Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
beo4basket wrote:Ja znam kroz sta sam prosao i drugi koji su isto svjedocili. Ja ti mogu crno na bijelom dokazati i dovesti ljudi koji su kroz isto prosli. Da ima ljudi koji su drugacije prosli ima. To ne sporim. Imam osjecaja da nisi procitala sta sam napisao.
Da sam ja to prošla vratila bi se kući, da mi djecu ne diskriminiraju. Što sjediš još gore? Mazohizam? Dobra socijala?
Zašto ti roditelji nisu reagirali i obratili se pritužbom ministarstvu prosvjete direktno?
Nebuloze.
Čiste. Ili su šljakeri neki došli sedamdesetih pa nisu znali što i kako?
Ne postoji državna školska institucija u Europi koja nema instituciju opet državnu iznad sebe.
Ja prvo mislim da ti imas neki tezi kompleks cim tako pises.
Ko god ovdje sjedi zbog socijale neka mu je bog na pomoci. Smjesno je spominjati socijalu kao razloga za bilo sta u ovoj drzavi. Zalili smo se ali gimnazije su imale pravo iz devetog razreda nekoga usmjeriti na 10 razred ako misle da isti nije u stanju paratiti nastavu, dok je doslo rijesenje da su podrzani i ako nisu nad nama nikada uradili test da to utvrde, mada i da smo mi dobili podrsku odgovor smo dobili tek u decembru mjesecu a ovdje gimnazije tada pocinjale sa nastavom krajem pocetkom augusta.
beo4basket wrote:Ja znam kroz sta sam prosao i drugi koji su isto svjedocili. Ja ti mogu crno na bijelom dokazati i dovesti ljudi koji su kroz isto prosli. Da ima ljudi koji su drugacije prosli ima. To ne sporim. Imam osjecaja da nisi procitala sta sam napisao.
Da sam ja to prošla vratila bi se kući, da mi djecu ne diskriminiraju. Što sjediš još gore? Mazohizam? Dobra socijala?
Zašto ti roditelji nisu reagirali i obratili se pritužbom ministarstvu prosvjete direktno?
Nebuloze.
Čiste. Ili su šljakeri neki došli sedamdesetih pa nisu znali što i kako?
Ne postoji državna školska institucija u Europi koja nema instituciju opet državnu iznad sebe.
Lakse je kriviti drzavu , nego prihvatiti da ti dijete nije bilo spremno za gimnaziju .
Imao sam tada 4 najbolji prosjek u razredu. Polozio sam ispit iz matematike i engleskog sa 13 sto je u svojcas bilo gotovo tesko dobiti. Jer 13 si samo mogao dobiti da citav ispit ucinis bez i jedne jedine greskice. Da samo napomenem da sam imao bolju usmenu ocjenu iz danskog nego cca. 1/3 Danaca u razdredu. I nemojte se prosipati sa gluparijama niste ovdje zivili, niste isli u skolu, pojma nemate a prosipate se kao da znate sve.
Last edited by beobasket on 04/07/2017 10:16, edited 1 time in total.
Ali si ocigledno malo zapeo sa danskim jezikom , to su oni tako procijenili , sto bi bila to diskriminacija. Znaci nisi bio spreman za gimnaziju. I kao sto rece serafina , ako je bilo neke diskriminacije , sto se roditelji nisu borili za tebe ? Sto se nisu zalili ? Najlakse je reci neko drugi kriv .
Imao sam tada 4 najbolji prosjek u razredu. Polozio sam ispit iz matematike, engleskog sa 13 sto je u svojcas bilo gotovo tesko dobiti. Jer 13 si samo mogao dobiti da citav ispit ucinis bez i jedne jedine greskice. I nemojte se prosipati sa gluparijama niste ovdje zivili, niste isli u skolu, pojma nemate a prosipate se kao da znate sve.
