljepotu i značaj bosanskog jezika, istakavši da su njegovi glavni čuvari majke i pjesnici, te sugerišuću tako očuvanje maternjeg, bosanskog jezika i u budućnosti.

"Bilo mi je važno učiti o zemlji porijekla mojih roditelja i sretna sam što sam imala priliku da to činim u Bosanskoj školi", kazala je maturantica Mutapčić.

Nastavnice koje su izvele 18. generaciju maturanata bosanskog jezika, Sada Makaš i Mineta Hadžiavdić, obratile su se svojim učenicima i zaželje im sve najbolje u budućem školovanju uz amanet da i dalje njeguju bosanski jezik kao dio svog identiteta, da ga prenose budućim generacijama i tako spriječe njegovo nestajanje na ovim prostorima.

[kloxi]

Opozicija pohvalila Gradonačelnika Tuzle i prvi put u historiji podržala budžet


Gradsko vijeće Tuzle danas je usvojilo budžet grada za iduću godinu, a prvi put u historiji se dogodilo to da opozicija hvali gradonačelnika te jednoglasno podrži najvažniji dokument. Nametnulo se pitanje kakvu to politiku vodi čelnik grada Zijad Lugavić?
Tuzla će iduće godine raspolagati budžetom u iznosu od 82.691.597,47 KM, a kako je istaknuto, on odražava snažan fokus na investicije, razvoj i socijalnu podršku, s ciljem poboljšanja kvaliteta života građana. Prilikom obrazlaganja, gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić ga je ocijenio razvojnim, socijalnim i ekonomskim.

"Kroz raspravu tokom sjednice Gradskog vijeća smo dobili potvrdu da smo u toku javne rasprave pomno slušali naše građane, nevladine organizacije, privrednike te vijećnike. U budžet smo uvrstili većinu kvalitetnih stvari, a shodno raspoloživim prihodima, koje smo planirali za iduću godinu. Možemo slobodno reći da je budžet za 2024. zapravo budžet građana Tuzle", kazao je Lugavić.Budžet je usmjeren na razvoj investicijskih projekata, posebno u komunalnoj infrastrukturi, ekonomskom razvoju i podršci socijalno ugroženim kategorijama građana. Zanimljivo je da su budžet prvi put u historiji grada prihvatili i vijećnici iz opozicije, usmjerivši na račun Lugavića i riječi hvale.

"Naš klub vijećnika je podržao ovaj budžet, s obzirom na to da su brojne naše inicijative usvojene. Prvenstveno govorim o komunikacijskim pločama za djecu iz autističnog spektra, a tu je i podrška sufinansiranju djece u predškolskim ustanovama, čitaonica za studente koja će raditi 24 sata i tako dalje. Također, možemo pohvaliti i novu praksu po kojoj gradonačelnik kao nosilac izvršne vlasti zove sve vijećnike na razgovor o njihovim prijedlozima i sugestijama", kazala je Selma Ćatibušić, vijećnica Platforme za progres. Iz opozicije su pohvalili i novac usmjeren u akcioni plan za djecu, kao i potez po kojem će stanovi u vlasništvu grada biti dodijeljni na korištenje osobama u stanju potrebe. S druge strane, vijećnici su jednoglasno podržali i odluku o kreditnom zaduženju od 11,1 milion KM kod Razvojne banke FBiH.

"Činjenica da u kreditnom zaduženju 7,5 miliona KM ide za ceste, dominantno u mjesnim zajednicama koje nisu u centru grada, pokazuje koliko je Tuzla promašila s investicijama u prethodnim godinama te koliko su rubne mjesne zajednice zapuštene. U potpunosti podržavam ovakvu vrstu priče, kako bismo saobraćajnice doveli na bolji i kvalitetniji nivo te da i građani iz prigradskih dijelova mogu uživati u nečemu što je najnormalnije u 21. vijeku. Također, kreditno zaduženje je podržano sa uslovom da imamo dovoljno prostora za zaduženje u kontekstu ulaganja i u industrijske zone, koje su veoma bitne u gradu", naveo je Omer Berbić, opozicioni vijećnik iz Naše stranke.

[putnik387]

Odlicna reportaza

[youtube]https://youtu.be/Ar2Aa2ZIZig?si=vIT7gcliGuYMeRTN [/youtube]

[kloxi]

Prvi robot konobar stigao u Tuzlu, posluživat će goste u poznatom restoranu


Vještačka inteligencija je prvi uvedena u ugostiteljstvo. Roboti konobari preuzeli su ulogu posluživanja gostiju, a jedan takav stigao je i u Tuzlu.

Prvi robot konobar je početkom ljeta stigao u Derventu a njegov kolega od danas će vrijedno raditi ali i privlačiti mnogo pažnje i u Tuzli, tačnije u restoranu Saranda. Vlasnici poznatog tuzlanskog restorana predstavili su novog kolegu na svojim društvenim mrežama.

U praksi njihov osnovni posao jeste da donose narudžbe gostima i odnose prljavo suđe pomažući tako konobarima, Na ovaj način uveliko bi se trebao olakšati i smanjiti obim posla ostalom osoblju. Robot ima više nivoa za posluživanje što povećava produktivnost i brzinu usluge u restoranu. Na jednog robota može da stane tacna omjera 60×40. Puno pažnje roboti konobari privlače i zbog njihove mogućnosti interakcije sa gostima.

