BLAGAJ

Zanimljivosti i zbivanja u Mostaru, Čapljini, Ljubuškom, Stocu, Trebinju, Bileći, Gacku i drugim mjestima u regionu.
Post Reply

U Blagaju sam bio...

nikada
27
14%
jedanput
20
11%
više puta
109
58%
Ne brojim jer stanujem blizu.
24
13%
Živim u Blagaju.
8
4%
 
Total votes: 188

seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#1 BLAGAJ

Post by seldzuk »

Blagaj je stari hercegovački gradić koji je prije dolaska Osmanlija bio glavni grad Hercegovine. Stari grad udaljen 30 minuta pješačenja od blagajske čaršije bio je stolni grad hercega.
Gradić u kojem se isprepliću historija i prirodni ambijent lijepo je mjesto za cjelodnevni izlet, ali i nekoliko dana odmora. Blagaj je poznat po Tekiji na vrelu Bune, ali i po pastrmki, domaćem soku od šipka i pekmezu od smokava.
Tako mali grad ima 7 zaštićenih nacionalnih spomenika kulture:
1. Tekija na vrelu Bune
2. Sultan Sulejmanova džamija
3. Stari grad Blagaj
4. Velagića kuća
5. Karađoz-begov most
6. Karađoz-begov hamam
7. Kolakovića kuća
Ovo može biti tema za aktuelnosti interesantne turistima, ali i druge svakodnevne informacije o Blagaju.
Last edited by seldzuk on 25/03/2009 16:05, edited 4 times in total.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#2 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Onog ko prvi put dolazi u Blagaj mogu u vožnji iznenaditi ležeći policajci kojih od table "Blagaj" do blagajske čaršije ima 5. Neki dan je postavljen još jedan 200 metara prije table, a biće još jedan nedaleko od njega. Ležeći su takvi da ih ne možete prelaziti brže od 30 na sat.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#3 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Mevlud na vrelu Bune
Blagaj je poznat i po tradicionalnom Mevludu na vrelu Bune druge subote u maju, koji je tradicija stara tridesetak godina, od vremena kada je ponovo dozvoljen rad tekija. Ove godine glavna mevludska svečanost je u dvorištu tekije u subotu, 9. maja a prethodi joj sedmodnevni kulturni i vjerski program koji je praksa od prije dvije-tri godine.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#4 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Ime Blagaja
Prema kazivanju starijih i u stara vremena Blagaj je bio jedna vrsta oaze u hercegovačkom kršu pa je tako dobio ime "blag gaj" tj. Blagaj.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#5 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Stari grad Blagaj
Image
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#6 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Image
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#7 Re: Blagaj - historija, priroda, duhovnost

Post by seldzuk »

Stari grad Blagaj (Bona, Stjepan-grad)

1. Podaci o dobru

Lokacija

Stari grad Blagaj (Bona, Stjepan-grad) je sagrađen na najistaknutijem mjestu visokog i teško pristupačnog kraškog brda, na 310 m nadmorske visine i iznad vrela rijeke Bune od kojeg je udaljen 266 m.

Povijesni podaci

Arheološki materijal rasut po padinama Blagajskog brda svjedoči o postojanju naselja još u prahistorijskom i rimskom periodu. Tjeme u obliku izduženog trokuta sa stranicama 900 x 900 x 500 m, na svakom vrhu ima ostatke fortifikacija. Na sjeveroistočnom vrhu su ostaci rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja-osmatračnice (specula, burgus) poznatog pod nazivom Mala gradina, a na jugoistočnom vrhu se raspoznaju konture prahistorijske gradine. Na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg Stjepan-grada, srednjevjekovnog, odnosno grada iz osmanskog perioda. Kraće stranice trokuta su ograničene kanjonom kojim je nekada proticala rijeka, a na dužoj i jedinoj pristupačnoj strani se raspoznaju ostaci čvrstih i masivnih bedema kojim je zatvoren jedan fortifikacijsko-urbani kompleks od preko 2 ha površine. Moguće je da se ovaj kompleks podijelio u ranom srednjem vijeku na dva punkta – Stari grad (Stjepan-grad) i Malu gradinu, te da se ovo tzv. dvojno naselje održalo bar do polovice 10. stoljeća. Prvi indirektni pisani izvori o gradovima Zahumljana, pa prema tome i o Blagaju, potječu iz “Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum.


