BH vojna industrija i naoruzanje

[jao_situacije]

mašine, ili cijelu liniju
najvjerovatnije je u pitanju firma new lachaussee (valjda sam tačno spelovo)
a može biti i manurhin, iako je u vlasništvu francuza proizvodnja mašina je u belgiji

[heckler]

nazalost nista se ne prica o proizvodnji puscanih cijevi u IGMAN-u. onda se postavlja pitanje od kud ACU cijevi kad vec prodaje oruzje. uvozi ih.

Nije Igman nikad ni trebao da radi cijevi. Cijevi ako se rade (ili ce se raditi) radi ih ACU. Igman je tu samo najveci domaci potencijalni kupac jer ih trosi nekoliko hiljada godisnje na testiranjima.

neki prizivaju "bosanski VTI". taj VTI ustvari vise stvara probleme u srbiji nego korist. zbog tih komunistickih principa razvoja koji je i danas jako prisutan u SRB razvoj ide jako sporo. pa BiH ce sa H-122, H-155 i ovim dalekodometnim minobacacom preteci srbiju u tom segmentu a doskora se kasnilo 10 godina za njima.

Srbima je problem SDPR-Yugoimport koji je uspio pod svoj kriminalni kisobran pokriti skoro svu NI tamo a ne VTI. Upravo je to razlog silnih problema. Mi imamo stidljivi felerni polupokusaj stvaranja slicnog kisobrana kroz UNIS Group.

[155_mm]

nazalost nista se ne prica o proizvodnji puscanih cijevi u IGMAN-u. onda se postavlja pitanje od kud ACU cijevi kad vec prodaje oruzje. uvozi ih.

Nije Igman nikad ni trebao da radi cijevi. Cijevi ako se rade (ili ce se raditi) radi ih ACU. Igman je tu samo najveci domaci potencijalni kupac jer ih trosi nekoliko hiljada godisnje na testiranjima.

neki prizivaju "bosanski VTI". taj VTI ustvari vise stvara probleme u srbiji nego korist. zbog tih komunistickih principa razvoja koji je i danas jako prisutan u SRB razvoj ide jako sporo. pa BiH ce sa H-122, H-155 i ovim dalekodometnim minobacacom preteci srbiju u tom segmentu a doskora se kasnilo 10 godina za njima.

Srbima je problem SDPR-Yugoimport koji je uspio pod svoj kriminalni kisobran pokriti skoro svu NI tamo a ne VTI. Upravo je to razlog silnih problema. Mi imamo stidljivi felerni polupokusaj stvaranja slicnog kisobrana kroz UNIS Group.

ma problem je i VTI jer je sve na jaslima drzave pa mogu da rastezu bumbara i soru preko 10 godina.

pa bas u kontekstu da igmn potrosi 5000 cijevi na testiranje municije je i bilo to da ce proizvoditi te cijevi za sebe i za ostale kupce u zemlji i inostranstvu. mislim da je tako nekako bilo.

to bi sigurno bilo ekonomski isplativo jer u jednom testiranju testiras i cijevi i municiju pa te jedno testiranje dodje za dzaba. na primjer HS produkt potrosi preko 10 mil. metaka godisnje na testiranje svojih cijevi.

a i ujedno bi strateski gledno bilo odlicno da imas jednog proizvodjaca cijevi na primjer od 5.56 do 12.7 mm jer tako mozes imati vise proizvodjaca oruzja. jer ipak najtezi dio je ta cijev. a i masine za proizvodnju istih ne mogu se koristiti za nesto drugo. dok zatvarac, sanduk i ostale dijelove mozes napraviti na standardnim masinama za druge stvari. tako b ina primjer neki civilni liferant auto dijelova uz pomoc vec testiranih cijevi iz konjica mogao proizvoditi i snajpere 12.7 mm

[heckler]

Ja i ti smo istu vijest citali i dva razlicita zakljucka napravili Ja sam to oko potrebe za cijevi u Igmanu razumio u kontekstu ACU-a, pogotovo jer je ovdje bilo potvrda iz druge ruke da tamo vec rade cijevi.