Ipak, uz svu prednost koju imaju, vještačka inteligencija ne može u potpunosti zamijeniti pravog radnika već samo olakšati posao. U praksi njihov osnovni posao jeste da donose narudžbe gostima i odnose prljavo suđe pomažući tako konobarima.

[kloxi]

U Sarajevu otvoren Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje Medicover Diagnostics BiH


Medicover, vodeći internacionalni pružatelj zdravstvenih i dijagnostičkih usluga sa sjedištem u Švedskoj i uvršten na Nasdaq berzi Stockholm, počeo je poslovanje u Sarajevu otvaranjem Zavoda za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje Medicover Diagnostics BiH.

Zavod u Sarajevu prvi je, veliki korak, kompanije Medicover nakon ulaska na bh. tržište 2023. godine i predstavlja najmoderniju ustanovu za laboratorijsku dijagnostiku u ovom dijelu Evrope.

"Otvaranje Zavoda u Sarajevu pokazuje našu posvećenost rastu u Bosni i Hercegovini i namjeri da pružimo visokokvalitetne, pristupačne i pouzdane dijagnostičke usluge medicinskim profesionalcima i pacijentima", izjavio je Staffan Ternström, COO Dijagnostičkih usluga, Medicover. Medicover Diagnostics B&H trenutno okuplja više od 60 stručnjaka, koji servisiraju oko 100.000 pacijenata sa više od 4.000 rutinskih i naprednih analiza, različitih oblasti humane dijagnostike poput biohemije, imunohemije, hematologije i patofiziologije.

"Biti dio međunarodne mreže laboratorijskih ustanova donosi brojne benefite kako ljekarima tako i pacijentima u našoj zemlji. Našem osoblju pruža se prilika da neprestano komunicira s vodećim medicinskim stručnjacima širom Evrope, dok pacijenti imaju pristup širem i inovativnom dijagnostičkom testiranju", rekla je dr. sc. Jasminka Prguda Mujić, medicinski direktor Medicover Diagnostics BiH. Medicover Diagnostics posvećuje posebnu pažnju profesionalnom razvoju svojih zaposlenika u svakoj zemlji u kojoj posluje. Kompanija će održavati i kontinuirani dijalog sa ljekarima i medicinskim stručnjacima u Bosni i Hercegovini kako bi ih obavještavala o svim novim dostignućima u dijagnostičkoj medicini.

[kloxi]

U Tuzli uvode zanimanje instalatera solarnih panela koje je već traženo na tržištu u BiH


Bosna i Hercegovina nalazi se na putu "zelene tranzicije", a domaće tržište već osjeti potrebu za adekvatnim kadrom koje će se baviti instaliranjem solarnih panela. Tim tragom u obrazovni sistem Tuzlanskog kantona uskoro će biti integrirano novo zanimanje instalater fotonaponskih sistema – elektroničar.
Prelazak s konvencionalnih na ekološki prihvatljive izvore energije nešto je ka čemu se Bosna i Hercegovina u potpunosti mora okrenuti, a za to je sve manje vremena koje je nametnula Evropska unija.

Tim tragom u našoj zemlji se pojavljuje sve više fotonaponskih sistema, tačnije solarnih panela koje je moguće vidjeti na krovovima javnih, ali i privatnih objekata.

Međutim, problem predstavlja nepostojanje sofisticiranog kadra koji će se baviti njihovom instalacijom i priključenje na elektroenergetski sistem.

Iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle navode da se u današnje vrijeme poslom montera fotonaponskih sistema u našoj zemlji bave priučene osobe, koje su primarno elektrotehničari, instalateri električnih vodova, ali i ljudi koji su završili Gimnaziju. Kako bi se odgovorilo potrebama tržišta, u obrazovni sistem Tuzlanskog kantona će biti integrirano novo zanimanje, odnosno instalater fotonaponskih sistema – elektroničar. Ono će djelovati u Mješovitoj srednjoj elektrotehničkoj školi u Tuzli.

Prema riječima ministra obrazovanja TK Ahmeda Omerovića, najvažniji korak kako bi se uvelo ovo zanimanje, predstavlja saradnja s Pedagoškim zavodom TK i donošenje novog nastavnog plana i programa.

"Trenutno su u toku formalno-pravne procedure za uvođenje ovog zanimanja u Elektrotehničkoj školi u Tuzli, ali važan segment u svemu ovom jeste i obuka kadra - naših profesora koji će predavati ovu oblast. Koji će pripremati sve one učenike koji upišu ovo zanimanje i koji će ih pripremati da steknu određena znanja, vještine i kompetencije kako bi mogli na tržištu rada da daju sve ono što je potrebno. Jedan od razloga iz kojih je ovo zanimanje veoma važno jeste energetska tranzicija koju BiH mora uraditi", navodi Omerović.

[kloxi]

U aprilu iz Mostara kreću letovi za Rim, Minhen, Bari i Veronu


Iz Mostara u aprilu kreću letovi za Rim, Minhen, Bari i Veronu, a zračnu povezanost najvećeg hercegovačkog grada sa novih destinacija garantuje ugovor koji je danas potpisan u Gradskoj vijećnici Mostara uz prigodnu svečanost.
Ugovor su potpisali Aerodrom Mostar, Grad Mostar i Sky Alpsa koji je također ugovor potpisao i sa kompanijom Hifa Oil, a događaj je ocijenjen kao početak jedne nove ere za mostarski aerodrom. Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je kazao kako nikad nije iz Mostar bilo više od tri redovne linije i to prije korone, dok su ovim ugovorom dogovorene četiri nove linije što je od neprikosnovenog značaja.