Izmišljaš. Neargumentirano. Dosadno i bez dokaza. Nebuloze čiste.
I kao što rekoh, ne guslaš samo o školama nego i o visokokvalificiranim poslovima ( ne samo u Skandinaviji) nego općenito... mizernim plaćama, nepriznanjima zanimanja i sl.
A stvarnost te demantira. Bosanskohercegovačka populacija od devedesetih na ovamo najbolje je integrirana u sva evropska društva po obrazovanju i uspjehu.
Jedino odskaču ljudi došli 60' i 70' godina. I o tome ti mogu studiju pokazati.
paladinka wrote:Ali si ocigledno malo zapeo sa danskim jezikom , to su oni tako procijenili , sto bi bila to diskriminacija. Znaci nisi bio spreman za gimnaziju. I kao sto rece serafina , ako je bilo neke diskriminacije , sto se roditelji nisu borili za tebe ? Sto se nisu zalili ? Najlakse je reci neko drugi kriv .
Citaj sta sam napisao vezano za zalbu.
Oni su u prazno procijenili po pitanju mene, Alise, Almine i Ivane. Nas cetvero iz devetog razreda nije primljeno u gimnaziju. Bio je jos jedan decko tu ali on stvarno nije trudio se zavrsiti osnovnu skolu. Istu sudbinu dijeli fin broj ljudi sa prostora Balkana. Znam nekoliko nasih, moja generacija, koji su na isti nacin prosli cak kad je rijec tehnicka skola. Koja u svojcas nije gledala na ocijene, znaci mogao si propasti u osnovnoj skoli i opet se upisati u tehnicku skolu ali opet nase ljude su odbijali.
Last edited by beobasket on 04/07/2017 10:25, edited 1 time in total.
Imao sam tada 4 najbolji prosjek u razredu. Polozio sam ispit iz matematike, engleskog sa 13 sto je u svojcas bilo gotovo tesko dobiti. Jer 13 si samo mogao dobiti da citav ispit ucinis bez i jedne jedine greskice. I nemojte se prosipati sa gluparijama niste ovdje zivili, niste isli u skolu, pojma nemate a prosipate se kao da znate sve.
Izmišljaš. Neargumentirano. Dosadno i bez dokaza. Nebuloze čiste.
I kao što rekoh, ne guslaš samo o školama nego i o visokokvalificiranim poslovima ( ne samo u Skandinaviji) nego općenito... mizernim plaćama, nepriznanjima zanimanja i sl.
A stvarnost te demantira. Bosanskohercegovačka populacija od devedesetih na ovamo najbolje je integrirana u sva evropska društva po obrazovanju i uspjehu.
Jedino odskaču ljudi došli 60' i 70' godina. I o tome ti mogu studiju pokazati.
paladinka wrote:Ali si ocigledno malo zapeo sa danskim jezikom , to su oni tako procijenili , sto bi bila to diskriminacija. Znaci nisi bio spreman za gimnaziju. I kao sto rece serafina , ako je bilo neke diskriminacije , sto se roditelji nisu borili za tebe ? Sto se nisu zalili ? Najlakse je reci neko drugi kriv .
Citaj sta sam napisao vezano za zalbu.
Oni su u prazno procijenili po pitanju mene, Alise, Almine i Ivane. Nas cetvero iz devetog razreda nije primljeno u gimnaziju. Bio je jos jedan decko tu ali on stvarno nije trudio se zavrsiti osnovnu skolu. Istu sudbinu dijeli fin broj ljudi sa prostora Balkana. Znam nekoliko nasih, moja generacija, koji su na isti nacin prosli cak kad je rijec tehnicka skola. Koja u svojcas nije gledala na ocijene, znaci mogao si propasti u osnovnoj skoli i opet se upisati u tehnicku skolu ali opet nase ljude su odbijali.