Meni bi u stvari bilo i draze da se radi u Konjicu, po mogucnosti i pod zemljom, nego u Gorazdu, ali sta je tu je.

[iks]

smrdim/vijest/namjenska-i ... div-272886

[heckler]

smrdim/vijest/namjenska-i ... div-272886

Konacno se neko od novinara sjetio da priupita i Berku sta misli. Nema tu puno filozofije, drzava mora uloziti vise para.

Stav struke

Nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević u razgovoru za Faktor navodi da bi posebno istaknuo firme Igman Konjic, Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće i ostale koje su se stabilizirale i uspostavile stabilniji sistem procesa proizvodnje uz zadovoljavanje normalnih potreba radnika koji rade.

- To znači redovna isplata plaća, doprinosa i svega što ide uz to, a to je najbolji znak da je firma stala na svoje noge. Te firme imaju prema mojim informacijama ugovore već za naredne godinu-dvije što je moćna stvar. Primijetio sam i da je Vlada FBiH postala fleksibilnija prema potencijalnim proizvođačima komponenti za municiju i oružje što je dobar impuls jer su svjetske potrebe za proizvodnom municije i naoružanja jako velike – pojašnjava Zečević.

Ono što navodi kao nedostatak je činjenica da ne postoji sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.

- To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.

Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.

- Ovdje treba doći do fuzionisanja svih raspoloživih resursa u BiH da bi taj projekat u neko dogledno vrijeme bio uspješno završen. Imali ste informaciju da ljudi u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići rade na uspostavljanju proizvodnje ručnog bacača. To isto podrazumijeva da tu mora doći do uspostavljanja kooperacije na širem aspektu jer je to složen sistem i kad god treba neko oružje staviti na rame ljudi to podrazumijeva ekstremne uvjete za testiranje sistema i ne smije se desiti da dođe do bilo kakvog incidenta pri čemu može biti povrijeđen vojnik – pojašnjava Zečević.

Želi potaći firme da u većoj mjeri stipendiraju studente na Odsjeku za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u Sarajevu navodeći da to rijetko ko radi.

- Samo u jednom slučaju prije 5-6 godina kada je jedan od direktora Pretisa posjetio fakultet i pitao koga može stipendirati. To je raritet, ali ako vi sada ne počnete da razmišljate kada će vam trebati kadrovi za 3-4 godine, i vi ne pokušavate sad pripremati kadrove, onda niste ozbiljni – mišljenje je Zečevića.

Modernizacija fabrika

Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.

- Što se tiče Bratstva, ono treba da radi na modernizaciji postojećih minobacača koje imaju u smislu smanjenja mase primjenom novih tehnologija i materijala jer je to trend sada u svijetu. Govorim o minobacačima jer je to tehnološki lakše modernizirati u usporedbi sa artiljerijom za koju je potrebno dosta novca – ističe Zečević.

Kao primjer navodi i Pretis koji trenutno proizvodi minobacačke, artiljerijske i tenkovske projektile za čiju bi modernizaciju i kadrovsko ojačavanje bilo potrebno minimum 50-ak miliona eura.

- On je u stanju da proizvodi konvencionalnu municiju ali naprednu municiju ne može jer mu fale sredstva i jačanje kadrovske baze. Potrebno je napraviti i moderan poligon za testna ispitivanja. Što se tiče Binasa iz Bugojna on mora da modernizira svoje kapacitete, da se opremi modernijom opremom, kadrovski ojača da bi mogao da radi na razvoju upaljača sa povećanom zonom sigurnosti putem magniranja. Nama i dalje ostaje ključan problem da naša tvornica Vitezit iz Viteza koja je bila jedna od svjetski poznatih tvornica za proizvodnju goriva za minobacače i artiljerijske i raketne sisteme je sada potpuno devastirana. Zbog toga mi moramo uvoziti gorivo, a prije smo ga mi izvozili. Onda dolazimo u situaciju da smo zavisni od partnera koji nam prodaju gorivo ali nam ga mogu i uskratiti time ugrožavajući naše ugovore. Igman Konjic mora raditi na modernizaciji te da smanji upotrebu teških metala, ali i da ujedno poveća probojnu moć metaka jer je to trenutno trend u svijetu – pojašnjava profesor Zečević.

Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.

- Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a evo sada je Srbija uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.

[anelsol]

smrdim/vijest/namjenska-i ... div-272886

Konacno se neko od novinara sjetio da priupita i Berku sta misli. Nema tu puno filozofije, drzava mora uloziti vise para.

Stav struke

Nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević u razgovoru za Faktor navodi da bi posebno istaknuo firme Igman Konjic, Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće i ostale koje su se stabilizirale i uspostavile stabilniji sistem procesa proizvodnje uz zadovoljavanje normalnih potreba radnika koji rade.

- To znači redovna isplata plaća, doprinosa i svega što ide uz to, a to je najbolji znak da je firma stala na svoje noge. Te firme imaju prema mojim informacijama ugovore već za naredne godinu-dvije što je moćna stvar. Primijetio sam i da je Vlada FBiH postala fleksibilnija prema potencijalnim proizvođačima komponenti za municiju i oružje što je dobar impuls jer su svjetske potrebe za proizvodnom municije i naoružanja jako velike – pojašnjava Zečević.

Ono što navodi kao nedostatak je činjenica da ne postoji sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.

- To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.

Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.

- Ovdje treba doći do fuzionisanja svih raspoloživih resursa u BiH da bi taj projekat u neko dogledno vrijeme bio uspješno završen. Imali ste informaciju da ljudi u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići rade na uspostavljanju proizvodnje ručnog bacača. To isto podrazumijeva da tu mora doći do uspostavljanja kooperacije na širem aspektu jer je to složen sistem i kad god treba neko oružje staviti na rame ljudi to podrazumijeva ekstremne uvjete za testiranje sistema i ne smije se desiti da dođe do bilo kakvog incidenta pri čemu može biti povrijeđen vojnik – pojašnjava Zečević.

Želi potaći firme da u većoj mjeri stipendiraju studente na Odsjeku za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u Sarajevu navodeći da to rijetko ko radi.

- Samo u jednom slučaju prije 5-6 godina kada je jedan od direktora Pretisa posjetio fakultet i pitao koga može stipendirati. To je raritet, ali ako vi sada ne počnete da razmišljate kada će vam trebati kadrovi za 3-4 godine, i vi ne pokušavate sad pripremati kadrove, onda niste ozbiljni – mišljenje je Zečevića.

Modernizacija fabrika

Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.

- Što se tiče Bratstva, ono treba da radi na modernizaciji postojećih minobacača koje imaju u smislu smanjenja mase primjenom novih tehnologija i materijala jer je to trend sada u svijetu. Govorim o minobacačima jer je to tehnološki lakše modernizirati u usporedbi sa artiljerijom za koju je potrebno dosta novca – ističe Zečević.

Kao primjer navodi i Pretis koji trenutno proizvodi minobacačke, artiljerijske i tenkovske projektile za čiju bi modernizaciju i kadrovsko ojačavanje bilo potrebno minimum 50-ak miliona eura.

- On je u stanju da proizvodi konvencionalnu municiju ali naprednu municiju ne može jer mu fale sredstva i jačanje kadrovske baze. Potrebno je napraviti i moderan poligon za testna ispitivanja. Što se tiče Binasa iz Bugojna on mora da modernizira svoje kapacitete, da se opremi modernijom opremom, kadrovski ojača da bi mogao da radi na razvoju upaljača sa povećanom zonom sigurnosti putem magniranja. Nama i dalje ostaje ključan problem da naša tvornica Vitezit iz Viteza koja je bila jedna od svjetski poznatih tvornica za proizvodnju goriva za minobacače i artiljerijske i raketne sisteme je sada potpuno devastirana. Zbog toga mi moramo uvoziti gorivo, a prije smo ga mi izvozili. Onda dolazimo u situaciju da smo zavisni od partnera koji nam prodaju gorivo ali nam ga mogu i uskratiti time ugrožavajući naše ugovore. Igman Konjic mora raditi na modernizaciji te da smanji upotrebu teških metala, ali i da ujedno poveća probojnu moć metaka jer je to trenutno trend u svijetu – pojašnjava profesor Zečević.

Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.

- Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a evo sada je Srbija uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.

Kako sada stvari stoje, podsticaji ce biti tri, cetiri miliona godisnje, I to je to. Nema sanse da vlada izdvoji desetine miliona za neku firmu. Ono sto zaradis, to zadrzi i ulozi, to je trenutni koncept. Postoje li ikakve mogucnosti da Pretis pokrene pogon za valjanje raketnih komora, obzirom na sadasnje stanje? Ovo je bilo predvidjeno I strategijom za NI, cini mi se.

[heckler]

Kako sada stvari stoje, podsticaji ce biti tri, cetiri miliona godisnje, I to je to. Nema sanse da vlada izdvoji desetine miliona za neku firmu. Ono sto zaradis, to zadrzi i ulozi, to je trenutni koncept. Postoje li ikakve mogucnosti da Pretis pokrene pogon za valjanje raketnih komora, obzirom na sadasnje stanje? Ovo je bilo predvidjeno I strategijom za NI, cini mi se.

Sreca pa vlada ima cini se beskonacni izvor para da baca u mafijasku i kokosarsku crnu rupu GRAS. Jer nema nista bitnije od te mase beskorisnog mesa koja se pokrene jednom u 2 godine i vjerno ubaci svoj glasacki list u kutiju onome koji nastavlja da ih dolmi i omucuje im jos koju godinu kradje goriva i rezervnih dijelova uz cjelodnevno ljencarenje. Za GRAS (i sve ostale "grasove" niked nece zafaliti).

Nejse, to sto pitas nije cisto moze/ne moze pitanje. Pretis jos minimalno od 2015 u svom katalogu spominje 122mm raketu u razvoju. Eh sad nije nuzno pitanje mogu li ili ne mogu izvaljati komoru vec pod kakvim tehnoloskim kompromisima, cijeni i u kojim kolicinama. Ja predpostavljam da vjerovatno i sad mogu nesto napraviti ali uz koji napor i koliko to je vec drugi par opanaka.
Cima Berko kaze da treba min 50 miliona eura da se Pretis modernizuje tehnoloski i kadrovski ima tu posla koliko hoces. Ne moraju sve te pare nuzno biti grant sredstva, mogu tu biti i povoljni nisko-kamatni ili beskamatni krediti razvojne banke sa grejs periodom za otplatu, ali onaj inicijalni impuls je potreban da se ta masina opet zahukta. Nadam se da je ova godina bila prekretnica za Pretis jer su najavili gotovo 100% povecanje ugovorenih poslova u poredjenju sa 2016. Cekamo potvrdu sada.

[drndalo]

IRB ? Nejma toliko para, jer ih je dao Fahru za razvoj uvnutog tornja...

[mehoxy]

.

[jao_situacije]

Kako sada stvari stoje, podsticaji ce biti tri, cetiri miliona godisnje, I to je to. Nema sanse da vlada izdvoji desetine miliona za neku firmu. Ono sto zaradis, to zadrzi i ulozi, to je trenutni koncept. Postoje li ikakve mogucnosti da Pretis pokrene pogon za valjanje raketnih komora, obzirom na sadasnje stanje? Ovo je bilo predvidjeno I strategijom za NI, cini mi se.

Sreca pa vlada ima cini se beskonacni izvor para da baca u mafijasku i kokosarsku crnu rupu GRAS. Jer nema nista bitnije od te mase beskorisnog mesa koja se pokrene jednom u 2 godine i vjerno ubaci svoj glasacki list u kutiju onome koji nastavlja da ih dolmi i omucuje im jos koju godinu kradje goriva i rezervnih dijelova uz cjelodnevno ljencarenje. Za GRAS (i sve ostale "grasove" niked nece zafaliti).