Ističe da pored dogovorenih letova za Rim, Minhen, Bari i Veronu, Mostar ia letove i za Zagreb i Beograd tako da ne treba puno govoriti šta ovo znači.

"Bit ću izravan i reći, nađite aerodrom gdje ćete imati od proljeća Beograd, Zagreb, Rim, Minhen, kao četiri velika hub-a, tako da ne treba ovo puno predstavljati, idemo dalje", kazao je Đuzel. Ističe da dogovoreni letovi za Rim, Minhen, Bari i Veronu počinju u zadnjoj sedmici aprila i da će trajati sve do kraja septembra, odnosno početka oktobra. "Svaka ruta će ići dva puta sedmično, a za sada je dogovoren ljetni red letenja, dok će zimski zavisiti od toga koliko će biti zahtjeva", kazao je direktor mostarskog aerodroma, te naglasio da će cijene letova do novih destinacija javnosti biti objavljene narednih dana. Ističe kako je mostarski aerodrom 2023. godine uduplao broj putnika sa 20 hiljada gostiju, te ove godine očekuje da će se i ta brojka dodatno udvostručiti i da će kroz mostarski aerodrom proći više od 40 hiljada putnika.

Generalni direktor za vazduhoplovstvo i operacije Sky Alpsa Alex Spinalo je naglasio kako ovo predstavlja priliku za povećanja putnika, za grad Mostar i cijelu regiju.

"Mislim da će ovo biti jedna uspješna i plodonosna saradnja za sljedećih pet do šest godina", kazao je Spinalo nakon potpisanog ugovora.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić ne krijući zadovoljstvo zbog potpisivanja ugovora, kaže kako je o veliki događaj za Mostar i cijelu Hercegovinu, jer ugovor sa Sky Alpsom Mostar povezuje sa novim destinacijama u Italiji i Njemačkoj.

[kloxi]

FBiH u 2023 povećala proizvodnju kukuruza i soje, manje krompira, jabuka, šljiva i grožđa


U 2023. godini u FBiH ostvarena proizvodnja kukuruza-zrna iznosi 215.227 tona, što je povećanje proizvodnje za 11,8 posto u odnosu na 2022. godinu.
U proizvodnji industrijskog bilja zabilježen je porast proizvodnje soje za 96,7 posto, dok se kod proizvodnje duhana bilježi pad proizvodnje za 12,2 posto u odnosu na 2022.

Prozvodnja krompira iznosi 160.433 tone i manja je za 16,0 posto u poređenju sa proizvodnjom u prošloj godini.

U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je blago povećanje kod proizvodnje lucerke za 0,6 posto, te značajnije povećanje proizvodnje kukuruza za krmu od 13,9 posto. Pad proizvodnje u grupi stočnog krmnog bilja je zabilježen kod travno-djetelinskih smjesa za 29,2 posto u odnosu na 2022. godinu, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Kod voća, ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 25,1 posto, a proizvodnja šljive manja je za 21,0 posto u odnosu na 2022. Ukupna proizvodnja grožđa manja je za 28,9 posto u odnosu na 2022.

[giovanni008]

BINGO PREUZIMA HOTEL ZENIT NEUM


Saga oko prodaje hotela Zenit u Neumu konačno je dobila pravosudni epilog. Naime, nakon što je na javnom pozivu tuzlanska kompanija Bingo proglašena najpovoljnijom, ova kompanija nikada nije uspjela ući u posjed Hotela.

Direktor Agencije za privatizaciju HNŽ/HNK Dragan Bevanda, uporno je odbijao da stavi potpis na Ugovor o kupoprodaji sa Bingom, iako mu je to bila zakonska obaveza.

Nadležni sud je ovih dana, kako saznaje mostar.live, više od osam godina nakon javne prodaje hotela koja se desila 2015. godine, donio presudu u ovom slučaju. Presudom se Draganu Bevandi nalaže da stavi potpis na Ugovor o kupoprodaji hotela Zenit a ako to ne učini u ostavljenom roku kupac će uplatiti novac u Trezor HNK/Ž i kupoprodaja će biti pravno važeća.

Da podsjetimo, agencija za privatizaciju HNK je sredinom jula 2015. godine raspisala Javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) za prodaju državnog kapitala u poduzeću HTD ZENIT-BRO d.o.o. Neum. Državni kapital je iznosio 79,73% ukupnog kapitala i to u iznosu od 5.833.217 KM. Ostatak kapitala od 20,27% otpada na Brodomerkur d.d. Split.

– Agencije za privatizaciju HNK izabrala je Bingo,koji se prijavio na Javni poziv s najboljom ponudom. Obećali su ulaganja od 30 miliona KM, zadržavanje postojećeg broja zaposlenih i zapošljavanje 72 nova radnika – kazao je tadašnji zamjenik direktora Agencije za privatizaciju HNK Ismet Čampara.

Međutim, nakon što je potpisana odluka o prodaji hotela Bingu, krenule su kritike na račun ovog poteza. Načelnik općine Neum Živko Matuško se protivio prodaji hotela Zenit tuzlanskom Bingu. Iz općine su tvrdili da nisu bili uključeni u proces te da neće dopustiti proširenje hotelskih kapaciteta jer je, navodno, protivno regulacionom planu.