Ljudi koji imaju iskustvo sa ucenicima i smatraju da nisi spreman za gimnaziju , cak su ti mozda ucinili i uslugu sa tom procijenom. I ti i tvoji roditelji smatrate da su vas zakinuli , kao ono vi bolje znate od njih . Znate bolje od osoba godinama rade sa ucenicima. Tipicna prica , drzava kriva.
paladinka wrote:Ali si ocigledno malo zapeo sa danskim jezikom , to su oni tako procijenili , sto bi bila to diskriminacija. Znaci nisi bio spreman za gimnaziju. I kao sto rece serafina , ako je bilo neke diskriminacije , sto se roditelji nisu borili za tebe ? Sto se nisu zalili ? Najlakse je reci neko drugi kriv .
Citaj sta sam napisao vezano za zalbu.
Oni su u prazno procijenili po pitanju mene, Alise, Almine i Ivane. Nas cetvero iz devetog razreda nije primljeno u gimnaziju. Bio je jos jedan decko tu ali on stvarno nije trudio se zavrsiti osnovnu skolu. Istu sudbinu dijeli fin broj ljudi sa prostora Balkana. Znam nekoliko nasih, moja generacija, koji su na isti nacin prosli cak kad je rijec tehnicka skola. Koja u svojcas nije gledala na ocijene, znaci mogao si propasti u osnovnoj skoli i opet se upisati u tehnicku skolu ali opet nase ljude su odbijali.
Ljudi koji imaju iskustvo sa ucenicima i smatraju da nisi spreman za gimnaziju , cak su ti mozda ucinili i uslugu sa tom procijenom. I ti i tvoji roditelji smatrate da su vas zakinuli , kao ono vi bolje znate od njih . Znate bolje od osoba godinama rade sa ucenicima. Tipicna prica , drzava kriva.
Da li ti razumijes da procjena nije bila nego da je izmisljena sa njihove strane. Da sam ja bio na nekom dodatnom testu / isputu u istoj gimnaziji pa da isti nisam po njihovim standardima polozio, ja nebi nikada zucno o slucaju. Nas cetvero u konkretnom primjeru smo izasli na ispite u osnovnoj skoli jednake kao sto su nasi prijatelji Danci. Znaci ja sam rijesavao isti pismeni ispit iz danskog jezika kao i Danac koji je isao u moj razred. A ispiti su odredjeni od strane ministarstva za skolovanje.
paladinka wrote:Ipak te gimazija nija duzna primiti , svi ti ispiti su samo referenca , preporuka , ne i obaveza .
Neka ona nije duzna. Nemam ja nista protiv. Samo kako onda mogu opravdati a primjera ima i dan danas. Da neko sa cetvrtim boljim po redu prosjekom i svim polozenim ispitima iz osnovne skole nije primljen (slucajno stranaca) a da dosta nize, sa losijim prosjekom (Danac), je primljen. I tako nas cetvero a svi Danci koji su imali losije ocjene od nas su primljeni na zeljene skole.
Rijec je bila o goloj diskriminaciji koje ima dan danas vise nego 1990ih.
Lakse je Dancima gledati nase ljude kako sjede kuci i primaju crkavicu socijalu ili penziju nego da budu dio aktivnog drustva. Izuzetaka ima, ali to je kap u moru.
Nas stranaca mozda 1/5 radi ako i toliko.
Last edited by beobasket on 04/07/2017 10:44, edited 1 time in total.
paladinka wrote:Ipak te gimazija nija duzna primiti , svi ti ispiti su samo referenca , preporuka , ne i obaveza .
U Austriji u osnovnoj školi do četvrtog razreda, obzirom na postignute dotadašnje rezultate u učenju. .. dobiješ potvrdu od škole na osnovu koje odmah ( bez dodatnog testiranja ) upisuješ tkz; malu gimnaziju i produžavaš u "veliku" srednju.
Ako nastavnik do četvrtog razreda smatra da tvoj uspjeh nije dovoljan za upis u gimnaziju, imaš prijemni ispit i dodatno testiranje.