I poslije 10. stoljeća Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj umnogome je utjecala blizina važne prometnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem (“via Narenti”). Buran politički život, naročito poslije 10. stoljeća, ipak nije bitnije utjecao na gospodarski razvoj njegovog Podgrađa. U Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kozme i Damjana (Orbini, Il Regno, 350). O gradnji crkve govori ploča sa ćiriličnim natpisom koja je 1912. godine pronađena u blizini ruševina starog dvorca Bišća i lokaliteta Vrači (Vego, 1957, 15). Ploča se danas nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u svibnju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1.studenog 1423. godine izdat “u našem gradu Blagaju”. U 15. stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su popravljali dva puta: 1699. godine, kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. godine. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine, iako je stratešku ulogu odavno preuzeo Mostar.

2. Opis dobra

Za razliku od drugih bosanskohercegovačkih fortifikacija rezidencijalnog značaja, blagajska tvrđava je situirana na prirodno zaravnjenom terenu, nad okomitim liticama sa južne, zapadne i sjeverne strane. U osnovi grad je nepravilnog, poligonalnog oblika, logično prilagođenog konfiguraciji terena. Pristup u vidu oštrih serpentina, 2 m uska i 900 m duga konjska staza, vodi do ulaza u najčvršćem istočnom zidu predvorja. Zidovi su dobrim dijelom sačuvani do 12 m, odnosno 14 m visine, a debljina se kreće od 1,5 do 2,0 m, dok na južnoj strani ne prelazi 1,5 m. Unutrašnji branjeni prostor je relativno male površine od oko 1700 m2, slično tvrđavi u Jajcu.

Ulaz u utvrđeni grad bio je zaštićen pretpredvorjem koje se danas teško nazire, predvorjem (VII, dim.10 x 11,5 m), i kapi-kulom (VII, dim. 10 x 7 m) kao posljednjom preprekom pri ulasku napadača u grad. Zidovi kapi-kule su znatno čvršći i viši od zidova predvorja.

U obrambenom smislu najznačajniji je istočni zid sa tri isturene kule (I,II,III) dimenzija 7 x 6 m, 6 x 6 m i 6 x 5,5 m. Basler smatra da su u 4. stoljeću kule ojačane niskim kontraforima, koji su se i do danas sačuvali. Na krajevima je još po jedna kula (IV i IX), koja je služila za onemogućavanje pristupa neprijatelju prema slabije zaštićenim dijelovima grada. Veliki polukružni otvori na unutrašnjem zidu kula, najvjerojatnije nastali u kasnoantičkom periodu, zadržani su u kasnijim pregradnjama, a služili su za unošenje oružja. U 6. stoljeću većina zidova je povišena, mada je gabarit ostao nepromijenjen. U srednjem vijeku ukupna masa je dogradnjama znatno povećana, te nije isključeno da je dolazilo do obrušavanja u gornjim dijelovima kula. Moguće je da prsobrani nisu dozidani na originalnim visinama nego nešto niže (Basler, 1983, 32). Krajem 14. i početkom 15.stoljeća, zidovi se ojačavaju i podebljavaju prizidama koje se sužavaju od podnožja prema vrhu. Na desetak metara od grada podignut je još jedan zid, tako da međuprostor izgleda kao rov, cvinger. Istočni zid je naročito devastiran u 18. ili početkom 19.stoljeća, kada je u srednjoj kuli eksplodirala veća količina baruta. Popravak je izveden nevješto i nemarno, tako da je bitno izmijenjen njegov prvobitni izgled (Basler 1983). Anđelić, koji je vršio iskopavanja 1965. godine, piše: “Kao detaljni rezultat iskopavanja, pokazalo se da na gradu nema nikakvih ostataka antičke ili kasnoantičke arhitekture.” (Anđelić, 1965, 179)