Prijetili su i da zbog toga novi vlasnik neće dobiti urbanističku dozvolu, te navode da i općina ima vlasnički udjel u hotelu. Da sve ima političku ako ne i etničku dimenziju, pokazalo je ponašanje Dragana Bevande koji od svog dolaska na čelo Agencije za privatizaciju odbija potpisati ovaj ugovor, iako mu je to obaveza, što je na kraju utvrdio sud.




https://mostar.live/sud-presudio-hotel- ... ki-ugovor/

[kloxi]

U protekloj godini u FBiH ostvareno 2,5 miliona noćenja


Federalni Instittut za statistiku odgovorio je na zastupničko pitanje Admira Čavalića o stanju turizma u Federaciji BiH u kojem je navedeno da je u 2023. godini bilo oko 2,5 miliona noćenja, a od toga u Kantonu Sarajevu 1.432.133 noćenja.
Prema podacima, nakon Kantona Sarajevo najveći broj noćenja je imao Hercegovačko-neretvanski kanton 537.885, a na trećem mjestu je Zeničko-dobojski kanton sa 162.774 noćenja.

Još samo tri kantona su imala više od 100.000 noćenja i to Zeničko-dobojski 162.774 noćenja, Srednjobosanski 114.435 noćenja i Tuzlanski kanton 102.514 noćenja. U Kantonu 10 bilo je 23.965 noćenja, Zapadnohercegovačkom 17.611 noćenja, Posavski 10.385 noćenja i Bosansko-podrinjski 7.740 noćenja.

Čavalić je istakao da su podaci dosta interesantniji kada se kompariraju gradovi/opštine. Tako Olovo (99.684) ima veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice (34.361), Tuzle (71.022), ali i Bihaća (79.581). Ilidža svakako dominira sa 605.544 noćenja - više od Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Jedini bosanskohercegovački grad na moru, Neum je imao 290.299 noćenja, a Mostar je imao 130.670 noćenja, a veliki broj noćenja je imao i Čitluk 88.319. Što se tiče Kantona Sarajevo u Centru je zabilježeno 291.717 noćenja, Ilidži 605.544 noćenja, Starom Gradu 268.800 noćenja, a Novom Gradu 99.563 noćenja

Statistika pokazuje i porast broja noćenja. U 2021. godini, kada su još uvijek bile aktivne mjere protiv koronavirusa bilo je 1.496.230 noćenja i to 571.570 domaćih turista, 924.600 noćenja stranih turista. U 2022. godini bilo je 2.162.713 noćenja, 1.503.004 noćenja stranih turista i 659.709 noćenja domaćih turista.

U 2023. godini, strani turisti su ostvarili 1.846.367 noćenja, a domaći 668.572 noćenja.

[kloxi]

GRADNJA U TOKU
Trebinje uskoro dobija najveću solarnu elektranu na Balkanu


V.d.direktora Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Marko Kubatlija održao je sastanak s predstavnicima mađarske kompanije Lugos Renewables koja investira u izgradnju najvećeg solarnog parka na Balkanu u Trebinju.
Na osnovu Memoranduma o saradnji s Agencijom za promociju izvoza HEPA, FIPA je pružila podršku kompaniji Lugos Renewables.

Projekat u Trebinju podrazumijeva saradnju mađarskog Lugos Renewables i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kroz mješoviti holding. Nova solarna elektrana snage 73 MWp gradi se u Trebinju, u blizini granice Crne Gore i Hrvatske, što predstavlja 2. fazu cjelokupnog projekta.

Prva faza je već u izgradnji trafostanica i dalekovoda sa solarnom elektranom od 73 MWp, tako da će s dodatkom nove solarne elektrane razvoj kompleksa obezbijediti kapacitet od 146 MWp (DC) solarne energije, što će ga učiniti najvećom solarnom elektranom u regionu Balkana prema sadašnjim podacima. To će otvoriti nova radna mjesta, ali što je još važnije, imat će veliki uticaj na ekonomski rast regije i razvoj zaštite okoliša povećanjem udjela zelene energije u ukupnoj proizvodnji energije.

Lugos Renewables je prošle godine preuzela većinsko vlasništvo nad Solarnom elektranom Trebinje 1, nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH dalo zeleno svjetlo za ovu akviziciju. Ukupna vrijednost projekta je veća od 50 miliona eura i bit će najveća u BiH.

"Kubatlija će nastaviti pružati podršku svim investitorima zainteresiranim za ulaganja u BiH. Uz investicijske projekte koji stvaraju nova radna mjesta i donose višu dodanu vrijednost, izuzetno nam je važno privući i realizirati one investicije koje donose nove tehnologije, koji investiraju u istraživanje i razvoj, donose veći broj inovativnih proizvoda i usluga, te ulažu u edukaciju zaposlenih", navodi se u saopćenju.

[kloxi]

Penzije u Federaciji BiH uvećane za pet posto


Iz Federalnog zavoda PIO je saopćeno da januarksa isplata penzija u FBiH je povećana za pet posto.


Upravni odbor Federalnog zavoda PIO donio je na hitnoj sjednici odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet posto, nakon što je usvojen Budžet Federacije BiH.

U skladu s člankom 79. Zakona o PIO, akontacijsko usklađivanje primjenjuje se na sve penzije, počevši od 1. januara, osim penzija ostvarenih u 2024. godini, s izuzetkom najnižih i zajamčenih penzija.