Završila sam privatnu katoličku školu u Beču. Nisam katolkinja ...i dobila potvrdu. Bez problema nastavila školovanje u najvećoj austrijskoj gimnaziji u 22 bečkom okrugu.
paladinka wrote:Ipak te gimazija nija duzna primiti , svi ti ispiti su samo referenca , preporuka , ne i obaveza .
U Austriji u osnovnoj školi do četvrtog razreda, obzirom na postignute dotadašnje rezultate u učenju. .. dobiješ potvrdu od škole na osnovu koje odmah ( bez dodatnog testiranja ) upisuješ tkz; malu gimnaziju i produžavaš u "veliku" srednju.
Ako nastavnik do četvrtog razreda smatra da tvoj uspjeh nije dovoljan za upis u gimnaziju, imaš prijemni ispit i dodatno testiranje.
Završila sam privatnu katoličku školu u Beču. Nisam katolkinja ...i dobila potvrdu. Bez problema nastavila školovanje u najvećoj austrijskoj gimnaziji u 22 bečkom okrugu.
U Danskoj tako nesto ne postoji. Imas osnovnu skolu od 1 do 9 razreda, te predskolski 0 razred. 10 razred je ponuda i nije oblikatoran. Nekada je 10 razred bio dio osnovne skole a danas je to skolska institucija za sebe. Ocjena nema prije 8 razreda i to samo polugodisnja i godisnja ocijena. Ispit iz odabranih predmeta imas u 9 razredu. To je to. Gimnazije nemaju dodatne testove za prijem. Univerziteti imaju.
Drzava je odobrila gimnazijama sastavljanje razreda po etnickom pitanju. Takodje je osnovnim skolama dopustila da isto tako sastavljaju razrede prema zanimanjima roditelja. Tako da u nekim osnovnim skolama imas razred ciji roditelji su visoko pozicionirani, visoko obrazovani, ugledni a druga strana medalje imas razred gdje su roditelji djece nize skolovani, socijalni slucaji...
Najbolji primjer gimnazije gdje etnicko pitanje je vazno dolazi iz Århusa. Na nekoliko gimnazija % etnickih Danaca ne smije biti manji od xy. U brojnim opcinama povis Kopenhagena imas tkz. socijalno podjeljene razrede u osnovnoj skoli. Isti slucaj imas u pojedinim skolama na sjeveru Danske.
Last edited by beobasket on 04/07/2017 10:56, edited 1 time in total.
paladinka wrote:Ipak te gimazija nija duzna primiti , svi ti ispiti su samo referenca , preporuka , ne i obaveza .
U Austriji u osnovnoj školi do četvrtog razreda, obzirom na postignute dotadašnje rezultate u učenju. .. dobiješ potvrdu od škole na osnovu koje odmah ( bez dodatnog testiranja ) upisuješ tkz; malu gimnaziju i produžavaš u "veliku" srednju.
Ako nastavnik do četvrtog razreda smatra da tvoj uspjeh nije dovoljan za upis u gimnaziju, imaš prijemni ispit i dodatno testiranje.
Završila sam privatnu katoličku školu u Beču. Nisam katolkinja ...i dobila potvrdu. Bez problema nastavila školovanje u najvećoj austrijskoj gimnaziji u 22 bečkom okrugu.
Ja tvrdim , sigurno ima nepravde , ali cesto se vlastiti neuspjeh opravdam time kako je ovaj ili onaj kriv. Evo jedan primjer , jedna moja poznanica , ima tome jedno godina dana , nije nasa , italijanka , i njen sin dobio otkaz na zanatu... i plac , histerija , sef rasist , mrzi strance , sta je ispalo , malac dolazio napusen na posao i dobio otkaz . Nikad , nikad , nije rekla da je u krivu bila , samo se usutila dok to sve nije proslo .