Nejse, to sto pitas nije cisto moze/ne moze pitanje. Pretis jos minimalno od 2015 u svom katalogu spominje 122mm raketu u razvoju. Eh sad nije nuzno pitanje mogu li ili ne mogu izvaljati komoru vec pod kakvim tehnoloskim kompromisima, cijeni i u kojim kolicinama. Ja predpostavljam da vjerovatno i sad mogu nesto napraviti ali uz koji napor i koliko to je vec drugi par opanaka.
Cima Berko kaze da treba min 50 miliona eura da se Pretis modernizuje tehnoloski i kadrovski ima tu posla koliko hoces. Ne moraju sve te pare nuzno biti grant sredstva, mogu tu biti i povoljni nisko-kamatni ili beskamatni krediti razvojne banke sa grejs periodom za otplatu, ali onaj inicijalni impuls je potreban da se ta masina opet zahukta. Nadam se da je ova godina bila prekretnica za Pretis jer su najavili gotovo 100% povecanje ugovorenih poslova u poredjenju sa 2016. Cekamo potvrdu sada.

mislim da je ovakav način rada dobar i da se sve firme koje se mogu same dići iz pepela dignu a da onda dobiju pare kad im treba, i to tek nakon što donesu konkretne ideje projekte itd.
davati pare onako bi napravilo naše verzije srbijanske zastave, koje bi u konačnici postali gras namjenske industrije

nije problem naći pare, problem je šta će biti s tim parama hoće li neki xy direktor koji je došao u namjensku, jer je nečiji rođo, spičkati to na putovanja kurvanja šenlučenje ili na projekte
oni trebaju da se naviknu na kapitalizam i da shvate da nema više onog sistema nego da se sad trebaju boriti da prodaju svaki metak granatu top minobacač itd.
a onda tek dati pare, pederaciji pa čak i nekim kantonima 10 miliona nije puno, jer više se potroši na neka sranja i zajebancije svake godine

da skratim priču, kad sve firme u namjenskoj budu kao bnt ili trz, onda otvoriti kasu i dati 20 miliona.

[heckler]

Nastavlja se jebanje u mozak razbacivanjem raznih cifara koje rijetko kad da se podudaraju jedna sa drugom.
Avaz javlja 220 mil za prvih 9 mjeseci 2017, isti Avaz koji je prije mjesec i kusur dana prijavio 280 mil za tih istih prvih 9 mjeseci... 27% razlike gore dole, nije beg cicija.

http://www.biznisinfo.ba/bh-firme-proiz ... iliona-km/

Kompanije koje posluju u okviru namjenska industrije FBiH proizvele su u prvih devet mjeseci ove godine naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od oko 220 miliona KM, piše Dnevni avaz.

Samo 13 firmi proizvelo je robu u vrijednosti od 175 miliona KM, dok je s kompanijom „Unis Group“ ova brojka prerasla 220 miliona. Do kraja godine očekuje se zarada do 340 miliona KM.

U ove rezultate nisu ubrojani ugovori firme „AC Unity“ koja je proizvela domaću pušku i pištolj. Navedeni su samo poslovi u vrijednosti od 674 hiljade KM ali bez ugovora o izvozu pušaka.

„Igman“ iz Konjica u prvih devet mjeseci proizveo je oružja i opreme prema planiranim ugovorima za 83,2 miliona KM. Jedan od boljih rezultata ostvario je goraždanski „Unis Ginex“ od 31,5 miliona KM.

Vogošćanski „Pretis“ također se digao iz pepela. Firma koja je prije dvije godine poslovala s minusima sada je proizvela oružje u vrijednosti od skoro 16 miliona KM.

Novotravnička kompanija BNT – TMiH, koja je napravila prvu bh. haubicu, proizvela je oružja i opreme u vrijednosti od 8,8 miliona maraka.

„Pobjeda Tehnology“ Goražde ostvarila je proizvodnju u iznosu od 14,1 milion maraka, a „Pobjeda Rudet“ od 9,2 miliona.

Firma „Vitezit“, koja je bila u stečaju, za devet mjeseci je proizvela vojne opreme u vrijednosti od 2,3 miliona KM, dok je „Binasova“ proizvodnja bila vrijedna oko 5,2 miliona.