U skladu s navedenim najniža penzija za januar 2024 godine, iznosi 565,18 KM, zajamčena 674,52, dok najviša penzija iznosi 2.757,74 KM. Najviša penzija prema važećem Zakonu do daljnjeg ostaje 2.800 KM.

[kloxi]

Sarajevo Energy Forum potvrdio status jednog od najrenomiranijih energetskih foruma u regiji


Okončani Sarajevo Energy Forum (SEF) 2024 potvrdio je renome jednog od najvažnijih energetskih foruma ne samo u Bosni i Hercegovini nego i regiji. Organizatori su se zahvalili učesnicima, partnerima, liderima, stručnjacima, ljudima iz biznisa, institucija, akademske zajednice i medija na fantastičnoj saradnji.
Skup su u ime organizatora otvorili predsjedavajući Organizacionog odbora Senad Šepić, te Ahmet Erglić potpredsjednik Privredne komore Bosne i Hercegovine i Mehmed Cero u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Prvi panel je bio posvećen preispitivanju našeg načina obezbjeđivanja energije i odnosa prema okolišu, a moderator je Elvir Bucalo, urednik BHRT-a, dok su panelisti: Anes Kazagić iz Elektroprivrede BiH, Slobodan Popovski, predsjednik MARES-a iz Sjeverne Makedonije, Marija Pujo Tadić, predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti iz Hrvatske, Miroslav Nikolić iz Elektroprivrede HZHB i Semir Hambo, glavni i odgovorni urednik portala Klix.

Na SEF-u se razgovaralo gdje je BiH u tranziciji iz regije uglja u regiju sa razvijenim obnovljivim izvorima energije, zatim kako izgraditi mreže koje će osigurati priključak svima i ojačati regionalne kapacitete, panelu koji se realizirao u partnerstvu sa njemačkim GIZ-om (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit), kao i panel o fleksibilnosti mreža, uz rezultate istraživanja profesora Suljanovića i EI Milan Vidmar iz Ljubljane.

Generalni direktor HIFA Oila Venan Hadžiselimović, kompanije koja je bila generalni sponzor SEF 2024, održao je prezentaciju o tranziciji primarno naftne kompanije u energetsku kompaniju i tome koji su izazovi, ali i mogućnosti na tom putu.

Veliko zadovoljstvo organizatori su imali da je i Rimac Energy bio zlatni sponzor i partner SEF-a, te je njihova predstavnica prezentirala najnaprednije baterije koje se trenutno nalaze na svjetskom tržištu i kako one jačaju i pomažu stabilnost elektroenergetskog sektora.

Za predstavnike općina, gradova i kantona, predstavnik Federalnog ministarstva energije je održao prezentaciju o najboljim praksama implementacije energetskih zakona i kako njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj tih sredina.

Privrednici su imali posebna izlaganja, u partnerstvu sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, o primjeni CBAM-a, osiguravanju zelenih certifikata i garancija porijekla i tome kako se pripremiti da nastave neometano i bez povećanja cijena izvoza, plasirati svoje robe na evropsko tržište.

Bilo je govora i o modelima projektnog i održivog finansiranja projekata iz obnovljivih izvora energije, što su uradili predstavnici ProCredit Bank, koja je također zlatni sponzor ovogodišnjeg SEF-a. Na forumu je bilo izloženo i Tesla vozilo i električni motor, te pametna rješenja i aplikacija kompanije za električne punjače Simply Charge iz Sarajeva.

Također, tokom SEF-a posjetioci su mogli testirati i aplikaciju PV Smart Click koja vrši izračune mjerenja sunčanih sati na zadanoj lokaciji i radi procjenu ukupnih troškova, kao i rješenja solarnih nadstrešica koja vaše parking mjesto čine profitnim centrom, a koja su izradili Digital Arena iz Imotskog, te Propulzija iz Beograda koji su partneri i zlatni sponzori.

Još jedna važna sesija pod nazivom ''Uloga virtuelnih elektrana u BiH i regionu u osiguranju ugovora za otkup električne energije iz OIE'' okupila je regionalne lidere u energetskoj tranziciji. Panelisti su bili Hikmet Muratović (Hifa Oil), Obrad Škrba (NOS BiH) Marko Lasić (KOER Hrvatska) i Mladen Apostolović (EFT), uz moderaciju Dijane Mujanović sa Al Jazeera Balkans.

Nema sumnje da je SEF 2024 važan forum, te da je dobro da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine na stručan i odgovoran način razgovara o energetskoj tranziciji i ključnim pitanjima naše energetske budućnosti. Odnos prema energiji, definitivno će odrediti i naš odnos prema budućnosti i prema mogućnostima našeg razvoja, podvukli su organizatori.

[kloxi]

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju 2023. godine iznosile 16,29 milijardi KM


Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju decembra 2023. godine iznosile su 16,29 milijardi KM i veće su za 605,1 milion (3,9 posto) u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 224 miliona KM (1,4 posto).
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2023. godine iznosili su 23,55 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 247,4 miliona KM (1,1 posto).

Prema novim podacima CBBiH o monetarnim kretanjima, kreditni rast registrovan je kod svih sektora: stanovništva za 26 miliona KM (0,2 posto), privatnih preduzeća za 144,5 miliona KM (1,5 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 35,3 miliona KM (5,9 posto), vladinih institucija za 17,7 miliona KM (1,6 posto) i ostalih domaćih sektora za 24 miliona KM (11,0 posto).