Na zapadnoj strani, na suženju gradskog obora, sagrađena je četvrtasta kula, tzv. gradski doksat, (V, dim. 8 x 4,5 m). Do njezinog vrha, odakle se pruža lijep i širok pogled na okolicu, vodile su kamene stube. Malo južnije, u unutrašnjosti, je druga kula (XVI, dim. 10 x 10 m). U južnom zidu je ostavljen tajni prolaz, nekada sakriven stubištem i polukružnim zidom, koji je služio za napuštanje grada u slučaju opasnosti.

Među otkrivenim arhitektonskim objektima najznačajniji su ostaci palače (XV). U osnovi je nepravilni četverokut: 13,20 x 7,80 i 11,90 x 8 m. Zidovi su mjestimično sačuvani do visine 2,10 m, a debeli su oko 1,30 m. Na sjevernoj strani je bio trijem koji se sužavao od zapada prema istoku (od 2,00 do 1,4 m). Od njega je ostao komad zida deb. 40 cm, a sačuvana visina je 0,80 m. Od drveta i bondruka je bila i unutrašnjost objekta što se zaključuje po pronađenim velikim količinama ugljenisanih greda i polupečene gline. Na objektu je bilo plastičnih dekoracija, o čemu svjedoči pronađeni ulomak kapitela nekog pilastra. Na temelju građevinskih karakteristika, arheološkog materijala i odgovarajućih analogija, zaključuje se da je palača nastala krajem 14. i početkom 15. stoljeća, u vrijeme vojvode Sandalja Hranića. Do palače su bile sagrađene dvije cisterne (XIII i XIV, dim. 2,8 x 2 m i 8 x 4,4 m), u srednjem vijeku pokrivene polukružnim svodovima.

Desno od kapije bio je sagrađen jednokatni objekt dim. 10 x 5,5 m, pokriven kamenim svodom. Pretpostavlja se da je podrum nekada služio kao tamnica ili riznica, a kat kao stan čuvara.

Centralni prostor zauzima objekt (XII, dim 15 x 15 m), sa ugrađenom kružnom cisternom promjera 6 m, a 7 m dubine. Sagrađen je najvjerojatnije u osmanskom periodu (Anđelić, 1965, 179). Tada je podignuta i džamija (X, dim. 8 x 5 m) i jedan mali stambeni objekt (XI, dim. 9 x 4 m), ali su relativno kratko bili u funkciji, s obzirom da je osmanska posada radije boravila u naselju ispod grada. U svom putopisu iz 1664. godine, Evlija Čelebija spominje željeznu kapiju, petnaest pustih kuća, malu džamiju, dvije cisterne i dva topa, a o gradu kaže da “izgleda kao da je tek izišao iz ruku neimara” (Čelebija, 1979, 459).

Usporedbom strukture zidova mogu se pratiti različite faze gradnje i popravke od najranijeg vremena njegovog nastanka u 4. stoljeću. Zidovi prve građevinske faze su izvedeni od lomljenog kamena, složenog u vodoravnim slojevima, debljine 20 cm (opus incertum), slično palači u Mogorjelu. U drugoj fazi gradnje, koja je trajala između 535. i 600. godine, zidovi su popravljeni i dograđeni mjestimično od 1 do 3 m visine, u tehnici koso položenog kamena u redovima od 20 do 25 cm (opus spicatum). Ova je tehnika vezana za period vladavine cara Justinijana (527-565). U 6. stoljeću datirane su popravke na srednjoj kuli istočnog zida. Vrstu i obim zahvata, nastalih između 7. i 15.stoljeća, teško je utvrditi zbog kasnijih popravki koje su sve do 19. stoljeća također izvedene u tehnici opus incertum. Poslije 16. stoljeća sve intervencije na gradu vršili su lokalni dunđeri, što se pripisuje naglom padu njegove strateške pozicije u ondašnjim prilikama.