„Remontni zavod Hadžići“ ostvario je proizvodnju u iznosu nešto većem od milion KM, „Zrak“ u iznosu od 2,4 miliona a firma „Guma“ iz Bugojna u iznosu od 922 hiljade maraka.

[anelsol]

Nastavlja se jebanje u mozak razbacivanjem raznih cifara koje rijetko kad da se podudaraju jedna sa drugom.
Avaz javlja 220 mil za prvih 9 mjeseci 2017, isti Avaz koji je prije mjesec i kusur dana prijavio 280 mil za tih istih prvih 9 mjeseci... 27% razlike gore dole, nije beg cicija.

http://www.biznisinfo.ba/bh-firme-proiz ... iliona-km/

Kompanije koje posluju u okviru namjenska industrije FBiH proizvele su u prvih devet mjeseci ove godine naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od oko 220 miliona KM, piše Dnevni avaz.

Samo 13 firmi proizvelo je robu u vrijednosti od 175 miliona KM, dok je s kompanijom „Unis Group“ ova brojka prerasla 220 miliona. Do kraja godine očekuje se zarada do 340 miliona KM.

U ove rezultate nisu ubrojani ugovori firme „AC Unity“ koja je proizvela domaću pušku i pištolj. Navedeni su samo poslovi u vrijednosti od 674 hiljade KM ali bez ugovora o izvozu pušaka.

„Igman“ iz Konjica u prvih devet mjeseci proizveo je oružja i opreme prema planiranim ugovorima za 83,2 miliona KM. Jedan od boljih rezultata ostvario je goraždanski „Unis Ginex“ od 31,5 miliona KM.

Vogošćanski „Pretis“ također se digao iz pepela. Firma koja je prije dvije godine poslovala s minusima sada je proizvela oružje u vrijednosti od skoro 16 miliona KM.

Novotravnička kompanija BNT – TMiH, koja je napravila prvu bh. haubicu, proizvela je oružja i opreme u vrijednosti od 8,8 miliona maraka.

„Pobjeda Tehnology“ Goražde ostvarila je proizvodnju u iznosu od 14,1 milion maraka, a „Pobjeda Rudet“ od 9,2 miliona.

Firma „Vitezit“, koja je bila u stečaju, za devet mjeseci je proizvela vojne opreme u vrijednosti od 2,3 miliona KM, dok je „Binasova“ proizvodnja bila vrijedna oko 5,2 miliona.

„Remontni zavod Hadžići“ ostvario je proizvodnju u iznosu nešto većem od milion KM, „Zrak“ u iznosu od 2,4 miliona a firma „Guma“ iz Bugojna u iznosu od 922 hiljade maraka.

Sta ima znaci ovo " dok je sa kompanijom Unis group", kada vecina navedenih firmi cini Unis group.

[heckler]

Sta ima znaci ovo " dok je sa kompanijom Unis group", kada vecina navedenih firmi cini Unis group.

Ne zna vjerovatno ni debil sto je napisao sta je mislio, kamoli mi citaoci.

Inace Dzindic je u aprilu javio da Pretis ima za 2017 potpisano 61.5 miliona maraka ugovora, sto bi u poredjenju sa 21.5 miliona bio skok od blizu spektakularnih 300%. Sad prijavljuju 16 miliona realizovano za prvih 9 mjeseci. Sasvim je moguce da su ugovori tempirani za isporuku na kraju godine, nebi to bilo nista neobicno, ali citavu godinu drzim na oku ovo u nadi da cu vidjeti tu povecanu dinamiku i za sada ni traga ni glasa tome.

[anelsol]

Sta ima znaci ovo " dok je sa kompanijom Unis group", kada vecina navedenih firmi cini Unis group.

Ne zna vjerovatno ni debil sto je napisao sta je mislio, kamoli mi citaoci.

Inace Dzindic je u aprilu javio da Pretis ima za 2017 potpisano 61.5 miliona maraka ugovora, sto bi u poredjenju sa 21.5 miliona bio skok od blizu spektakularnih 300%. Sad prijavljuju 16 miliona realizovano za prvih 9 mjeseci. Sasvim je moguce da su ugovori tempirani za isporuku na kraju godine, nebi to bilo nista neobicno, ali citavu godinu drzim na oku ovo u nadi da cu vidjeti tu povecanu dinamiku i za sada ni traga ni glasa tome.