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru 2023. godine iznosila je 6,7 posto, nominalno 1,48 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 813,4 miliona KM (7,4 posto), kod privatnih preduzeća za 612 miliona KM (6,7 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 9,6 miliona KM (1,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 58 miliona KM (31,3 posto).

Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 12,9 miliona KM (1,1 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2023. godine iznosili su 31,11 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 172,4 miliona KM (0,6 posto).

Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za 383,7 miliona KM (2,4 posto) i kod privatnih preduzeća za 30,9 miliona KM (0,4 posto). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 28,5 miliona KM (1,5 posto), kod vladinih institucija za 196,5 miliona KM (4,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 17,2 miliona KM (1,0 posto).

Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u decembru 2023. godine iznosila je 6,4 posto, što je u apsolutnom iznosu 1,88 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM (10,2 posto) i kod privatnih preduzeća za 928,2 miliona KM (15,1 posto).

Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 311,1 milion KM (6,8 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 119,1 milion KM (5,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 100,6 miliona KM (5,3 posto), pokazuju podaci CBBiH o monetarnim kretanjima.

[kloxi]

Energoinvest završio dva višemilionska projekta u Africi, najavljeni radovi i u Tirani


Kompanija Energoinvest iz Sarajeva očekuje svečano puštanje u rad 115 kilometara dugog 400kV dalekovoda i 400/220/33kV trafostanice, i preko kojih se po prvi put međusobno povezuju elektroenergetski sistemi Tanzanije i Kenije u Africi.
Na ovom projektu vrijednom 100 miliona američkih dolara radili su četiri godine.

"Kada govorimo o naponskom nivou od 400 kV, dalekovoda i posebno u djelatnosti izgradnje trafostanica, moram napomenuti da je to nešto što ni onaj prijeratni Energoinvest nije mogao da napravi. Mi smo to danas uspjeli i izuzetno smo sretni i ponosni", kaže ovim povodom generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević.Tanzania Electric Supply Company Limited (TANESCO), odnosno Elektroprivreda Tanzanije imala je posebne zahtjeve glede očuvanja okoliša u području gradnje jer dalekovod se nalazi samo 70 kilometara udaljenosti od ulaza u Nacionalni park Kilimandžaro, turističku atrakciju koja ovoj zemlji donosi značajan prihod upravo zbog činjenice da je prirodni rezervat.

U kompaniji očekuju poziv na svečanost puštanja u rad ovih elektroenergetskih objekata, kojoj će prisustvovati predsjednici Tanzanije, Kenije i Etiopije.

"Sami stubovi prelaze visinu od 80 metara, a njihova pojedinačna težina je od 30 do 70 tona. I to pokazuje zahtjevnost u projektovanju, u proizvodnji i izgradnji. A osim našeg dijela dalekovoda, takve stubove koji su proizvod Energoinvesta mi smo prodali francuskoj kompaniji koja ih je ugradila i na svojoj dionici", pojašnjava Aida Halilović, rukovoditeljica Službe projektovanja Energoinžinjeringa u Energoinvestu naglašavajući važnost stečenog povjerenja Elektroprivrede Tanzanije na ovom poslu. Krajem decembra prošle godine Energoinvest je također po principu "ključ u ruke" završio i pustio u pogon trafostanice 400/220kV i 220/60kV u Alžiru. A ovaj projekt vrijedan je 57,5 miliona eura.

"Mi smo tu imali jedan skriveni problem, koji nam je produžio rok izvođenja radova. Investitor, GRTE-Sonelgaz, koji je nacionalna tvrtka za električnu energiju i plin u Alžiru, te njihov distributer el. energije odabrali su za lokacije ovih stanica teren koji je dio velikog regionalnog klizišta koje nije bilo sanirano. Na kraju smo uspjeli ispregovarati da oni saniraju to klizište, a da mi nastavimo naše radove. I konačno smo realizirali ugovor koji smo potpisali 2013. godine. Te trafostanice su puštene u rad. Trafostanica 400/220kV snabdijeva električnom energijom veliku željezaru u blizini, koja ni u vrijeme prekida napajanja strujom u skoro cijeloj zemlji nije ostajala bez struje", kaže o ovom projektu Adnan Brkić, direktor Energoinžinjeringa u Energoinvestu.

Ove godine za Energoinvest važan je aktuelni projekt izgradnje 400kV i 110 kV dalekovoda oko Tirane, glavnog grada Albanije. Vrijednost ovih radova, koje za potrebe nacionalnog elektroprenosa Albanije OST finansira KfW je 19 miliona eura.

[kloxi]

Srednjoškolac iz Goražda Runi Baker osmislio "Study Buddy" aplikaciju s kojom se lakše uči


Goraždanski srednjoškolac Runi Baker, učenik drugog razreda Mješovite srednje škole "Enver Pozderović" osmislio je aplikaciju "Study Buddy" koja je namijenjena osnovcima i srednjoškolcima kako bi se organizovali za učenje i postigli bolje rezultate.
Runijeva aplikacija automatski računa prosjek učenika i obavještava ga o nadolazećim testovima.
"Moja želja je bila da smislim nešto što može pomoći učenicima da ostvare što bolji akademski uspjeh. Učenik ima mogućnost da upisuje testove, aplikacija mu šalje notifikaciju nekoliko dana prije testa. Također aplikacija računa prosjek automatski tokom dodavanja ocjene. Aplikacija je namijenjena srednjoškolcima i osnovcima. Ove godine sam prijavio StudyBuddy na M:tel app takmičenje gdje sam prezentovao svoju aplikaciju pored još 19 timova iz Bosne. Aplikacije koje su drugi timovi izlagali su bile odlične, ali od nas 19, žiri je odabrao pet aplikacija koje će nastaviti takmičenje u Beogradu i među njima je i moja. Jako sam sretan i uzbuđen što ću imati priliku da učestvujem na regionalnom takmičenju i što ću se takmičiti sa pet najboljih timova iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore", kaže Runi Baker za Klix.ba.