Arheološki materijal

1965. godine izvedeno je sustavno arheološko iskopavanje pod nadzorom Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ispitano je oko 1000 m2 površine što je nešto više od jedne trećine prostora opasanog gradskim bedemima. Arheološke slojeve je karakterizirala velika debljina (0.50-3.50 m) i siromaštvo u kulturnom materijalu. U srednjevjekovnom sloju (debljine 10-30 cm) pronađeni su keramički i sitni željezni predmeti, ostaci stakla i ugljenisanog žita. U ruševinama dvora-palate su pronađene velike količine olova, oko 700 kg. U arheološkom sloju iz osmanskog perioda pronađeni su samo ostaci keramike i sitni predmeti građevinskog željeza. Kao rezultat iskopavanja pokazalo se da na Blagaju nema nikakvih ostataka antičke i ranosrednjevjekovne arhitekture; sitnog arheološkog materijala toga doba također nema. Nekoliko fragmenata ilirske keramike i samo par sitnih ulomaka rimskog krovnog crijepa govore o nekadašnjoj prisutnosti Ilira na ovom istaknutom položaju (Anđelić, 1965, 178-180).

Šehidska nekropola u Blagaju. Ispod grada, kraj samog puta, nalazi se staro muslimansko groblje, poznato pod nazivom Šehitluk. Njegovi su spomenici gotovo potpuno uništeni, iako se još uvijek naziru konture mnogih grobova i osam, uglavnom oštećenih, nišana sa lijeve i desne strane potoka i prilaznog puta. Među sačuvanim nišanima ističe se jedan par od bijelog vapnenca. Uzglavni nišan, visine 2 m, ima osmokutnu osnovicu i turban “u gužve”, a nožni nišan je jednostavna stela. Ovo je najvjerojatnije najstarija nekropola u Blagaju.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#9 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#10 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

O nekadašnjoj važnosti ovog grada postoji izreka:
Šeher Blagaj, kasaba Mostar.
Nur40
Posts: 82
Joined: 17/05/2008 10:43

#11 Re: BLAGAJ

Post by Nur40 »

Do sada je Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na području Blagaja proglasila jedanaest (11) nacionalnih spomenika:
1. Stari grad Blagaj (Stjepan-grad), historijsko područje
2. Tekija u Blagaju na Buni, prirodno - graditeljska cjelina
3. Blagaj, historijsko gradsko područje
4. Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija, graditeljska cjelina
5. Karađoz-begov hamam, historijska građevina
6. Karađoz-begov most, historijska građevina
7. Kolakovića kuća, mjesto i ostaci historijske građevine
8. Stambeni kompleks porodice Velagić (Velagićevina), prirodno-graditeljska cjelina
9. Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, arheološko područje
10. Katolička crkva sv. Trojstva, graditeljska cjelina
11. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog zajedno sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina
Još ih je nekoliko na privremenoj list i u statusu peticiji za proglašenje nacionalnih spomenika.
Nur40
Posts: 82
Joined: 17/05/2008 10:43

#12 Re: BLAGAJ

Post by Nur40 »

Jedan nacionalni spomenik se nalazi na privremenoj listi:
1. Lehina ćuprija
Nur40
Posts: 82
Joined: 17/05/2008 10:43

#13 Re: BLAGAJ

Post by Nur40 »

Na listi peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom je još 7 dobara:
1. Ali-paše Rizvanbegovića mesdžid u Blagaju
2. Džamija Guvnine u Donjim Vranjevićima
3. Džamija u Kosoru
4. Hadži Murat Spahijina mesdžid u Galčićima
5. Hasan-agim mesdžid u Blagaju
6. Tvrđavska džamija u Blagaju
7. Ćejvan Ćehajin mesdžid u Blagaju
Nur40
Posts: 82
Joined: 17/05/2008 10:43

#14 Re: BLAGAJ

Post by Nur40 »