Znam, i meni je ta cifra upala u oci. Nadam se da ce do kraja godine biti barem 40 miliona, I to bi bio nevjerovatan uspjeh. Mozda dio prebace u 2018. godinu

[iz zadnje klupe]

Citav tekst je zbrkan, imate ciste cifre na stranici Sarajevske berze, kome se ne ide tamo evo ukratko po polugodišnjem 2017 godine:

Pretis- prihod 15.995.000,00 KM ( prosle 6 miliona), dobit 2 miliona ( prosle 400.000), broj zaposlenih 300 ( prosle 217)

Binas- prihod 5 miliona ( prosle 2 miliona) dobit 422.000 ( prosle gubitak milion i po) broj radnika 260 ( prosle 171)

[anelsol]

Citav tekst je zbrkan, imate ciste cifre na stranici Sarajevske berze, kome se ne ide tamo evo ukratko po polugodišnjem 2017 godine:

Pretis- prihod 15.995.000,00 KM ( prosle 6 miliona), dobit 2 miliona ( prosle 400.000), broj zaposlenih 300 ( prosle 217)

Binas- prihod 5 miliona ( prosle 2 miliona) dobit 422.000 ( prosle gubitak milion i po) broj radnika 260 ( prosle 171)

Znaci za prvih sest mjeseci, a ne 9 mjeseci. Dobro povecanje prihoda, dva i po puta veci nego prosle godine u istom periodu.

[heckler]

Citav tekst je zbrkan, imate ciste cifre na stranici Sarajevske berze, kome se ne ide tamo evo ukratko po polugodišnjem 2017 godine:

Pretis- prihod 15.995.000,00 KM ( prosle 6 miliona), dobit 2 miliona ( prosle 400.000), broj zaposlenih 300 ( prosle 217)

Binas- prihod 5 miliona ( prosle 2 miliona) dobit 422.000 ( prosle gubitak milion i po) broj radnika 260 ( prosle 171)

Svaka cast na zapazanju. Novinarske hantrage ... "kvartal gore dole, ša ima veze".

[anelsol]

Frajer pratio forum i objavio clanak

http://www.biznisinfo.ba/pretis-zabilje ... e-prihoda/

Ok, drago mi je da pojedini portali prate NI, ali dajte ljudi pokazite malo istrazivackog duha i da se ne objavljuju gluposti i dezinformacije.

[heckler]

Frajer pratio forum i objavio clanak

http://www.biznisinfo.ba/pretis-zabilje ... e-prihoda/

Ok, drago mi je da pojedini portali prate NI, ali dajte ljudi pokazite malo istrazivackog duha i da se ne objavljuju gluposti i dezinformacije.

Vidi fakat

Btw, ako vec ima interes za vojnu industriju a bavi se novinarskim poslom zasto ne pokusati ugovoriti neke intervjue? Ja bih rado pomogao sa pitanjima i temama ako treba

[155_mm]

Frajer pratio forum i objavio clanak

http://www.biznisinfo.ba/pretis-zabilje ... e-prihoda/

Ok, drago mi je da pojedini portali prate NI, ali dajte ljudi pokazite malo istrazivackog duha i da se ne objavljuju gluposti i dezinformacije.

Vidi fakat

Btw, ako vec ima interes za vojnu industriju a bavi se novinarskim poslom zasto ne pokusati ugovoriti neke intervjue? Ja bih rado pomogao sa pitanjima i temama ako treba

i meni se cini da se je neko u Biznisinfo poceo interesirati za NI. oni u zadnje vrijeme cesto pisu o dogadjanjima u NI.