Runi kaže kako bi volio biti najbolji na takmičenju, no da je i dosadašnji uspjeh velika pobjeda. Posebno ga čini sretnim što na ovaj način može pomoći prijateljima da se bolje organizuju u učenju, a nekoliko njih je imalo zadatak da testira aplikaciju koja, još uvijek, zbog pravila takmičenja, nije dostupna javnosti.

"Svjesni smo da se najvažnije dobro organizovati tako da rezultat u učenju ne može izostati", kaže Runi.

Runiju ovo nije prvi uspjeh, ranije je kreirao aplikaciju Recikliraj BA, čiji je cilj informisati građane Goražda o reciklaži i lokacijama na kojima su postavljeni kontejneri za odvajanje reciklažnog otpada. Uveliko se bavi programiranjem, a polaznik je i IT Akademije u Sarajevu.

"Prije nekoliko godina sam se gledajući brata kako programira zainteresovao za programiranje. Upisao sam IT Academy u Sarajevu. Preko dana sam išao u školu, a navečer bih online pratio predavanja. Dvije godine sam uporedo sa školovanjem studirao na akademiji. Radio sam nekoliko projekata, uglavnom web stranice i aplikacije. Što se tiče IT svijeta, volim se baviti programiranjem, montiranjem videa i dizajnom", kaže Runi. U školi su ponosni na Runija, njegovu svestranost i kreativnost, te mlade ljude koji svojim idejama nastoje podstaći i druge da učestvuju u dobrim projektima.

[HelaS]

Energoinvest završio dva višemilionska projekta u Africi, najavljeni radovi i u Tirani

"Kada govorimo o naponskom nivou od 400 kV, dalekovoda i posebno u djelatnosti izgradnje trafostanica, moram napomenuti da je to nešto što ni onaj prijeratni Energoinvest nije mogao da napravi. Mi smo to danas uspjeli i izuzetno smo sretni i ponosni", kaže ovim povodom generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević.

[kloxi]

Otvoren novi Mercator u Tuzli sa novim ambijentom


Jedno od omiljenih mjesta kupovine u Tuzli, Mercator u Robnoj kući Tuzlanka, premješten je na novu lokaciju unutar ovog trgovačkog objekta, gdje je danas otvoren za kupce u potpuno novom i modernom ambijentu.
Još bolji i ljepši Mercator na gotovo 700 m² prodajne površine, uz novi vizuelni identitet, od sada nudi i dodatno proširen i prilagođen asortiman što se posebno odnosi na odjele voća i povrća, zdrave hrane, pekare, mesnice, gastra, delikatese, kozmetike i dječijeg svijeta te preostalih kategorija iz asortimana prehrane i neprehrane. Za još bržu i kvalitetniju uslugu svakodnevno se brine 26 zaposlenika.

"Sretan sam jer smo našim kupcima u Tuzli poklonili novi i moderan prodajni objekat, uređen prema najvišim standardima maloprodaje i brenda Mercator, na lokaciji na koju su kupci navikli i rado je posjećuju. Uz još bolju ugodnost kupovine, Mercator će našim kupcima nuditi dodatno proširen asortiman, kvalitetnu uslugu i mnoštvo dodatnih benefita. Posebno mi je zadovoljstvo jer smo danas, u skladu sa našim društveno-odgovornim poslovanjem, uručili donaciju u vrijednosti 5.000 KM Udruženju 'Srce za djecu oboljelu od raka' namijenjenu za podršku Roditeljskoj kući koja će biti otvorena u Tuzli početkom aprila ove godine.

Na taj način nastavljamo podržavati lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo što ujedno smatramo svojom obavezom, ali i privilegijom da zajedno činimo dobra djela i kreiramo bolje životno okruženje za sve nas" – izjavio je Haris Arnautović, rukovoditelj Službe marketinga kompanije Konzum BiH koja upravlja brendovima Konzum i Mercator na tržištu BiH. "Naše prijateljstvo s Konzumom u BiH sada je već jako i veliko. Jako smo zahvalni na dugogodišnjoj podršci i njihovoj opredjeljenosti da budu uz djecu oboljelu od malignih bolesti i njihove roditelje. Sada je i projekat Roditeljske kuće Tuzla obezbijeđen namirnicama koje će olakšati put borbe našim porodicama koje budu živjele u njoj tokom najtežeg životnog perioda. Radujemo se svakoj narednoj saradnji sa Konzumom, jer njene plodove koriste direktno naša djeca i njihove porodice", izjavio je Fikret Kubat, predsjednik Udruženja "Srce za djecu oboljelu od raka".