U Austriji u osnovnoj školi do četvrtog razreda, obzirom na postignute dotadašnje rezultate u učenju. .. dobiješ potvrdu od škole na osnovu koje odmah ( bez dodatnog testiranja ) upisuješ tkz; malu gimnaziju i produžavaš u "veliku" srednju.
Ako nastavnik do četvrtog razreda smatra da tvoj uspjeh nije dovoljan za upis u gimnaziju, imaš prijemni ispit i dodatno testiranje.
Završila sam privatnu katoličku školu u Beču. Nisam katolkinja ...i dobila potvrdu. Bez problema nastavila školovanje u najvećoj austrijskoj gimnaziji u 22 bečkom okrugu.
Ja tvrdim , sigurno ima nepravde , ali cesto se vlastiti neuspjeh opravdam time kako je ovaj ili onaj kriv. Evo jedan primjer , jedna moja poznanica , ima tome jedno godina dana , nije nasa , italijanka , i njen sin dobio otkaz na zanatu... i plac , histerija , sef rasist , mrzi strance , sta je ispalo , malac dolazio napusen na posao i dobio otkaz . Nikad , nikad , nije rekla da je u krivu bila , samo se usutila dok to sve nije proslo .
Nepravde ima. Ali u demokratskim i sredjenim državama imaš i sve poluge da se izboriš s njom. Zato najozbiljnije tvrdim, da prosvetni radnici i sam direktor obrazovne institucije danas, (kad su mediji i portali svima dostupni) mora biti dobro glup da se upusti u bilo kakvu vrstu diskriminacije i po bilo kom osnovu.
A za opravdanje sopstvenih neuspjeha si potpuno u pravu
paladinka wrote:Ipak te gimazija nija duzna primiti , svi ti ispiti su samo referenca , preporuka , ne i obaveza .
U Austriji u osnovnoj školi do četvrtog razreda, obzirom na postignute dotadašnje rezultate u učenju. .. dobiješ potvrdu od škole na osnovu koje odmah ( bez dodatnog testiranja ) upisuješ tkz; malu gimnaziju i produžavaš u "veliku" srednju.
Ako nastavnik do četvrtog razreda smatra da tvoj uspjeh nije dovoljan za upis u gimnaziju, imaš prijemni ispit i dodatno testiranje.
Završila sam privatnu katoličku školu u Beču. Nisam katolkinja ...i dobila potvrdu. Bez problema nastavila školovanje u najvećoj austrijskoj gimnaziji u 22 bečkom okrugu.
Ja tvrdim , sigurno ima nepravde , ali cesto se vlastiti neuspjeh opravdam time kako je ovaj ili onaj kriv. Evo jedan primjer , jedna moja poznanica , ima tome jedno godina dana , nije nasa , italijanka , i njen sin dobio otkaz na zanatu... i plac , histerija , sef rasist , mrzi strance , sta je ispalo , malac dolazio napusen na posao i dobio otkaz . Nikad , nikad , nije rekla da je u krivu bila , samo se usutila dok to sve nije proslo .
Ja cu prvi priznati svoju krivicu. Ali nas cetvero na pravdi boga nije primjelno tada u gimnaziju i ako smo imali bolje ocjene nego brojni u razredu. Razloga nisu imali a koji su naveli je bio smjesan. Mi smo se zalili ali to ovdje vode ne pije puno. U Danskoj je stranac stranac za sva vremena. U svakodnevnom politickom govoru svi stranci su ili prva generacija stranaca ili druga, treca, nije bitno. Dvojezicna djeca je negativan prefix. Tako se oznacavaju stranaci. Da bi bio Danac moras imati bar jednog roditelja Danca i nosti dansko prezime. Bila je zajednicka debata u Danskoj izmedju Danski politicara, novinara... i svedskih. Svedjanin neki, mislim novinar je u istoj debati rekao da je Danska rasisticka tvorevina.
