prog321 wrote:Ne sramoti se ba.
Bacas bombe tipa dividende i inflacija
i Onda očekuješ da te ljudi ne provale.
Vidi se da nikad nisi imao dodira sa vlastitim ulaganjima.
Provalio me...ko? Koji ljudi? Naprotiv, ko god zna bilo šta o finansijama i investicijama, pa pročita ovu našu raspravu, grohotom će se smijati tvom neznanju. Ti si tipičan primjer samopouzdane budale - osobe koja ne zna da ne zna, pa tvrdoglavo ustrajava u svom neznanju i busa se glupostima koje piše. Da scenario bude još tužniji, ne možeš da pohvataš logiku ni kada ti se objasni. Na sve što sam napisao, nisi ponudio ni jedan konstruktivan odgovor, već se sve svodi na groktanje tipa "kakve veze ima", "provalio si se", i sl. Dodaj na tome sklonost teorijama zavjere, i dobivaš profil iracionalnog i neobrazovanog čovjeka s kojim se ne vrijedi raspravljati.
Rekao sam da te neću nastaviti besplatno educirati, ali pošto generalno smatram da budali uvijek treba naglasiti da nije u pravu i objasniti zašto nije u pravu, pokušat ću još ovaj put.
1. Vrijednost indeksa, dionice, bilo koje imovine, ne možeš porediti kroz vrijeme bez ispravljanja inflacije. Grafik koji si lijepio ovdje pokazuje nominalnu vrijednost indeksa s&p500, neispravljenog za inflaciju. Stoga je nebulozno izvlačiti zaključke na osnovu tog grafika, kakve si ti pravio, niti praviti komparacije između njegovih vrijednosti kroz vrijeme, kakve si ti pravio, te zorno pokazuje da nemaš pojma.
Primjerice, gledajući nominalnu vrijednost, indeks odskače osamdesetih godina, u odnosu na period 1950 - 1970. Međutim, inflacija je osamdesetih bila visoka, pa je indeks, ustvari, stagnirao u odnosu na prethodni period u realnim terminima. Zbog ovih razloga kažemo da su cijene bez ispravljene inflacije nominalne, a sa ispravljenom inflacijom REALNE.
Kada se S&P ispravi samo za inflaciju (nisam još došao do dividendi), linearni prikaz (nisam još došao do logaritamskog prikaza), dobivaš donji grafik:
Gledajući grafik, jasno se vidi ovo što sam gore pisao za osamdesete i visoku inflaciju. Nego, vratimo se našoj analizi.
Iz grafika je vidljivo da S&P 500 nije kontinuirano rastao od '96. Naprotiv, vrijednost koju je imao 2000. ponovo će doseći tek krajem 2014. godine.
Jedini nagli skok koji je serija imala jeste krajem devedesetih. Razlog nije, kako si ti lupao, tržište nekretnina, već dot.com balon. Nakon pucanja balona, serija se normalizirala i vratila trendu. Tako da je već najobičnije uključivanje inflacije dovoljno za raspad tvog argumenta, tačnije trabunjanja. Ali, idemo dalje.
Može biti da ti ostaje nejasno zašto S&P 500 uopće, dugoročno gledano, raste. Ne, razlog nisu teorije zavjere. Bez ulaženja u detalje, odgovori su:
1. Odbacivanje zlatnog standarda, koji je limitirao ekspanziju privrede.
2. IT revolucija zbog koje je produktivnost eksponencijalno eksplodirala, naročito nakon uvođenja personalnih računara i spreadsheet programa.
3. Povjerenje (globalno) investitora u US ekonomiju.
No, ispravljanje za inflaciju nije dovoljno ako govorimo o historijskom performasnu indeksa. Svaki ozbiljan analitičar će uračunati i reinvestirane dividende. Dva su razloga za to:
1. Isplaćivanje dividendi obara cijenu dionice. S obzirom da više od 400 kompanija, od ukupno 500 koliko ima S&P, isplaćuje dividendu - isplaćivanje istih stvara značajne frikcije u vrijednosti indeksa. Stoga je ispravljanje za dividende neophodno da bi se normalizirala vrijednost.
2. Uključivanje reinvestiranih dividendi je bitno zato što omogućava izračun maksimalanog povrata koji je investitor mogao ostvariti prateći S&P500 portfolio.
Dalje.
3. Linearni vs logarimatski prikaz.
Ekonomske i finansijske analize uvijek koriste logaritme. Razlog zavisi od područja upotrebe: u makroekonomskim modelima zato što funkcije koje objašnjavaju privredna kretanja uglavnom nisu linearne, u ekonometrijskoj analizi zato što reziduali modela često nisu random, a kod grafičkog prikaza vremenskih serija zato što linearni grafik navodi na pogrešne zaključke pokazujući jednaku udaljenost između cijena na vertikalnoj osi. Npr, pogledati donji linearan grafik i vrijednost lijevo.
Za ovakav grafik, skok sa 500 na 1000 poena bit će prikazan isto kao skok sa 1000 na 1500, jer je došlo do promjeranja cijene od 500 poena u oba slučaja. Međutim, u prvom slučaju vrijednost je porasla za 100%, dok u drugom samo 50%. Drugim riječima, prvi skok je mnogo veće magnitude, iako linearni grafik prikazuje jedanku magnitudu za oba scenarija. Taj problem ispravlja logarimatski grafik tako što razlika između cijena (na vertikalnoj osi) oslikava magnitudu promjene. Drugim riječima, razlika između pojedinih cijena, na logaritamskom grafiku, jednaka je procentualnoj promjeni cijene.
Ako odeš na npr. Google Finance, normala imaš opciju da svaki linearni grafik pretvoriš u logaritamski, jer ljudi znaju da linearni vara. Pa tako, ispod postavljam transformaciju S&P500 u logaritamski, bez ispravljanja dividendi i inflacije.
Drastična razlika, zar ne? Ovo gore je isti grafik koji si ti postavio, isti podaci, samo u logaritamskoj skali.
Stoga je jedini ispravan način prikaza upravo onaj koji sam postavio na prethodnoj stranici ove teme: logaritamski, sa ispravljenom inflacijom i dividendama. Dakle, onaj isti na koji si se ti smijao. Pod pretpostavkom da imaš adekvatan intelektualni kapacitet da procesiraš gore napisano, sada više nije smiješno, zar ne? Sada je smiješno jedino tvoje glupavo kreveljenje i isčuđavanje.
Priča o kamatnim stopama ti je jednako glupa, ali ne da mi se pisati...
. Hvala