[155_mm]

Citav tekst je zbrkan, imate ciste cifre na stranici Sarajevske berze, kome se ne ide tamo evo ukratko po polugodišnjem 2017 godine:

Pretis- prihod 15.995.000,00 KM ( prosle 6 miliona), dobit 2 miliona ( prosle 400.000), broj zaposlenih 300 ( prosle 217)

Binas- prihod 5 miliona ( prosle 2 miliona) dobit 422.000 ( prosle gubitak milion i po) broj radnika 260 ( prosle 171)

odlicno! sad bar mozemo sami na polugodistima pogledati stanje u firmama iz NI. i nismo vise na milost i nemilost novinara koji pojma nemaju o NI. to lupanje ciframa vise nema smisla.

[155_mm]

posto je PRETIS pomenut od Berke a i u ovoj vijesti iz Biz. Info samo dakazem sljedece. Onih 50 mio. evrica da se PRETIS dovede u red bi se mozda moglo navuci i preko programa MAP. znam da je na zadnjem samitu u bukurestu bilo govora o stanju u NI zemlja clanica.

MAP otvara trziste NATO-a zemlji koja je u MAP-u i to bi se trebalo iskoristiti za modernizaciju pogona bosanske NI.

Sto se tice one masine za komore raketnih motora koju je Berko pominjao ona je bila zavrsila na palama pa je onda vracena u vogoscu jer je bila ideja da se ozivi proizvodnja orkana za maleziju ili slicno. tako da je ta masina koja je vracena ona koja je mogla proizvoditi vece komore. ona druga masina koja je najvjerovatnije zavrsila u srbiji ona je mogla da pravi samo oganj i grad komore.

srbija je u spaniji uspjela nabaviti masinu takodje za vece komore. drugi navodno nisu htjeli da im prodaju.

nazalost po Berki je ova pretisova poikvarena i treba joj reperatura. mislim da bi to trebali staviti kao prioritet a ujedno to iskoristiti za nodernizaciju masine u smislu nove elektronike. ta masina je ogromno blago za bosansku NI i tuzno ju je bilo vidjeti na jednoj fotografiji kako stoji u cosku jedne pretisove hale medju friskim otkovcima granata 155 mm.

[anelsol]

posto je PRETIS pomenut od Berke a i u ovoj vijesti iz Biz. Info samo dakazem sljedece. Onih 50 mio. evrica da se PRETIS dovede u red bi se mozda moglo navuci i preko programa MAP. znam da je na zadnjem samitu u bukurestu bilo govora o stanju u NI zemlja clanica.

MAP otvara trziste NATO-a zemlji koja je u MAP-u i to bi se trebalo iskoristiti za modernizaciju pogona bosanske NI.

Sto se tice one masine za komore raketnih motora koju je Berko pominjao ona je bila zavrsila na palama pa je onda vracena u vogoscu jer je bila ideja da se ozivi proizvodnja orkana za maleziju ili slicno. tako da je ta masina koja je vracena ona koja je mogla proizvoditi vece komore. ona druga masina koja je najvjerovatnije zavrsila u srbiji ona je mogla da pravi samo oganj i grad komore.

srbija je u spaniji uspjela nabaviti masinu takodje za vece komore. drugi navodno nisu htjeli da im prodaju.

nazalost po Berki je ova pretisova poikvarena i treba joj reperatura. mislim da bi to trebali staviti kao prioritet a ujedno to iskoristiti za nodernizaciju masine u smislu nove elektronike. ta masina je ogromno blago za bosansku NI i tuzno ju je bilo vidjeti na jednoj fotografiji kako stoji u cosku jedne pretisove hale medju friskim otkovcima granata 155 mm.

To bi bilo super, ali tempo kojim se rjesavaju preduslovi za MAP ne daje previse optimizma. Prije ce se nasa NI sama od sebe modernizirati nego sto ce za BiH biti aktiviran MAP.

[heckler]

http://tntportal.ba/2017/11/23/bnt-tvor ... gadjanjem/

BNT – Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik uputila je obavijest o poligonskom ispitivanju gađanjem haubica 122mm D-30 i minobacača LMB 82mm M69 A.

Gađane je planirano za ovaj petak i subotu (24. i 25. novembra) i to u periodu od 08,00 do 17,00 sati.

Poligonsko ispitivanje gađanjem haubica 122mm D-30 i minobacača LMB 82 mm M69 A obavit će se na poligonu Margetići.