Ja tu sekunde ne bi provela. A kad se zacementiraš porodicom možda bude kasno.
Žena neće željeti. ... Najbolje životne rezove za budućnost raditi kad je čovjek slobodan i kad njegove odluke utiču isključivo na njegovu budućnost.
Besplatan savjet!
Ja vjerujem da ima dosta istine u ovome što beobasket priča ali to da su dvojezična djeca negativan prefiks mi je malo suhveli. Devedesetih, Danska nije znala kako sa izbjeglicama i bilo je sigurno tih propusta o kojima beobasket piše.
Ja sam malo poviše Danske i nikad, ali nikad, nisam ja a ni moja djeca doživjeli diskriminaciju po pitanju bilo čega. Djeca koja poznaju više jezika su bogatstvo.
Beobasket nije Zoya, dio izbjegličkog vala devedesetih. Obzirom da bio srednjoškolac i završio osnovnu u Danskoj u to vrijeme, morao je puno prije doći ili biti rodjen tamo.
Tako sam bar ja shvatila po pisanju.
Slažem se da je dvojezičnost beneficija, a nikako hendikep.
Zoya wrote:Ja vjerujem da ima dosta istine u ovome što beobasket priča ali to da su dvojezična djeca negativan prefiks mi je malo suhveli. Devedesetih, Danska nije znala kako sa izbjeglicama i bilo je sigurno tih propusta o kojima beobasket piše.
Ja sam malo poviše Danske i nikad, ali nikad, nisam ja a ni moja djeca doživjeli diskriminaciju po pitanju bilo čega. Djeca koja poznaju više jezika su bogatstvo.
U Danskoj godinama se strana djeca opisuju kao dvojezicna djeca pa se vodi statistika kako im ide u skoli i tako dalje. U medijima kada se kaze dvojezicna djeca ima negativan zvuk. Zamisli, imas djece ciji roditelji su Bosanci ali njihova djeca pricaju danski kao Danci a bosanski jedva ali opet to se naopako okrene kao to malo sto znaju bosanskog je problem za njihov odrast i sposobnost u Danskoj.
Norveski i danski pismeno su skoro isti mozes lagano na google naci clanaka o dvojezicnoj djeci. U Kopenhagen opcini je godinama na snazi takoznavi Kopenhagen model gdje prisilno postoji plafon mjera koliko dvojezicne djece smije biti u istom razredu. U Kopenhagenu nije moguce da primjerice troje djece sa pozadinom iz Bosne ide u isti razred.
U Danskoj se tvrdi da dvojezicna djeca se slabije snadju u zivotu (u Danskoj) nego jednojezicna. Pa ti sada vidi gdje sunce zalazi.
U Danskoj institucije na dvojezicnost gledaju kao hendikap.
SaraFina wrote:Beobasket nije Zoya, dio izbjegličkog vala devedesetih. Obzirom da bio srednjoškolac i završio osnovnu u Danskoj u to vrijeme, morao je puno prije doći ili biti rodjen tamo.
Tako sam bar ja shvatila po pisanju.
Slažem se da je dvojezičnost beneficija, a nikako hendikep.
Ja sam dosao u Dansku 1992 godine kao izbjeglica zbog ratova na prostorima bivse SFRJ.
Polozio sam ispit iz matematike i engleskog sa 13 sto je u svojcas bilo gotovo tesko dobiti. Jer 13 si samo mogao dobiti da citav ispit ucinis bez i jedne jedine greskice. Da samo napomenem da sam imao bolju usmenu ocjenu iz danskog nego cca. 1/3 Danaca u razdredu. I nemojte se prosipati sa gluparijama niste ovdje zivili, niste isli u skolu, pojma nemate a prosipate se kao da znate sve.
mi je malo suhveli. Devedesetih, Danska nije znala kako sa izbjeglicama i bilo je sigurno tih propusta o kojima beobasket piše. 