Ali skoro istom brzinom kojom dolaze na listu nacionalnih spomenika ugrožava se njihov opstanak, tako da od 57 ugroženih spomenika u Bosni i Hercegovni jedan se nalazi i u Blagaju:
1. Historijsko jezgro Blagaj (izgradnja novih objekata koji narušavaju zaštićenu cjelinu).
Vjerovatno će se skoro još koji od nacionalnih spomenika u Blagaju naći na ovoj listi ugroženih spomenika.
Devastacija nekih je u toku, a neki su devastirani pod plaštom rekonstukcije npr. mlinica na rijeci Buni, koji su dio nacionalnog spomenika Tekija u Blagaju na Buni, prirodno-graditeljska cjelina.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#15 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Velagićevina, tlocrt
Image
Slika sa ade
Image
S vana
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#16 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Još neke slike
Image
Image
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#17 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Kolakovića kuća, nekadašnji izgled
Image
Image
Image
Od nje je preostalo samo nekoliko zidova zahvaljujući predratnoj nebrizi i nekolicini granata.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#18 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Nur40 wrote:Do sada je Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na području Blagaja proglasila jedanaest (11) nacionalnih spomenika:
1. Stari grad Blagaj (Stjepan-grad), historijsko područje
2. Tekija u Blagaju na Buni, prirodno - graditeljska cjelina
3. Blagaj, historijsko gradsko područje
4. Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija, graditeljska cjelina
5. Karađoz-begov hamam, historijska građevina
6. Karađoz-begov most, historijska građevina
7. Kolakovića kuća, mjesto i ostaci historijske građevine
8. Stambeni kompleks porodice Velagić (Velagićevina), prirodno-graditeljska cjelina
9. Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, arheološko područje
10. Katolička crkva sv. Trojstva, graditeljska cjelina
11. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog zajedno sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina
Još ih je nekoliko na privremenoj list i u statusu peticiji za proglašenje nacionalnih spomenika.
Hvala na ispravci. Za neke nisam znao.
User avatar
valter.ba
Posts: 1767
Joined: 29/04/2008 09:55

#19 Re: BLAGAJ

Post by valter.ba »

Blagaj je raj na zemlji. Vise puta godisnje dolazim i svaki put mi ta ljepota oduzme dah. Bio sam i na tvrdjavi, dosao maksuz iz SA da vidim tvrdjavu :D Jedina stvar koja me nervira je novoizgradjeni most kod onog restorana koji bukvalno zaklanja pogled na samo vrelo :x :x :x Ne mogu da shvatim sta radi Zavod za zastitu kulturno-istorijskih spomenika? Pa ne moze neki lokalni kabadahija radi dobrobiti svog restorana unistavati onakvu prirodnu ljepotu :x Bude li neka akcija rusenja samo zovite, dolazim sa krampom :)
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#20 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Image
Nur40, ti znaš bolje od mene, je li ovo Kosića kula?
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#21 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Image
Karađoz-begov most, na desnoj obali do njega su ostaci Karađoz-begovog hamama.
Interesantno je da se Karađoz-begova džamija nalazi u Mostaru, a most u Blagaju; dok Sultan Sulejman gradi džamiju u Blagaju a most - Stari most u Mostaru.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#22 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

ostaci Karađoz-begovog hamama
Image
Image
Image
Last edited by seldzuk on 25/03/2009 17:22, edited 2 times in total.
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#23 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Sultan Sulejmanova džamija, izgrađena 1521.
Image
Image
Image
Image
Image
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#24 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

I naravno, Tekija na vrelu Bune - svana
Image
Image
Image
Image
Iznutra
Image
Image
Image
Image
Turbe Sari Saltuka i Ačik-paše
Image
Hamam
Image
Image
seldzuk
Posts: 2824
Joined: 04/06/2007 18:51

#25 Re: BLAGAJ

Post by seldzuk »

Zelena pećina, na brdu iznad vrela Bune
Image
Nalazi iz pećine koji su u Zemaljskom muzeju u Sarajevu
Image
Image
Image
Post Reply