[kloxi]

Bosna i Hercegovina i Italija uzajamno će priznavati vozačke dozvole



Zaključivanjem ovog sporazuma uspostavlja se pravni okvir zа uzajamno priznavanje vozačkih dozvola na osnovi reciprociteta, što je dobra vijest za veliki broj građana BiH koji žive u Italiji i koji rješavanje ovog pitanja čekaju od 2016. godine, navode iz Vijeća ministara BiH

Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa utvrđen je novi tekst Prijedloga sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Italije o uzajamnom priznavanju u oblasti zamjene vozačkih dozvola, koji će biti dostavljen Predsjedništvu BiH.

Zaključivanjem ovog sporazuma uspostavlja se pravni okvir zа uzajamno priznavanje vozačkih dozvola na osnovi reciprociteta, što je dobra vijest za veliki broj građana BiH koji žive u Italiji i koji rješavanje ovog pitanja čekaju od 2016. godine, navode iz Vijeća ministara BiH.

Predloženo je da se raniji sporazum koji je u junu 2016. godine prihvatilo Predsjedništvo BiH stavi izvan snage, nakon što druga strana u prethodnom periodu nije izrazila spremnost za njegovo potpisivanje zbog neusuglašenosti određenih pitanja u vezi sa zaštitom osobnih podataka u postupcima izdavanja zamjenskih vozačkih dozvola.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju Komisije za kontrolu vanjskotrgovinskog prometa oružja i vojne opreme.

Novom odlukom je u sastav komisije imenovan pukovnik Joso Pejić, predstavnik Ministarstva obrane, umjesto brigadira Darka Marjanovića, koji je otišao u mirovinu.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – oktobar 2023. godine u Bosni i Hercegovini.

Prema statističkim podacima, u 2023. godini je nastavljen rast ekonomske aktivnosti, ali znatno sporiji u odnosu na prethodnu godinu uslijed rasta cijena, slabljenja ekonomskog rasta u zemljama trgovinskim partnerima i djelomično efekta visoke osnovice iz prethodne godine. Ključno uporište ekonomskog rasta predstavlja domaća tražnja kroz povećanje potrošnje i djelomično investicija.

S druge strane, nastavljen je trend usporavanja ekonomske aktivnosti. U periodu janiuar – oktobar 2023. godine registrovan je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje, pad proizvodnje u okviru prerađivačke industrije i rudarstva, dok je u okviru sektora proizvodnje električne energije zabilježen blagi rast.

Kada je u pitanju tržište rada, u junu 2023. se nastavio uvećavati broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, kao i u odnosu na septembar 2022. godine. Ipak, primjećuje se da međugodišnja stopa rasta broja zaposlenih osoba usporava od početka godine zbog smanjenja broja zaposlenih u pojedinim djelatnostima, poput prerađivačke industrije. Rast ukupnog broja zaposlenih osoba najviše je potpomognut uvećanjem broja zaposlenih u području djelatnosti trgovine, obrazovanja, pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i djelatnosti informacija i komunikacija.

S druge strane, broj registriranih nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini se nastavio smanjivati, uz postupno smanjenje stope nezaposlenosti.

Uslijed slabljenja ekonomskog rasta i potražnje za bh. izvoznim tržištima zemalja Evropske unije, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – oktobar 2023. godine zabilježila pad robnog izvoza. S druge strane, rast svjetskih i potrošačkih cijena u zemlji negativno se odrazio na domaću tražnju, što je rezultiralo smanjenjem uvoza roba u Bosnu i Hercegovinu. Uslijed ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza roba, ukupni robni deficit u pomenutom periodu je bio nešto veći u odnosu na isto isti period prethodne godine.

U 2023. godini inflacija u Bosni i Hercegovini postupno usporava i u oktobru je imala najniži nivo od početka godine.

[kloxi]

Banke u BiH u prethodnoj godini zaradile 709 miliona KM, i više od 13 milijardi KM štednje



Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, banke u Bosni i Hercegovini su u prethodnoj godini ostvarile profit od čak 709 miliona KM.
Banke u Federaciji BiH su imale ukopne prihode od 1.485.689.000 KM, od čega su ukupni prihodi od kamata i sličnih prihoda 915.459.000 KM. Operativni prihodi su iznosili 658.307.000 KM.

Ukupni rashodi banaka u Federaciji BiH su iznosili 1.016.931.000 KM, te je dobit prije oporezivanja iznosila 556.835.000 KM. Banke u Federaciji su uplatile 42.871.000. Ukupna dobit banaka u Federaciji BiH je iznosila 520.670.000 KM.

Depoziti u bankama u Federaciji BiH u 2023. godini iznosili su 23.899.670.000 KM, od čega je 49,7 posto ili 11.882.828.000 KM depoziti stanovništva, 23,6 posto depoziti privatnih preduzeća i društava, 13 % depoziti vladinih institucija, 7,3 % depoziti javnih preduzeća, 2,4 % depoziti neprofitnih organizacija.

Štednja građana u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH u 2023. godini iznosila je 11.301.058.000 KM

Što se tiče Republike Srpske ukupni prihodi su iznosili 650,1 milion KM, a rashodi 441,2 miliona KM. Uplaćeni porez je iznosio 19,6 miliona KM. Dobit banaka u RS iznosila je u 2023. godini 189,1 milion KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a u 2023. godini depoziti u bankama su iznosili 7,7 milijardi KM, od čega je na depozite stanovništva otpalo više od 4,5 milijardi KM.

Štednja stanovništva u bankama u Republici Srpskoj iznosila je 2.594.500.000 KM, a krediti su iznosili nešto više od tri milijarde KM.