visokijablan wrote:Šta govore oskudni i ne baš uvjerljivi izvori?
Ako se ovim referišeš na pitanje
devširme, onda ti ne poznaješ nešto što se u osmansko doba zvalo
kavanini yeniceri yam, odnosno zbirku propisa prema kojoj su se sakupljala djeca i slala na sultanov dvor.
U jednom takvom dokumentu se navodi da se ne uzimaju djeca iz Hrvatske, Srednje Mađarske i iz Beograda, jer, kako je navedeno, koristili su prvu priliku da biu se vratili svojoj prvoj vjeri.
Kod mnogi historičara može se naći tvrdnja kako su se uzimali jedinci iz porodica u
devširmu, dok se u jednom fermanu iz 1666. naređuje" "izbjegavajte da zapišete jedinca onome ko nema više sinova".
Američki profesor Harold Lamb,koji je proučavao Turske izvore u Carigradu,pogotovo dnevnik Sulejmana Veličanstvenog zabilježio je sljedeće..
Kada je Sokolović završio visoku dvorsku školu u Carigradu kao naj bolji đak profesori su zaključili da mu kao poklon daruju nekakvo skupocijeno odijelo,ali Sokolović to nije želio nego je tražio da za nagradu može posjetiti svoje roditelje,što mu nije udovoljeno..Kada je sultan Sulejman čuo za tu njegovu želju kod sljedeće posjete visokoj školi pitao ga je ,,Odakle je,,?,a on mu je odgovorio ,,Iz Hrvata,,,i Lamb ga u svom djelu na osnovu toga naziva Hrvatom.??????
Kome da vjerujemo u ovome slučaju? Haroldu Lambu ili Ibrahimu Alajbegoviću-Pečeviji koji je napisao znamenitu Historiju (Osmanskog carstva) 1520-1576, u kojoj stoji da je Mehmed-paša Sokolović-Bošnjak. Za Bali-bega,recimo,tvrdi da je Hrvat. Sa druge strane, Pečevija je sa majčine strane bio Sokolović, jer mu je Ferhat-beg bio dajidža.
Što se tiče teze da je Mehmed-paša odveden kao dijete u
adženi oglane, ona je potpuno nepotvrđena. Postoji i teorija da je on odveden već kao musliman, zapravo "potur oglan", kako su se nazivala djeca muslimana iz Albanije ili Bosne, jer je njegov rođak Deli Husrev-paša Sokolović uzet kao dijete u
devširmu, i već je 1516. godine bio imenovan kao namjesnik u Konji. U doba kada je Mehmed-paša imao nekih 9-10 godina.
Dubrovački plemić Jakov Lukarević koji je g. 1570-571 boravio u Carigradu,u Povjesti Dubrovnika piše da veliki vezir potječe iz Dalmacije((očito ne misli na tadašnju Mletačku,nego na onu staru Rimsku Dalmaciju koja se na sjeverozapadu protezala od utoka Drinjače u Drinu niže Zvornika),da su mu roditelji bili katolici,te da je na krštenju dobio ime ,,Bajica,,,što je od milja naziv za Blago,kako su onodobni katolici prevodili ime sv. Benedikta,dok kod pravoslavnih nije postojalo štovanje tog sveca.
Splitski kanonik Petar Vukoslavić zabilježio je da su tada ugledni muslimani Sokolovići iz Bosne bili katolici prije prelaska na islam.
Što se tiče pripadnosti Sokolovića po pitanju crkvene pripadnosti, i ja sam bliži uvjerenju da su bili katolici prije prelaska na Islam. Prevashodno zbog činjenice da su nastanjivali prostor koji je bio u vlasništvu bosanske plemićke porodice Pavlovića.
Pavlovići su bili jedna od nekoliko bosanskih plemićki porodica koje su bile štičenice Crkve Bosanske, pa prema tome, i sam proces pokatoličavanja koje je proveo kralj Stjepan Tomaš, morao je uključiti i daj dio kraljevstva. No, veliko je pitanje koliko je taj proces uopšte sproveden do kraja, pogotovo u dijelovima zemlje gdje je stanovništvo bilo nastanjeno u teško pristupačnim krajevima.
Od 16st. susrećemo izvore koji govore o pravoslavnom porjeklu obitelji Sokolović.U jednom zapisu iz g.1564 piše da je Pećki patrijah Makarije bio rođak Mustafi paši Sokoloviću,rođaku velikog vezira Mehmed -paše.O tome piše i Njemac Stjepan Gerlach 1575g.
1.marta 1575 Gerlach zapisuje,,Danas vidio pred našim vratima visokog izglednog Bošnjaka Mehmed-pašina sinovca koji je tek prije 2-3 mjeseca postao musliman,,
Eto bio je svo troje po malo.
Zapravo, nema nikakvog konkretnog dokaza da su Makarije i Mehmed-paša bili prvi rođaci. Postojao je i Mehmed-paša Sokolović-Lala, brat Mustafa paše Sokolovića, a amidžić Mehmed paše Sokolovića. Lala-paša je bio bosanski namjesnik (1566), a 1574 odlazi u Carigrad za odgajatelja nekog carevića, odtale i naziv
lala.
Na kraju, upravo je vezir Mehemd paša Sokolović bio onaj koji je donio veće namete za crkve na prostoru Carevine, iako srpska historiografija tvrdi da je on odvoji srpsku pravoslavnu crkvu sa uspostavom Pećke patrijaršije od grčke u Crigradu.
Postoji još tu gomila stvari koja se tek treba izučiti kroz turske deftere po istambulskim arhivama. Ako su Osmanlije bile tako pedantne u popisu stanovništva, po u turskim arhivama postoje temeljiti zapisi o doseljavanju Jevreja iz Španije, sa njihovim punim podacima o broju članova porodice, imenima, godinama starosti, vjerujem da se da pronaći i mnogo toga vezano za devširmu koja se provodila na prostoru Bosanskog ejaleta.